Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 8 1087 42580718 42580593 2026-04-13T13:40:54Z Aca 108187 + 42580718 wikitext text/x-wiki {{Wiki-obavijest | tekst = Učestvujte u takmičenju '''[[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće]]''' i osvojite nagrade! | slika_lijevo = [[Datoteka:CEE Spring CEE.svg|x24px|link=Wikipedija:CEE Proljeće 2026|alt=CEE Spring]] }} {{Wiki-obavijest | tekst = U toku je rasprava o '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice#Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice|prijedlogu smjernice o nacrtima]]''' i '''[[Wikipedija:Pijaca/Jezička_pitanja#Otok_ili_ostrvo|pisanju naziva otoka/ostrva]]'''.. | slika_lijevo = [[Datoteka:Accessories-text-editor.svg|24px|link=|alt=]] }} fi9lyhdyv4c5gth7zz3zjmx7yb2wm8e 42580719 42580718 2026-04-13T13:41:30Z Aca 108187 42580719 wikitext text/x-wiki {{Wiki-obavijest | tekst = Učestvujte u takmičenju '''[[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće]]''' i osvojite nagrade! | slika_lijevo = [[Datoteka:CEE Spring CEE.svg|x24px|link=Wikipedija:CEE Proljeće 2026|alt=CEE Spring]] }} {{Wiki-obavijest | tekst = U toku je rasprava o '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice#Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice|prijedlogu smjernice o nacrtima]]''' i '''[[Wikipedija:Pijaca/Jezička_pitanja#Otok_ili_ostrvo|pisanju naziva otoka/ostrva]]'''. | slika_lijevo = [[Datoteka:Accessories-text-editor.svg|24px|link=|alt=]] }} hpg9qg683qdns6x2gyabj3si3sl8sy5 42580723 42580719 2026-04-13T14:01:23Z Edgar Allan Poe 29250 ovo nismo nikada stavljali ovdje 42580723 wikitext text/x-wiki {{Wiki-obavijest | tekst = Učestvujte u takmičenju '''[[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće]]''' i osvojite nagrade! | slika_lijevo = [[Datoteka:CEE Spring CEE.svg|x24px|link=Wikipedija:CEE Proljeće 2026|alt=CEE Spring]] }} {{Wiki-obavijest | tekst = U toku je rasprava o '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice#Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice|prijedlogu smjernice o nacrtima]]'''. | slika_lijevo = [[Datoteka:Accessories-text-editor.svg|24px|link=|alt=]] }} tgb0anwt3w0clmdejv6wgrhjk1ivpet 10 1329 42580699 42580676 2026-04-13T12:55:57Z Aca 108187 korektura 42580699 wikitext text/x-wiki <div style="float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;"> <div style="background: white; display: inline-block;">[[Datoteka:2007 Snow-Hill-Island Luyten-De-Hauwere-Emperor-Penguin-111.jpg|border|120px]]</div> Carski pingvini </div><!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] (''na slici'') iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. * [[1. aprila]]&nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine. * [[19. marta]]&nbsp;– U matematici, [[Gerd Faltings]] dobio [[Abelova nagrada|Abelovu nagradu]] za svoj rad u [[aritmetička geometrija|aritmetičkoj geometriji]]. * [[16. marta]]&nbsp;– Na [[98. dodjela Oscara|98. dodjeli Oscara]] trijumfirao film ''[[One Battle After Another]]'' [[Paul Thomas Anderson|Paula Thomasa Andersona]], koji je dobio i Oscare za najbolju režiju i adaptirani scenarij, dok je [[Ryan Coogler]] nagrađen Oscarom za najbolji originalni scenarij. Glumačkim nagradama nagrađeni su [[Sean Penn]] (sporedna) i [[Michael B. Jordan]] (glavna uloga), odnosno [[Amy Madigan]] (sporedna) i [[Jessie Buckley]] (glavna uloga). Najboljim stranim filmom proglašen je [[Norveška|norveški]] film ''[[Affeksjonsverdi]]'', dok je ''[[KPop Demon Hunters]]'' dobio nagradu za najbolji animirani film. * [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''') <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Juca de Oliveira]] | [[Valerie Perrine]] | [[Radoje Čupić]] | [[Chuck Norris]] | [[Mladen Barbarić]] }}</div> mu8haeq0coldp28bhrigoocehdwvsrz 4 1825 42580707 42488643 2026-04-13T13:06:59Z Aca 108187 /* Wikipedija nije kristalna kugla */ 42580707 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEMOKRATIJA}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} p6h782hqmsiiaw3qvckmkh1dx1vgfnc 42580749 42580707 2026-04-13T16:16:14Z Aca 108187 /* Wikipedija nije kristalna kugla */ 42580749 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEMOKRATIJA}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} aei57peajv1cl3c50d4dbtlcp0onpb9 42580751 42580749 2026-04-13T16:18:28Z Aca 108187 /* Wikipedija nije demokratija */ 42580751 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} iu2ghx8ec1lc1m3k2re2v80ervfdgou 42580760 42580751 2026-04-13T16:23:21Z Aca 108187 /* Wikipedija nije rječnik */ 42580760 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} jun4tanzrbicg5kum07ges6p1zz5y5w 42580761 42580760 2026-04-13T16:23:33Z Aca 108187 /* Wikipedija nije rječnik */ 42580761 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{clear}} {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 1jtqdnuwaqpb9lumgf3qfx97o2cplm4 42580762 42580761 2026-04-13T16:24:00Z Aca 108187 /* Wikipedija nije rječnik */ 42580762 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{clear-right}} {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} lye08vslzbcc6ztnenwuiqrqc67pr8c 42580763 42580762 2026-04-13T16:24:16Z Aca 108187 /* Wikipedija nije rječnik */ 42580763 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} jun4tanzrbicg5kum07ges6p1zz5y5w 42580767 42580763 2026-04-13T16:27:10Z Aca 108187 /* Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju */ 42580767 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 52y7t201hfqbh3rf8xp05dg6fn3qz6z 42580770 42580767 2026-04-13T16:28:24Z Aca 108187 /* Wikipedija nije papirna enciklopedija */ 42580770 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} d0rqjql7tac5qxupwvj2yvef05ncs6v 42580771 42580770 2026-04-13T16:30:27Z Aca 108187 /* Wikipedija nije mesto za čuvanje linkova, slika ili drugih datoteka */ 42580771 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije mjesto za čuvanje veza, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} h1oil1pbeocyix935s7gcyqd35hd4ij 42580772 42580771 2026-04-13T16:31:36Z Aca 108187 /* Wikipedija nije mjesto za čuvanje veza, slika ili drugih datoteka */ 42580772 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} hdyt03h0o8m9uwj4ubhez0dmwo34p24 42580777 42580772 2026-04-13T16:34:19Z Aca 108187 /* Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka */ 42580777 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} hswle2kuojd27tvxgxn5fu1ggj33vbk 42580778 42580777 2026-04-13T16:34:41Z Aca 108187 /* Wikipedija nije kristalna kugla */ 42580778 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{clear-right}} {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} n9ivbv74ddup8u470g7b3xql5v7fy1x 42580779 42580778 2026-04-13T16:34:53Z Aca 108187 /* Wikipedija nije kristalna kugla */ 42580779 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} hswle2kuojd27tvxgxn5fu1ggj33vbk 42580780 42580779 2026-04-13T16:36:44Z Aca 108187 /* Wikipedija nije kristalna kugla */ 42580780 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} f5r1ahoijpbcix6anhojqq3m13zt6aa 42580781 42580780 2026-04-13T16:37:08Z Aca 108187 /* Wikipedija nije rječnik */ 42580781 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 7pffjfchpyfs33j4y0up3dsx7dwg7rq 42580782 42580781 2026-04-13T16:37:23Z Aca 108187 /* Wikipedija nije rječnik */ 42580782 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} q9jvi57f5tjmb11bn5xcy27z6gvpkhw 42580783 42580782 2026-04-13T16:37:32Z Aca 108187 /* Wikipedija nije rječnik */ 42580783 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} i2zb6hgz56yyvgtm4312vmcwqtxo3i3 42580784 42580783 2026-04-13T16:40:44Z Aca 108187 /* Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija */ 42580784 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} === Wikipedija nije neselektivna zbirka informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} iwfroxi4rkfphhgtgrmwh4eg49ch5h6 42580787 42580784 2026-04-13T16:44:08Z Aca 108187 /* Wikipedija nije neselektivna zbirka informacija */ 42580787 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} === Wikipedija nije neselektivna zbirka informacija === {{prečica|WP:NESELEKTIVAN}} Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 9u2l68uhd12bm29nmudpi7brso46hf5 42580788 42580787 2026-04-13T16:44:18Z Aca 108187 /* Wikipedija nije neselektivna zbirka informacija */ 42580788 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} === Wikipedija nije neselektivna zbirka informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: {{prečica|WP:NESELEKTIVAN}} # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 6ssaaq4s9jijb9aqdm99eqsd09ehu6d 42580814 42580788 2026-04-13T20:30:58Z Vipz 151311 /* Wikipedija nije neselektivna zbirka informacija */ 42580814 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NIJE}} {{Policylist}} Wikipedija je [[Slobodni sadržaj|slobodna]] mrežna [[enciklopedija]]. Količina informacija koja se može objaviti na njoj praktično je neograničena. Međutim, Wikipedija ne nastoji skupiti informacije o svemu i svačemu. O sadržaju koji treba izuzeti odlučuje njena zajednica, koja je predana izgradnji visokokvalitetne enciklopedije. Ta izuzimanja mogu se sažeti opisom stvari koje Wikipedija nije. == Stil i format == === Wikipedija nije papirna enciklopedija === {{prečica|WP:PAPIR|WP:NIJEPAPIR}} Wikipedija nije papirna enciklopedija. To znači da nemamo standardne limite kao što su dužina teksta (iako treba da pazimo na dužinu jednog članka zbog tehničkih razloga), broj članaka, itd. Takođe, ovo znači da možemo da budemo ažurniji i da linkujemo ka drugim člancima i sajtovima. == Enciklopedijski sadržaj == === Wikipedija nije rječnik === Wikipedija nije rečnik ili uputstvo za korišćenje žargona. Naši članci nisu: # '''Rečničke definicije.''' Molimo Vas da ne pravite stranice samo da biste definisali neki pojam. Međutim, članci često treba da započnu dobrom definicijom. {{prečica|WP:RJEČNIK|WP:NIJERJEČNIK}} # '''Lista definicija.''' # '''Uputstvo za korišćenje reči.''' === Wikpedija nije izdavač vlastitih misli === # '''Primarno (vlastito) istraživanje''', kao što je predlaganje nekih teorija i solucija, originalnih ideja, definicija, pravljenje novih reči, itd. # '''Lični esej''' koji se bave određenom tačkom gledišta. # '''Diskusioni forum.''' Pokušajte da ostanete na zadatku pravljenja enciklopedije. Možete pričati s drugima na njihovim stranicama za razgovor. === Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju === {{prečica|WP:GOVORNICA|WP:PROMOCIJA|WP:PROMO}} Wikipedija nije mesto za širenje sopstvenih ubeđenja, chatroom, diskusioni forum ili alatka za propagandu i reklamu. Zbog toga, naši članci nisu: # '''Propaganda ili zalaganje za neku ideju'''. Pogledajte [[Wikipedija:Neutralno gledište]]. # '''Kritičke ocene.''' Biografije i članci o umetnosti su dobrodošli u vidu enciklopedijskih članaka. # '''Samopromocija.''' Iako može biti primamljivo pisati o sebi i projektima u kojima ste osobno uključeni, imajte na umu da se enciklopedijski standardi također primjenjuju na takve članke. Članak mora održavati neutralno gledište, što može biti vrlo teško kad pišete o sebi i o projektima koji su vam bliski. Nije prihvatljivo pretjerano umetanje linkova i referenci do autobiografskih izvora, poput vlastitog rezimea ili radne biografije (CV). Za više informacija pogledajte preporuke [[Wikipedija:Autobiografija]] i [[Wikipedija:Značaj]]. # {{shortcut|WP:NIJEOGLAS}}{{anchor|NIJEOGLAS}}'''Oglašavanje, marketing i odnosi s javnošću.''' Informacije o kompanijama i proizvodima moraju biti pisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog stajališta]], objektivno i bez napuhavanja. Sadržaj članaka mora biti [[Wikipedija:Proverljivost|provjerljiv]] u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Na primjer, članci o vrlo malim garažnim bendovima i lokalnim preduzećima obično nisu prihvatljivi jer im nedostaje pokrivenost u verodostojnim izvorima informacija. Nedostatak medijskog izvještavanja onemogućava pisanje provjerljivog materijala. Stoga se takvih članci, izrađeni bez potpornih izvora, smatraju [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem, što nije dopušteno na Wikipediji]]. Osim toga, članak na Wikipediji o osobi, kompaniji ili organizaciji ne smije služiti kao produžetak/nastavak njenog sajta, priopćenja za medije i marketinške kampanje na društvenim medijima. Materijal u članku mora biti nepristrano napisan i potkrepljen odgovarajućim izvorima. [[Wikipedija:Vanjski linkovi|Vanjski link]] ka komercijalnoj organizaciji prihvatljiv je ako identificira [[Wikipedija:Značaj|značajnu]] organizaciju koja je tema članka. Wikipedija niti podržava organizacije niti vodi partnerske programe. Na projektu nema mjesta za promoviranje ciljeva i događaja te za društveno reklamiranje. Korisnici moraju javno naznačiti plaćeni doprinos ako su plaćeni da uređuju projekt. === Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka === {{prečica|WP:FARMAVEZA|WP:NIJESKLADIŠTE|WP:NIJEGALERIJA|WP:NIJEOSTAVA}} Wikipedija nije mesto za kolekcionisanje ovih stvari. Ovakve stvari treba da budu uključene u enciklopedijske članke. === Wikipedija nije kristalna kugla === Sa par izuzetaka, buduća dešavanja nisu enciklopedijska, zato što ih po prirodi stvari ne možemo proveriti dok se ne dogode. {{prečica|WP:KRISTAL|WP:KUGLA}} === Wikipedija nije neselektivna zbirka informacija === Wikipedija nije sveobuhvatna kolekcija informacija. Samo zato što je nešto istinito, ne znači da mora da se nađe na Wikipediji. Wikipedijini članci nisu: {{prečica|WP:NESELEKTIVNA}} # '''Liste često postavljenih pitanja.''' # '''Liste slabo povezanih tema''', kao što su citati, aforizmi ili ljudi. # '''Putni vodiči.''' Članak o [[Pariz]]u treba da spomene stvari kao što su [[Ajfelova kula]] ili [[Luvr]], ali ne i telefonske brojeve i adrese omiljenog hotela ili kafića. # '''Komemoracije.''' Uvek je tužno kada neko umre, ali Wikipedija nije mesto da im se oda pošta. # '''Novinski članci.''' # '''Geneološke liste ili telefonski imenik.''' == Zajednica == === Wikipedija nije demokratija === {{anchor|DEM|DEMOKRATIJA}} {{shortcut|WP:DEM|WP:NIJEDEM}} {{see also|Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu}} Wikipedija {{plainlink|http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikien-l/2005-January/018735.html nije eksperiment demokratije}} ili bilo kojeg drugog [[Politički sistem|političkog sistema]]. Njeno primarno (ali ne i jedino) sredstvo donošenja odluka i rješavanja sukoba jest [[Wikipedija:Stranica za razgovor|rasprava]], koja dovodi do [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusa]], a ne glasanje. ([[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] se upotrebljava u procesima kao što je [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|izbor administratora]].) U raspravama se korisnici ponekad neslužbeno anketiraju radi ispitivanja konsenzusa. Međutim, takve ankete mogu sprečavati i ometati rasprave umjesto da ih potaknu. Zbog toga, [[Wikipedija:Anketiranje nije zamjena za raspravu|ankete treba oprezno upotrebljavati]]. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} t2bgfch5r4pbennew59x1adpab0wp92 0 2982 42580821 42550595 2026-04-13T21:17:30Z Expedition Summits 343462 Manje tekstualne izmene i asurianje ispravne cene nije 25,000 USD dozvola nego 15,000 USD 42580821 wikitext text/x-wiki {{Planina | ime = Mount Everest<br /><small>Qomolangma (ཇོ་མོ་གླང་མ),Sagarmāthā (सगरमाथा), Chajamlungma, Zhumulangma (珠穆朗玛峰 Zhūmùlǎngmǎ Fēng) Chomolungma</small> | slika = Everest kalapatthar crop.jpg | Opis slike = Pogled na Mount Everest s planine Kala Patthar | Visina = 8848 | Država / Pokrajina = [[Nepal]] i [[Kina]] ([[Tibet]]) | Dio gorja = Mahalangur Himal, [[Himalaja]] | Kordinate = {{Coord|27.988056|86.925278}} | Prvi uspon = [[29. 5.]] [[1953]].<br /> [[Edmund Hillary]]<br /> [[Tenzing Norgay]]<br />'''Bez boca s kisikom'''<br />1978. Reinhold Messner i Peter Habeler<br />'''Samostalni uspon'''<br />1980. Reinhold Messner | Najlakša staza = južni prijevoj (Nepal) | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = | Starost = | Ostali vrhovi = | Top. karta = }}[[Datoteka:MountEverestRelief.png|thumb|280px|Prikaz reljefa Himalaje i Mount Everesta]] '''Mount Everest''' (također [[Tibetanski jezik|tib]]. ''Qomolangma'', [[Nepalski jezik|nep]]. ''Sagarmāthā'', [[Limbu jezik|lim]]. ''Chajamlungma'', [[Mandarinski kineski|kin]]. ''Zhumulangma'', [[Engleski jezik|eng]]. ''Mount Chomolungma''), najviša je planina na [[Zemlja|Zemlji]] i najviša tačka na zemaljskoj kontinentalnoj [[Zemljina kora|kori]], prema mjerenju visine topografskog vrhunca od 8,848 metara iznad [[Razina mora|razine mora]]. Planina, koja je dio lanca [[Himalaja|Himalaje]] u [[Azija|Aziji]], locirana je na granici između zone Sagarmatha u [[Nepal]]u, i autonomne regije [[Tibet]] u [[Kina|Kini]]. 1856, Velika trigonometrijska izmjera [[Indija|Indije]], prva je ustanovila i objavila visinu Mount Everesta, tada poznatog kao ''Peak XV'', od 29,002&nbsp;ft (8,840 m). 1865, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]] Kraljevsko Geografsko društvo ''([[Royal Geographical Society]])'' planini je dodijelilo službeno englesko ime na predlog Andrewa Waugha, tadašnjeg glavnog geodetskog nadzornika Indije (''Surveyor General of India''). Naziv ''Chomolungma'' bio je u stoljećima u raširenoj upotrebi među Tibetancima, ali Waugh nije mogao predložiti rašireno lokalno ime jer su Nepal i Tibet tada bili zatvoreni za strance. Najviša planina na svijetu privlači [[Alpinizam|penjače]] svih profila, od iskusnih [[Planinarstvo|planinara]] do početnika koji su spremni platiti znatne svote profesionalnim planinskim vodičima radi uspješnog uspona. Planina, premda ne postavlja znatne tehničke teškoće pri usponu na standardnoj ruti (drugi vrhunci iznad 8,000 m visine kao [[K2]] ili [[Nanga Parbat]] znatno su teži), ipak skriva mnoge opasnosti, kao visinska bolest, [[Meteorologija|vremenske prilike]] i [[vjetar]]. Do kraja penjačke sezone 2008, 2,700 osoba ostvarilo je 4,102 uspona na vrhunac.<ref>[http://www.8000ers.com/cms/content/view/52/185/ Full list of all ascents of Everest up to and including 2008 (in pdf format)]</ref> Penjači su znatan izvor [[Turizam|turističkog]] prihoda u Nepalu, čija vlada nalaže svim budućim penjačima izdavanje skupe dozvole, po cijeni do 15,000 [[Američki dolar|USD]] po osobi.<ref>{{cite web |url=http://www.nationalgeographic.com/adventure/0305/expert_everest.html |title=National Geographic Adventure Magazine: Ask Adventure--Tips |publisher=[[National Geographic Society]]|year=2005|month=May|accessdate = 23. 01. 2008.}}</ref> Everest je do sada uzeo 210 života, uključujući i osmero koji su poginuli 1996. za vrijeme oluje na velikoj nadmorskoj visini. U "zoni smrti" uvjeti su toliko teški da su mnoga tijela poginulih ostavljena na mjestu. Neka od njih vidljiva su sa standardnih puteva uspinjanja.<ref>{{cite web|url=http://www.education.theage.com.au/pagedetail.asp?intpageid=1652&strsection=students&intsectionid=0|title=Ethics of Everest|author=Haywood, Ben|publishdate=05. 06. 2006.|accessdate=23. 01. 2008.|work=The Age Education|archive-date=2008-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20080119010952/http://www.education.theage.com.au/pagedetail.asp?intpageid=1652&strsection=students&intsectionid=0|dead-url=yes}}</ref> == Identificiranje najviše planine == 1808, britanci su započeli Veliku trigonometrijsku izmjeru Indije radi utvrđivanja lokacija i naziva najviših svjetskih [[planina]]. Počevši od južne Indije, ekipe izmjere postepeno su napredovale prema sjeveru koristeći divovske, 500&nbsp;kg teške [[teodolit]]e, (svakog je nosilo 12 ljudi) radi najpreciznije moguće izmjere visina. Dosegli su podnožje Himalaje oko 1830-ih, ali Nepal nije bio sklon dozvoliti Britancima ulazak u zemlju radi sumnji o političkoj agresiji i [[Kolonijalizam|moguće aneksije]], te je nekoliko zahtjeva mjerača za ulazak odbijeno.<ref name=everest_bwp70>{{cite book |title= Everest - The Best Writing and Pictures from Seventy Years of Human Endeavour |editor=Peter Gillman| year=1993 |publisher=Little, Brown and Company|location= |isbn=0-316-90489-3 |pages=10–13}}</ref> Britanci su bili prisiljeni nastaviti svoja osmatranja iz Teraija, regije južno od Nepala, paralelnom s Himalajom. Uvjeti u Teraiju bili su teški radi žestokih pljuskova i malarije - tri službenika izmjere umrlo je dok su još dvojica morali se povući radi lošeg zdravlja.<ref name=everest_bwp70/> Svejedno, 1847. Britanci su ustrajali i započeli detaljna osmatranja himalajskih vrhunaca sa osmatračkih stanica na udaljenosti do 240&nbsp;km. Vremenske prilike ograničavale su rad na tri zadnja mjeseca u godini. Studenog 1847, glavni britanski geodetski nadzornik Indije Andrew Waugh, izvršio je osmatranja iz stanice Sawajpore, locirane na istočnom kraju Himalaje. U to se doba [[Kangchenjunga]] smatrala najvišom planinom na svijetu, te je s zanimanjem primjetio vrhunac iza te planine, na oko 230&nbsp;km udaljenosti. John Armstrong, jedan od Waughovih službenika, također je vidio vrh sa lokacije dalje na zapadu, i nazvao ga vrh "b". Waugh je kasnije zapisao da su osmatranja ukazala da je vrh "b" viši od Kangchenjunge, ali radi velike udaljenosti mjesta osmatranja, bila su potrebna bliža motrenja radi verifikacije. Iduće godine, Waugh je poslao službenika izmjere natrag u Terai radi bližih promatranja vrha "b", ali oblaci su spriječili sve pokušaje.<ref name=everest_bwp70/> 1848, Waugh je u područje odaslao Jamesa Nicolsona, koji je obavio dva uspješna osmatranja iz Jirola, sa udaljenosti od 190&nbsp;km. Nicolson je ponio najveći teodolit i zaputio se na zapad, provevši preko 30 osmatranja s pet različitih lokacija, s najbližom na 174&nbsp;km od vrhunca.<ref name=everest_bwp70/> Nicolson se povukao u [[Patna|Patnu]] na [[Ganges]]u radi potrebnih izračuna temeljenih na osmatranjima. Prvi neobrađeni podaci dali su vrhu "b" približnu visinu od 9,200 m, ali nije uzet u obzir [[Refrakcija|lom svjetlosti]] koji izvrće podatke. Ipak, podatak je jasno ukazivao da je vrh "b" viši od Kangchenjunge. Nažalost, Nicolson se zarazio malarijom te je bio prisiljen vratiti se kući s nedovršenim izračunima. Michael Hennessy, jedan od Waughovih asistenata, započeo je privremeno imenovanje vrhova prema [[Rimski brojevi|rimskim brojevima]], s Kangchenjungom nazvanom Vrh IX, dok je vrh "b" tada postao poznat kao Vrh XV.<ref name=everest_bwp70/> 1852, [[Radhanath Sikdar]], indijski [[Matematika|matematičar]] i mjerač iz Bengala, stacioniran u glavnom sjedištu izmjere u [[Dehradun]]u, prvi je, [[Trigonometrija|trigonometrijskim]] izračunima baziranim na Nicholsonovim podacima, identificirao Everest kao najvišu planinu na svijetu.<ref name=BBC_mwde>{{cite web|title=The man who 'discovered' Everest|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/3193576.stm|publisher=[[BBC]]|date = 20. 10. 2003.|accessdate = 11. 04. 2008.}}</ref> Službena objava da je Vrh XV najviši, bila je odgađana nekoliko godina radi ponovnih verifikacija. Waugh je 1854. započeo obradu Nicholsonovih podataka, i zajedno sa svojim osobljem proveo skoro dvije godine u izračunima, s problemima loma svjetlosti, barometarskog pritiska i temperature preko velikih udaljenosti koji su morali biti riješeni. Konačno, ožujka 1856. objavio je svoja otkrića u pismu svome zamjeniku u [[Kalkuta|Kalkuti]]. Kangchenjunga je bila proglašena visokom 8,582 m, dok je Vrhu XV određena visina od 8,840&nbsp;m (29,002&nbsp;ft). Waugh je zaključio da je Vrh XV "najvjerovatnije najviši na svijetu".<ref name=everest_bwp70/> U stvarnosti, izračunato je (mjereno u [[stopa]]ma) da je Vrh XV visok točno 29,000&nbsp;ft (8,839.2 m), ali javno je objavljena visina od 29,002&nbsp;ft (8,839.8 m). Proizvoljno su nadodane dvije stope (61&nbsp;cm) radi izbjegavanja dojma da visina od 29,000&nbsp;ft (8,839.2 m) nije ništa drugo do zaokružena procjena.<ref name=tas1982>Letters to the Editor, ''The American Statistician'', Vol. 36, No. 1 (Feb., 1982), pp. 64-67 [http://www.jstor.org/pss/2684102 JSTOR]</ref> == Naziv == Sa ustanovljenom visinom, slijedeći izazov bio je kako nazvati planinu. Dok je izmjera nastojala sačuvati lokalne nazive ukoliko je to bilo moguće (npr. ''[[Kangchenjunga]]'' i ''[[Dhaulagiri]]''), Waugh je tvrdio da nije mogao naći bilo koje lokalno ime u općoj upotrebi. Potraga za lokalnim nazivom bila je spriječena zatvorenošću Nepala i Tibeta za strance u to doba. Postojalo je mnogo lokalnih naziva, od kojih možda, stoljećima u Tibetu, najpoznatije ''Chomolungma'', koje se pojavilo već 1723. na karti francuskog geografa [[Jean Baptiste Bourguignon d'Anville|D'Anvilla]], objavljenoj u [[Pariz]]u. Ipak, Waugh je smatrao da je s preobiljem lokalnih naziva teško odabrati jedan nauštrb svih ostalih, te je odlučio da će Vrh XV biti nazvan po [[George Everest|Georgeu Everestu]], njegovom prethodniku na mjestu glavnog britanskog geodetskog nadzornika Indije.<ref name=everest_bwp70/><ref>The Times, section=India and China, day_of_week=Sat, date = 4. 10. 1856., page_number=8, issue=22490, column=B</ref> Zapisao je: <blockquote> Moj cijenjeni šef i prethodnik, pukovnik Sir George Everest, učio me je da svakom zemljopisnom objektu dodjelim istinsko lokalno ili domaće nazivanje. No ovdje je planina, najvjerovatnije najviša na svijetu, bez ijednog lokalnog naziva kojeg možemo otkriti, čije lokalno nazivanje, ako ga uopće ima, neće najvjerovatnije biti ustanovljeno prije nego nam se dozvoli ulazak u Nepal. U međuvremenu privilegij, kao i dužnost zapada me da dodijelim...ime po čemu će biti poznata među građanima i geografima i postati uobičajeno među civiliziranim nacijama.<ref name=rgs1857>"Papers relating to the Himalaya and Mount Everest", ''Proceedings of the Royal Geographical Society of London'', no.IX pp.345-351, April-May 1857.</ref> </blockquote> George Everest usprotivio se nazivu kojeg je predložio Waugh, te je 1857. rekao Kraljevskom Geografskom Društvu da riječ ''Everest'' nije moguće napisati na [[Hindski jezik|Hindskom]] niti ju Indijci mogu izgovoriti. Waughovo predloženo ime prevagnulo je unatoč primjedbama, te je 1865. ''Royal Geographical Society'' službeno prihvatio naziv ''Mount Everest'' kao ime najviše planine na svijetu.<ref name=everest_bwp70/> Zanimljivost je da suvremeni izgovor riječi ''Everest'' [[w:en:Wikipedia:IPA for English|/ˈɛvərɨst, ˈɛvrɨst]]<ref>"Mount Everest." Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Random House, Inc. 22 Jul. 2009. <Dictionary.com [http://dictionary.reference.com/browse/Mount_Everest http://dictionary.reference.com/browse/Mount Everest]>.</ref> u stvari drukčije od izgovora prezimena Sir Georgea Everesta -/ˈiːvrɨst/.<ref>{{cite video | people = Claypole, Jonty (Director); Kunzru, Hari (Presenter) | url = http://www.bbc.co.uk/programmes/b0074phg | title = Mapping Everest | medium = TV Documentary | publisher = BBC Television | location = London |date = 2003 }}</ref> [[Datoteka:Everest Peace Project - Everest summit.jpg|lijevo|230px|thumb|Pogled na vrh Everesta, s jasno vidljivom barijerom ''Yellow Band'', koja dijeli sedimentne stijene na vrhuncu od tamnih metamorfnih u podnožju]] Na [[Tibetanski jezik|Tibetanskom]] naziv Mount Everesta je ''Chomolungma'' ili ''Qomolangma'' (ཇོ་མོ་གླིང་མ, što znači "Sveta majka"), dok je [[Kineski jezik|kineska]] transliteracija ''Zhūmùlǎngmǎ Fēng'' ([[Pojednostavljeno kinesko pismo|pojednostavljeni kineski]]: 珠穆朗玛峰, [[Tradicionalno kinesko pismo|tradicionalni kineski]]: 珠穆朗瑪峰) s značenjem Majka zemlja. Kineski prevod je ''Shèngmǔ Fēng'' (pojednostavljeni kineski: 圣母峰, tradicionalni kineski: 聖母峰), što znači Sveta majka. U skladu s engleskim izvještajima iz sredine 19. stoljeća, lokalni naziv u [[Darjeeling]]u bio je ''Deodungha'' (značenje "sveta planina").<ref>{{cite web |url=http://www.harappa.com/engr/darjeeling.html#everest |title=Mt. Everest 1857 |accessdate=23. 01. 2008. |work=harappa.com |archivedate=2007-12-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071226022726/http://www.harappa.com/engr/darjeeling.html#everest |deadurl=yes }}</ref> Krajem 19. stoljeća, mnogi [[Europa|europski]][[Kartografija|kartografi]] pogrešno su vjerovali da je lokalno ime za planinu ''Gaurisankar''<ref name="waddell">L. A. Waddell, "The Environs and Native Names of Mount Everest," ''The Geographical Journal'', Vol. 12, No. 6 (Dec. 1898), pp. 564-569. Available at [http://links.jstor.org/sici?sici=0016-7398(189812)12%3A6%3C564%3ATEANNO%3E2.0.CO%3B2-A JSTOR].</ref>, radi zamjene Mount Everesta s planinom [[Gauri Sankar]], koja gledano iz [[Katmandu]]a, stoji točno ispred Everesta. Početkom 1960-ih, [[Nepal|nepalska vlada]] dodijelila je Everestu službeno ime ''Sagarmāthā'' (सगरमाथा).<ref name="Unsworth584">{{cite book |title= Everest - The Mountaineering History |last=Unsworth |first=Walt |authorlink= |coauthors= |year=2000 |publisher=Bâton Wicks|location= |isbn=978-1898573401 |pages=584|edition=3rd}}</ref> Naziv nije bio prethodno korišten - lokalni stanovnici planinu su poznavali kao ''Chomolungma''. Planina nije bila poznata ili imenovana među Nepalcima (tj. u dolini Kathmandu i okolnim područjima). Vlada je odlučila pronaći nepalsko ime za planinu jer [[Sherpa]]/Tibetanski naziv nije bio prihvatljiv, jer protivan ideji ujedinjenja (Nepalizacije) zemlje. 2002, kineski "Narodni dnevnik" (''Rénmín Rìbào''), objavio je članak koji se izjasnio protiv neprestanog korištenja engleskog naziva planine u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]], smatrajući da treba biti nazivana tibetanskim imenom. Dnevnik je obrazložio da je kineski (u stvarnosti tibetanski) naziv stariji od engleskog, jer je ''Mount Qomolangma'' zabilježen na kineskoj karti prije 280 godina.<ref>{{cite web|url=http://english.people.com.cn/200211/19/eng20021119_107017.shtml|title=No Longer Everest but Mount Qomolangma|publisher=People's Daily Online|date = 20. 11. 2002.|accessdate = 09. 06. 2005.}}</ref> == Izmjera == [[Datoteka:Mount Everest as seen from Drukair2.jpg|thumb|300px|Avio snimka Mount Everesta s juga, s planinama [[Lhotse]] desno i [[Nuptse]] lijevo]] 1856, Andrew Waugh objavio je visinu Everesta (tada poznatog kao Vrh XV) od 8,840 metara (29,003&nbsp;ft), nakon nekoliko godina izračuna podataka prikupljenih za vrijeme Velike trigonometrijske izmjere. U novije vrijeme, ustanovljena je visina od 8,848&nbsp;m (29,029&nbsp;ft), premda postoje neke varijacije u izmjerama. 9, listopada 2005, nakon nekoliko mjeseci mjerenja i izračuna, državni ured izmjere i kartiranja NR Kine službeno je objavio da je visina Everesta 8,844.43 m (29,017.16&nbsp;ft) s preciznošću od ± 0.21&nbsp;m (0.69&nbsp;ft), uz tvrdnju da je to bila najprezicnija i najtočnija izmjera do tada.<ref>{{cite web|url=http://news.xinhuanet.com/english/2005-10/09/content_3597013.htm | title=China says Mount Qomolangma stands at 8844.43|publisher=Xinhua News Agency|work=Xinhua online|date = 09. 10. 2005.|accessdate = 01. 04. 2007.}}</ref> Visina se ne temelji na [[snijeg]]u i [[led]]u koji pokrivaju vrhunac, već na aktualnoj najvišoj točki stijene ispod toga. Kineski tim također je izmjerio dubinu snijega i leda na vrhuncu od 3.5&nbsp;m (11&nbsp;ft),<ref name=ABC_au>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/science/news/enviro/EnviroRepublish_1478658.htm |title=Everest not as tall as thought|publisher=Australian Broadcasting Corporation|work=News in Science|date = 05. 10. 2005. |accessdate = 01. 04. 2007.}}</ref> što je u skladu s ukupnom elevacijom od 8,848&nbsp;m (29,029&nbsp;ft). Debljina snijeg i leda mijenja se tijekom vremena, što izmjeru definitivne debljine snježnog pokrivača čini nemogućom. Visina od 8,848 m prvi je puta određena indijskom izmjerom 1955, s manje udaljenosti od planine, također korištenjem teodolita, što je potvrđeno kineskim mjerenjima 1975.<ref name=ABC_au/> U oba je slučaja mjerena visina snježnog pokrivača umjesto skrivene stijene. Svibnja 1999, [[SAD|američka]] ekspedicija predvođena Bradfordom Washburnom, postavila je [[Satelitski sustav za pozicioniranje|GPS]] uređaj u najvišu stijenu, pomoću kojeg su izmjerene visina stijene od 8,850 m, i snijeg visine 1 m.<ref name="alpres">{{cite web|url=http://www.alpineresearch.ch/alpine/en/presse1.html|title=Elevation of Mount Everest newly defined|publisher=Swiss Foundation for Alpine Research|date=12. 11. 1999.|accessdate=01. 04. 2007.|archivedate=2007-01-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070103165811/http://www.alpineresearch.ch/alpine/en/presse1.html|deadurl=yes}}</ref> Premda nije službeno priznata u Nepalu,<ref>{{cite web|url=http://www.nepalgov.gov.np/countryprofile.php|title=Country Profile|publisher=Government of Nepal|year=2001|accessdate=01. 04. 2007.|archivedate=2007-03-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314011131/http://www.nepalgov.gov.np/countryprofile.php|deadurl=yes}}</ref> ta brojka vrlo se često navodi. [[Geoid]]na undulacija baca sumnju na preciznost obje izmjere. Detaljna [[Fotogrametrija|fotogrametrijska]] karta (u mjerilu 1:50,000) regije [[Khumbu]], uključujući i južnu stranu Mount Everesta, izradio je Erwin Schneider kao dio Međunarodne Himalajske Ekspedicije 1955, koja je također pokušala uspon na [[Lhotse]]. Još detaljnija [[Topografija|topografska]] karta područja Everesta izrađena je krajem 1980-ih pod direkcijom Bradforda Washburna, obilnim korištenjem [[Zračna fotografija|zračne fotografije]].<ref name="washburn_map"/> Smatra se da [[tektonika ploča]] u području nadodaje planini visinu te ju pomiče sjeveroistočno. Dva izvještaja navode razmjere promjena od 4&nbsp;mm godišnje u visinu, i 3 do 6&nbsp;mm sjeveroistočno,<ref name="alpres"/><ref>{{cite web|url=http://www.nationalgeographic.com/features/99/everest/roof_content.html|title=Roof of the World|publisher=[[National Geographic Society]]|year=1999|accessdate=01. 04. 2007.|archivedate=2007-07-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070712170109/http://www.nationalgeographic.com/features/99/everest/roof_content.html|deadurl=yes}}</ref> ali druga procjena navodi više poprečnog kretanja (27&nbsp;mm/1.1 in), te je čak uzeta u obzir i mogućnost stezanja.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/asia-pacific/4204539.stm|title=China fears Everest is shrinking|publisher=BBC News|date = 25. 01. 2005.|accessdate = 01. 04. 2007.}}</ref> === Usporedbe === [[Datoteka:OlympusMons MaunaKea Everest diagram-fr.svg|thumb|180px|Usporedba Mount Everesta u vulkanom [[Olympus Mons]] na [[Mars]]u i vulkanom Mauna Kea na Havajima, prikazanog od podnožja na dnu oceana]] Everest je planina čiji vrh dostiže najveću distancu iznad [[Razina mora|razine mora]]. Nekoliko drugih planina ponekad se naziva alternativnim "najvišim planinama na svijetu". [[Mauna Kea]] na [[Havaji]]ma najviša je ako se visina mjeri od podnožja,<ref name="base">"Podnožje planine uopće je problematičan pojam, bez univerzalno prihvaćene definicije. Ipak, za vrhunac koji se uzdiže s relativno ravnog terena, kao Mauna Kea ili Denali, "aproksimativna" visina iznad "podnožja", može se izračunati. U slučaju Everesta situacija je nešto kompliciranija, jer se uzdiže sa sjeverne strane relativno ravnog područja (Tibetanski Plato). Radi toga koncept "podnožja" za Everest ima još manje smisla u odnosu na Mauna Kea ili Denali, te je broj mogućnosti "visine iznad podnožja" veći. Uopće, usporedbe bazirane na "visina iznad podnožja" donekle su neuvjerljive.</ref> uzdiže se preko 10,200 m mjereno od dna usred oceana, ali dostiže samo 4,205 m nadmorske visine. Jednakim mjerenjem od podnožja<ref name="base"/> do vrha, [[McKinley]], na [[Aljaska|Aljasci]] također je viši od Everesta. Unatoč nadmorskoj visini od samo 6193.6 m, Mount McKinley smješten je na strmoj ravnici s elevacijama od 300 do 900 m, što stvara visine iznad podnožja od 5,300 do 5,900 m, s 5,600 m kao najčešće navođenom visinom.<ref>{{cite web|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/denali/expedition/mission.html|title=NOVA Online: Surviving Denali, The Mission|publisher=Public Broadcasting Corporation|work=NOVA|year=2000|accessdate = 07. 06. 2007.}}</ref> Radi usporedbe, prihvatljive elevacije za Everest mjerene od ponožja kreću se od 4,200 m na južnoj strani do 5,200 m na Tibetanskom platou, s visinama iznad podnožja u rasponu od 3,650 do 4,650 m .<ref name="washburn_map">''Mount Everest'' (1:50,000 scale map), prepared under the direction of Bradford Washburn for the Boston Museum of Science, the Swiss Foundation for Alpine Research, and the [[National Geographic Society]], 1991, {{ISBN|3-85515-105-9}}</ref> Vrh vulkana [[Chimborazo]] u [[Ekvador]]u, 2,168 m je udaljeniji od središta zemlje (6,384.4&nbsp;km) u odnosu na Everest (6,382.3&nbsp;km), radi ispupčenja Zemlje na ekvatoru. Međutim, Chimborazo se uzdiže samo 6,267 m iznad razine mora, te prema tom kriteriju nije čak ni najviši vrhunac [[Ande|Anda]]. [[File:Mount Everest Climbing Routes 1924-1996 photomap-fr.svg|thumb|500px|Rute na Mount Everestu. Jugoslavenski smjer preko Zapadnog grebena označen je plavom bojom, a američki, koji se djelimično poklapa, sa ljubičastom]] == Putevi uspona == [[Datoteka:Himalaya_annotated.jpg|thumb|180px|Južni i sjeverni putevi uspona, pogled iz [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske stanice]]]] Mount Everest ima dva glavna puta uspona, jugoistočni greben iz [[Nepal]]a, i sjeveroistočni greben iz [[Tibet]]a, kao i mnoge druge manje korištene rute.<ref name=evhist>{{cite web |url=http://www.everesthistory.com/routes.htm |title=Ascent Routes on Everest |publisher=EverestHistory.com |accessdate=23. 01. 2008. |archive-date=2008-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080115161830/http://www.everesthistory.com/routes.htm }}</ref> Između dvije glavne rute, jugoistočni greben je tehnički jednostavniji i najčešće korišteni put. Tim putem koristili su se 1953. [[Edmund Hillary]] i [[Tenzing Norgay]], prvim prepoznatim putem uspona, od petnaest otkrivenih do 1996.<ref name=evhist/> Ipak, jugoistočni greben kao glavni put ka vrhu, bio je odabran uglavnom iz političkih razloga a manje stanjem na terenu, jer je [[Kina|kineska]] granica 1950-ih, nakon kineskog zauzimanja Tibeta, bila zatvorena za zapadni svijet.<ref name=ngetl>{{cite web|url=http://news.nationalgeographic.com//news/2003/04/0401_030401_everesttimeline.html| title=Everest Time Line: 80 Years of Triumph and Tragedy|publisher=National Geographic Society| last=Thompson|first=Kalee|date = 02. 04. 2003.|accessdate = 28. 03. 2008.}}</ref> [[Datoteka:STS058-101-12 2.JPG|thumb|180px|Pogled iz svemira na južnu i sjevernu rutu]] Većina pokušaja uspona poduzima se u svibnju prije ljetne sezone [[monsun]]a. Dolaskom sezone monsuna, promjena u [[Mlazna struja|mlaznim strujama]], tada usmjeravanim sjeverno, smanjuje visoko u planini prosječnu brzinu vjetrova.<ref name=nytimes>{{cite web|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E01EFDD1E38F93AA25756C0A961958260|title= Climbing Mount Everest|publisher=The New York Times|date = 19. 05. 1997.|accessdate = 24. 10. 2008.}}</ref><ref name=te03>{{cite web|url=http://www.teameverest03.org/everest_info/index.html|title=Mt. Everest Information|author=Team Everest 03|accessdate=24. 10. 2008.|archivedate=2010-02-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100211140355/http://www.teameverest03.org/everest_info/index.html|deadurl=yes}}</ref> Dok se ponekad pokušaji uspona poduzimaju nakon monsuna u rujnu i listopadu, kada je mlazna struja ponovo privremeno tjerana sjeverno, dodatni snijeg kojeg su takvi vjetrovi položili, i nestabilne vremenske prilike (rep monsuna) čine uspone izvanredno teškima. === Jugoistočni greben === Uspon preko jugoistočnog grebena započinje pješačenjem do baznog logora na 5,380 m s južne strane Everesta u Nepalu. Ekspedicije najčešće lete iz [[Katmandu]]a u [[Lukla|Luklu]] (2,860 m), te prolaze kroz Namche Bazar. Penjači tada pješače do baznog logora, obično šest do osam dana, što omogućava pravilnu visinsku aklimatizaciju radi sprečavanja visinske bolesti.<ref name=Acclimatization>{{cite journal |author=Muza, SR; Fulco, CS; Cymerman, A |title=Altitude Acclimatization Guide. |journal=US Army Research Inst. Of Environmental Medicine Thermal and Mountain Medicine Division Technical Report |issue=USARIEM-TN-04-05 |year=2004 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/7616 |accessdate=2009-03-05 |archive-date=2009-04-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090423042451/http://archive.rubicon-foundation.org/7616 |dead-url=yes }}</ref> Planinarsku opremu i zalihe nose [[jak]]ovi, dzoovi (hibridi jaka) i ljudski nosači do baznog logora na [[ledenjak]]u Khumbu. Hillary i Tenzing, svoj uspon 1953. započeli su iz doline Kathmandu, jer tada nije bilo cesta dalje na istoku. Penjači provedu nekoliko tjedana u baznom kampu, aklimatizirajući se na visinu. Za to vrijeme, [[Šerpa narod|Šerpe]] i nekoliko penjača postaviti će konope i ljestve na nesigurnom strmom dijelu [[Khumbu lednik|ledenjaka Khumbu]]. Gromade razlomljenog leda ("serak"), pukotine i putujući blokovi leda, strminu ledenjaka čine jednim od najopasnijih dijelova rute. Mnogi penjači i Šerpe poginuli su na tom mjestu. Radi smanjenja rizika, penjači uobičajeno započinju uspon znatno prije zore kada izvanredno niske temperature [[led]] zadržavaju na mjestu. Iznad strmine na 6,065 m nalazi se Kamp I. Od Kampa I, penjači napreduju uzbrdo snježnom dolinom ''Western Cwm'' ([[Dolina tišine]]) do podnožja strane [[Lhotse]], gdje je na 6,500 m postavljen Kamp II ili ''Advanced Base Camp'' (ABC). ''Western Cwm'' relativno je ravna, blago uspinjuća glacialna dolina, obilježena golemim poprečnim ledenim pukotinama u središtu koje sprečavaju direktan pristup prema gornjim predjelima Cwma. Penjači su prisiljeni prolaziti na krajnjoj desnoj strani blizu podnožja [[Nuptse]]a, malim prolazom poznatim kao ''"Nuptse corner"''. ''Western Cwm'' također se naziva "Dolina tišine" radi topografije područja koja uglavnom uklanja vjetrove s penjačke rute. Velika visina i vedar, bez vjetra, dan mogu ''Western Cwm'' za penjače učiniti nepodnošljivo vrućim.<ref name=nova-climb>{{cite web|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/climb/waytosummitsou.html|title=The Way to the Summit|publisher=Public Broadcasting Corporation|work=NOVA Online|year=2000|accessdate = 28. 03. 2008.}}</ref> Od Kampa II, penjači se uspinju po strani [[Lhotse]] osigurani konopima do Kampa III, lociranog na maloj izbočini na 7,470 m. Od tamo, još je 500 metara do Kampa IV na južnom prijevoju, na 7,920 m. Od Kampa III do Kampa IV, penjači su suočeni s dva dodatna izazova: ogrankom ''"Ženeva"'' i barijerom ''"Yellow Band"''. Ogranak ''"Ženeva"'' je izbočina crne stijene oblika nakovnja, tako nazvana od [[Švicarska|švicarske]] ekspedicije 1952. Fiksirani konopi pomažu penjačima u veranju preko tog snijegom pokrivenog stjenovitog sloja. ''"Yellow Band"'' je odsjek isprepletenih slojeva [[mramor]]a, filita i škriljca, koji također zahtjeva oko 100 metara konopa za prelazak.<ref name=nova-climb/> Na [[Južni prijevoj|Južnom prijevoju]], penjači ulaze u zonu smrti, te uglavnom raspolažu s najviše dva ili tri dana, koliko mogu izdržati na tim visinama za pokušaj osvajanja vrhunca. Vedro vrijeme i slab vjetar ključni su faktori u odluci o pokušaju uspona na vrh. Ukoliko vrijeme nije povoljno unutar tih nekoliko dana, planinari su prisiljeni vratiti se, mnogi sve do baznog logora. [[Datoteka:Everest base camp.jpg|thumb|Pogled na Everestov jugoistočni greben. Strmina ledenjaka Khimbu vidljiva je lijevo. U sredini ostaci helikoptera srušenog 2003.]] Od Kampa IV, planinari započinju napad na vrh oko ponoći s nadom u osvajanje vrhunca (još 1,000 metara iznad) u roku 10 do 12 sati. Penjači najprije dostignu "balkon" na 8,400 m, malu platformu gdje se mogu odmoriti i vidjeti planine na jugu i istoku u svjetlosti rane zore. Nastavljajući uz greben, planinari su suočeni s nizom impozantnih stjenovitih stepenica koje ih uobičajeno prisiljavaju skrenuti istočno u duboki snijeg, gdje je velika opasnost od [[Snježna lavina|lavina]]. Na 8,750 m, mala kupola od snijega i leda označava južni vrh.<ref name=nova-climb/> Od južnog vrha, planinari prate vrlo oštar jugoistočni greben duž predjela poznatog kao "Cornice traverse", gdje je snijeg priljubljen u razmaknute [[Stijena|stijene]]. To je opasnosti najizloženiji predio uspona, gdje bi pogrešan korak ulijevo mogao završiti padom od 2,400 m niz jugozapadnu stranu, dok je neposredno desno 3,050 m duboka [[Kangshung|Istočna strana]]. Na kraju tog prelaska, na 8,760 m isprječuje se stjenoviti zid nazvan ''"Hillary Step"'' ([[Hillaryev stepenik]]).<ref name=nova-climb/> [[Britanska ekspedicija na Mount Everest 1953.]] i njeni članovi [[Edmund Hillary|Hillary]] i [[Tenzing Norgay]] bili su prvi koji su prešli tu prepreku, postigli su to primitivnom penjačkom opremom i konopima. Danas, penjači se uspinju korišenjem pričvršćenih konopa koje su prethodno postavili Sherpe. Nakon prelaska, relativno je jednostavan uspon do vrha duž umjereno strmih snježnih padina - premda je izloženost opasnosti na grebenu vrlo velika, posebno prilikom prelaska vrlo velikih masa zaleđenog snijega koji strši iznad ponora. S povećanjem broja planinara posljednjih godina, ''"Hillary Step"'' često postaje usko grlo, s penjačima prisiljenim čekati duže vrijeme na vlastiti prolazak što stvara probleme uspješnom usponu na vrh i kasnijem silasku. Nakon zida ''"Hillary Step"'', penjači također moraju preći vrlo nesiguran stjenoviti predio s vrlo velikim spletom pričvršćenih konopa što može biti problematično pri lošem vremenu. Planinari uobičajeno provedu manje od pola sata na "vrhu svijeta", radi povratka u Kamp IV do sumraka, lošeg popodnevnog vremena ili ograničenih zaliha pomoćnog kisika. === Sjeveroistočni greben === [[Datoteka:Mount Everest North Face.jpg|thumb|180px|Sjeverna strana Mount Everesta iz Rongbuka u Tibetu]] Ruta sjeveroistočnog grebena započinje na sjevernoj strani Everesta u Tibetu. Ekspedicije pješače do [[Rongbuk (lednik)|ledenjaka Rongbuk]], te postavljaju bazni logor na 5,180 m nadmorske visine, na šljunčanoj ravnici neposredno ispod ledenjaka. Pri usponu do Kampa II, planinari se uspinju središnjom morenom ledenjaka Rongbuk do podnožja [[Changtse]]a, na otprilike 6,100 m. Kamp III (''ABC - Advanced Base Camp'') smješten je ispod [[Sjeverni prijevoj|Sjevernog prijevoja]] na 6,500 m. Da bi dosegli Kamp IV na sjevernom prijevoju, na visini od 7,010 m, penjači prilaze ledenjaku pri dnu prijevoja gdje se koriste pričvršćeni konopi. Od sjevernog prijevoja, planinari napreduju stjenovitim sjevernim grebenom da bi postavili Kamp V na oko 7,775 m. Ruta prelazi sjevernu stranu u dijagonalnom usponu do dna barijere ''"Yellow Band"'' dosezanjem lokacije Kampa VI na 8,230 m. Od Kampa VI, penjači poduzimaju konačni napad na vrh. Planinari se suočavaju s teškom prečnicom pod nazivom [[Tri stepenika]], od dna prve faze: 8,500 - 8,535 m, do najtežeg dijela uspona, druge faze: 8,577 - 8,625 m. Druga faza uključuje pomoć pri usponu nazvanoj "Kineske ljetve", metalne [[ljestve]] koje je polu-permanentno postavila grupa kineskih planinara 1975. Od tada skoro su stalno na tom mjestu, te ih koriste doslovno svi penjači na ruti. S pređenom drugom fazom, jednostavnija je treća faza na 8,690 - 8,800 m. Jednom iznad tih etapa, sam vrh se osvaja snježnom padinom do 50 stepeni nagiba, do krajnjeg grebena duž kojeg se osvaja vrh.<ref name=NOVA_wtsn>{{cite web|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/climb/waytosummitnor.html|title=The Way to the Summit (North)|publisher=Public Broadcasting Corporation|work=NOVA Online|year=2000|accessdate = 28. 03. 2008.}}</ref> [[Kineska ekspedicija na Mount Everest 1960.]] bila je prvo uspješno osvajanje Mount Everesta preko Sjeveroistočnog grebena ([[Rongbuk (lednik)|Rongbuk lednik]] - Sjeverni prevoj - Sjeverni greben - Sjeveroistočni greben). === Zapadni greben === Uspon zapadnim grebenom, od Baznog logora preko [[Lho Lo]] sedla do vrha, do sada su izveli jedino članovi [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.|jugoslavenske ekspedicije iz 1979. god.]]. [[Američka ekspedicija na Mount Everest 1963.|Američka ekspedicije iz 1963. god]], prešla je iz Kampa II u [[Dolina tišine|Dolini tišine]] na zapadni greben, u namjeri da grebenom završe uspon. Nakon više stotina metara, bili su prisiljeni sići sa grebena na sjevernu stranu, izvršiti prepriječavanje i kuloarom izaći na vrh. Taj kuloar (jaruga) nazvan je [[Hornbein kuloar]], po američkom penjaču koji je njime prvi prošao. I jugoslavenska ekspedicija je takođe sišla sa grebena, ali uspon nije nastavila sjevernom stranom kao američka, već se nakon par stotina metara vratila na zapadni greben i njime završila uspon.<ref name="LhoLa">{{Cite web |url=https://www.himalayanclub.org/hj/37/2/yugoslav-everest-expedition/ |title=Tone Škarja: Jugoslavenska Everest ekspedicija |work=The Himalayan Journal Vol.37, 1981 |accessdate= 13. 9. 2020}}{{en simbol}}</ref> === Jugozapadna strana === [[Britanska ekspedicija na Mount Everest 1975.|Britanska ekspedicija Jugozapadnom stranom 1975. god]], nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja raznih ekspedicija, bila je prva koja se ispenjala jednom od tri strane Everesta.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/witness/september/24/newsid_4185000/4185568.stm Everest 1975 - BBC]</ref> Uspon Jugozapadnom stranom izvela je i [[Poljska ekspedicija na Mount Everest 1980.|Poljska ekspedicija 1980.]] god. i [[Sovjetska ekspedicija na Mount Everest 1982.|Sovjetska 1982.]] god. == Istočna strana == Istočna strana (Kangshung strana) je kineska strana Mount Everesta. Duga je 3.350 m, od Kangshung [[lednik]]a do vrha. Gledano odozdo desno se završava se Istočnim grebenom a lijevo Južnim prevojem i Jugoistočnim grebenom. Gornji dio strane sastavljen je od brojnih visećih ledenih gromada dok je donji dio sastavljen od stepenastih stijena, između kojih su brojni kuloari (jaruge). Zbog toga je ova strana daleko nepovoljnija za uspon na vrh.<ref>[http://publications.americanalpineclub.org/articles/12199328201/Asia-Tibet-Everest-Kangshung-Face-Second-Ascent-of-Neverest-Buttress Azija, Tibet, Everest, Kangshung strana - publications.americanalpineclub.org, 1993.]</ref> Prvi uspješan uspon preko Kangshung strane izvela je 1983. god američka ekspedicija koju je vodio [[James D. Morrissey]]. Poslije napornih pet i po sedmica na vrh su izašli: [[Kim Momb]], [[Carlos Buhler]], [[Louis Reichardt]], [[George Lowe]], [[Dan Reid]] i [[Jay Cassell]]. Godine 1988, jedna američko - britanska ekspedicija ispenjala je novi smjer prema Južnom prijevoju, i završila uspon standardnim smjerom Jugoistočnim grebenom. == Usponi == ''Glavni članak: [[Lista ekspedicija na Mount Everest]]'' === Prve ekspedicije === [[Datoteka:Mount Everest from Rombok Gompa, Tibet.jpg|thumb|180px|Samostan Rongbuk u Tibetu sa sjevernom stranom Everesta u pozadini]] 1885, Clinton Thomas Dent, predsjednik britanskog Alpinističkog kluba (''Alpine Club''), ukazao je u svojoj knjizi ''Above the Snow Line'' ("Iznad snježne linije") da je osvajanje Everesta moguće.<ref>{{cite web |url=http://www.billbuxton.com/everest.pdf |title=From First Sight to Summit: A Guide to the Literature on Everest up to the 1953 Ascent |date = 12. 04. 2008.|accessdate = 23. 01. 2008. |format=[[PDF]] |author=William Buxton}}</ref> Sjeverni pristup planini otkrio je [[George Mallory]] tijekom [[Britanska ekspedicija na Mount Everest 1921.|prve ekspedicije 1921.]] Bila je to istraživačka ekspedicija bez opreme za stvarne pokušaje uspona na planinu. S Malloryjem kao predvodnikom (i stoga prvim Europljaninom koji je zakoračio na obronke Everesta) dosegli su 7,007 metara Sjevernog prijevoja, odakle je Mallory istražio put ka vrhu, ali grupa nije bila spremna za velike rizike daljnjeg uspinjanja te se je vratila. Britanci su se vratili radi ekspedicije 1922. George Finch je prvi put planinario koristeći [[kisik]]. Uspinjao se znatnom brzinom od 290 m na sat, te dosegao visinu od 8,320 m, što je bio prvi ljudski uspon iznad 8,000 metara. Mallory i Felix Norton poduzeli su i drugi neuspješni pokušaj, kada je grupu penjača pogodila lavina, te je sedam lokalnih nosača poginulo. Slijedeća ekspedicija organizirana je 1924. Mallory i Bruce, početni pokušaj osvajanja morali su napustiti kada je loše vrijeme spriječilo postavljanje Kampa VI. Slijedeći pokušaj poduzeli su Norton i Somervell koji su se penjali bez kisika po savršenom vremenu, prešavši sjevernu stranu do ''Great Couloir'' ([[Nortonov kuloar]]). Norton je dosegao 8,558 m, premda je posljednjeg sata napredovao samo oko 100 m . George Mallory, koji je prvi put nosio opremu s pomoćnim kisikom, i [[Andrew Irvine]] poduzeli su 8.6.1924, pokušaj osvajanja preko rute sjevernog prijevoja/sjevernog grebena/sjeveroistočnog grebena odakle se nikada nisu vratili. Istraživačka ekspedicija Mallory and Irvine (''Mallory and Irvine Research Expedition'') pronašla je 1.5.1999. Malloryjevo tijelo u snježnom bazenu na sjevernoj strani, ispod i zapadno u odnosu na tradicionalnu lokaciju Kampa VI. Planinarsku zajednicu razdirale su kontroverze oko pitanja dali je jedan ili obojica penjača dosegao vrhunac 29 godina prije potvrđenog uspona (i sigurnog silaska) na Everest [[Edmund Hillary|Edmunda Hillaryja]] i [[Tenzing Norgay|Tenzinga Norgaya]] 1953. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanska]] milijunašica i bivša ''showgirl'', Lady Houston, financirala je ''Houston Everest Flight of 1933'', te je formacija [[Westland Wallace|zrakoplova]] predvođenih Markizom od Clydesdalea preletjela Everest u nastojanju da postave [[Zastava Ujedinjenog Kraljevstva|britansku zastavu]] na vrhunac.<ref name=flymicro>{{cite web|url=http://www.flymicro.com/everest/index.cfm?page=docs%2FHistory%2FAeroplanes.htm |title=Aeroplane expeditions to Everest|publisher=flymicro.com|accessdate=}}</ref><ref name=k2news_woe>{{cite web|url=http://www.k2news.com/wingsover.htm |title=Wings Over Everest 2003|publisher=K2 News|year=2002|accessdate=}}</ref> Prve ekspedicije - kao dva neuspješna pokušaja Brucea 1920-ih, i dva neupjela pokušaja Hugha Ruttledgea 1933. i 1936. - nastojale su ostvariti uspon na planinu iz [[Tibet]]a, preko sjeverne strane. Pristup sa sjeverne strane zatvoren je za ekspedicije 1950, nakon što su Kinezi preuzeli kontrolu nad Tibetom. 1950, Bill Tilman i mala grupa koja je uključivala Charlesa Houstona, Oscara Houstona i Betsy Cowles poduzeli su istraživačku ekspediciju na Everest preko Nepala duž puta koji je do danas standardni pristup Everestu s juga.<ref name=evhist_timeline>{{cite web|url=http://www.everesthistory.com/time3.htm|title=Everest History Time Line|publisher=Everest History.com|year=2003|accessdate=|archive-date=2010-05-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20100526185812/http://www.everesthistory.com/time3.htm}}</ref> U proljeće 1952, Švicarska ekspedicija predvođena Edouardom Wyss-Dunantom, dobila je dopuštenje za uspon iz Nepala. Ekspedicija je ustanovila rutu preko ledene padine [[Khumbu lednikledenjaka Khumbu]] i popela se do [[Južni prijevoj|južnog prijevoja]] na visini od 7,986 m. [[Raymond Lambert]] i Sherpa Tenzing Norgay uspijeli su doseći približnu visinu od 8,595 m na jugoistočnom grebenu, postavivši novi visinski rekord. Tenzingovo iskustvo bilo je korisno kada je angažiran u britanskoj ekspediciji 1953.<ref>{{cite web|url=http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Virtual_Everest/-116.html|title=Tenzing Norgay GM|accessdate=21. 06. 2007.|archivedate=2007-04-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070414143647/http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Virtual_Everest/-116.html|deadurl=yes}}</ref> === Prvi uspješan uspon Tenzinga i Hillaryja === [[Britanska ekspedicija na Mount Everest 1953.|Deveta britanska ekspedicija]], predvođena Johnom Huntom, bila je prva sa uspješnim usponom na vrh. Hunt je odabrao dva para penjača radi pokušaja osvajanja vrhunca. Prvi par, Tom Bourdillon i Charles Evans, 26.5. 1953. popeli su se do visine unutar 100 metara od vrha, ali bili su prisiljeni vratiti se radi iscrpljenosti. Kao što je bilo zamišljeno, njihov proboj, istraživanje puta i dodatne zalihe kisika, bili su od velike pomoći slijedećem paru. Dva dana kasnije, ekspedicija je poduzela drugi i konačni napad na vrh s drugim parom planinara, [[Novi Zeland|Novozelađaninom]] [[Edmund Hillary|Edmundom Hillaryjem]] i nepalskim Sherpom [[Tenzing Norgay|Tenzingom Norgayem]]. Dosegli su vrhunac u 11:30 po lokalnom vremenu, 29.5., 1953, rutom preko južnog prijevoja. U to doba, obojica su uspjeh priznali timskim naporima cijele ekspedicije, ali nekoliko godina kasnije Tenzing je otkrio da je Hillary prvi zakoračio na vrh. Vijest o uspjehu ekspedicije dosegla je [[London]] na dan [[Krunidba|krunidbe]] [[Elizabeta II.|Elizabete II.]], 2.6., 1953. Pri povratku u Katmandu nakon nekoliko dana, Britanac Hunt i kao Novozelađanin - podanik kraljice Elizabete II - Hillary, doznali su da su im dodijeljeni [[Plemstvo|plemićki]] naslovi Ordenom Britanskog Carstva (''Order of the British Empire''). Tenzingu, podaniku nepalskog kralja, dodijeljeno je britansko odlikovanje ''George Medal''. Hunt je kasnije postao ''life peer'' u Velikoj Britaniji, dok je Hillary bio jedan od osnivača Ordena Novog Zelanda (''Order of New Zealand''). === Prvi usponi bez dodatnog kisika === [[Reinhold Messner]] iz [[Italija|Italije]] i [[Peter Habeler]] iz [[Austrija|Austrije]], 8.5. 1978, ostvarili su prvi uspon bez dodatnog kisika, rutom jugozapadnog grebena.<ref name=evhist/><ref name=NOVA_fwo>{{cite web|url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/history/firstwoo2.html|title=Everest - First without oxygen|publisher=PBS|work=NOVA Online|year=2000|accessdate = 28. 03. 2008.}}</ref> Messner je prvi dosegao vrhunac u samostalnom usponu 20. kolovoza 1980, bez dodatnog kisika ili pomoći, na težoj sjeverozapadnoj ruti preko sjevernog prijevoja, sjeverne strane i Nortonovog kuloara. Uspinjao se potpuno sam tri dana od svog baznog logora na 6,500 m.<ref name=evhist/> === Prvi uspon po zimi === [[Zlatno doba poljskog alpinizma|Poljski tim]] predvođen Andrzejom Zawadom, Leszekom Cichyjem i Krzysztofom Wielickijem ostvario je 1980. prvi uspon na vrh tijekom [[Zima|zimske]] sezone. === Katastrofa 1996. === Za vrijeme sezone 1996, poginulo je petnaest osoba, od kojih osmero 11.5., u pokušaju silaska s vrha, što je bila najpogibeljnija pojedinačna godina u povijesti Everesta. Nesreća je dobila široki publicitet i postavila pitanja o [[Komercijalizacija|komercijalizaciji]] Everesta. Novinar [[Jon Krakauer]], na zadatku za časopis ''Outside'', bio je u jednoj od unesrećenih grupa, te je kasnije objavio knjigu ''"Into Thin Air"'', kojom opisuje svoje iskustvo. [[Anatoli Boukreev]], [[Rusija|ruski]] vodič koji se osjetio napadnutim Krakauerovom knjigom, kao odogovor napisao je zajedno s G. Westonom DeWaltom svoju knjigu ''"The Climb"''. Prepirka je rasplamsala veliku debatu u planinarskoj zajednici. Maja-Svibnja 2004, [[Fizika|fizičar]] Kent Moore i kirurg John L. Semple, obojica istraživači Univerziteta u [[Toronto|Torontu]], izjavili su u časopisu ''New Scientist'' da je analiza vremenskih prilika 11.5., naznačila pad razine kisika od oko 14% radi atmosferske anomalije.<ref name="NewScientist"> {{cite journal | title = The day the sky fell on Everest | journal = New Scientist | volume = | issue = 2449 | pages = 15 | publisher = | date = 2004-05-29 | url = http://www.newscientisttech.com/article/mg18224492.200-the-day-the-sky-fell-on-everest.html | accessdate = 2006-12-11 }} </ref><ref name="BioEd Online"> {{cite web | url=http://www.bioedonline.org/news/news.cfm?art=986 | title=High winds suck oxygen from Everest Predicting pressure lows could protect climbers. | accessdate = 11. 12. 2006. | last=Peplow | first=Mark | date = 25. 05. 2004. | publisher=BioEd Online | quote=Moore je objasnio da takvi mlazni trakovi mogu povući velike količine zraka uz planinu, smanjujući pritisak zraka. Izračunao je takva situacija smanjuje djelomični pritisak kisika u zraku za oko 6%, što se pretvara u 14% smanjenje primitka kisika kod penjača. Na toj visini zrak sadrži samo trećinu kisika u odnosu na zrak na razini mora.}} </ref> Udar nevremena na drugoj strani planine, sjevernom grebenu, gdje je također poginulo nekoliko planinara, detaljno je iz osobnih iskustava opisao britanski filmaš i pisac Matt Dickinson u svojoj knjizi ''"The Other Side of Everest"''. === Slijetanje helikoptera 2005. === Francuski pilot Didier Delsalle sletio je [[helikopter]]om [[Eurocopter]] [[Eurocopter AS350|AS 350 B3]] 14.5. 2005. na vrh Mount Everesta<ref name="eurocopter">{{cite web|url=http://www.nationalgeographic.com/adventure/0509/whats_new/helicopter_everest.html|title=Landing on Air|publisher=National Geographic Adventure|date = 01. 09. 2005.|accessdate = 24. 06. 2009.}}</ref> i poletio nakon četiri minute. S rotorima stalno u pogonu, ostvario je "lebdeće slijetanje" (''"hover landing"''), radi prevelikog rizika slijetnja punom težinom letjelice na snijeg. Tom prilikom postavljeni su svjetski rekordi za [[rotokopter]], za najviše ''[[de facto]]'' slijetanje i najviše formalno polijetanje.<ref name="fai">[http://records.fai.org/rotorcraft/current.asp?id1=112&id2=1&id3=2 Federation Aeronautique Internationale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101029033952/http://records.fai.org/rotorcraft/current.asp?id1=112&id2=1&id3=2 |date=2010-10-29 }} records page. (Search for "Everest" on that page).</ref> Delsalle je također, dva dana ranije, izveo polijetanje s južnog prijevoja. Neki novinski izvještaji ukazali su da je izvještaj slijetanja na vrh bio zabuna s južnim prijevojem.<ref name=everestnet>{{cite web|url=http://www.mounteverest.net/story/FrenchEverestMysteryChoppersUtopiasummit-VIDEOMay272005.shtml|title=French Everest Mystery Chopper's Utopia summit|publisher=MountEverest.net|date=27. 05. 2005.|accessdate=|archivedate=2015-01-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150113192323/http://www.mounteverest.net/story/FrenchEverestMysteryChoppersUtopiasummit-VIDEOMay272005.shtml|deadurl=yes}}</ref><ref>U dokumentarcu ZDF-a "Čarolije letenja: Nebeski jahači - povjest helikoptera", prikazane su snimke kamere postavljene na helikopteru prilikom slijetanja na vrh Mount Everesta, što naizgled otklanja svaku sumnju u pothvat.</ref> === Kontroverza Davida Sharpa, 2006. === Planinar invalid Mark Inglis otkrio je u intervjuu 23.5., 2006.<ref name=abcnews052006>{{cite web|url=http://www.abc.net.au/news/newsitems/200605/s1645603.htm|title=Everest climber defends leaving dying Briton|publisher=Australian Broadcasting Corporation|date=23. 05. 2006.|accessdate=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060823184345/http://www.abc.net.au/news/newsitems/200605/s1645603.htm|archivedate=2006-08-23|deadurl=no}}</ref>, da je njegova grupa penjača, kao i mnoge druge, prošla 15. svibnja te godine kraj planinara u nevolji, Davida Sharpa, koji se sklonio ispod stršeće stijene 450 metara ispod vrhunca, bez da su mu pokušali pomoći. Otkriće je rasplamsalo veliku debatu o planinarskoj [[Etika|etici]], posebno u vezi Everesta. Penjači koji su ga napustili izjavili su da bi spašavanje bilo uzaludno i uzrokovalo samo još više pogibija. Većinu ove kontroverze zabilježio je [[Discovery Channel]] za vrijeme snimanja televizijskog programa ''"Everest: Beyond the Limit"''. Ključna odluka koja je utjecala na sudbinu Sharpa prikazana je u programu, kada je penjač pri silasku s vrha, Max Chaya, [[radio]] vezom javio svome menadžeru u baznom logoru da je pronašao planinara u nevolji. Nije ga mogao identificirati, jer se Sharp odlučio na samostalan uspon bez ikakve podrške. Menadžer je u baznom logoru pretpostavio da je Sharp dio grupe koja ga je napustila, te je svom penjaču objasnio da nema mogućnosti da bi mu mogao pomoći. Kako se Sharpovo stanje tijekom dana pogoršavalo dok su drugi planinari pri silasku prolazili kraj njega, smanjivale su se šanse za spašavanje. Radi smrzotina na nogama nije mogao hodati, dok planinari koji kasnije silaze imaju manje zalihe kisika i bez snage su da pruže pomoć. Potom je bilo prekasno da se bilo koji Sherpa vrati i pomogne mu. Najbitnije, Sharpova odluka da se odrekne bilo kakve podrške nije mu pružala mogućnost oporavka. Dok je debata bjesnila, 26.5., [[Australija|australski]] planinar Lincoln Hall pronađen je živ, nakon što je dan ranije proglašen mrtvim. Pronašla ga je grupa od četiri penjača (Dan Mazur, Andrew Brash, Myles Osborne i Jangbu Sherpa), koja je odustavši od svog pokušaja uspona, ostala s Hallom i spustila se njim i grupom od 11 Sherpa poslanih da ga odnesu niz planinu. Hall se kasnije potpuno oporavio. Od tada je zabilježeno još sličnih akcija, uključujući kada je 21.5., 2007. [[Kanada|kanadski]] planinar Meagan McGrath inicirao spašavanje na velikoj visini Nepalca Usha Biste. === Uspon Olimpijske baklje 2008. === Kina je uredila 130&nbsp;km zemljane ceste od okruga Tingri do baznog logora radi lakšeg pristupa sve većem broju penjača sa sjeverne strane planine, te će postati najvišom [[asfalt]]iranom cestom na svijetu. Izgradnja je započela 18.6., 2007, s troškom od 150 milijuna [[Renminbi|Yuana]] (19.7 milijuna [[Američki dolar|američkih dolara]]). Kina je također uputila štafetu olimpijske baklje na Everest, rutom preko sjevernog prijevoja, na putu za [[OI 2008.|Olimpijske igre]] u [[Peking]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.msnbc.msn.com/id/24501387/|title=Olympic torch reaches Mount Everest summit|publisher=msnbc|date = 08. 05. 2008.|accessdate=}}</ref> Kraj baznog logora postavljena je antena ''China Telecoma'', što [[Mobilni telefon|mobilnim telefonima]] osigurava pokrivenost sve do vrha.<ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2007/06/26/opinion/26kodas.html|title=The Height of Avarice|publisher=The New York Times|date = 26. 06. 2007.|accessdate=}}</ref> === Razni rekordi === Prva žena na vrhu bila je [[1975]]. [[Japan]]ka J[[unko Tabei]]. Najmlađa osoba na vrhu Mount Everesta je 13 godišnji [[Jordan Romero]] koji se popeo svibnja-maja 2010,<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19380 |access-date=2010-09-16 |archive-date=2022-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220216125646/https://explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19380 }}</ref> dok je prema podacima nepalske vlade, najmlađa žena na vrhu Mount Everesta bila Ming Kipa Sherpa, 15 godišnja Sherpa djevojka,<ref>{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/2003/may/25/everest.nepal |title=Teenage girl conquers Everest, 50 years on |date = 25. 5. 2003. |accessdate = 17. 7. 2009. |publisher=The Guardian |first=Luke |last=Harding }}</ref> Apa Sherpa drži rekord po broju osvajanja vrhunca, do svibnja-maja 2010. - 20 puta. Najbrži uspon preko sjeveroistočnog grebena ostvario je 2007. [[Austrija|austrijski]] planinar Christian Stangl, kojemu je za distancu od 10&nbsp;km između Kampa III i vrhunca, bilo potrebno 16 sati i 42 minute, neznatno manje od rekordnih 17 sati [[Italija|talijana]] Hansa Kammerlandera iz 1996. Oba penjača uspon su ostvarila samostalno i bet dodatnog kisika. Najbrži uspon sa pomoćnim kisikom preko jugoistočnog grebena ostvario je 2004. Nepalac Pemba Dorjie Sherpa, za 8 sati i 10 minuta na 17 kilometara uspona. Najbrži uspon bez dodatnog kisika preko jugoistočnog grebena postigao je [[Francuska|Francuz]] Marc Batard, kojemu je 1988. bilo potrebno 22 sata i 30 minuta.<ref>{{cite web|url=http://www.mounteverest.net/news.php?id=16931|title=Everest 2008: Marc Batard back for speed record attempt on north side|publisher=MountEverest.net|date=21. 01. 2008.|accessdate=|archivedate=2008-01-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080122132244/http://www.mounteverest.net/news.php?id=16931|deadurl=yes}}</ref> Prvi spust na skijama ostvario je 2000. [[Slovenija|slovenac]] Davo Karnicar.<ref>{{cite web|url=http://www.mounteverest.net/news.php?id=10110|title=Everest only complete ski descent flashback: Davo Karnicar’s non-stop ride|date=28. 06. 2006.|accessdate=30 November 2009|archivedate=2007-10-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071019003141/http://www.mounteverest.net/news.php?id=10110|deadurl=yes}}</ref> Najstariji penjač, uspješno na vrhuncu Mount Everesta, je 76-godišnji Min Bahadur Sherchan, koji je uspon postigao 25.5., 2008. sa nepalske strane. Sherchan je oborio rekord Katsusukea Yanagisawe iz 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.cnn.com/2008/WORLD/asiapcf/05/25/everest.old.ap/index.html|title=76-year-old breaks Everest record|author=Associated Press|publisher=CNN|date=25. 05. 2008.|accessdate=24. 10. 2008.|archivedate=2008-12-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081218030121/http://www.cnn.com/2008/WORLD/asiapcf/05/25/everest.old.ap/index.html|deadurl=yes}}</ref> Prvi jugoslavenska ekspedicija popela se na Mount Everest [[1979.]] godine, a taj uspjeh će biti ponovljen i 10 godina kasnije.<ref>http://www.everestnews.com/history/climbers/stipe.htm</ref> <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www4.hrt.hr/htv/emisije/7summits/stipebio.html |access-date=2010-09-16 |archivedate=2008-04-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080412181609/http://www.hrt.hr/htv/emisije/7summits/stipebio.html |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.hrt.hr/index.php?id=37&tx_ttnews%5Btt_news%5D=38693&tx_ttnews%5BbackPid%5D=34&cHash=a122f6a6f2 |access-date=2010-09-16 |archivedate=2010-06-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100627143116/http://www.hrt.hr/index.php?id=37 |deadurl=yes }}</ref> == Crna zona smrti == Iako se uvjeti koji neku zonu razvrstavaju kao [[Zona smrti|zonu smrti]] primjenjuju i za Mount Everest (visine iznad 8,000 m), znatno je teže za planinara preživjeti u zoni smrti Mount Everesta. Temperature se mogu spustiti na vrlo niske vrijednosti, što može rezultirati smrzotinama bilo kojeg dijela tijela izloženog zraku. Radi tako niskih temperatura, snijeg je u nekim područjima zaleđen te su također moguće i pogibije radi padova i klizanja. Snažni vjetrovi na velikim visinama Everesta također su potencijalna opasnost za penjače. [[Atmosferski pritisak]] na vrhuncu planine, samo je trećina vrijednosti pritiska na razini mora, što znači da je na raspolaganju također i samo trećina kisika u odnosu na razinu mora.<ref>{{cite web|url=http://www.altitude.org/calculators/airpressure.htm|title=Online high altitude oxygen calculator|publisher=altitude.org|accessdate=15. 08. 2007.|archivedate=2009-02-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090227092410/http://altitude.org/calculators/airpressure.htm|deadurl=yes}}</ref> Svibnja-Maja 2007, istraživački projekt ''Caudwell Xtreme Everest'' poduzeo je medicinsko istraživanje razine kisika u ljudskoj krvi na velikim visinama. Preko 200 dobrovoljaca popelo se do baznog logora na Everestu gdje su izvedeni razni medicinski testovi. Manji tim također je izveo pokuse na putu do vrhunca.<ref>{{cite web|url=http://www.xtreme-everest.co.uk/news_detail.php?article=196|title=Everest 2007|publisher=Caudwell Xtreme Everest 2007|accessdate=28. 03. 2008.|archivedate=2008-06-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080606065437/http://www.xtreme-everest.co.uk/news_detail.php?article=196|deadurl=yes}}</ref> Čak i u baznom logoru niska razina rasploživog kisika ima direktni utjecaj na stupanj zasićenja kisika u krvi, koji je na razini mora obično 98% do 99%, dok u baznom logoru između 85% i 87%. Uzorci krvi uzeti na vrhu pokazali su vrlo niske razine prisutnog kisika. Kolateralni efekt niske razine kisika je znatno povećan ritam disanja, od 20-30 udisaja na minutu do 80-90, što samo po sebi dovodi do iscrpljenja. Manjak kisika, iscrpljenost, ekstremna hladnoća, i opasnosti planinarenja, svi doprinose gubitcima života. Osoba koja je ozlijeđena tako da ne može hodati, u ozbiljnoj je nevolji jer je vrlo rizično nekoga nositi, i većinom nemoguće koristiti helikopter. Osobe koje poginu za vrijeme uspona uglavnom se napuste. Oko 150 tijela nije nikada pokupljeno. Nije neuobičajeno pronaći tijela blizu standardnih puteva uspona.<ref name=theage>{{cite web|url=http://www.theage.com.au/news/world/the-deadly-business-of-climbing-everest/2006/06/02/1148956544080.html?page=fullpage#contentSwap2|title=The deadly business of climbing Everest|publisher=''The Age''|date = 03. 06. 2006.|accessdate=}}</ref> == Korištenje boca s kisikom == [[Datoteka:Everestpanoram.jpg|thumb|280px|Panorama Everesta sa Tibetanskog platoa]] Većina ekspedicija iznad 8,000 metara koristi maske s kisikom i boce.<ref>{{cite web|url=http://classic.mountainzone.com/everest/98/climb5-21oxygen.html|title=Chamber of Horrors: The Oxygen Mask|publisher=MountainZone.com|date=21. 05. 1998.|accessdate=01. 04. 2007.|archive-date=2000-08-22|archive-url=https://archive.today/20000822075357/http://classic.mountainzone.com/everest/98/climb5-21oxygen.html}}</ref> Uspon može biti ostvaren i bez dodatnog kisika, ali tako se povećava rizik za planinare. Ljudi ne razmišljaju jasno s malo kisika, i kombinacija ekstremnih [[Vrijeme (klima)|vremenskih]] prilika, niskih [[temperatura]] i strmih obronaka često zahtjeva brze i precizne odluke. Korištenje boca s kisikom radi uspona na Everest smatra se kontroverznim. George Mallory osobno je opisao korištenje kisika nesportskim, ali kasnije je zaključio da je uspon nemoguć bez, te ga je kasnije koristio.<ref name=nova_lost>{{cite web |url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/lost/mystery/ |title=Lost on Everest: The Mystery of Mallory &amp; Irvine '24|publisher=PBS|work=NOVA Online|year=2000|accessdate = 23. 01. 2008.}}</ref> Kada su Tenzing i Hillary ostvarili prvi uspješan uspon 1953, koristili su boce s kisikom. Slijedećih 25 godina, pomoćni kisik smatran je standardnom opremom za bilo koji uspješan uspon. [[Reinhold Messner]] bio je prvi planinar koji je 1978. tu tradiciju prekinuo, te s Peterom Habelerom, ostvario prvi uspješan uspon bez kisika. Kritičare koji su tvrdili da je sisao mini-boce kisika - tvrdnje koje je Messner odbacio - ušutkao je 1980. samostalnim usponom, bez dodatnog kisika, na težoj sjeverozapadnoj ruti. Posljedice nesreće 1996. dodatno su pojačale debatu. Knjiga ''"Into Thin Air"'' Jona Krakauera, izrazila je autorovu osobnu kritičnost prema korištenju boca s kisikom. Napisao je da pomoćni kisik omogućava pokušaje uspona nekvalificiranim penjačima, što dovodi do opasnih situacija i više pogibija. Katastrofa 1996. djelomično je uzrokovana velikim brojem planinara (34 tog dana) u pokušaju uspona, što je stvaralo uska grla na ''Hillary Step'' i usporilo mnoge penjače, od koji je većina dosegla vrhunac nakon 14 sati, uobičajenog vremena za povratak. Predložio je zabranu boca s kisikom osim za slučajeve opasnosti, tvrdeći da bi to smanjilo i rastuće zagađenje na Everestu - mnoge boce su ostavljene na obroncima - i udaljilo od planine nekvalificirane penjače. Katastrofa 1996. također je naglasila ulogu vodiča u korištenju boca s kisikom.<ref name="salon">Rasprava između G. Weston DeWalta i Jona Krakauera može se pronaći na [https://web.archive.org/web/20000816192549/http://www.salon.com/wlust/feature/1998/08/07featurea.html Salon debates]</ref> Odluku vodiča Anatolija Boukreeva da ne koristi kisik oštro je kritizirao Jon Krakauer. Boukreeve pristaše (među kojima i G. Weston DeWalt, koautor knjige ''"The Climb"'') tvrde da korištenje kisika daje lažan osjećaj sigurnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.gsk.com/people/mogens/acclimatisation.htm|title=On top of the world - Acclimatisation|publisher=GlaxoSmithKline|accessdate=23. 01. 2008.|archivedate=2008-02-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080205083740/http://www.gsk.com/people/mogens/acclimatisation.htm|deadurl=yes}}</ref> Nasuprot tome, Krakauer sa svojim pristašama tvrdi da bez boca s kisikom, Boukreev nije bio sposoban direktno pomoći silazak svojih klijenata.<ref name="salongarner">[https://web.archive.org/web/20000303032319/http://www.salon.com/wlust/feature/1998/08/cov_03feature3.html Coming Down page 3] DWIGHT GARNER ''salon.com'' 1998 August</ref> Tvrdili su da je Boukreev izjavio da silazi s klijentom Martinom Adamsom,<ref name="salongarner"/> ali neposredno ispod Južnog Vrha, Boukreev je ustanovio da Adamsu ide dobro te je ubrzao silazak, ostavivši Adamsa iza sebe. U knjizi ''"The Climb"'', Adams je izjavio: "Za mene, to je bila rutina, Anatolji pored i ja nismo imali problema s time".<ref name=The_Climb>{{cite book|title=The Climb|url=https://archive.org/details/climbtragicambit00bouk|last=Boukreev|first=Anatoli| coauthors=DeWalt, Weston|publisher=St. Martins Paperbacks|isbn=0-312-96533-8|pages=[https://archive.org/details/climbtragicambit00bouk/page/182 182]|year=1998}}</ref> [[Datoteka:Nepal - Sagamartha Trek - Ngozumba Gl from Gokyo Ri.jpg|thumb|center|590px|Panorama ledenjaka Ngozumba, s Everestom u sredini]] == Krađe i drugi zločini == Neki penjači prijavili su, potencijalno vrlo opasne, krađe zaliha. Vitor Negrete, prvi [[Brazil]]ac koji je osvojio Everest bez kisika kao sudionik ekipe Davida Sharpa, umro je tijekom silaska, te je krađa iz njegovog logora na velikoj visini možda tome doprinjela.<ref>[http://www.mounteverest.net/news.php?id=2092 Mounteverest.net article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090206171425/http://www.mounteverest.net/news.php?id=2092 |date=2009-02-06 }}. See also [http://www.mounteverest.net/news.php?id=2069 second article.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100316061323/http://www.mounteverest.net/news.php?id=2069 |date=2010-03-16 }}</ref> Osim krađa, knjiga Michaela Kodasa ''"High Crimes"'' iz 2008, opisuje nemoralne vodiče i Sherpe, [[Prostitucija|prostituciju]] i kockanje u tibetanskom baznom logoru, prevare pri prodaji boca s kisikom i penjače koji prikupljaju donacije s izgovorom odvoza otpadaka s planine.<ref>[http://www.motherjones.com/arts/books/2008/02/go-sell-it-on-the-mountain.html Go Sell It on the Mountain], ''Mother Jones'', 1 February 2008</ref> == Fauna == ''Euophrys omnisuperstes'', mali crni [[pauk skakač]], pronađen je na visinama do 6,700 m, što je vjerojatno najviše stanište jednog ne-mikro organizma na Zemlji. Skriva se u pukotinama i hrani smrznutim insektima koje je tamo otpuhao vjetar. Također, postoji velika vjerojatnost mikroskopskog života, čak i na većim visinama.<ref name=wanless>{{cite paper | author = Wanless, F.R. | title = Spiders of the family Salticidae from the upper slopes of Everest and Makalu | year = 1975 | publisher = British Arachnological Society | url =http://www.britishspiders.org.uk/ | format = | accessdate = }}</ref> [[Ptice]], kao ''Anser indicus'', viđene su u letu na velikim visinama planine, dok druge, kao [[čavka]], primjećene su na visinama do južnog prijevoja (7,920 m)<ref name=jhunt>''The Ascent of Everest'' by John Hunt (Hodder & Stoughton, 1953). In chapter 14, Hunt describes seeing a Chough on the South Col; meanwhile Charles Evans saw some unidentified birds fly over the Col,</ref> u [[strvinar]]enju hrane, ili čak tijela koja su nepustila bivše planinarske ekspedicije. == Geologija == [[Datoteka:Sunset on Everest.JPG|thumb|280px|Posljednje zrake sunca na Everstu u sumrak]] Stijene od kojih je sastavljen Everest, geolozi su podijelili na tri jedinice nazvane "[[Geološka formacija|formacijama]]".<ref name=Scientiav5>Yin, C.-H. and Kuo, S.-T. 1978: "Stratigraphy of the Mount Jolmo Lungma and its north slope." Scientia Sinica. v. 5, pp. 630-644</ref><ref name=IslandArcv14>Sakai, H., M. Sawada,Y. Takigami, Y. Orihashi, T. Danhara, H. Iwano, Y. Kuwahara, Q. Dong, H. Cai, and J. Li. 2005. "Geology of the summit limestone of Mount Qomolangma (Everest) and cooling history of the Yellow Band under the Qomolangma detachment." Island Arc. v. 14 no. 4 pp. 297-310.</ref> Sve formacije međusobno su podijeljene rasjedima, nazvanih ''[[w:en:Detachment fault|“detachments”]]'',<ref>Nije pronađen odgovarajući prevod engleskog termina ''[[w:en:Detachment fault|Detachment fault]]''.</ref> duž kojih su nagurane jedna preko druge. Od vrha Mount Everesta prema podnožju, te jedinice se nazivaju: formacija Qomolangma, formacija Sjevernog prijevoja, i formacija Rongbuk. Od svog vrhunca do vrha barijere ''Yellow Band'', oko 8,600 m iznad razine mora, Everest se sastoji od formacije Qomolangma, također nazivana i formacija Everest ili formacija Jolmo Lungama. Sastoji se od sivkastog do tamno sivog ili bijelog [[Vapnenac|vapnenca]] u naslagama paralelnih ploča, s međunaslagama sporednih ploča rekristaliziranog [[dolomit]]a sa glinastim tankim pločama i prahovnjakom. U takvom vapnencu, švicarski geolog Augusto Gansser prvi je prijavio pronalazak mikroskopskih fragmenata [[krinoid]]a.<ref>Gansser, A.1964.Geology of the Himalayas, John Wiley Interscience, London, 1964 289 pp.</ref> Kasnija petrografska analiza uzoraka [[ordovicij]]skog vapnenca iz blizine vrhunca otkrila je da su sastavljeni od ugljičnih kuglica i sitno fragmentiranih ostataka [[Trilobiti|trilobita]], krinoida i ostrakoda. Drugi uzorci bili su toliko ispucani i rekristalizirani da izvorni sastojci nisu mogli biti utvrđeni. Formacija Qomolangma razbijena je rasjedima pod visokim kutem koji završavaju navlakom niskog kuta - Qomolangma ''Detachment''. Takav ga ''detachment'' odvaja od podložne barijede ''Yellow Band''. Nižih pet metara formacije ''Qomolangma'' koji pokrivaju taj ''detachment'' izuzetno su deformirani.<ref name=Scientiav5/><ref name=IslandArcv14/> Veći dio Mount Everesta, između 7,000 ai 8,600 m, sastoji se od formacije sjevernog prijevoja, na kojem barijera ''Yellow Band'' tvori njenu gornju stranu između 8,200 i 8,600 m. ''Yellow Band'' sastoji se od isprepletenih ploča diopsit-[[epidot]] [[mramor]]a, kojeg karakterizira izražena žuto-smeđa boja, te muskovit-biotit filit i poluškriljevac. Petrografska analiza mramora prikupljenog na oko 8,300 m, prikazuje da sadrži do pet posto tragova rekristaliziranih krinoidnih ošćica. Gornjih pet metara barijere ''Yellow Band'', koja leži uz Qomolangma ''Detachment'', teško je izobličeno. Od 5 do 40&nbsp;cm debeo rasjed breče odvaja ju od gornje formacije Qomolangma.<ref name=Scientiav5/><ref name=IslandArcv14/> Ostatak formacije sjevernog prijevoja, izložene na Mount Everestu u rasponu od 7,000 to 8,200 m, sastoji se od pomiješanog i izobličenog [[Škriljevac|škriljevca]], filita, i neznatnog mramora, Između 7,600 i 8,200 m, formacija sjevernog prijevoja sastoji se većinom od biotit-kvarc filita i klorit-biotit filita, pomiješanih s manjim količinama biotit-sericit-kvarcnog škriljevca. Između 7,000 i 7,600 m, niži dio formacije sjevernog prijevoja sastoji se od biotit-kvarcnog škriljevca s umetcima epidot-kvarcnog škriljevca, biotit-kalcit-kvarcnog škriljevca, i tankih slojeva kvarcnog mramora. Takve metamorfne stijene pojavljuju se kao rezultat metamorfnosti [[fliš]]a dubokog mora, sastavljenog od međuploča [[muljnjak]]a, škriljca, ilovače, [[pješčenjak]]a, vapnenastog pješčenjaka, grauvake i pješčanog vapnenca. Temelj formacije sjevernog prijevoja je regionalni potisni rasjed nazvan ''"Lhotse detachment"''.<ref name=Scientiav5/><ref name=IslandArcv14/> Ispod 7,000 m, formacija “Rongbuk” podložna je formaciji sjevernog prijevoja te tvori temelj Mount Everesta. Sastoji se od škriljevca stupnja ''sillminite-K-feldspar''<ref>Nije pronađen odgovarajući prevod s engleskog. Vidi [[w:en:Mount Everest|Mount Everest]]</ref> i [[gnajs]]a sa uguranim brojnim slojevima i dajkovima [[Granit|leukogranita]] s rasponom debljina od 1&nbsp;cm do 1,500 m.<ref name=IslandArcv14/><ref>Searle, M. P. 1999. Emplacement of Himalayan leucogranites by magma injection along giant sill complexes: examples from the Cho Oyu, Gyachung Kang and Everest leucogranites (Nepal Himalaya). Journal of Asian Earth Sciences. v. 17, no. 5-6, pp. 773-783.</ref> == Povezano == * [[Himalaja]] * [[Geologija Himalaje]] * [[Popis najviših planina]] * [[Alpinizam]] == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Mount Everest}} * [http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Imaging_Everest/ Mount Everest na Royal Geographical Society ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090423064736/http://imagingeverest.rgs.org/Concepts/Imaging_Everest/ |date=2009-04-23 }} * [http://www.pbs.org/wgbh/nova/everest/ Mount Everest na NOVA site ] * [http://thegreatindian.tripod.com/mountEverest.htm Panorama sa vrha Mount Everesta na thegreatindian.tripod.com/ ] * [http://dsc.discovery.com/convergence/everest/interactive/interactive.html Mount Everest na Discovery Channel ] * [http://www.summitpost.org/mountain/rock/150230/everest.html summitpost.org/ ] * [http://www.8000ers.com/cms/everest-general-info-185.html Podaci o svim usponima (u pdf formatu) ] * [http://www.everesthistory.com/everestsummits/summitsbyyear.htm Podaci o usponima po godinama na everesthistory.com/ ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150720183726/http://www.everesthistory.com/everestsummits/summitsbyyear.htm |date=2015-07-20 }} * [http://www.yetizone.com/Everest/Trek/Everest_Trek.shtml Staze za uspon na Everest na yetizone.com/ ] {{Svjetska baština u Nepalu}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Mount Everest| ]] [[Kategorija:Planine u Nepalu]] [[Kategorija:Planine u Kini]] [[Kategorija:Tibet]] [[Kategorija:Svjetska baština u Nepalu]] f95oqjb3m3ibusgyfgomnvb2kuumw5f 0 11348 42580868 41493331 2026-04-14T10:17:17Z Psubhashish 38391 video + 42580868 wikitext text/x-wiki [[File:OpenSpeaks-thq-Eastern Tharu-Achhai Chaudhary-SC-Medicinal Plants 01.webm|thumb|Tradicionalni iscjelitelj Tharu iz Nepala opisuje lokalne ljekovite biljke na jeziku Saptariya Tharu]] '''Tharu''' je naziv za etničku grupu čiji pripadnici žive u ravnicama [[Terai]] u južnom [[Nepal]]u i sjevernoj [[Indija]]. Prema nepalskom popisu stanovništva iz 2001. godine, u toj državi živi 1,533.879 propadnika naroda Tharu (što čini 6.75% ukupnog stanovništva Nepala), a od toga 1,331.546 govore jedan od sedam Tharu dijalekata kao maternji jezik. Tharu koji žive u Nepalu su koncentrirani u džunglama južnih [[Terai]] ravnica u oblastima Bardia, Kailali, Kanchanpur, Morang, Saptari i Jhapa districts, isto kao i unutrašnjim Terai dolinama u Chitwanu, Dangu, Deukhuri Surkhetu i Udaipuru. Tharu koji žive u [[Indija|Indiji]] žive u blizini nepalske granice, uglavnom u Naini Tal u državi [[Uttarakhand|Uttaranchal]], te oblastima Kheri i Gonda Districts u državi [[Uttar Pradesh]] State te oblasti[[Champaran]] u državi [[Bihar (Indija)|Bihar]] State. Tharu govore jezikom koji pripada [[Indoevropski jezici|indoevropskoj]] grupi jezicima. Izgledom su slični [[Dravidi]]ma i [[Indoarijci]]ma, ali se kod njih mogu primijetiti i tragovi miješanja s [[Tibetanski narodi|tibetanskim narodima]]. Tharu su po vjeri uglavnom [[hinduizam|hinduisti]], ali se mogu naći i brojne [[animizam|animističke]] te muslimanske zajednice. U posljednje vrijeme ih se dio preobratio na [[budizam]], a nisu rijetki ni preobraćenici na [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Tharu također vole [[sinkretizam|sinkretistički]] miješati svoju službenu vjeru s tradicionalnim vjerovanjima. Tharu su tradicionalno podijeljeni u klanove, a nedavno se kod njih često prakticiralo i dužničko ropstvo. Uglavnom se bave poljoprivredom. == Vanjske veze == {{Commonscat|Tharu people}} * [http://www.mope.gov.np/population/chapter5.php Nepal Population Report 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060712073700/http://www.mope.gov.np/population/chapter5.php |date=2006-07-12 }} * [http://www.nepaldemocracy.org/ethnicity/nationalities_of_nepal.htm Rastriya Janajati Bikas Samiti] * [http://feedgallery.com/channel/blog/news17732.htm Tharu rain god] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060627073246/http://feedgallery.com/channel/blog/news17732.htm |date=2006-06-27 }} * [http://www.asianart.com/tharu/ The Tharu of the Tarai] * [http://www.welcomenepal.com/emuseum.asp Nepal Ethnographic Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041009221339/http://www.welcomenepal.com/emuseum.asp |date=2004-10-09 }} * [http://www.macalester.edu/~guneratne/Teaching/TharuResources.html The Tharu Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120303211031/http://www.macalester.edu/~guneratne/Teaching/TharuResources.html |date=2012-03-03 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Etničke grupe Indije]] [[Kategorija:Etničke grupe Nepala]] 2myi3a0ejy3cu3xi40j8z8odhvzzi2o 0 16349 42580757 42580603 2026-04-13T16:22:15Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42580757 wikitext text/x-wiki {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2007}} Godina '''2007''' ('''[[Rimski brojevi|MMVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]]. Godina je bila označena kao: * Međunarodna heliofizička godina * [[Međunarodna polarna godina]] (2007-2009) * Evropska godina jednakih prilika za sve * Godina [[Dželaludin Rumi|Rumija]] * Godina [[delfin]]a __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Bugarska]] i [[Rumunjska]] postaju članice [[EU|Evropske Unije]]. [[Bugarski jezik|Bugarski]], [[Rumunjski jezik|rumunjski]] i [[Irski jezik|irski]] uvršteni među službene jezike [[EU|Evropske unije]]. * 1. 1. - [[Slovenija]] uvodi [[euro]], a [[slovenski tolar|tolar]], 239,640 za euro, izlazi iz opticaja 15. siječnja. * 1. 1. - [[Njemačka]] je od [[Finska|Finske]] preuzela predsjedanje [[Europska unija|Europskom unijom]]; * 1. 1. - [[Ban Ki-mun]] zamijenio [[Kofi Annan]]a na dužnosti [[glavni tajnik Ujedinjenih naroda|glavnog tajnika]] [[UN|Ujedinjenih naroda]]. * 1. 1. - [[Rat u Somaliji (2006–2009)|Rat u Somaliji]]: etiopske snage i Prelazna federalna vlada (PFV) pobeđuju Savez islamskih sudova u okršaju kod Džiliba i ulaze u grad [[Kismajo]]. * [[3. 1.]] - Direkcija CIPS uspostavila je prvi put u BiH jedinstvenu bazu podataka registriranih vozila, što će olakšati rad policiji na otkrivanju ukradenih automobila. * [[4. 1.]] - [[Nancy Pelosi]] je prva žena spiker Senata SAD. * [[8. 1.]] - U teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Orašje|Orašja]] poginule 4 osobe. * 8. 1. - [[Austrija|Austrijski]] [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] i [[Austrijska narodna stranka|narodnjaci]] nakon parlamentarnih izbora dogovorili stvaranje [[Velika koalicija (politika)|velike koalicije]], kancelar će biti [[Alfred Gusenbauer]]. * [[9. 1.]] - [[Steve Jobs]] najavio [[iPhone]] prve generacije, revolucionarni [[mobilni telefon]] (u prodaji od juna). * 9. 1. - [[DS]] predstavlja [[Božidar Đelić|Božidara Đelića]] kao svog kandidata za premijera. [[Datoteka:EU27-2007 European Union map enlargement.svg|mini|250px|Proširenje EU 2007.]] * [[10. 1.]] - Šveđanin Mirsad Bektašević osuđen na 15 godina zatvora u Sarajevu za pripremanje terorizma (smanjeno na osam, pušten 2011). * 10. 1. - [[Rat u Iraku]], ''Surge'': preds. [[George W. Bush|Bush]] u obraćanju naciji kaže da šalje još 20.000 vojnika, tj. pet brigada. * 10. 1. - [[Daniel Ortega]] je ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] (→ [[Ružičasta plima]] u Latinskoj Americi). * [[11. 1.]] - Konstituisan predstavnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine. * 11. 1. - Kinezi uništili svoj stari satelit u orbiti, putem "vozila-ubice", na visini od 865 kilometara. * [[12. 1.]] - Otvoreno je veleposlanstvo [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Podgorica|Podgorici]]. * 12. 1. - Etiopljani i PFV ulaze u Ras Kamboni, u južnom kutu Somalije; prethodnih dana su i Amerikanci vršili udare na osumnjičene pripadnike Al-Kaide. * [[13. 1.]] - [[Milomir Stakić]], odgovoran za zatvaranje nekoliko hiljada nesrba tokom rata 1992-1995, prebačen je u Francusku na izdržavanje kazne od 40 godina zatvora. * [[15. 1.]] - Socijalista [[Rafael Correa]] je predsednik [[Ekvador]]a (do 2017). * [[16. 1.]] - Peto izdanje britanskog ''[[Big Brother (reality show)|Big Brothera]]'' izaziva kontroverzu zbog rasističkih ispada prema Indijki Shilpi Shetty. * [[18. 1.]] - Roman [[Svetislav Basara|Svetislava Basare]] ,,Uspon i pad Parkinsonove bolesti” dobitnik je [[NIN-ova nagrada|NIN-ove književne nagrade]] za najbolji roman. * [[19. 1.]] - U Istanbulu ubijen turko-jermenski novinar [[Hrant Dink]], sahrani 23. 1. prisustvuje 100.000 ljudi. * [[21. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|18px|Srbija]] Održani [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007|parlamentarni izbori]] u [[Srbija|Srbiji]], prvi od nezavisnosti i donošenja novog ustava: [[SRS]] 81, [[DS]] 64, [[DSS]]+[[Nova Srbija|NS]] 47, [[G17+]] 19, [[SPS]] 16, [[LDP]]-ova koalicija 15, stranke nacionalnih manjina ukupno osam zastupničkih mjesta. * [[25. 1.]] - [[Izrael]]ski predsjednik [[Moshe Katsav]] privremeno suspendiran s položaja zbog optužbi za [[silovanje]] i seksualno zlostavljanje. * [[28. 1.]] - Bitka kod Zarke, blizu Nadžafa: iračka vojska, uz pomoć koalicije, ubila preko 250 članova šiitske sekte Vojnici neba. * [[30. 1.]] - Pušteni u prodaju '''[[Windows Vista]]''' i '''[[Microsoft Office 2007]]''' * [[31. 1.]] - [[Ivica Račan]], bivši [[Hrvatska|hrvatski]] premijer i čelnik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]], najavio privremeno povlačenje iz politike iz zdravstvenih razloga (umire u aprilu). V.d. predjsednica SDP je [[Željka Antunović]] (do juna). * [[siječanj]] - Afera oko satova, navodno vrednih 150.000 eura, koje premijer [[Ivo Sanader]] nije prikazao u imovinskoj kartici. Počela i privatizacija "Sunčanog Hvara" Orco grupi. === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Marti Ahtisari]] predstavio liderima u Beogradu i Prištini nacrt [[Ahtisarijev plan|predloga]] za konačni status [[Kosovo|Kosova]]; predsednik [[Boris Tadić]] u obraćanju narodu ga odbacuje. * 2. 2. - Četvrti izveštaj IPCC: zagrevanje klime je neupitno; vrlo je verovatno, više od 90% verovatnoće, da je posledica ljudske aktivnosti. * [[3. 2.]] - [[Ana Ivanović]] izgubila u finalu turnira u Tokiju od Martine Hingis i zaradila skoro 100.000 dolara i 300 poena, te se probila na 14. mesto WTA liste. * 3. 2. - [[Italijanski nogometni savez]] otkazao sve fudbalske utakmice u [[Italija|Italiji]] nakon ubistva policajca na meču u [[Catania|Cataniji]]. * 3. 2. - Eksplozija kamiona bombe na pijaci u šiitskom delu Bagdada, najmanje 135 mrtvih. * [[4. 2.]] - ''[[Indianapolis Colts]]'' osvojili [[Superbowl]] XLI nakon pobjede nad ''[[Chicago Bears]]ima''. * [[10. 2.]] - Demokratski senator Ilinoisa [[Barak Obama]] objavio da će se nadmetati za kandidaturu svoje stranke za predsednika SAD i založio se za povlačenje američkih trupa iz Iraka. * 10. 2. - [[Emir Kusturica|Emiru Kusturici]] dodeljen Orden reda viteza lepih umetnosti i književnosti, najviše francusko priznanje u oblasti kulture. * 10. 2. - Sukob policije [[UNMIK]] i nekoliko hiljada demonstranata pokreta ”Samoopredeljenje” [[Aljbin Kurti|Aljbina Kurtija]] u Prištini, nezadovoljnih Ahtiserijevim planom - dvoje poginulih. * 10. 2. - [[Nikola Špirić]] iz [[SNSD]] izabran za novog predsednika Saveta ministara Bosne i Hercegovine. * [[11. 2.]] - Švedska skijašica [[Anja Pärson]] postala prva skijašica u historiji koja je osvojila zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskom prvenstvu u skijanju]] u svih pet disciplina. * 11. 2. - Košarkaši [[KK FMP Železnik|FMP Železnika]] su savladali [[KK Partizan|Partizan]] 73:61 u finalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]]. * [[12. 2.]] - Bivši irački potpredsednik Taha Yassin Ramadan osuđen na smrt zbog Dudžailskog masakra 1982. (obešen u martu). * 12. 2. - Još dve eksplozije u Bagdadu, sa 76 mrtvih, na lunarnu godišnjicu napada na džamiju Al Askari u Samari. * [[13. 2.]] - Italijanska vlada je otkazala posetu Vitorija Kraksija Hrvatskoj zbog spora Hrvatske i Italije oko stradanja Italijana u Istri pri kraju Drugoga svetskoga rata. * 13. 2. - Dogovoreno da će [[Severna Koreja]] zatvoriti nuklearno postrojenje [[Yongbyon (nuklearni centar)|Yongbyon]] u zamenu za pomoć u energiji (urađeno u julu, od 2009. ponovo radi). * [[14. 2.]] - Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije: usvojena rezolucija kojom odbija Ahtisarijev plan; potvrđeni poslanički mandati, nije izabrano rukovodstvo parlamenta. Sednica prekinuta na neodređeno vreme. * 14. 2. - Počinje Operacija ''Imposing Law'': multinacionalne snage na čelu sa novim komandantom gen. [[David Petraeus|Davidom Petraeusom]] i iračke snage sprovode plan suzbijanja međukonfesionalnog nasilja u [[Bagdad]]u (do novembra). * 14. 2. - [[Gurbanguly Berdimuhammedow]] proglašen pobjednikom prvih demokratskih izbora za predsjednika [[Turkmenistan]]a. * [[16. 2.]] - Sud u BiH osudio Gojka Jankovića ([[VRS]]) na 34 godine zatvora za zločin protiv čovečnosti u [[Foča|Foči]]. * 16. 2. - Okružni sud u Beogradu doneo novu, blažu presudu za [[zločin na Ibarskoj magistrali]]. [[SPO]] revoltiran. * 19. 2.? - Nacionalna raketna odbrana SAD: započeti su pregovori sa Poljskom i Češkom o pozicioniranju sistema koji bi branio Evropu od raketa iz Irana. Rusija se protivi raketnoj odbrani i upozorava na novi Hladni rat. * [[20. 2.]] - Tzv. [[OVK]] preuzela odgovornost za bombaški napad na vozila UNMIK prethodne noći u Prištini. * 20. 2. - NATO pretresao domove Saše i Sonje Karadžić na Palama. * 20. 2. - Afera Indeks: uhapšeno desetoro sa Pravnog fakulteta u [[Kragujevac|Kragujevcu]] zbog sumnji za primanje mita od studenata, među njima i Emilija Stanković, pomoćnik ministra sporta (optuženo 14 od 26 profesora). * [[21. 2.]] - U Beču započeli pregovori Beograda i Prištine o predlogu Martija Ahtisarija za status Kosova i Metohije. * [[25. 2.]] - [[79. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Departed]]'', ukupno četiri nagrade od pet nominacija. * [[26. 2.]] - [[Međunarodni sud pravde]] u Hagu po tužbi ''BiH protiv SRJ'' presudio da Srbija nije počinila niti saučestvovala u genocidu. Neće biti ratne odštete. Sud je Srbiju proglasio odgovornom za „nečinjenje svega što je bilo u njenoj moći da spreči genocid“, niti je gonila počinioce. * [[27. 2.]] - Beograd zatražio formiranje srpskog entiteta na Kosovu i Metohiji. * 27. 2. - "Kineska korekcija": Šangajska berza pala 9% nakon glasina o povećanju kamatnih stopa, a [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] zatim 3,29%, najviše od napada 11. septembra. * 27. 2. - Tokom posete potpreds. Dicka Cheneya bazi Bagram u Afganistanu, bombaš samoubica se detonirao na jednoj kapiji - 23 mrtvih, uglavnom Afganaca. * 27. 2. - [[Vijeće za implementaciju mira]] odlučilo u Briselu da [[OHR]] ostane još godinu dana, do juna 2008. * [[28. 2.]] - EU najavljuje smanjenje [[Operacija Althea|EUFOR]]-a u BiH sa 6.500 na oko 2.500 u narednim mjesecima. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Naberezhnaya Tower 20th October 2012.JPG|mini|200px|[[Kula Naberežnaja]] u Moskvi, najviša zgrada u Evropi do 2009.]] * [[2. 3.]] - [[Ramzan Kadirov]], v. d. od 15. 2., potvrđen je kao predsednik [[Čečenija|Čečenije]]. * [[5. 3.]] - Počelo prvo suđenje [[Ramush Haradinaj|Ramushu Haradinaju]] u Hagu (oslobođen sledeće godine, primećeno zastrašivanje svedoka; ali oslobođen je i 2012). * [[6. 3.]] - Napad na šiitske hodočasnike u [[Hila|Hili]] u Iraku, 115 mrtvih. * 6. 3 - Prve trupe Misije Afričke unije u Somaliji (AMISOM) stižu u [[Mogadishu]], u kome je prethodnih dana došlo do eskalacije nasilja, islamističke pobune protiv Etiopljana i Prelazne federalne vlade (misija traje do 2022). * [[9. 3.]] - Bivši direktor [[C-market]]a, [[Slobodan Radulović]], koji je u bekstvu, dostavio sudu pismo u kome tvrdi da je premijer Koštunica omogućio [[Miroslav Mišković|Miroslavu Miškoviću]] da uz posredovanje [[Milan Beko|Milana Beka]] preuzme C-market. * [[10. 3.]] - U [[Beč]]u održana poslednja runda pregovora o statusu Kosova - bez dogovora. * [[11. 3.]] - [[Francuska|Francuski]] predsjednik [[Jacques Chirac]] najavio kako se na izborima 2007. godine neće natjecati za treći mandat. * 11. 3. - [[SAD]] i [[Kanada]] uvode [[ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] četiri tjedna ranije od uobičajene prakse, u cilju štednje energije. * [[12. 3.]] - BBC-jev dopisnik Alan Johnston kidnapovan u Gazi od strane grupe Armija Islama (pušten u julu, nakon pritiska Hamasa). * [[16. 3.]] - U NR Kini je, nakon široke javne rasprave, usvojen Zakon o imovini, koji bolje štiti privatnu imovinu (prevaziđen Građanskim zakonom 2021). * [[17. 3.]] - Nedaleko od [[Novi Pazar|Novog Pazara]] uhapšena grupa [[vehabije|vehabija]]. * [[18. 3.]] - [[Bob Woolmer]], trener [[pakistan]]ske [[kriket]] reprezentacije, iznenada umro na [[Jamajka|Jamajci]], nakon eliminacije njegovog tima. * [[19. 3.]] - Eksplozija metana u rudniku kod [[Novokuznjeck]]a u Rusiji, 108 mrtvih. * [[21. 3.]] - U Rusiji objavljen dan žalosti nakon što je 173 ljudi stradalo u rudarskoj nesreći, padu aviona i požaru u domu za stare. * [[23. 3.]] - [[Iran]]ska Revolucionarna garda u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] zarobila 15 [[UK|britanskih]] mornara i marinaca s broda ''HMS Cornwall'' (pušteni 4. 4.). * [[24. 3.]] - Rezolucija 1747 SB UN: pojačane sankcije Iranu povodom nuklearnog programa, uvedene u decembru (ukinute nakon sporazuma 2015, SAD ih vraćaju 2018, Iran odustaje od sporazuma 2025). * [[26. 3.]] - Ujedinjene nacije objavile [[Ahtisarijev plan]] za Kosovo koji je predat generalnom sekretaru UN, Ban Ki Munu, a koji predviđa međunarodno nadziranu nezavisnost za pokrajinu. * 27 - 28. 3. - Kamioni-bombe i pucnjava iz odmazde sutradan u turkmenskom gradu [[Tal Afar]] na severu Iraka, 152 mrtvih. * [[29. 3.]] - Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom ocenjuje da je Ahtisarijev plan najbolje rešenje za Kosovo. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007]] u [[Melbourne]]u: [[Hrvatska vaterpolo reprezentacija|Hrvatska]] 1, Srbija 4. * 1. 4. - [[Novak Đoković]] osvojio [[Miami Masters]] bez izgubljenog seta, kao najmlađi teniser (7. je na ATP listi). * [[2. 4.]] - [[Ukrajinska politička kriza (2007)|Ukrajinska politička kriza]]: pošto se [[Viktor Janukovič|Janukovičeva]] koalicija bližila dvotrećinskoj većini usled prelaza iz opozicije, predsjednik [[Viktor Juščenko]] raspustio [[ukrajina|ukrajinski]] parlament - ali, odbija se razići. * [[3. 4.]] - Na sednici Saveta bezbednosti UN, srpski premijer [[Vojislav Koštunica]] odbacio Ahtisarijev plan. * 3. 4. - V150, specijalna konfiguracija francuskog brzog voza [[TGV]], dostiže rekordnu brzinu od 574,8&nbsp;km/h (→ [[AGV]]). * [[7. 4.]] - Ujedinjeni [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratska partija]] i [[Građanski savez Srbije]]. * 7. 4. - [[SAD|Američki]] milijarder [[Charles Simonyi]] s [[Rusija|ruskom]] svemirskom letjelicom odletio prema [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]]. * [[10. 4.]] - Presuda "Škorpionima" za zločin u Trnovu: kazne od 5 do 20 godina. * 10. 4. - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 10.000 članaka. * [[11. 4.]] - Izjava nemačkog ambasadora da bi [[Kosovo]] trebalo rešiti "u smislu nadzirane nezavisnosti" da se ne bi otvorili problemi u Vojvodini i Sandžaku izazvala oštre kritike i izvinjenje ambasadora. * [[12. 4.]] - Terorizam u Bagdadu: kamionom-bombom srušen jedan most preko Tigra; samoubica se detonirao u kafeteriji parlamenta. * [[14. 4.]] - Pokušano ubistvo novinara beogradskog nedeljnika "[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]", [[Dejan Anastasijević|Dejana Anastasijevića]] - nepoznati počinioci podmetnuli bombu ispod prozora njegovog stana. * 14. 4. - U Ankari održan prvi od masovnih Mitinga za Republiku, pred početak predsedničkog izbornog procesa, u podršku sekularizmu. * 14 - 15. 4. - Pokušaji Marševa nesaglasnih u Moskvi i Sankt Peterburgu. * [[16. 4.]] - [[Masakr u Virdžinijskom politehničkom institutu]] u gradu [[Blacksburg]]: naoružani napadač ubio 27 studenata i 5 profesora. * [[18. 4.]] - Pet automobila bombi eksplodiralo u šiitskim područjima Bagdada - 198 mrtvih. * [[20. 4.]] - U sukobu sa pripadnicima MUP-a Srbije kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], ubijen vođa [[vehabije|vehabija]]. * [[23. 4.]] - Otkriven prvi planet sličan [[Zemlja|Zemlji]], [[Gliese 581 c]] (dodatna istraživanja ukazuju da nije pogodna za život). * [[24. 4.]] - Eskalacija [[Konflikt u Ogadenu|Konflikta u Ogadenu]]: pobunjenici su napali kinesko naftno postrojenje u Aboleu, stradalo je najmanje 65 etiopskih vojnika i devet Kineza. Etiopska vojska vodi kampanju sledećih godinu dana. * [[26. 4.]] - Beograd posetila Misija Saveta bezbednosti UN koja je razgovarala sa najvišim srpskim zvaničnicima. * 26. 4. - Ofanziva etiopskih snaga i somalske tranzicione vlade u Mogadišu se završava - uprkos velikim žrtvama i razaranjima, islamistička pobuna se nastavlja. * [[27. 4.]] - Kod Šatoja u Čečeniji pao vojni helikopter Mi-8 sa ruskim specijalnim snagama, ukupno 20 mrtvih. * [[27.4.|27]] - [[30. 4.]] - [[Neredi u Talinu 2007.|Neredi u Talinu]] i cyber-napadi na [[Estonija|Estoniju]] usled seobe "Bronzanog vojnika" crvenoarmejca sa trga na groblje u [[Talin]]u. * [[28. 4.]] - U Ravaničkoj pećini stradala četvorica speleologa, asistent i trojica studenata Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu. * [[29. 4.]] - Procenjenih milion ljudi na mitingu sekularista u Istanbulu protiv premijera [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğana]] i kandidature [[Abdulah Gul|Abdulaha Gula]] za predsednika. === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Laburistička stranka (UK)|Laburistička stranka]] [[UK|britanskog]] premijera [[Tony Blair|Tonyja Blaira]] doživjela težak poraz na regionalnim izborima u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Wales]]u, te lokalnim izborima u [[Engleska|Engleskoj]]. Premijer [[Tony Blair]] izjavljuje 10. 5. da će odstupiti pred kraj juna. * 3. 5. - Na letovanju u Portugalu nestala 4-godišnja [[Madeleine McCann]]. * [[6. 5.]] - Desni kandidat [[Nicolas Sarkozy]] je pobedio socijalistkinju [[Ségolène Royal]] sa 53% glasova - predsjednik [[Francuska|Francuske]] do 2012. * [[8. 5.]] - Oko 03:30 časova, nakon 15-točasovne rasprave, 142 poslanika [[SRS]], [[SPS]] i [[DSS]] izabralo radikala [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]] za predsednika Skupštine Srbije. Istoga dana, izabrana su tri potpredsednika: [[Nataša Jovanović]] (SRS), [[Milutin Mrkonjić]] (SPS) i [[Radojko Obradović]] (DSS). [[Savet Evrope]] nezadovoljan. * [[8. 5.]] - Posle pet godina obnovljena skupština u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]], prvi ministar [[Ian Paisley]], zamenik [[Martin McGuinness]]. * [[9. 5.]] - Tomislav Nikolić izjavio da bi izbori u Srbiji (ako se ne bi formirala nova vlada) mogli biti odloženi ako bi parlament na predlog vlade objavio vanredno stanje. [[Datoteka:ESC 2007 Serbia - Marija Serifovic - Molitva.jpg|thumb|220px|[[Marija Šerifović]], "Molitva"]] * [[11. 5.]] - Srbija preuzela predsedavanje Komitetom ministara Saveta Evrope. Istoga dana, lideri DS, DSS i G17 plus (Tadić, Koštunica i Mlađan Dinkić) postigli sporazum o formiranju nove Vlade. * 11. 5. - [[Crna Gora]] je postala 47. članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]]. * 11. 5. - Umro je [[Malietoa Tanumafili II od Samoe|Malietoa Tanumafili II]], šef države [[Samoa]] od 1962. Slijedi [[Tufuga Efi]] (do 2017). * 10 - [[12. 5.]] - [[Eurosong 2007]] u Helsinkiju: pobedila [[Marija Šerifović]] iz Srbije ("Molitva"), [[Marija Šestić]] iz BiH 11. ("Rijeka bez imena"). * [[13. 5.]] - Posle dvodnevne rasprave o poverenju, Tomislav Nikolić, nakon nepunih šest dana, podneo ostavku na dužnost predsednika Skupštine Srbije. * 13. 5. - Milion demonstranata u turskom [[Izmir]]u podržava svetovnu državu. * [[15. 5.]] - Pola sata pre isteka ustavnog roka formirana nova Vlada Srbije: premijer ostaje [[Vojislav Koštunica]] (DSS), jedini potpredsednik [[Božidar Đelić]] (DS), ministar unutr. poslova ostaje [[Dragan Jočić]] (DSS); neki novi ministri: odbrana [[Dragan Šutanovac]] (DS), pravda [[Dušan Petrović]] (DS), finansije [[Mirko Cvetković]] (DS). * [[16. 5.]] - [[Alex Salmond]] je Prvi ministar [[Škotska|Škotske]], prvi iz [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]]. * [[17. 5.]] - Okončan raskol [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] i [[Ruska pravoslavna zagranična crkva|Ruske zagranične crkve]] (osnovane [[1921]]. u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]). * [[19. 5.]] - Rumunski predsednik [[Trajan Basesku]] podržan sa 75% na referendumu. * [[20. 5.]] - Alpinistička ekspedicija iz Srbije se popela na [[Mont Everest]]. * 20. 5. - [[Mohammed bin Rashid Al Maktoum]], vladar [[Dubai]]a i potpredsednik [[UAE]], dao 10 milijardi dolara za obrazovnu fondaciju. * 21 - 27. 5. - U Zagrebu održano Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu: Kinezi uzeli sve zlatne i srebrne medalje, kao i 4 od 10 brončanih. * [[22. 5.]] - Britanske vlasti optužile [[Andrej Lugovoj|Andreja Lugovoja]] za prošlogodišnje ubistvo [[Aleksandar Litvinenko|Aleksandra Litvinenka]], Rusija odbija ekstradiciju. * [[23. 5.]] - [[Milorad Ulemek Legija]] i [[Zvezdan Jovanović]] osuđeni na po 40 godina zatvora zbog atentata na srpskog premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (ukupna dužina kazni svim optuženima 378 godina). * 23. 5. - ''[[AC Milan]]'' pobjedom nad ''[[Liverpool FC|Liverpoolom]]'' osvojio [[Liga prvaka|UEFA-ine Ligu prvaka]] za 2007. * 23. 5. - Poslanik DS, [[Oliver Dulić]], izabran za predsednika Skupštine Srbije. * [[26. 5.]] - Akcija lepljenja plakata "Bulevar Ratka Mladića" u Bulevaru AVNOJ-a (uskoro Bulevar Zorana Đinđića), na čelu sa funkcionerom radikala [[Aleksandar Vučić|Aleksandrom Vučićem]]. * [[27. 5.]] - Rumunjski reditelj [[Kristijan Munđiu]] osvojio je na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]] Zlatnu palmu za film „Četiri mjeseca, tri tjedna i dva dana.“ * 27. 5. - Drugi pokušaj parade ponosa u Moskvi: učesnici su napadnuti, uključujući strance. * [[29. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]] je predsednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon [[Olusegun Obasanjo|Oluseguna Obasanja]] (do smrti 2010). * [[31. 5.]] - [[Robert Zelik]], bivši američki trgovinski predstavnik, imenovan je od strane [[Džordž Voker Buš|Georga W. Busha]] za novog direktora [[Svjetska banka|Svjetske banke]] (do 2012). * 31. 5. - [[Zdravko Tolimir]], optužen za ratne zločine u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Žepa|Žepi]], uhapšen je na Drini kod Ljubovije (osuđen u Hagu na doživotni zatvor 2012, umro 2016). === Jun/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Zoran Milanović]] izabran za novog predsjednika [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]] (premijer 2011-16, predsjednik 2020-...). * [[4. 6.]] - [[Karla del Ponte]] otpočela četvorodnevnu posetu Beogradu. * 6 - 8. 6. - Samit [[G8]] u [[Heiligendamm]]u: teme su promena klime, međunarodna pomoć, tenzije SAD-Rusija oko antiraketne odbrane. * [[7. 6.]] - U časopisu "Science" je objavljeno da je [[Marin Soljačić]] sa suradnicima u praksi izveo prvi [[eksperiment]] bežičnog prijenosa [[Energija|energije]]. * 7. 6. - ''[[Anaheim Ducks]]'' osvojili [[Stanley Cup]]. * [[9. 6.]] - [[Justine Henin]] pobjedom nad [[Ana Ivanović|Anom Ivanović]] po treći put zaredom osvojila teniski turnir u [[Roland Garros]]u (Srbija je na ovom turniru imala pet predstavnika u 10 polufinala). * [[10. 6.]] - Američki predsednik [[George W. Bush]] burno pozdravljen u Albaniji. * 10. 6. - Koalicija [[Belgija|belgijskog]] premijera [[Guy Verhofstadt|Guya Verhofstaadta]] poražena na parlamentarnim izborima. Pregovori o novoj vladi se rastežu zbog pitanja ustavne reforme, [[Yves Leterme]] formira kabinet tek sledećeg marta, postavljaju se pitanja o opstanku zemlje. * [[10. 6.|10]] - [[15. 6.]] - [[Bitka za Gazu (2007)|Bitka za Gazu]]: [[Hamas]] uzima svu vlast u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], vrhunac [[Konflikt Fatah-Hamas|konflikta Fatah-Hamas]]. * [[12. 6.]] - [[Milan Martić]], bivši predsjednik [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], na [[ICTY|haškom sudu]] osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti (potvrđeno sljedeće godine). * [[13. 6.]] - Posle više od godinu dana obnovljeni pregovori Evropske unije i Srbije o stabilizaciji i asocijaciji. * 13. 6. - [[Shimon Peres]] izabran za predsjednika [[Izrael]]a (do 2014). * 13. 6. - Srušeni minareti [[Džamija Al-Askari|Džamije Al-Askari]] u Iraku, čija je kupola uništena prošle godine, a sahat-kula sledećeg meseca (obnovljena do 2017). * [[14. 6.]] - Kroz [[Bernske Alpe]] je otvoren [[Bazni tunel Lötschberg]], najduži železnički tunel, od 34,57 km (radi od decembra, tek 2024. odlučeno da se dovrši druga cev). * 14. 6. - ''[[San Antonio Spurs]]'' pobjedom nad ''[[Cleveland Cavaliers]]ima'' osvojili četvrti naslov prvaka [[NBA]]. * [[15. 6.]] - Raspisana međunarodna poternica za [[Stanko Subotić|Stankom Subotićem]] i [[Marko Milošević|Markom Miloševićem]], osumnjičenima za šverc duvana. * [[16. 6.]] - [[Rat u Iraku]]: multinacionalne snage pokreću Operaciju ''Phantom Thunder'', sa nizom podoperacija širom zemlje, do avgusta proteruju ustanike sa mnogih teritorija. * [[17. 6.]] - Blok stranaka [[desnica|desnice]] povezan s predsjednikom [[Nicolas Sarkozy|Sarkozyjem]] osvojio većinu na parlamentarnim izborima u [[Francuska|Francuskoj]]; * 17. 6. - [[VK Jug]] i [[KK Cibona]] su postali novi hrvatski prvaci u [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2006/07.|vaterpolu]] odn. [[A-1 HKL 2006./07.|košarci]]. * 17. 6. - U [[Budva|Budvi]] uhićen general srpske policije u mirovini [[Vlastimir Đorđević]], koji je pred Haaškim tribunalom optužen za ratne zločine [[Rat na Kosovu|na Kosovu]] 1999. (2011. osuđen na 27 godina, smanjeno na 18, pušten 2025). [[Datoteka:IPhone hands on trial.jpg|thumb|[[iPhone]] prve generacije]] * [[17.6.|17]] - [[27. 6.]] - [[Vrućina u Evropi 2007.]] naročito pogađa jugoistok Evrope (prva runda). U Grčkoj inicira [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|velike šumske požare]] koji traju do početka septembra. * [[18. 6.]] - U Zagrebu počinje suđenje [[Mirko Norac|Mirku Norcu]] i [[Rahim Ademi|Rahimu Ademiju]]. * [[19. 6.]] - Kamion-bomba eksplodirao ispred šiitske džamije Al-Hilani u Bagdadu, najmanje 78 mrtvih. * [[23. 6.]] - Za [[Crna Gora|Crnu Goru]] je uveden predbroj +382 (+381 ostao [[Srbija|Srbiji]]). * [[24. 6.]] - Košarkaški klub [[KK Partizan|Partizan]] postao prvi šampion Srbije. * 24. 6. - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] se u emisiji "[[Nedjeljom u 2]]" izvinjava "svim pripadnicima hrvatskog naroda koje su učinili nesrećnima pripadnici moga naroda". * [[26. 6.]] - [[Red Hot Chili Peppers]] svirali u [[Inđija|Inđiji]]. * [[27. 6.]] - [[Gordon Brown]] preuzeo dužnost novog [[UK|britanskog]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera]] (do 2010); inostrani resor ima [[David Miliband]]. * [[28. 6.]] - [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] i [[Gamzigrad]] su među novim mestima [[Svjetska baština|svetske baštine]] [[UNESCO]] * [[29. 6.]] - Počinje prodaja [[iPhone]]-a prve generacije u SAD. [[Pametni telefon]] sa ''multi-touch'' tehnologijom, sa prstima kao glavnim sredstvom inputa; može renderovati pune sajtove. ** Mobilni pristup internetu će prevazići stoni u oktobru 2016.<ref>[https://www.theguardian.com/technology/2016/nov/02/mobile-web-browsing-desktop-smartphones-tablets Mobile web browsing overtakes desktop for the first time]. theguardian.com 2 Nov 2016</ref> ** [[Društvena mreža|Društvene mreže]] napreduju: ''[[Myspace]]'' je na vrhuncu, ''[[Facebook]]'' će ga preteći 2008/09. ''[[Twitter]]'' je u brzom rastu od ove godine. Za ''[[YouTube]]'' se tvrdi da ima saobraćaj kao čitav internet 2000. * 29. 6. - [[Europapress holding]] kupila "[[Feral Tribune]]" koji je imao problema zbog neplaćenog PDV-a (izlazi još godinu dana). === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Miroslav Lajčak]] je novi [[Visoki predstavnik za BiH]] i specijalni predstavnik EU, nakon [[Christian Schwarz-Schilling]]a (do 2009). * [[7. 7.]] - Proglašeno "[[Novih sedam čuda svijeta]]": [[Kineski zid]], [[Koloseum]], [[Taj Mahal]], [[Machu Picchu]], [[Kip Krista Iskupitelja|Krist Iskupitelj]], [[Petra]] i [[Chichen Itza]]. * 7. 7. - Samoubica sa kamionom bombom ubio 156 ljudi u mestu Amirli na severoistoku Iraka, čiji su stanovnici uglavnom šiitski [[Irački Turkmeni|Turkmeni]]. * [[8. 7.]] - Predstavljen je [[Boeing 787]] Dreamliner (u saobraćaju od 2011). * [[9. 7.]] - U [[Buenos Aires]]u pao prvi sneg od 1918. [[Datoteka:Red Mosque Islamabad 1.jpg|160px|mini|Crvena džamija u Islamabadu]] * [[11. 7.]] - [[Opsada Crvene džamije]] u [[Islamabad]]u: vojska zauzela kompleks islamističke džamije i medrese Džamija Hafsa, uz 154 mrtvih. Talibani i plemenski militanti odbacuju prošlogodišnje primirje, počinje Treći [[Rat u sjeverozapadnom Pakistanu|waziristanski rat]] (do 2017). * [[13. 7.]] - Hiperinflacija u [[Zimbabve]]u: vlada je privremno prestala objavljivati rezultate. * [[14. 7.]] - [[Rolingstons]]i svirali u Beogradu (u [[Budva|Budvi]] su bili [[9. 7.]]). * 14. 7. - Putin objavio da će Rusija za 150 dana suspendovati učešće u [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovoru o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]] iz 1990. - smatra ga zastarelim s obzirom na nestanak Varšavskog pakta i SSSR i širenje NATO, a tu su i planovi SAD za raketnu odbranu. * [[15. 7.]] - Antun Gudelj, ranije osuđivan za ubojstvo [[Josip Reihl-Kir]]a, izručen iz Australije u Hrvatsku. * [[16.7.|16]] - [[22. 7.]] - U Srbiji gorelo 3.513 ha šuma na 47 lokacija. * [[18. 7.]] - Međunarodna nuklearna agencija IAEA je potvrdila da su zatvorena sva nuklearna postrojenja u Jongbjonu, nakon što je Severnoj Koreji isporučen mazut (aktivnosti se nastavljaju 2009). [[Datoteka:Mad Men (logo).svg|mini|Logo serije ''[[Mad Men]]'']] * [[19. 7.]] - [[Zlatno doba televizije]]: na kablovskom kanalu AMC prikazana prva epizoda serije ''[[Mad Men]]'' - 92 epizode u sedam sezona do 2015. * [[20. 7.]] - Zapadni kosponzori su povukli nacrt rezolucije Saveta bezbednosti UN o Kosovu, pošto se Rusija nije složila s njim.<ref>[https://mid.ru/en/foreign_policy/news/1597386/ Situation Surrounding Consideration of Kosovo Problem in UN Security Council]. mid.ru 21 July 2007</ref> * [[21. 7.]] - ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows]]'', poslednji roman iz serije, obara rekord najbrže prodaje (dva filma po njemu su prikazana 2010. i '11.). * 21. 7. - Građevina ''[[Burj Khalifa|Burj Dubai]]'' pretiče [[Taipei 101]], sa 509 metara (u septembru će preteći i torontanski [[CN toranj]]). * [[22. 7.]] - Ubedljiva pobeda [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğanove]] [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] u Turskoj. * 22. 7. - U Rusiji objavljeno [[Pismo deset akademika]] predsedniku Putinu protiv klerikalizacije u Rusiji. * [[23. 7.]] - Otvorena [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]], obnovljena Zgrada Izvršnog vijeća. * [[24. 7.]] - Rekordna vrućina: Beograd 43,6&nbsp;°C, [[Smederevska Palanka]] 44,9&nbsp;°C (najviša ikad zabeležena temperatura u Srbiji). * 24. 7. - Skupština Srbije usvojila ''Rezoluciju o neophodnosti pravednog rešavanja pitanja Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, zasnovanog na međunarodnom pravu''. * 24. 7. - [[Suđenje medicinskim djelatnicima u Libiji]]: posredovanjem francuskih, "prva dama" Cécilia Sarkozy, i evropskih posrednika pet bugarskih medicinskih sestara i palestinski doktor napustili Libiju. * [[25. 7.]] - Otvoreno pismo uglednika [[Hrvati|Hrvata]] iz Vojvodine političkom i kulturnom vrhu RH u kojem ih pozivaju na akciju protiv politike asimiliranja Hrvata u Srbiji. * [[27. 7.]] - [[Višestruko ubistvo u Jabukovcu]]: ubijeno devet ljudi u selu kod Negotina. * [[29. 7.]] - [[Liberalno-demokratska stranka (Japan)|Liberalno-demokratska stranka]] premijera [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] teško poražena na izborima za gornji dom [[japan]]skog [[parlament]]a. * 29. 7. - Reprezentacija [[Irak]]a osvojila finale [[Azijski kup u fudbalu|Azijskog kupa u fudbalu]]. * [[31. 7.]] - Završava se Operacija Banner, pomoć britanske vojske snagama reda u Severnoj Irskoj, započeta 1969. na početku [[Sjevernoirski sukob|Nevolja]]. === Avgust/Kolovoz === * [[2. 8.]] - [[Karlovac|Karlovačka]] mljekara KIM prodana firmi Chemoderm iz [[Duga Resa|Duge Rese]] - sindikati nezadovoljni, izbija afera. * 2. 8. - Ruska ekspedicija [[Arktika 2007]] u podmorju [[Severni ledeni okean|Severnog ledenog okeana]]: postavljena ruska zastava na Severnom polu, na dubini od 4.261 m, za koji se tvrdi da je deo ruskog kontinentalnog šelfa ([[epikontinentalni pojas]]). * 4 - 6. 8. - [[Požari u Hrvatskoj 2007.|Požari u Hrvatskoj]]: veliki požari kod Dubrovnika. [[Datoteka:(From survey of) Government National Mortgage Association (Ginnie Mae)-financed properties in Washington, D.C. area - DPLA - 4bfb0cd2cea6c87e9072499a2ceb1616.JPG|mini|Kuće u SAD: pada cena nekretnina a raste broj ovrha/zaplena imovine]] * [[9. 8.]] - Banka [[BNP Paribas]] obustavlja isplate iz tri [[hedž fond]]a zbog potpune nelikvidnosti - na površinu izlazi [[kriza likvidnosti]], počinje '''[[Svetska finansijska kriza 2007-2008]]''' iz koje nastaje '''[[Svetska ekonomska kriza]]'''. * 9 - 10. 8. - Dow Jones pada skoro 400 poena, padaju evropske berze, sutradan i azijske. Kriza ''subprime'' (drugorazrednih, rizičnih) hipoteka. ** Zbog rasta kamata i opadanja cena nekretnina, veći je broj ovrha/zaplena imovine klijenata koji su uzimali rizične hipoteke u vreme Mehura nekretnina u SAD. Investitori više ne žele hartije od vrednosti povezane sa hipotekama, koje zato gube vrednost. * [[10. 8.]] - Trojka SAD-EU-Rusija (Frank Wisner, W. Ischinger, Al. Bocan-Harčenko) posećuju Beograd i Prištinu. * 10. 8. - Udes autobusa Beograd-Split kod Karlovca, poginule dvije putnice, još jedna naknadno. * 10. 8. - Poplave u Južnoj Aziji: pogođeno je 30 miliona ljudi, poginulo je preko 2.000. * [[12. 8.]] - [[Rivalstvo Đokovića i Federera]]: Đoković u Montrealu odnosi prvu pobedu. * [[14. 8.]] - Napad na [[Jazidi|Jazide]] u severnom Iraku, četiri bombe odnose 796 života. * [[15. 8.]] - U [[Potres u Peruu 2007.|potresu snage 8.0]] u [[Peru]]u poginulo bar 595 osoba. Iz jednog zatvora pobegli robijaši. * 15. 8. - Velike poplave u Severnoj Koreji - stradalo je oko 600 ljudi, pogođeno je 15-20% obradive zemlje. [[Datoteka:Kornati 95.jpg|thumb|[[Kornati]]]] * [[18. 8.]] - U [[Žitište|Žitištu]] kod [[Zrenjanin]]a otkriven spomenik filmskom junaku [[Rocky|Rokiju Balboi]]. * [[20. 8.]] - Ministar za kapitalne investicije [[Velimir Ilić]] pokazao novinarima manji deo ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa [[Horgoš]]-[[Požega (Srbija)|Požega]], ostalo i dalje tajna. Vlada tri dana kasnije odlučila da ugovor o koncesiji za autoput Horgoš-Požega (sa aneksima) objavi na svom sajtu. * [[24. 8.]] - Vlada Srbije potvrdila odluku da više ne finansira firmu "Zastava zapošljavanje i obrazovanje", kojoj je u prethodnih šest godina uplaćeno preko 100 miliona eura. * 24. 8. - U Grčkoj počinju [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|katastrofalni šumski požari]], najveći su ugašeni do 2. 9., ostaje 65 žrtava i procenjena šteta od 4 milijarde eura. * [[28. 8.]] - [[Abdullah Gul]] izabran za predsednika [[Turska|Turske]] (do [[2014]]). * [[28. 8.]] - [[8. 9.]] - [[Episkop Filaret]] štrajkuje glađu na crnogorskoj granici jer mu nije dozvoljen ulaz u tu državu. * [[30. 8.]] - [[Kornatska tragedija]]: smrt 11 vatrogasaca na [[Kornati]]ma. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:Osaka07 D9A WHigh Jump VC.jpg|thumb|200px|[[Blanka Vlašić]] svjetski prvak]] * [[2. 9.]] - [[Hrvatska]] takmičarka [[Blanka Vlašić]] osvojila zlatnu medalju u [[skok u vis|skoku u vis]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svetskom prvenstvu]] u [[Osaka|Osaki]]. * [[3. 9.]] - Biznismen i avanturista [[Steve Fossett]] nestao leteći iznad [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]], ostaci pronađeni sledeće godine. * [[3. 9.|3]] - [[16. 9.]] - U Španiji održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.]]: Rusija 1, Hrvatska 6, Srbija 13-16; među prvih deset strelaca [[Milan Gurović]], [[Darko Miličić]] (SR) i [[Marko Popović (košarkaš, rođen 1982.)|Marko Popović]] (HR). * [[5. 9.]] - [[Aleksandar Simić]], savetnik premijera Koštunice, izjavio u novinama da je [[Crna Gora]] "kvazidržava" (u vezi sa slučajem episkopa Filareta). * [[6. 9.]] - [[Operacija Orchard]]: izraelski avioni gađali nuklearni reaktor na istoku Sirije. * [[11. 9.]] - U Rusiji testirano [[termobarično oružje]] (vakuumska bomba) nazvana "Otac svih bombi" jer je sa ekvivalentom 44 tone TNT bila najjača konvencionalna bomba na svetu. * [[14. 9.]] - [[Viktor Zubkov]] novi premijer [[Rusija|Rusije]] (do 2008). * 14. 9. - Velike poplave u zapadnoj i istočnoj Africi, 250 mrtvih. * [[16. 9.]] - Izbori u Grčkoj, [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]] ostaje najjača stranka. * [[25. 9.]] - Tuča između poslanika albanskih stranaka DPA i DUI u makedonskom Sobranju, naoružane pristalice DUI pokušale ući u zgradu. * [[26. 9.]] - Prvostepene presude "Vukovarskoj trojci" pred [[ICTY]]: [[Mile Mrkšić]] na 20 godina (potvrđeno 2012) i [[Veselin Šljivančanin]] 5 godina (oslobođen 2011. posle dve promene kazne); [[Miroslav Radić]] oslobođen. * [[27. 9.]] - Umro [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[28. 9.]] - Susret delegacija Beograda i Prištine na najvišem nivou u misiji EU pri UN u Njujorku - deklaracija o uzdržavanju od pretnji i nasilja tokom pregovora. * 20 - [[30. 9.]] - [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|25px]] U Belgiji i Luksemburgu održan Evropski šampionat u odbojci za žene: Italija 1, Srbija 2, Hrvatska 14; [[Jovana Brakočević]] najbolji server a [[Maja Ognjenović]] tehničar. * [[30. 9.]] - Umro [[Milan Jelić]], predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. * 30. 9. - Vanredni izbori u [[Ukrajina|Ukrajini]] nakon [[Ukrajinska politička kriza (2007)|političke krize]]: najviše glasova pojedinačno za [[Partija regiona|Partiju regiona]], zbirno za "[[Narančasta revolucija|narančaste]]" liste. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Beogradski Parking servis započeo akciju "Đaci Vas mole, usporite pored škole". * [[7. 10.]] - Za vreme Antifašističkog skupa u [[Novi Sad|Novom Sadu]], pripadnici neonacističke grupe Nacionalni Stroj (lider [[Goran Davidović]] - Firer). kamenovali su demonstrante. Žandarmerija je svih 54 neonacista, među njima i slovačke državljane pohapsila. * 7. 10. - U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] u toku večernjeg programa izvršen destruktivni napad na dve televizijske stanice. Počinioci su još nepoznati, ali se početkom naredne nedelje spekuliše o vehabijama sa jedne ili policiji sa druge strane. Situacija u Srbiji je zbog ovoga naredne nedelje napeta. * [[10. 10.]] - Na Šultenovačkom brdu kod Novog Pazara napadnut predajnik radija "Sto Plus". * [[11. 10.]] - Reis ul-Ulema Islamske Zajednice Srbije, [[Adem Zilkić]] i zvanično stupio na tu funkciju, zamenivši [[Hamdija Jusufspahić|Hamdiju Jusufspahića]], te se uputio u Novi Pazar. * 11. 10. - U Srbiji raspisane nagrade od milion eura za informacije koje bi dovele do hapšenja [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. * [[12. 10.]] - [[Dragan Stojković]] Piksi iznenada podneo ostavku na mesto predsednika [[FK Crvena zvezda]]. * 12. 10. - Rusija još jednom pozvala SAD da prekinu sa projektom [[raketni štit|raketnog štita]], te je zapretila da će se povući iz sporazuma o nuklearnom razoružanju. * [[15. 10.]] - [[Evropska unija]] i [[Crna Gora]] su u [[Luksemburg]]u potpisale [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]]. * [[16. 10.]] - U prometnoj nesreći kod [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] poginuo makedonski pjevač [[Toše Proeski]]. * [[19. 10.]] - {{flagicon|Crna Gora}} [[Skupština Republike Crne Gore|Skupština]] izglasala novi [[Ustav Crne Gore]] (proglašen tri dana kasnije) - službeni jezik [[crnogorski jezik|crnogorski]], srpske stranke glasale protiv. * 19. 10. - Visoki predstavnik Miroslav Lajčak nametnuo Zakon o Savjetu ministara BiH - kvorum je većina ministara, dovoljan po jedan iz tri naroda. * 18/19. 10. - Dogovoren [[Lisabonski ugovor]]. * [[21. 10.]] - Na izvanrednim parlamentarnim izborima u [[Poljska|Poljskoj]] liberalna [[Građanska platforma]] [[Donald Tusk|Donalda Tuska]] porazila vladajuću desničarsku stranku [[Pravo i pravda]] premijera [[Jaroslaw Kaczynski|Jaroslawa Kaczynskog]]. * [[24. 10.]] - Počela gradnja [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]] (spor napredak, radovi obustavljeni 2012.). [[Datoteka:Singapore Airlines A380-841 (9V-SKA) taking off from Zurich International Airport.jpg|mini|270px|[[Airbus A380]]]] * [[25. 10.]] - [[Airbus A380]], najveći putnički avion na svetu, ulazi u službu u kompaniji [[Singapore Airlines]]. * [[28. 10.]] - [[Cristina Fernández de Kirchner]], prva dama [[Argentina|Argentine]], pobijedila na predsjedničkim izborima (predsjednica do 2015). * 28. 10. - U Vatikanu beatifikovano [[498 španjolskih mučenika]] iz 1930-tih. * [[29. 10.]] - Prodate [[Robne kuće Beograd]] - kupac je "Verano Motors" za € 360 miliona. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Kriza u [[BiH]] nakon ostavke premijera [[Nikola Špirić|Špirića]] povodom Lajčakovih parlamentarnih reformi - vraća se i formalno u decembru. * [[3. 11.]] - Predsednik [[Pakistan]]a [[Pervez Mušaraf]] proglasio je vanredno stanje u zemlji (traje do 15. 12.), smenio predsednika Vrhovnog suda i zabranio nezavisne medije. * [[7. 11.]] - Nakon više od četiri i po godine od predaje, pred [[Haški tribunal|Haškim tribunalom]] počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]]. * 7. 11. - Parafiran [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] EU i Srbije. * 7. 11. - [[Operacija Planinska bura]] u Makedoniji: uspešna antiteroristička akcija u selu [[Brodec (Tetovo)]]. * [[11. 11.]] - [[Danilo Türk]] (nezavisan) izabran za predsednika Slovenije (mandat od 23. decembra), protivkandidat bio [[Lojze Peterle]]. * [[13. 11.]] - Ruska vojska završila povlačenje iz baze u [[Batumi]]ju, Gruzija (rok je bio kraj 2008.). * [[15. 11.]] - Ciklon Sidr pogodio Bangladeš, procenjeno do 10.000 žrtava. [[Datoteka:Fontana ispred zgrade Vlade RS.jpg|mini|250px|Fontana ispred [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske|zgrade Vlade RS]]]] * [[18. 11.]] - Na parlamentarnim izborima na [[Kosovo|Kosovu]] je pobijedila [[Demokratska partija Kosova]] [[Hašim Tači|Hašima Tačija]]. * 18. 11. - Iz bezbednosnih razloga otkazana tribina ''[[Peščanik]]a'' u Aranđelovcu nakon što ju je udruženje građana ''Naši'' nazvalo antisrpskom. * [[21. 11.]] - Otvoren [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske]] u Banjoj Luci. * 21. 11. - [[Čedomir Jovanović]], lider [[LDP]], izjavio da je ta stranka podnela dve krivične prijave protiv [[Miroslav Mišković|Miroslava Miškovića]]. * [[24. 11.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Australija|Australiji]] je [[Australska laburistička stranka|Laburistička stranka]] pod vodstvom [[Kevin Rudd|Kevina Rudda]] porazila vladajuću [[desnica|desničarsku]] koaliciju premijera [[John Howard|Johna Howarda]]. * [[25. 11.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007]]: [[HDZ]] 66 mandata (+0), [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] 56 (+22). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Navijači Crvene Zvezde pretukli na utakmici inspektora žandarmerije, Uroš Mišić pokušao da mu ugura baklju u usta (u zatvoru do 2012). * 2. 12. - Predsjednik [[Venezuela|Venezuele]] [[Hugo Chavez]] poražen na ustavnom referendumu o povećanju predsjedničkih ovlasti * 2. 12. - Na parlamentarnim izborima u [[Rusija|Rusiji]] ubjedljivu pobjedu odnijela [[Jedinstvena Rusija]] predsjednika [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]. * [[3. 12.]] - Pristalice [[Nova Srbija|Nove Srbije]] i [[SRS]] sprečili promociju [[Peščanik]]a u [[Aranđelovac|Aranđelovcu]]. * [[4. 12.]] - Savetnik premijera Srbije, [[Aleksandar Simić]], izazvao kontroverze izjavom da je i rat pravno i legitimno sredstvo u rešavanju pitanja statusa Kosova i Metohije. * [[10. 12.]] - Pregovori Beograda i Prištine o statusu Kosova okončani bez dogovora - Albanci žele nezavisnost, a Beograd nastavak pregovora. * [[11. 12.]] - [[Al-Kaida na islamskom Magrebu]] detonirala dve auto-bombe u gradu [[Alžir (grad)|Alžiru]], 41 mrtvi od čega 17 iz UN. * [[12. 12.]] - U [[Srbija|Srbiji]] raspisani predsjednički izbori za [[20. 1.]] [[2008]]. godine - [[DSS]] smatra da je tom "jednostranom odlukom" prekršen koalicioni sporazum. * 12. 12. - Rusija suspendovala primenu [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]], povodom američkih planova raketne odbrane. * [[18. 12.]] - [[Julija Timošenko]] po drugi put premijer Ukrajine (do [[2010]]). * [[19. 12.]] - [[Vladimir Putin]] je "[[Osoba godine (Time)]]". * [[21. 12.]] - [[Estonija]], [[Letonija]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Slovenija]] i [[Malta]] počele da primenjuju odredbe [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] na kopnenim i pomorskim granicama. * [[23. 12.]] - Železnički udes u Beogradu, povređena 24 putnika. * [[24. 12.]]- Vlada [[Nepal]]a je postigla dogovor sa bivšim maoističkim pobunjenicima o ukidanju [[monarhija|monarhije]] i uspostavljanju federalne države [[28. 12.]]. * [[26. 12.]] - [[Narodna skupština Republike Srbije]] usvojila Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije. Vladi naloženo da svi sporazumi sa [[Europska unija|Europskom unijom]] moraju biti u "funkciji očuvanja suvereniteta Srbije". U okviru Rezolucije i Deklaracija o vojnoj neutralnosti. Poslanicima se obratili predsjednik Srbije [[Boris Tadić]] i premijer [[Vojislav Koštunica]]. * [[27. 12.]] - [[Pakistan]]ska političarka [[Benazir Bhutto]] ubijena u atentatu. * 27. 12. - Nakon što je objavljeno da je predsednik [[Kenija|Kenije]] [[Mwai Kibaki]] reizabran dolazi do nasilja - [[Kenijska kriza 2007-2008.]] odnosi najmanje 800 života. * [[28. 12.]] - U saobraćajnoj nesreći poginulo troje bivših ukućana [[Veliki Brat u Srbiji|Velikog Brata u Srbiji]], Stevan Zečević Zeka, Zorica Lazić i Elmir Kuduzović, nakon čega je prekinut taj serijal. * [[29. 12.]] - Predsjednik Skupštine Srbije, [[Oliver Dulić]], raspisao izbore za Skupštinu [[Vojvodina|Vojvodine]] i lokalne organe vlasti u Srbiji za [[11. 5.]] [[2008]]. godine. * 29. 12. - Afera "Vepar": ministar unutarnjih poslova [[Ivica Kirin]] podnio ostavku jer je učestvovao u "božićnom lovu" na Bilogori sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]], haškim optuženikom koji je time prekršio kućni pritvor. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2007.}} * [[13. 7.]] - [[Lamine Yamal]], španjolski nogometaš == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2007.}} === Januar/Siječanj === * [[3. 1.]] - [[Slavuj Hadžić]], filmski i TV reditelj (* [[1934]]) * [[7. 1.]] - [[Nevenka Urbanova]], srpska glumica (* [[1909]]) * [[8. 1.]] - [[Iwao Takamoto]], [[japan]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] animator, kreator popularnog crtanog lika [[Scooby Doo]] (* [[1925]].) * [[10. 1.]] - [[Carlo Ponti]], talijanski filmski producent (* [[1912]].) * [[13. 1.]] - [[Caris Corfman]], američka glumica ("Nešto između") (* [[1955]]) * 13. 1. - [[Aleksandar Bakočević]], srpski političar, bivši gradonačelnik Beograda (* [[1928]]) * [[17. 1.]] - [[Art Buchwald]], humorista (* [[1925]]) * [[19. 1.]] - [[Hrant Dink]], turko-jermenski novinar (* [[1954]]) * [[20. 1.]] - [[Vitomir Voja Trifunović]], kompozitor, osnivač i dir. Muzičke škole "dr. Vojislav Vučković" (* [[1916]]) * [[22. 1.]] - [[Abbé Pierre]], osnivač pokreta Emmaus (* [[1912]]) * [[23. 1.]] - [[Ryszard Kapuściński]], novinar i književnik (* [[1932]]) * [[24. 1.]] - [[Nikola Milošević]], akademik [[SANU]], lider Srpske liberalne stranke (* [[1929]]) * [[27. 1.]] - [[Herbert Reinecker]], njemački TV-scenarist, tvorac serije ''[[Derrick]]'' (* [[1914]]) * [[28. 1.]] - [[Olga Popović-Obradović]], pravna istoričarka (* [[1954]]) * [[30. 1.]] - [[Sidney Sheldon]], scenarista i književnik (* [[1917]]) * [[31. 1.]] - [[Kosta Carina]], književnik, filmski radnik, prevodilac (* [[1927]]) === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - [[Gian Carlo Menotti]], italijansko-američki kompozitor i libretista (* [[1911]].) * [[8. 2.]] - [[Anna Nicole Smith]], manekenka i glumica (* [[1967]].) * [[9. 2.]] - [[Ian Richardson]], glumac (* [[1934]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Adler]], pronalazač boljeg daljinskog upravljača (* [[1913]]) * [[16. 2.]] - [[Darinka Jevrić]], književnica, novinar (* [[1947]]) * [[17. 2.]] - [[Maurice Papon]], ratni zločinac (* [[1910]]) * [[20. 2.]] - [[Vladimir Mahovlić]], hrvatski televizijski i radijski voditelj (* [[1932]].) * [[23. 2.]] - [[Stevan Vračar]], profesor Pravnog fak. u Bg. (* [[1926]]) * 23. 2. - [[Milan Vukotić]], pozorišni glumac, tvorac "Teatra levo" (* [[1946]]) * [[26. 2.]] - [[Vladimir Muljević]], prof. emeritus, prvi hrvatski doktor elektrotehničkih znanosti (* [[1913]].) * [[28. 2.]] - [[Želimir Marković]], novinar i urednik "Kruga", "Duge" i Dojče Velea (* [[1955]]) * 28. 2. - [[Arthur M. Schlesinger, Jr.]], istoričar (* [[1917]]) === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - [[Miroljub Rajić]], gen. sek. Fudbalskog saveza Srbije (* [[1950]]) * [[3. 3.]] - [[Osvaldo Cavandoli]], talijanski crtač crtanih filmova, autor crtanog filma [[Linija (crtani film)|Linija]] ("La Linea"). (* [[1920]].) * 3. 3. - [[Geza Vuković]], gl.odg. urednik lista "Mađar So" (* [[1928]]) * [[4. 3.]] - [[Irena Davosir Matanović]], operska pevačica u novosadskom SNP (* [[1933]]) * [[5. 3.]] - [[Ivan Supek]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[fizičar]], [[filozof]], [[pisac]], borac za mir i [[humanist]]. (* [[1915]].) * [[6. 3.]] - [[Jean Baudrillard]], francuski filozof (* [[1929.]]) * [[10. 3.]] - [[Stjepan Lacković (svećenik)|Stjepan Lacković]], hrvatski katolički svećenik, tajnik [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] za vrijeme II. svjetskog rata (* [[1913]].) * [[14. 3.]] - [[Lucie Aubrac]], pripadnica francuskog Pokreta otpora (* [[1912]]) * [[15. 3.]] - [[Jovan Zebić]], srpski političar (* [[1939]]) * [[16. 3.]] - [[Ivica Percl]], hrvatski pjevač, poznat po pjesmi „Stari Pjer” (* [[1945]].) * 16. 3. - [[Aleksandar Saša Subota]], pijanista i džez muzičar (* [[1935]]) * [[17. 3.]] - [[Frane Franić]], hrvatski nadbiskup i metropolit (* [[1912]].) * [[19. 3.]] - [[Krešimir Blažević]], hrvatski pjevač iz grupe [[Animatori]] * [[21. 3.]] - [[Vasilije Tapušković]], publicista, novinar, pred. AKUD "Krsmanović" (* [[1938]]) * [[29. 3.]] - [[Božidar Kovaček]], predsednik Matice srpske (* [[1930]]) * [[30. 3.]] - Ilija Ika Gligorijević, arhitekta (* [[1926]]) === April/Travanj === * [[2. 4.]] - [[Žarko Petrović]], bivši srpski odbojkaš i jugoslovenski reprezentativac (* [[1964]]) * [[5. 4.]] - [[Mark St. John]], američki glazbenik (* [[1956]].) * [[8. 4.]] - [[Sol LeWitt]], umetnik (* [[1928]]) * [[11. 4.]] - [[Kurt Vonnegut]], američki pisac (* [[1922]]) * 11. 4. - [[Goran Pleša]], glumac (* [[1950]]) * [[23. 4.]] - [[Boris Jeljcin]], ruski državnik (* [[1931]]) * 23. 4. - [[Mihailo Bjelica]], novinar, profesor, istoričar srpskog novinarstva * [[27. 4.]] - [[Mstislav Rostropovič]], ruski muzičar i sovjetski disident (* [[1927]]) * 27. 4. - [[Cadik Danon]] Braco, arhitekta i književnik (* [[1923]]) * [[28. 4.]] - [[Edo Peročević]], hrvatski glumac (* [[1937]].) * 28. 4. - [[Carl Friedrich von Weizsäcker]], fizičar, filozof (* [[1912]]) * 28. 4. - Miloš Janićijević, srpski neurohirurg, pedagog i humanista (* [[1947]]) * [[29. 4.]] - [[Ivica Račan]], hrvatski političar (* [[1944]]) * [[30. 4.]] - [[Jara Ribnikar]], srpska književnica (* [[1912]]) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Slobodan Novaković]], filmski i televizijski stvaralac (* [[1939]]) * [[4. 5.]] - [[Božo Švarc]], pukovnik (penz.), novinar, jedan od osnivača SD Partizan (* [[1920]]) * [[6. 5.]] - [[Đorđe Novković]], hrvatski kompozitor glazbe (* [[1943]].) * 6. 5. - [[Stevan Raičković]], srpski pesnik, akademik (* [[1928]]) * [[11. 5.]] - Slobodan Kića Stanković, novinar i urednik emisije "Veselo veče" (* [[1929]]) * [[16. 5.]] - [[Branislav Đuričić]], novinar-satiričar ("Porodica Jovanović", "Veselo veče"...) (* [[1925]]) * [[15. 5.]] - [[Jerry Falwell]], američki evangelista (* [[1933]]) * [[18. 5.]] - [[Mika Špiljak]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1916]]) * [[20. 5.]] - [[Stanley Miller]], hemičar i biolog (* [[1930]]) * [[21. 5.]] - [[Darinka Vukotić-Plaović]], pozorišna glumica (* [[1919]]) * [[22. 5.]] - [[Zoran Konstantinović]], teoretičar kniževnosti, srpski akademik === Jun/Lipanj === * [[7. 6.]] - [[Milorad Sidžim Milošević]], bokser (*[[1928]]) * [[13. 6.]] - [[Stane Brovet]], admiral JNA (* [[1930]]) * [[14. 6.]] - [[Kurt Waldheim]], bivši generalni sekretar UN i predsednik Austrije (* [[1918]]) * 14. 6. - [[Boris Maruna]], hrvatski pjesnik i prevoditelj (* [[1940]].) * [[18. 6.]] - [[Jovan Arežina]], novinar i radio radnik (* [[1949]]) * 18. 6. - [[Halil Hadžimurtezić]], general JNA, narodni heroj (* [[1915]]) * [[19. 6.]] - [[Živka Barać-Hubač]], pozorišna glumica (* [[1933]]) * [[23. 6.]] - [[Pavle Ugrinov]] (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg (* [[1926]]) * [[25. 6.]] - [[Meho Puzić]], pjevač (* [[1937]]) * [[27. 6.]] - [[Dragutin Tadijanović]], jedan od najplodnijih hrvatskih pjesnika (* [[1905]]) * 27. 6. - [[Ramiz Delalić]] (ubijen), kriminalac (* [[1963]]) * [[28. 6.]] - [[Kiichi Miyazawa]], bivši premijer Japana (* [[1919]]) === Jul/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Milan Oklopdžić]] - Mika Oklop, književnik (* [[1948]]) * [[2. 7.]] - [[Aleksandar Šišić]], narodni violinista (* [[1937]]) * 2. 7. - [[Vojislav P. Nikčević]], lingvista, njegošolog (* [[1935]]) * [[5. 7.]] - [[George Melly]], engleski jazz muzičar * 5. 7. - [[Josip Tabak]], hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika (* [[1912]].) * [[8. 7.]] - [[Gordana Jevtović Minov]], operska pevačica - sopran (* [[1947]]) * [[9. 7.]] - [[Dragoljub Ješa Ivkov]], filmski scenograf, reditelj i scenarista (* [[1931]]) * [[11. 7.]] - [[Lady Bird Johnson]], bivša Prva dama SAD (* [[1912]]) * [[21. 7.]] - [[Dubravko Škiljan]], hrvatski jezikoslovac (* [[1949]].) * 21. 7. - [[Kosta M. Kostić]], prof. Medic. fakulteta u Bg. (* [[1935]]) * [[22. 7.]] - [[Gojko Stojičić]], otorinolaringolog, prof. MF na BU (* [[1935]]) * [[23. 7.]] - [[Mohamed Zahir]], bivši i poslednji šah Afganistana (* [[1914]]) * [[25. 7.]] - [[Bogdan Trifunović]], političar (SKS, SPS) i diplomata (* [[1933]]) * [[28. 7.]] - [[Dušan Prelević Prele]], srpski muzičar pisac i scenarista (* [[1948]]) * [[30. 7.]] - [[Ingmar Bergman]], švedski filmski režiser (* [[1918]]) * 30. 7. - [[Michelangelo Antonioni]], italijanski filmski režiser (* [[1912]]) * 30. 7. - [[Teoctist Arăpașu|Teoktist]], rumunski patrijarh (* [[1915]]) === Avgust/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Ratko Deletić]], književnik, novinar, izdavač (* [[1945]]) * [[14. 8.]] - [[Nela Eržišnik]], hrvatska glumica i komičarka * [[19. 8.]] - [[Slobodan Kojić]], akademski slikar (* [[1955]]) * [[20. 8.]] - [[Branimir Živojinović]], srpski prevodilac i književnik (* [[1930]]) * [[22. 8.]] - [[Kemal Hrustanović]], bosanski scenograf (* [[1941]]) * [[23. 8.]] - [[Faruk Begoli]], glumac (* [[1944]]) * [[28. 8.]] - [[Antonio Puerta]], španjolski nogometaš (* [[1984]].) * 28. 8. - [[Draga Jonaš]], spikerka i novinar (* [[1922]]) * 28. 8. - [[Nikola Nobilo]], proizvođač vina s Novog Zelanda (* [[1913]]) * [[29. 8.]] - [[Chaswe Nsofwa]], zambijski nogometaš (* [[1978]].) * [[30. 8.]] - [[Jovan Kozomara]], srpski pisac === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[Milica Jovanović]], srpska balerina i pedagog (* [[1932]]) * 1. 9. - [[Ante Despot]], kipar (* [[1919]]) * [[2. 9.]] - [[Safet Isović]], bosanskohercegovački pjevač narodne muzike (* [[1936]]) * [[3. 9.]] - [[Marijan Mlinarić]], hrvatski liječnik, političar, ministar unutarnjih poslova od 2003. do 2005., saborski zastupnik, bivši župan Varaždinske županije (* [[1944]].) * 3. 9. - [[Đorđe Sudarski Red]], književnik (* [[1946]]) * [[6. 9.]] - [[Luciano Pavarotti]], italijanski operni pjevač (* [[1935]]) * [[9. 9.]] - [[Zoran Tadić]], hrvatski filmski redatelj (* [[1941]].) * [[11. 9.]] - [[Stevan Koički]], srpski fizičar, akademik (* [[1929]]) * [[15. 9.]] - [[Colin McRae]], škotski reli vozač (* [[1968]].) * [[18. 9.]] - [[Ljiljana Molnar Talajić]], hrvatska operna diva (* [[1938]].) * [[19. 9.]] - [[Vlatko Pavletić]], hrvatski akademik, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar (* [[1930]].) * 19. 9. - [[Kosta Mihailović]], prof. Ekonomskog fakulteta u Bg., akademik (* [[1917]]) * [[21. 9.]] - [[Petar Stambolić]], bivši predsednik SIV i Predsedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1912]]) * [[22. 9.]] - [[Marcel Marceau]], francuski pantomimičar (* [[1923]].) * 23. 9. - [[Nikola Kovač]], romanista, profesor, predsednik Srpskog kult. društva "Prosvjeta", akademik (* [[1936]]) * [[24. 9.]] - [[Nenad Turkalj]], hrvatski glazbeni kritičar, operni redatelj, dramaturg, dobitnik Porina za životno djelo 2004. (* [[1923]].) * [[26. 9.]] - [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik Beograda (* [[1954]]) * [[27. 9.]] - [[Dušan Jakovljević]], profesor i publicista (* [[1934]]) * 27. 9. - [[Miloš Bobić]], arhitekta i publicista (* [[1946]]) * [[30. 9.]] - [[Milan Jelić]], predsjednik Republike Srpske (* [[1956]]) === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Al Oerter]], američki atletičar (* [[1936]].) * 1. 10. - [[Ronnie Hazlehurst]], kompozitor (* [[1928]]) * [[2. 10.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar (* [[1927]].) * [[6. 10.]] - [[Laza Ristovski]], klavijaturist grupe [[Bijelo dugme]] (* [[1956]]) * [[8. 10.]] - [[Milan Đukić]], političar u Hrvatskoj (* [[1947]].) * [[11. 10.]] - [[Šri Činmoj]], indijski književnik, kompozitor i slikar (* [[1931]]) * [[13. 10.]] - [[Bob Denard]], francuski plaćenik (* [[1929]]) * [[16. 10.]] - [[Toše Proeski]], makedonski pjevač (* [[1981]].) * 16. 10. - [[Deborah Kerr]], škotska glumica (* [[1921]].) * 16. 10. - [[Bahrudin Bato Čengić]], filmski reditelj i scenarista (* [[1931]]) * 16. 10. - [[Milan Mitrović]], arhitekta (* [[1927]]) * [[18. 10.]] - [[Nikola Rešić]] - Nino, pevač (* [[1964]]) * [[28. 10.]] - [[Slobodan Kalezić]], književnik i akademik (* [[1944]]) * [[29. 10.]] - [[Frane Matošić]], hrvatski nogometaš i nogometni trener (* [[1918]].) * 29. 10. - [[Savo Radusinović]], pevač (* [[1953]]) === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Zoran Katalina]], hokejaš "Crvene Zvezde" (* [[1984]]) * 1. 11. - [[Paul Tibbets]], pilot Enole Gay (* [[1915]]) * [[2. 11.]] - [[Tomislav Duka]], [[franjevac]], saborski zastupnik, političar (* [[1932]].) * 2. 11. - [[Pavić Obradović]], srpski pravnik i političar (* [[1953]]) * [[3. 11.]] - [[Toni Kljaković]], hrvatski pjevač * [[4. 11.]] - [[Husein Bašić]], crnogorski književnik (* [[1938]]) * [[6. 11.]] - [[Raša Livada]], srpski književnik (* [[1948]]) * [[10. 11.]] - [[Čedomir Lakić]], novinar Politike (* [[1935]]) * 10. 11. - [[Norman Mailer]], književnik i novinar (* [[1923]]) * [[13. 11.]] - [[Branko Milinović]], advokat, humanista, dobrotvor (* [[1910]]) * [[15. 11.]] - [[Milun Vidić]], akademski vajar (* [[1940]]) * [[19. 11.]] - [[Milo Radulovich]], žrtva makartizma (* [[1926]]) * [[20. 11.]] - [[Slavko Simić]], srpski glumac (* [[1924]]) * 20. 11. - [[Ian Smith]], premijer Rodezije (* [[1919]]) * [[22. 11.]] - [[Dragoljub Najman]], srpski diplomata, vitez Legije časti (* [[1931]]) * [[23. 11.]] - [[Vladimir Krjučkov]], bivši šef KGB i pučista '91. (* [[1924]]) * [[27. 11.]] - [[Stevica Krsmanović]], golman FK Željezničar, rektor Univerziteta "Braća Karić" (* [[1946]]) * [[28. 11.]] - [[Branislav Bastać]] - Bane, filmski reditelj (* [[1925]]) * [[30. 11.]] - [[Evel Knievel]], moto-akrobata (* [[1938]]) === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - [[Aleksa Brajović]], novinar TANJUG-a, publicista, književnik (* [[1923]]) * 1. 12. - [[Ivo Rojnica]], ustaški komandant (* [[1915]]) * [[4. 12.]] - [[Dušan Jovanović (oboista)|Dušan Jovanović]], oboista, dir. M.Š. "Dr Vojislav Vučković" i Muzičke produkcije RTS (* [[1964]]) * [[5. 12.]] - [[Karlheinz Stockhausen]], njemački skladatelj (* [[1920.]]) * [[7. 12.]] - [[Dušan Pekić (general)|Dušan Pekić]], general-pukovnik, narodni heroj (* [[1921]]) * [[10. 12.]] - [[Milan Dunđerski]], književnik, dir. Radio Srbobrana, vojvođanski poslanik (* [[1952]]) * [[12. 12.]] - [[Ike Turner]], muzičar (* [[1931]]) * [[16. 12.]] - [[Ivan Nemet]], šahovski velemajstor (* [[1943]]) * [[19. 12.]] - [[Vladimir R. Paunović]], neuropsihijatar, pred. Srpskog lekarskog društva (* [[1942]]) * [[21. 12.]] - [[Miloš Počuča]], komandant šeste ličke * [[27. 12.]] - [[Benazir Bhutto]], pakistanska političarka (* [[1953]].) * [[30. 12.]] - [[Veselin Drašković]], akademski slikar (* [[1949]]) * 30. 12. - [[Dušan Miladinović]], kompozitor i dirigent (* [[1924]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Albert Fert]], [[Peter Grünberg]] (otkriće [[gigantska magnetorezistencija|gigantske magnetorezistencije]]) * [[Nobelova nagrada za hemiju|'''Hemija''']]: [[Gerhard Ertl]] (istraživanje hemijskih procesa na čvrstim površinama) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Mario Capecchi]], [[Oliver Smithies]], Sir [[Martin Evans]] (otkrića principa za unošenje specifičnih [[Genetski inženjering|genskih modifikacija]] u miševe upotrebom embrionskih [[Matična ćelija|matičnih ćelija]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Doris Lessing]] ("ta epičarka ženskog iskustva, koja je sa skepsom, vatrom i vizionarskom moći podvrgla ispitivanju podeljenu civilizaciju") * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Al Gore]] i [[UN]]-ov [[Intergovernmental Panel on Climate Change|Međuvladin panel o klimatskoj promeni]] (za napore za sakupljanje i širenje većeg znanja o veštačkoj [[Globalno zatopljenje|klimatskoj promeni]] i polaganje osnove za mere potrebne za suzbijanje takve promene) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Leonid Hurwicz]], [[Eric Maskin]] i [[Roger Myerson]] (polaganje osnove [[teorija dizajna mehanizma|teorije dizajna mehanizma]]) == Vidi takođe: == [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{reference}} === Literatura === == Vanjske veze == * [http://www.arhiv.rs/img/hd/2007.html Hronologija događaja 2007] (Srbija), Medijski arhiv Ebart {{commonscat|2007}} [[Kategorija:2007.]] 19jy9ai3lf0wu9vaqgx0ybhqzxgs0os 42580789 42580757 2026-04-13T16:58:07Z Alekol 2231 /* Septembar/Rujan */ 42580789 wikitext text/x-wiki {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2007}} Godina '''2007''' ('''[[Rimski brojevi|MMVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]]. Godina je bila označena kao: * Međunarodna heliofizička godina * [[Međunarodna polarna godina]] (2007-2009) * Evropska godina jednakih prilika za sve * Godina [[Dželaludin Rumi|Rumija]] * Godina [[delfin]]a __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Bugarska]] i [[Rumunjska]] postaju članice [[EU|Evropske Unije]]. [[Bugarski jezik|Bugarski]], [[Rumunjski jezik|rumunjski]] i [[Irski jezik|irski]] uvršteni među službene jezike [[EU|Evropske unije]]. * 1. 1. - [[Slovenija]] uvodi [[euro]], a [[slovenski tolar|tolar]], 239,640 za euro, izlazi iz opticaja 15. siječnja. * 1. 1. - [[Njemačka]] je od [[Finska|Finske]] preuzela predsjedanje [[Europska unija|Europskom unijom]]; * 1. 1. - [[Ban Ki-mun]] zamijenio [[Kofi Annan]]a na dužnosti [[glavni tajnik Ujedinjenih naroda|glavnog tajnika]] [[UN|Ujedinjenih naroda]]. * 1. 1. - [[Rat u Somaliji (2006–2009)|Rat u Somaliji]]: etiopske snage i Prelazna federalna vlada (PFV) pobeđuju Savez islamskih sudova u okršaju kod Džiliba i ulaze u grad [[Kismajo]]. * [[3. 1.]] - Direkcija CIPS uspostavila je prvi put u BiH jedinstvenu bazu podataka registriranih vozila, što će olakšati rad policiji na otkrivanju ukradenih automobila. * [[4. 1.]] - [[Nancy Pelosi]] je prva žena spiker Senata SAD. * [[8. 1.]] - U teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Orašje|Orašja]] poginule 4 osobe. * 8. 1. - [[Austrija|Austrijski]] [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] i [[Austrijska narodna stranka|narodnjaci]] nakon parlamentarnih izbora dogovorili stvaranje [[Velika koalicija (politika)|velike koalicije]], kancelar će biti [[Alfred Gusenbauer]]. * [[9. 1.]] - [[Steve Jobs]] najavio [[iPhone]] prve generacije, revolucionarni [[mobilni telefon]] (u prodaji od juna). * 9. 1. - [[DS]] predstavlja [[Božidar Đelić|Božidara Đelića]] kao svog kandidata za premijera. [[Datoteka:EU27-2007 European Union map enlargement.svg|mini|250px|Proširenje EU 2007.]] * [[10. 1.]] - Šveđanin Mirsad Bektašević osuđen na 15 godina zatvora u Sarajevu za pripremanje terorizma (smanjeno na osam, pušten 2011). * 10. 1. - [[Rat u Iraku]], ''Surge'': preds. [[George W. Bush|Bush]] u obraćanju naciji kaže da šalje još 20.000 vojnika, tj. pet brigada. * 10. 1. - [[Daniel Ortega]] je ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] (→ [[Ružičasta plima]] u Latinskoj Americi). * [[11. 1.]] - Konstituisan predstavnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine. * 11. 1. - Kinezi uništili svoj stari satelit u orbiti, putem "vozila-ubice", na visini od 865 kilometara. * [[12. 1.]] - Otvoreno je veleposlanstvo [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Podgorica|Podgorici]]. * 12. 1. - Etiopljani i PFV ulaze u Ras Kamboni, u južnom kutu Somalije; prethodnih dana su i Amerikanci vršili udare na osumnjičene pripadnike Al-Kaide. * [[13. 1.]] - [[Milomir Stakić]], odgovoran za zatvaranje nekoliko hiljada nesrba tokom rata 1992-1995, prebačen je u Francusku na izdržavanje kazne od 40 godina zatvora. * [[15. 1.]] - Socijalista [[Rafael Correa]] je predsednik [[Ekvador]]a (do 2017). * [[16. 1.]] - Peto izdanje britanskog ''[[Big Brother (reality show)|Big Brothera]]'' izaziva kontroverzu zbog rasističkih ispada prema Indijki Shilpi Shetty. * [[18. 1.]] - Roman [[Svetislav Basara|Svetislava Basare]] ,,Uspon i pad Parkinsonove bolesti” dobitnik je [[NIN-ova nagrada|NIN-ove književne nagrade]] za najbolji roman. * [[19. 1.]] - U Istanbulu ubijen turko-jermenski novinar [[Hrant Dink]], sahrani 23. 1. prisustvuje 100.000 ljudi. * [[21. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|18px|Srbija]] Održani [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007|parlamentarni izbori]] u [[Srbija|Srbiji]], prvi od nezavisnosti i donošenja novog ustava: [[SRS]] 81, [[DS]] 64, [[DSS]]+[[Nova Srbija|NS]] 47, [[G17+]] 19, [[SPS]] 16, [[LDP]]-ova koalicija 15, stranke nacionalnih manjina ukupno osam zastupničkih mjesta. * [[25. 1.]] - [[Izrael]]ski predsjednik [[Moshe Katsav]] privremeno suspendiran s položaja zbog optužbi za [[silovanje]] i seksualno zlostavljanje. * [[28. 1.]] - Bitka kod Zarke, blizu Nadžafa: iračka vojska, uz pomoć koalicije, ubila preko 250 članova šiitske sekte Vojnici neba. * [[30. 1.]] - Pušteni u prodaju '''[[Windows Vista]]''' i '''[[Microsoft Office 2007]]''' * [[31. 1.]] - [[Ivica Račan]], bivši [[Hrvatska|hrvatski]] premijer i čelnik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]], najavio privremeno povlačenje iz politike iz zdravstvenih razloga (umire u aprilu). V.d. predjsednica SDP je [[Željka Antunović]] (do juna). * [[siječanj]] - Afera oko satova, navodno vrednih 150.000 eura, koje premijer [[Ivo Sanader]] nije prikazao u imovinskoj kartici. Počela i privatizacija "Sunčanog Hvara" Orco grupi. === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Marti Ahtisari]] predstavio liderima u Beogradu i Prištini nacrt [[Ahtisarijev plan|predloga]] za konačni status [[Kosovo|Kosova]]; predsednik [[Boris Tadić]] u obraćanju narodu ga odbacuje. * 2. 2. - Četvrti izveštaj IPCC: zagrevanje klime je neupitno; vrlo je verovatno, više od 90% verovatnoće, da je posledica ljudske aktivnosti. * [[3. 2.]] - [[Ana Ivanović]] izgubila u finalu turnira u Tokiju od Martine Hingis i zaradila skoro 100.000 dolara i 300 poena, te se probila na 14. mesto WTA liste. * 3. 2. - [[Italijanski nogometni savez]] otkazao sve fudbalske utakmice u [[Italija|Italiji]] nakon ubistva policajca na meču u [[Catania|Cataniji]]. * 3. 2. - Eksplozija kamiona bombe na pijaci u šiitskom delu Bagdada, najmanje 135 mrtvih. * [[4. 2.]] - ''[[Indianapolis Colts]]'' osvojili [[Superbowl]] XLI nakon pobjede nad ''[[Chicago Bears]]ima''. * [[10. 2.]] - Demokratski senator Ilinoisa [[Barak Obama]] objavio da će se nadmetati za kandidaturu svoje stranke za predsednika SAD i založio se za povlačenje američkih trupa iz Iraka. * 10. 2. - [[Emir Kusturica|Emiru Kusturici]] dodeljen Orden reda viteza lepih umetnosti i književnosti, najviše francusko priznanje u oblasti kulture. * 10. 2. - Sukob policije [[UNMIK]] i nekoliko hiljada demonstranata pokreta ”Samoopredeljenje” [[Aljbin Kurti|Aljbina Kurtija]] u Prištini, nezadovoljnih Ahtiserijevim planom - dvoje poginulih. * 10. 2. - [[Nikola Špirić]] iz [[SNSD]] izabran za novog predsednika Saveta ministara Bosne i Hercegovine. * [[11. 2.]] - Švedska skijašica [[Anja Pärson]] postala prva skijašica u historiji koja je osvojila zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskom prvenstvu u skijanju]] u svih pet disciplina. * 11. 2. - Košarkaši [[KK FMP Železnik|FMP Železnika]] su savladali [[KK Partizan|Partizan]] 73:61 u finalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]]. * [[12. 2.]] - Bivši irački potpredsednik Taha Yassin Ramadan osuđen na smrt zbog Dudžailskog masakra 1982. (obešen u martu). * 12. 2. - Još dve eksplozije u Bagdadu, sa 76 mrtvih, na lunarnu godišnjicu napada na džamiju Al Askari u Samari. * [[13. 2.]] - Italijanska vlada je otkazala posetu Vitorija Kraksija Hrvatskoj zbog spora Hrvatske i Italije oko stradanja Italijana u Istri pri kraju Drugoga svetskoga rata. * 13. 2. - Dogovoreno da će [[Severna Koreja]] zatvoriti nuklearno postrojenje [[Yongbyon (nuklearni centar)|Yongbyon]] u zamenu za pomoć u energiji (urađeno u julu, od 2009. ponovo radi). * [[14. 2.]] - Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije: usvojena rezolucija kojom odbija Ahtisarijev plan; potvrđeni poslanički mandati, nije izabrano rukovodstvo parlamenta. Sednica prekinuta na neodređeno vreme. * 14. 2. - Počinje Operacija ''Imposing Law'': multinacionalne snage na čelu sa novim komandantom gen. [[David Petraeus|Davidom Petraeusom]] i iračke snage sprovode plan suzbijanja međukonfesionalnog nasilja u [[Bagdad]]u (do novembra). * 14. 2. - [[Gurbanguly Berdimuhammedow]] proglašen pobjednikom prvih demokratskih izbora za predsjednika [[Turkmenistan]]a. * [[16. 2.]] - Sud u BiH osudio Gojka Jankovića ([[VRS]]) na 34 godine zatvora za zločin protiv čovečnosti u [[Foča|Foči]]. * 16. 2. - Okružni sud u Beogradu doneo novu, blažu presudu za [[zločin na Ibarskoj magistrali]]. [[SPO]] revoltiran. * 19. 2.? - Nacionalna raketna odbrana SAD: započeti su pregovori sa Poljskom i Češkom o pozicioniranju sistema koji bi branio Evropu od raketa iz Irana. Rusija se protivi raketnoj odbrani i upozorava na novi Hladni rat. * [[20. 2.]] - Tzv. [[OVK]] preuzela odgovornost za bombaški napad na vozila UNMIK prethodne noći u Prištini. * 20. 2. - NATO pretresao domove Saše i Sonje Karadžić na Palama. * 20. 2. - Afera Indeks: uhapšeno desetoro sa Pravnog fakulteta u [[Kragujevac|Kragujevcu]] zbog sumnji za primanje mita od studenata, među njima i Emilija Stanković, pomoćnik ministra sporta (optuženo 14 od 26 profesora). * [[21. 2.]] - U Beču započeli pregovori Beograda i Prištine o predlogu Martija Ahtisarija za status Kosova i Metohije. * [[25. 2.]] - [[79. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Departed]]'', ukupno četiri nagrade od pet nominacija. * [[26. 2.]] - [[Međunarodni sud pravde]] u Hagu po tužbi ''BiH protiv SRJ'' presudio da Srbija nije počinila niti saučestvovala u genocidu. Neće biti ratne odštete. Sud je Srbiju proglasio odgovornom za „nečinjenje svega što je bilo u njenoj moći da spreči genocid“, niti je gonila počinioce. * [[27. 2.]] - Beograd zatražio formiranje srpskog entiteta na Kosovu i Metohiji. * 27. 2. - "Kineska korekcija": Šangajska berza pala 9% nakon glasina o povećanju kamatnih stopa, a [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] zatim 3,29%, najviše od napada 11. septembra. * 27. 2. - Tokom posete potpreds. Dicka Cheneya bazi Bagram u Afganistanu, bombaš samoubica se detonirao na jednoj kapiji - 23 mrtvih, uglavnom Afganaca. * 27. 2. - [[Vijeće za implementaciju mira]] odlučilo u Briselu da [[OHR]] ostane još godinu dana, do juna 2008. * [[28. 2.]] - EU najavljuje smanjenje [[Operacija Althea|EUFOR]]-a u BiH sa 6.500 na oko 2.500 u narednim mjesecima. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Naberezhnaya Tower 20th October 2012.JPG|mini|200px|[[Kula Naberežnaja]] u Moskvi, najviša zgrada u Evropi do 2009.]] * [[2. 3.]] - [[Ramzan Kadirov]], v. d. od 15. 2., potvrđen je kao predsednik [[Čečenija|Čečenije]]. * [[5. 3.]] - Počelo prvo suđenje [[Ramush Haradinaj|Ramushu Haradinaju]] u Hagu (oslobođen sledeće godine, primećeno zastrašivanje svedoka; ali oslobođen je i 2012). * [[6. 3.]] - Napad na šiitske hodočasnike u [[Hila|Hili]] u Iraku, 115 mrtvih. * 6. 3 - Prve trupe Misije Afričke unije u Somaliji (AMISOM) stižu u [[Mogadishu]], u kome je prethodnih dana došlo do eskalacije nasilja, islamističke pobune protiv Etiopljana i Prelazne federalne vlade (misija traje do 2022). * [[9. 3.]] - Bivši direktor [[C-market]]a, [[Slobodan Radulović]], koji je u bekstvu, dostavio sudu pismo u kome tvrdi da je premijer Koštunica omogućio [[Miroslav Mišković|Miroslavu Miškoviću]] da uz posredovanje [[Milan Beko|Milana Beka]] preuzme C-market. * [[10. 3.]] - U [[Beč]]u održana poslednja runda pregovora o statusu Kosova - bez dogovora. * [[11. 3.]] - [[Francuska|Francuski]] predsjednik [[Jacques Chirac]] najavio kako se na izborima 2007. godine neće natjecati za treći mandat. * 11. 3. - [[SAD]] i [[Kanada]] uvode [[ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] četiri tjedna ranije od uobičajene prakse, u cilju štednje energije. * [[12. 3.]] - BBC-jev dopisnik Alan Johnston kidnapovan u Gazi od strane grupe Armija Islama (pušten u julu, nakon pritiska Hamasa). * [[16. 3.]] - U NR Kini je, nakon široke javne rasprave, usvojen Zakon o imovini, koji bolje štiti privatnu imovinu (prevaziđen Građanskim zakonom 2021). * [[17. 3.]] - Nedaleko od [[Novi Pazar|Novog Pazara]] uhapšena grupa [[vehabije|vehabija]]. * [[18. 3.]] - [[Bob Woolmer]], trener [[pakistan]]ske [[kriket]] reprezentacije, iznenada umro na [[Jamajka|Jamajci]], nakon eliminacije njegovog tima. * [[19. 3.]] - Eksplozija metana u rudniku kod [[Novokuznjeck]]a u Rusiji, 108 mrtvih. * [[21. 3.]] - U Rusiji objavljen dan žalosti nakon što je 173 ljudi stradalo u rudarskoj nesreći, padu aviona i požaru u domu za stare. * [[23. 3.]] - [[Iran]]ska Revolucionarna garda u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] zarobila 15 [[UK|britanskih]] mornara i marinaca s broda ''HMS Cornwall'' (pušteni 4. 4.). * [[24. 3.]] - Rezolucija 1747 SB UN: pojačane sankcije Iranu povodom nuklearnog programa, uvedene u decembru (ukinute nakon sporazuma 2015, SAD ih vraćaju 2018, Iran odustaje od sporazuma 2025). * [[26. 3.]] - Ujedinjene nacije objavile [[Ahtisarijev plan]] za Kosovo koji je predat generalnom sekretaru UN, Ban Ki Munu, a koji predviđa međunarodno nadziranu nezavisnost za pokrajinu. * 27 - 28. 3. - Kamioni-bombe i pucnjava iz odmazde sutradan u turkmenskom gradu [[Tal Afar]] na severu Iraka, 152 mrtvih. * [[29. 3.]] - Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom ocenjuje da je Ahtisarijev plan najbolje rešenje za Kosovo. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007]] u [[Melbourne]]u: [[Hrvatska vaterpolo reprezentacija|Hrvatska]] 1, Srbija 4. * 1. 4. - [[Novak Đoković]] osvojio [[Miami Masters]] bez izgubljenog seta, kao najmlađi teniser (7. je na ATP listi). * [[2. 4.]] - [[Ukrajinska politička kriza (2007)|Ukrajinska politička kriza]]: pošto se [[Viktor Janukovič|Janukovičeva]] koalicija bližila dvotrećinskoj većini usled prelaza iz opozicije, predsjednik [[Viktor Juščenko]] raspustio [[ukrajina|ukrajinski]] parlament - ali, odbija se razići. * [[3. 4.]] - Na sednici Saveta bezbednosti UN, srpski premijer [[Vojislav Koštunica]] odbacio Ahtisarijev plan. * 3. 4. - V150, specijalna konfiguracija francuskog brzog voza [[TGV]], dostiže rekordnu brzinu od 574,8&nbsp;km/h (→ [[AGV]]). * [[7. 4.]] - Ujedinjeni [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratska partija]] i [[Građanski savez Srbije]]. * 7. 4. - [[SAD|Američki]] milijarder [[Charles Simonyi]] s [[Rusija|ruskom]] svemirskom letjelicom odletio prema [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]]. * [[10. 4.]] - Presuda "Škorpionima" za zločin u Trnovu: kazne od 5 do 20 godina. * 10. 4. - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 10.000 članaka. * [[11. 4.]] - Izjava nemačkog ambasadora da bi [[Kosovo]] trebalo rešiti "u smislu nadzirane nezavisnosti" da se ne bi otvorili problemi u Vojvodini i Sandžaku izazvala oštre kritike i izvinjenje ambasadora. * [[12. 4.]] - Terorizam u Bagdadu: kamionom-bombom srušen jedan most preko Tigra; samoubica se detonirao u kafeteriji parlamenta. * [[14. 4.]] - Pokušano ubistvo novinara beogradskog nedeljnika "[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]", [[Dejan Anastasijević|Dejana Anastasijevića]] - nepoznati počinioci podmetnuli bombu ispod prozora njegovog stana. * 14. 4. - U Ankari održan prvi od masovnih Mitinga za Republiku, pred početak predsedničkog izbornog procesa, u podršku sekularizmu. * 14 - 15. 4. - Pokušaji Marševa nesaglasnih u Moskvi i Sankt Peterburgu. * [[16. 4.]] - [[Masakr u Virdžinijskom politehničkom institutu]] u gradu [[Blacksburg]]: naoružani napadač ubio 27 studenata i 5 profesora. * [[18. 4.]] - Pet automobila bombi eksplodiralo u šiitskim područjima Bagdada - 198 mrtvih. * [[20. 4.]] - U sukobu sa pripadnicima MUP-a Srbije kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], ubijen vođa [[vehabije|vehabija]]. * [[23. 4.]] - Otkriven prvi planet sličan [[Zemlja|Zemlji]], [[Gliese 581 c]] (dodatna istraživanja ukazuju da nije pogodna za život). * [[24. 4.]] - Eskalacija [[Konflikt u Ogadenu|Konflikta u Ogadenu]]: pobunjenici su napali kinesko naftno postrojenje u Aboleu, stradalo je najmanje 65 etiopskih vojnika i devet Kineza. Etiopska vojska vodi kampanju sledećih godinu dana. * [[26. 4.]] - Beograd posetila Misija Saveta bezbednosti UN koja je razgovarala sa najvišim srpskim zvaničnicima. * 26. 4. - Ofanziva etiopskih snaga i somalske tranzicione vlade u Mogadišu se završava - uprkos velikim žrtvama i razaranjima, islamistička pobuna se nastavlja. * [[27. 4.]] - Kod Šatoja u Čečeniji pao vojni helikopter Mi-8 sa ruskim specijalnim snagama, ukupno 20 mrtvih. * [[27.4.|27]] - [[30. 4.]] - [[Neredi u Talinu 2007.|Neredi u Talinu]] i cyber-napadi na [[Estonija|Estoniju]] usled seobe "Bronzanog vojnika" crvenoarmejca sa trga na groblje u [[Talin]]u. * [[28. 4.]] - U Ravaničkoj pećini stradala četvorica speleologa, asistent i trojica studenata Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu. * [[29. 4.]] - Procenjenih milion ljudi na mitingu sekularista u Istanbulu protiv premijera [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğana]] i kandidature [[Abdulah Gul|Abdulaha Gula]] za predsednika. === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Laburistička stranka (UK)|Laburistička stranka]] [[UK|britanskog]] premijera [[Tony Blair|Tonyja Blaira]] doživjela težak poraz na regionalnim izborima u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Wales]]u, te lokalnim izborima u [[Engleska|Engleskoj]]. Premijer [[Tony Blair]] izjavljuje 10. 5. da će odstupiti pred kraj juna. * 3. 5. - Na letovanju u Portugalu nestala 4-godišnja [[Madeleine McCann]]. * [[6. 5.]] - Desni kandidat [[Nicolas Sarkozy]] je pobedio socijalistkinju [[Ségolène Royal]] sa 53% glasova - predsjednik [[Francuska|Francuske]] do 2012. * [[8. 5.]] - Oko 03:30 časova, nakon 15-točasovne rasprave, 142 poslanika [[SRS]], [[SPS]] i [[DSS]] izabralo radikala [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]] za predsednika Skupštine Srbije. Istoga dana, izabrana su tri potpredsednika: [[Nataša Jovanović]] (SRS), [[Milutin Mrkonjić]] (SPS) i [[Radojko Obradović]] (DSS). [[Savet Evrope]] nezadovoljan. * [[8. 5.]] - Posle pet godina obnovljena skupština u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]], prvi ministar [[Ian Paisley]], zamenik [[Martin McGuinness]]. * [[9. 5.]] - Tomislav Nikolić izjavio da bi izbori u Srbiji (ako se ne bi formirala nova vlada) mogli biti odloženi ako bi parlament na predlog vlade objavio vanredno stanje. [[Datoteka:ESC 2007 Serbia - Marija Serifovic - Molitva.jpg|thumb|220px|[[Marija Šerifović]], "Molitva"]] * [[11. 5.]] - Srbija preuzela predsedavanje Komitetom ministara Saveta Evrope. Istoga dana, lideri DS, DSS i G17 plus (Tadić, Koštunica i Mlađan Dinkić) postigli sporazum o formiranju nove Vlade. * 11. 5. - [[Crna Gora]] je postala 47. članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]]. * 11. 5. - Umro je [[Malietoa Tanumafili II od Samoe|Malietoa Tanumafili II]], šef države [[Samoa]] od 1962. Slijedi [[Tufuga Efi]] (do 2017). * 10 - [[12. 5.]] - [[Eurosong 2007]] u Helsinkiju: pobedila [[Marija Šerifović]] iz Srbije ("Molitva"), [[Marija Šestić]] iz BiH 11. ("Rijeka bez imena"). * [[13. 5.]] - Posle dvodnevne rasprave o poverenju, Tomislav Nikolić, nakon nepunih šest dana, podneo ostavku na dužnost predsednika Skupštine Srbije. * 13. 5. - Milion demonstranata u turskom [[Izmir]]u podržava svetovnu državu. * [[15. 5.]] - Pola sata pre isteka ustavnog roka formirana nova Vlada Srbije: premijer ostaje [[Vojislav Koštunica]] (DSS), jedini potpredsednik [[Božidar Đelić]] (DS), ministar unutr. poslova ostaje [[Dragan Jočić]] (DSS); neki novi ministri: odbrana [[Dragan Šutanovac]] (DS), pravda [[Dušan Petrović]] (DS), finansije [[Mirko Cvetković]] (DS). * [[16. 5.]] - [[Alex Salmond]] je Prvi ministar [[Škotska|Škotske]], prvi iz [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]]. * [[17. 5.]] - Okončan raskol [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] i [[Ruska pravoslavna zagranična crkva|Ruske zagranične crkve]] (osnovane [[1921]]. u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]). * [[19. 5.]] - Rumunski predsednik [[Trajan Basesku]] podržan sa 75% na referendumu. * [[20. 5.]] - Alpinistička ekspedicija iz Srbije se popela na [[Mont Everest]]. * 20. 5. - [[Mohammed bin Rashid Al Maktoum]], vladar [[Dubai]]a i potpredsednik [[UAE]], dao 10 milijardi dolara za obrazovnu fondaciju. * 21 - 27. 5. - U Zagrebu održano Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu: Kinezi uzeli sve zlatne i srebrne medalje, kao i 4 od 10 brončanih. * [[22. 5.]] - Britanske vlasti optužile [[Andrej Lugovoj|Andreja Lugovoja]] za prošlogodišnje ubistvo [[Aleksandar Litvinenko|Aleksandra Litvinenka]], Rusija odbija ekstradiciju. * [[23. 5.]] - [[Milorad Ulemek Legija]] i [[Zvezdan Jovanović]] osuđeni na po 40 godina zatvora zbog atentata na srpskog premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (ukupna dužina kazni svim optuženima 378 godina). * 23. 5. - ''[[AC Milan]]'' pobjedom nad ''[[Liverpool FC|Liverpoolom]]'' osvojio [[Liga prvaka|UEFA-ine Ligu prvaka]] za 2007. * 23. 5. - Poslanik DS, [[Oliver Dulić]], izabran za predsednika Skupštine Srbije. * [[26. 5.]] - Akcija lepljenja plakata "Bulevar Ratka Mladića" u Bulevaru AVNOJ-a (uskoro Bulevar Zorana Đinđića), na čelu sa funkcionerom radikala [[Aleksandar Vučić|Aleksandrom Vučićem]]. * [[27. 5.]] - Rumunjski reditelj [[Kristijan Munđiu]] osvojio je na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]] Zlatnu palmu za film „Četiri mjeseca, tri tjedna i dva dana.“ * 27. 5. - Drugi pokušaj parade ponosa u Moskvi: učesnici su napadnuti, uključujući strance. * [[29. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]] je predsednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon [[Olusegun Obasanjo|Oluseguna Obasanja]] (do smrti 2010). * [[31. 5.]] - [[Robert Zelik]], bivši američki trgovinski predstavnik, imenovan je od strane [[Džordž Voker Buš|Georga W. Busha]] za novog direktora [[Svjetska banka|Svjetske banke]] (do 2012). * 31. 5. - [[Zdravko Tolimir]], optužen za ratne zločine u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Žepa|Žepi]], uhapšen je na Drini kod Ljubovije (osuđen u Hagu na doživotni zatvor 2012, umro 2016). === Jun/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Zoran Milanović]] izabran za novog predsjednika [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]] (premijer 2011-16, predsjednik 2020-...). * [[4. 6.]] - [[Karla del Ponte]] otpočela četvorodnevnu posetu Beogradu. * 6 - 8. 6. - Samit [[G8]] u [[Heiligendamm]]u: teme su promena klime, međunarodna pomoć, tenzije SAD-Rusija oko antiraketne odbrane. * [[7. 6.]] - U časopisu "Science" je objavljeno da je [[Marin Soljačić]] sa suradnicima u praksi izveo prvi [[eksperiment]] bežičnog prijenosa [[Energija|energije]]. * 7. 6. - ''[[Anaheim Ducks]]'' osvojili [[Stanley Cup]]. * [[9. 6.]] - [[Justine Henin]] pobjedom nad [[Ana Ivanović|Anom Ivanović]] po treći put zaredom osvojila teniski turnir u [[Roland Garros]]u (Srbija je na ovom turniru imala pet predstavnika u 10 polufinala). * [[10. 6.]] - Američki predsednik [[George W. Bush]] burno pozdravljen u Albaniji. * 10. 6. - Koalicija [[Belgija|belgijskog]] premijera [[Guy Verhofstadt|Guya Verhofstaadta]] poražena na parlamentarnim izborima. Pregovori o novoj vladi se rastežu zbog pitanja ustavne reforme, [[Yves Leterme]] formira kabinet tek sledećeg marta, postavljaju se pitanja o opstanku zemlje. * [[10. 6.|10]] - [[15. 6.]] - [[Bitka za Gazu (2007)|Bitka za Gazu]]: [[Hamas]] uzima svu vlast u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], vrhunac [[Konflikt Fatah-Hamas|konflikta Fatah-Hamas]]. * [[12. 6.]] - [[Milan Martić]], bivši predsjednik [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], na [[ICTY|haškom sudu]] osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti (potvrđeno sljedeće godine). * [[13. 6.]] - Posle više od godinu dana obnovljeni pregovori Evropske unije i Srbije o stabilizaciji i asocijaciji. * 13. 6. - [[Shimon Peres]] izabran za predsjednika [[Izrael]]a (do 2014). * 13. 6. - Srušeni minareti [[Džamija Al-Askari|Džamije Al-Askari]] u Iraku, čija je kupola uništena prošle godine, a sahat-kula sledećeg meseca (obnovljena do 2017). * [[14. 6.]] - Kroz [[Bernske Alpe]] je otvoren [[Bazni tunel Lötschberg]], najduži železnički tunel, od 34,57 km (radi od decembra, tek 2024. odlučeno da se dovrši druga cev). * 14. 6. - ''[[San Antonio Spurs]]'' pobjedom nad ''[[Cleveland Cavaliers]]ima'' osvojili četvrti naslov prvaka [[NBA]]. * [[15. 6.]] - Raspisana međunarodna poternica za [[Stanko Subotić|Stankom Subotićem]] i [[Marko Milošević|Markom Miloševićem]], osumnjičenima za šverc duvana. * [[16. 6.]] - [[Rat u Iraku]]: multinacionalne snage pokreću Operaciju ''Phantom Thunder'', sa nizom podoperacija širom zemlje, do avgusta proteruju ustanike sa mnogih teritorija. * [[17. 6.]] - Blok stranaka [[desnica|desnice]] povezan s predsjednikom [[Nicolas Sarkozy|Sarkozyjem]] osvojio većinu na parlamentarnim izborima u [[Francuska|Francuskoj]]; * 17. 6. - [[VK Jug]] i [[KK Cibona]] su postali novi hrvatski prvaci u [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2006/07.|vaterpolu]] odn. [[A-1 HKL 2006./07.|košarci]]. * 17. 6. - U [[Budva|Budvi]] uhićen general srpske policije u mirovini [[Vlastimir Đorđević]], koji je pred Haaškim tribunalom optužen za ratne zločine [[Rat na Kosovu|na Kosovu]] 1999. (2011. osuđen na 27 godina, smanjeno na 18, pušten 2025). [[Datoteka:IPhone hands on trial.jpg|thumb|[[iPhone]] prve generacije]] * [[17.6.|17]] - [[27. 6.]] - [[Vrućina u Evropi 2007.]] naročito pogađa jugoistok Evrope (prva runda). U Grčkoj inicira [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|velike šumske požare]] koji traju do početka septembra. * [[18. 6.]] - U Zagrebu počinje suđenje [[Mirko Norac|Mirku Norcu]] i [[Rahim Ademi|Rahimu Ademiju]]. * [[19. 6.]] - Kamion-bomba eksplodirao ispred šiitske džamije Al-Hilani u Bagdadu, najmanje 78 mrtvih. * [[23. 6.]] - Za [[Crna Gora|Crnu Goru]] je uveden predbroj +382 (+381 ostao [[Srbija|Srbiji]]). * [[24. 6.]] - Košarkaški klub [[KK Partizan|Partizan]] postao prvi šampion Srbije. * 24. 6. - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] se u emisiji "[[Nedjeljom u 2]]" izvinjava "svim pripadnicima hrvatskog naroda koje su učinili nesrećnima pripadnici moga naroda". * [[26. 6.]] - [[Red Hot Chili Peppers]] svirali u [[Inđija|Inđiji]]. * [[27. 6.]] - [[Gordon Brown]] preuzeo dužnost novog [[UK|britanskog]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera]] (do 2010); inostrani resor ima [[David Miliband]]. * [[28. 6.]] - [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] i [[Gamzigrad]] su među novim mestima [[Svjetska baština|svetske baštine]] [[UNESCO]] * [[29. 6.]] - Počinje prodaja [[iPhone]]-a prve generacije u SAD. [[Pametni telefon]] sa ''multi-touch'' tehnologijom, sa prstima kao glavnim sredstvom inputa; može renderovati pune sajtove. ** Mobilni pristup internetu će prevazići stoni u oktobru 2016.<ref>[https://www.theguardian.com/technology/2016/nov/02/mobile-web-browsing-desktop-smartphones-tablets Mobile web browsing overtakes desktop for the first time]. theguardian.com 2 Nov 2016</ref> ** [[Društvena mreža|Društvene mreže]] napreduju: ''[[Myspace]]'' je na vrhuncu, ''[[Facebook]]'' će ga preteći 2008/09. ''[[Twitter]]'' je u brzom rastu od ove godine. Za ''[[YouTube]]'' se tvrdi da ima saobraćaj kao čitav internet 2000. * 29. 6. - [[Europapress holding]] kupila "[[Feral Tribune]]" koji je imao problema zbog neplaćenog PDV-a (izlazi još godinu dana). === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Miroslav Lajčak]] je novi [[Visoki predstavnik za BiH]] i specijalni predstavnik EU, nakon [[Christian Schwarz-Schilling]]a (do 2009). * [[7. 7.]] - Proglašeno "[[Novih sedam čuda svijeta]]": [[Kineski zid]], [[Koloseum]], [[Taj Mahal]], [[Machu Picchu]], [[Kip Krista Iskupitelja|Krist Iskupitelj]], [[Petra]] i [[Chichen Itza]]. * 7. 7. - Samoubica sa kamionom bombom ubio 156 ljudi u mestu Amirli na severoistoku Iraka, čiji su stanovnici uglavnom šiitski [[Irački Turkmeni|Turkmeni]]. * [[8. 7.]] - Predstavljen je [[Boeing 787]] Dreamliner (u saobraćaju od 2011). * [[9. 7.]] - U [[Buenos Aires]]u pao prvi sneg od 1918. [[Datoteka:Red Mosque Islamabad 1.jpg|160px|mini|Crvena džamija u Islamabadu]] * [[11. 7.]] - [[Opsada Crvene džamije]] u [[Islamabad]]u: vojska zauzela kompleks islamističke džamije i medrese Džamija Hafsa, uz 154 mrtvih. Talibani i plemenski militanti odbacuju prošlogodišnje primirje, počinje Treći [[Rat u sjeverozapadnom Pakistanu|waziristanski rat]] (do 2017). * [[13. 7.]] - Hiperinflacija u [[Zimbabve]]u: vlada je privremno prestala objavljivati rezultate. * [[14. 7.]] - [[Rolingstons]]i svirali u Beogradu (u [[Budva|Budvi]] su bili [[9. 7.]]). * 14. 7. - Putin objavio da će Rusija za 150 dana suspendovati učešće u [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovoru o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]] iz 1990. - smatra ga zastarelim s obzirom na nestanak Varšavskog pakta i SSSR i širenje NATO, a tu su i planovi SAD za raketnu odbranu. * [[15. 7.]] - Antun Gudelj, ranije osuđivan za ubojstvo [[Josip Reihl-Kir]]a, izručen iz Australije u Hrvatsku. * [[16.7.|16]] - [[22. 7.]] - U Srbiji gorelo 3.513 ha šuma na 47 lokacija. * [[18. 7.]] - Međunarodna nuklearna agencija IAEA je potvrdila da su zatvorena sva nuklearna postrojenja u Jongbjonu, nakon što je Severnoj Koreji isporučen mazut (aktivnosti se nastavljaju 2009). [[Datoteka:Mad Men (logo).svg|mini|Logo serije ''[[Mad Men]]'']] * [[19. 7.]] - [[Zlatno doba televizije]]: na kablovskom kanalu AMC prikazana prva epizoda serije ''[[Mad Men]]'' - 92 epizode u sedam sezona do 2015. * [[20. 7.]] - Zapadni kosponzori su povukli nacrt rezolucije Saveta bezbednosti UN o Kosovu, pošto se Rusija nije složila s njim.<ref>[https://mid.ru/en/foreign_policy/news/1597386/ Situation Surrounding Consideration of Kosovo Problem in UN Security Council]. mid.ru 21 July 2007</ref> * [[21. 7.]] - ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows]]'', poslednji roman iz serije, obara rekord najbrže prodaje (dva filma po njemu su prikazana 2010. i '11.). * 21. 7. - Građevina ''[[Burj Khalifa|Burj Dubai]]'' pretiče [[Taipei 101]], sa 509 metara (u septembru će preteći i torontanski [[CN toranj]]). * [[22. 7.]] - Ubedljiva pobeda [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğanove]] [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] u Turskoj. * 22. 7. - U Rusiji objavljeno [[Pismo deset akademika]] predsedniku Putinu protiv klerikalizacije u Rusiji. * [[23. 7.]] - Otvorena [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]], obnovljena Zgrada Izvršnog vijeća. * [[24. 7.]] - Rekordna vrućina: Beograd 43,6&nbsp;°C, [[Smederevska Palanka]] 44,9&nbsp;°C (najviša ikad zabeležena temperatura u Srbiji). * 24. 7. - Skupština Srbije usvojila ''Rezoluciju o neophodnosti pravednog rešavanja pitanja Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, zasnovanog na međunarodnom pravu''. * 24. 7. - [[Suđenje medicinskim djelatnicima u Libiji]]: posredovanjem francuskih, "prva dama" Cécilia Sarkozy, i evropskih posrednika pet bugarskih medicinskih sestara i palestinski doktor napustili Libiju. * [[25. 7.]] - Otvoreno pismo uglednika [[Hrvati|Hrvata]] iz Vojvodine političkom i kulturnom vrhu RH u kojem ih pozivaju na akciju protiv politike asimiliranja Hrvata u Srbiji. * [[27. 7.]] - [[Višestruko ubistvo u Jabukovcu]]: ubijeno devet ljudi u selu kod Negotina. * [[29. 7.]] - [[Liberalno-demokratska stranka (Japan)|Liberalno-demokratska stranka]] premijera [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] teško poražena na izborima za gornji dom [[japan]]skog [[parlament]]a. * 29. 7. - Reprezentacija [[Irak]]a osvojila finale [[Azijski kup u fudbalu|Azijskog kupa u fudbalu]]. * [[31. 7.]] - Završava se Operacija Banner, pomoć britanske vojske snagama reda u Severnoj Irskoj, započeta 1969. na početku [[Sjevernoirski sukob|Nevolja]]. === Avgust/Kolovoz === * [[2. 8.]] - [[Karlovac|Karlovačka]] mljekara KIM prodana firmi Chemoderm iz [[Duga Resa|Duge Rese]] - sindikati nezadovoljni, izbija afera. * 2. 8. - Ruska ekspedicija [[Arktika 2007]] u podmorju [[Severni ledeni okean|Severnog ledenog okeana]]: postavljena ruska zastava na Severnom polu, na dubini od 4.261 m, za koji se tvrdi da je deo ruskog kontinentalnog šelfa ([[epikontinentalni pojas]]). * 4 - 6. 8. - [[Požari u Hrvatskoj 2007.|Požari u Hrvatskoj]]: veliki požari kod Dubrovnika. [[Datoteka:(From survey of) Government National Mortgage Association (Ginnie Mae)-financed properties in Washington, D.C. area - DPLA - 4bfb0cd2cea6c87e9072499a2ceb1616.JPG|mini|Kuće u SAD: pada cena nekretnina a raste broj ovrha/zaplena imovine]] * [[9. 8.]] - Banka [[BNP Paribas]] obustavlja isplate iz tri [[hedž fond]]a zbog potpune nelikvidnosti - na površinu izlazi [[kriza likvidnosti]], počinje '''[[Svetska finansijska kriza 2007-2008]]''' iz koje nastaje '''[[Svetska ekonomska kriza]]'''. * 9 - 10. 8. - Dow Jones pada skoro 400 poena, padaju evropske berze, sutradan i azijske. Kriza ''subprime'' (drugorazrednih, rizičnih) hipoteka. ** Zbog rasta kamata i opadanja cena nekretnina, veći je broj ovrha/zaplena imovine klijenata koji su uzimali rizične hipoteke u vreme Mehura nekretnina u SAD. Investitori više ne žele hartije od vrednosti povezane sa hipotekama, koje zato gube vrednost. * [[10. 8.]] - Trojka SAD-EU-Rusija (Frank Wisner, W. Ischinger, Al. Bocan-Harčenko) posećuju Beograd i Prištinu. * 10. 8. - Udes autobusa Beograd-Split kod Karlovca, poginule dvije putnice, još jedna naknadno. * 10. 8. - Poplave u Južnoj Aziji: pogođeno je 30 miliona ljudi, poginulo je preko 2.000. * [[12. 8.]] - [[Rivalstvo Đokovića i Federera]]: Đoković u Montrealu odnosi prvu pobedu. * [[14. 8.]] - Napad na [[Jazidi|Jazide]] u severnom Iraku, četiri bombe odnose 796 života. * [[15. 8.]] - U [[Potres u Peruu 2007.|potresu snage 8.0]] u [[Peru]]u poginulo bar 595 osoba. Iz jednog zatvora pobegli robijaši. * 15. 8. - Velike poplave u Severnoj Koreji - stradalo je oko 600 ljudi, pogođeno je 15-20% obradive zemlje. [[Datoteka:Kornati 95.jpg|thumb|[[Kornati]]]] * [[18. 8.]] - U [[Žitište|Žitištu]] kod [[Zrenjanin]]a otkriven spomenik filmskom junaku [[Rocky|Rokiju Balboi]]. * [[20. 8.]] - Ministar za kapitalne investicije [[Velimir Ilić]] pokazao novinarima manji deo ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa [[Horgoš]]-[[Požega (Srbija)|Požega]], ostalo i dalje tajna. Vlada tri dana kasnije odlučila da ugovor o koncesiji za autoput Horgoš-Požega (sa aneksima) objavi na svom sajtu. * [[24. 8.]] - Vlada Srbije potvrdila odluku da više ne finansira firmu "Zastava zapošljavanje i obrazovanje", kojoj je u prethodnih šest godina uplaćeno preko 100 miliona eura. * 24. 8. - U Grčkoj počinju [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|katastrofalni šumski požari]], najveći su ugašeni do 2. 9., ostaje 65 žrtava i procenjena šteta od 4 milijarde eura. * [[28. 8.]] - [[Abdullah Gul]] izabran za predsednika [[Turska|Turske]] (do [[2014]]). * [[28. 8.]] - [[8. 9.]] - [[Episkop Filaret]] štrajkuje glađu na crnogorskoj granici jer mu nije dozvoljen ulaz u tu državu. * [[30. 8.]] - [[Kornatska tragedija]]: smrt 11 vatrogasaca na [[Kornati]]ma. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:Osaka07 D9A WHigh Jump VC.jpg|thumb|200px|[[Blanka Vlašić]] svjetski prvak]] * [[2. 9.]] - Hrvatska takmičarka [[Blanka Vlašić]] osvojila zlatnu medalju u [[skok u vis|skoku u vis]] na Svjetskom prvenstvu u atletici, u [[Osaka|Osaki]]. * 2. 9. - Okončava se konflikt između libanske vlade i grupe Fatah al-Islam, započet u maju: vojska je zauzela izbeglički logor Nahr al-Bared blizu Tripolija. * [[3. 9.]] - Biznismen i avanturista [[Steve Fossett]] nestao leteći iznad [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]], ostaci pronađeni sledeće godine. * [[3. 9.|3]] - [[16. 9.]] - U Španiji održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.]]: Rusija 1, Hrvatska 6, Srbija 13-16; među prvih deset strelaca [[Milan Gurović]], [[Darko Miličić]] (SR) i [[Marko Popović (košarkaš, rođen 1982.)|Marko Popović]] (HR). * [[5. 9.]] - [[Aleksandar Simić]], savetnik premijera Koštunice, izjavio u novinama da je [[Crna Gora]] "kvazidržava" (u vezi sa slučajem episkopa Filareta). * [[6. 9.]] - [[Operacija Orchard]]: izraelski avioni gađali nuklearni reaktor na istoku Sirije. * [[11. 9.]] - U Rusiji testirano [[termobarično oružje]] (vakuumska bomba) nazvana "Otac svih bombi" jer je sa ekvivalentom 44 tone TNT bila najjača konvencionalna bomba na svetu. * [[14. 9.]] - [[Viktor Zubkov]] novi premijer [[Rusija|Rusije]] (do 2008). * 14. 9. - Velike poplave u zapadnoj i istočnoj Africi, 250 mrtvih. * [[16. 9.]] - Izbori u Grčkoj, [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]] ostaje najjača stranka. * [[25. 9.]] - Tuča između poslanika albanskih stranaka DPA i DUI u makedonskom Sobranju, naoružane pristalice DUI pokušale ući u zgradu. * [[26. 9.]] - Prvostepene presude "Vukovarskoj trojci" pred [[ICTY]]: [[Mile Mrkšić]] na 20 godina (potvrđeno 2012) i [[Veselin Šljivančanin]] 5 godina (oslobođen 2011. posle dve promene kazne); [[Miroslav Radić]] oslobođen. * [[27. 9.]] - Umro [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[28. 9.]] - Susret delegacija Beograda i Prištine na najvišem nivou u misiji EU pri UN u Njujorku - deklaracija o uzdržavanju od pretnji i nasilja tokom pregovora. * 20 - [[30. 9.]] - [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|25px]] U Belgiji i Luksemburgu održan Evropski šampionat u odbojci za žene: Italija 1, Srbija 2, Hrvatska 14; [[Jovana Brakočević]] najbolji server a [[Maja Ognjenović]] tehničar. * [[30. 9.]] - Umro [[Milan Jelić]], predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. * 30. 9. - Vanredni izbori u [[Ukrajina|Ukrajini]] nakon [[Ukrajinska politička kriza (2007)|političke krize]]: najviše glasova pojedinačno za [[Partija regiona|Partiju regiona]], zbirno za "[[Narančasta revolucija|narančaste]]" liste. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Beogradski Parking servis započeo akciju "Đaci Vas mole, usporite pored škole". * [[7. 10.]] - Za vreme Antifašističkog skupa u [[Novi Sad|Novom Sadu]], pripadnici neonacističke grupe Nacionalni Stroj (lider [[Goran Davidović]] - Firer). kamenovali su demonstrante. Žandarmerija je svih 54 neonacista, među njima i slovačke državljane pohapsila. * 7. 10. - U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] u toku večernjeg programa izvršen destruktivni napad na dve televizijske stanice. Počinioci su još nepoznati, ali se početkom naredne nedelje spekuliše o vehabijama sa jedne ili policiji sa druge strane. Situacija u Srbiji je zbog ovoga naredne nedelje napeta. * [[10. 10.]] - Na Šultenovačkom brdu kod Novog Pazara napadnut predajnik radija "Sto Plus". * [[11. 10.]] - Reis ul-Ulema Islamske Zajednice Srbije, [[Adem Zilkić]] i zvanično stupio na tu funkciju, zamenivši [[Hamdija Jusufspahić|Hamdiju Jusufspahića]], te se uputio u Novi Pazar. * 11. 10. - U Srbiji raspisane nagrade od milion eura za informacije koje bi dovele do hapšenja [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. * [[12. 10.]] - [[Dragan Stojković]] Piksi iznenada podneo ostavku na mesto predsednika [[FK Crvena zvezda]]. * 12. 10. - Rusija još jednom pozvala SAD da prekinu sa projektom [[raketni štit|raketnog štita]], te je zapretila da će se povući iz sporazuma o nuklearnom razoružanju. * [[15. 10.]] - [[Evropska unija]] i [[Crna Gora]] su u [[Luksemburg]]u potpisale [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]]. * [[16. 10.]] - U prometnoj nesreći kod [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] poginuo makedonski pjevač [[Toše Proeski]]. * [[19. 10.]] - {{flagicon|Crna Gora}} [[Skupština Republike Crne Gore|Skupština]] izglasala novi [[Ustav Crne Gore]] (proglašen tri dana kasnije) - službeni jezik [[crnogorski jezik|crnogorski]], srpske stranke glasale protiv. * 19. 10. - Visoki predstavnik Miroslav Lajčak nametnuo Zakon o Savjetu ministara BiH - kvorum je većina ministara, dovoljan po jedan iz tri naroda. * 18/19. 10. - Dogovoren [[Lisabonski ugovor]]. * [[21. 10.]] - Na izvanrednim parlamentarnim izborima u [[Poljska|Poljskoj]] liberalna [[Građanska platforma]] [[Donald Tusk|Donalda Tuska]] porazila vladajuću desničarsku stranku [[Pravo i pravda]] premijera [[Jaroslaw Kaczynski|Jaroslawa Kaczynskog]]. * [[24. 10.]] - Počela gradnja [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]] (spor napredak, radovi obustavljeni 2012.). [[Datoteka:Singapore Airlines A380-841 (9V-SKA) taking off from Zurich International Airport.jpg|mini|270px|[[Airbus A380]]]] * [[25. 10.]] - [[Airbus A380]], najveći putnički avion na svetu, ulazi u službu u kompaniji [[Singapore Airlines]]. * [[28. 10.]] - [[Cristina Fernández de Kirchner]], prva dama [[Argentina|Argentine]], pobijedila na predsjedničkim izborima (predsjednica do 2015). * 28. 10. - U Vatikanu beatifikovano [[498 španjolskih mučenika]] iz 1930-tih. * [[29. 10.]] - Prodate [[Robne kuće Beograd]] - kupac je "Verano Motors" za € 360 miliona. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Kriza u [[BiH]] nakon ostavke premijera [[Nikola Špirić|Špirića]] povodom Lajčakovih parlamentarnih reformi - vraća se i formalno u decembru. * [[3. 11.]] - Predsednik [[Pakistan]]a [[Pervez Mušaraf]] proglasio je vanredno stanje u zemlji (traje do 15. 12.), smenio predsednika Vrhovnog suda i zabranio nezavisne medije. * [[7. 11.]] - Nakon više od četiri i po godine od predaje, pred [[Haški tribunal|Haškim tribunalom]] počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]]. * 7. 11. - Parafiran [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] EU i Srbije. * 7. 11. - [[Operacija Planinska bura]] u Makedoniji: uspešna antiteroristička akcija u selu [[Brodec (Tetovo)]]. * [[11. 11.]] - [[Danilo Türk]] (nezavisan) izabran za predsednika Slovenije (mandat od 23. decembra), protivkandidat bio [[Lojze Peterle]]. * [[13. 11.]] - Ruska vojska završila povlačenje iz baze u [[Batumi]]ju, Gruzija (rok je bio kraj 2008.). * [[15. 11.]] - Ciklon Sidr pogodio Bangladeš, procenjeno do 10.000 žrtava. [[Datoteka:Fontana ispred zgrade Vlade RS.jpg|mini|250px|Fontana ispred [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske|zgrade Vlade RS]]]] * [[18. 11.]] - Na parlamentarnim izborima na [[Kosovo|Kosovu]] je pobijedila [[Demokratska partija Kosova]] [[Hašim Tači|Hašima Tačija]]. * 18. 11. - Iz bezbednosnih razloga otkazana tribina ''[[Peščanik]]a'' u Aranđelovcu nakon što ju je udruženje građana ''Naši'' nazvalo antisrpskom. * [[21. 11.]] - Otvoren [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske]] u Banjoj Luci. * 21. 11. - [[Čedomir Jovanović]], lider [[LDP]], izjavio da je ta stranka podnela dve krivične prijave protiv [[Miroslav Mišković|Miroslava Miškovića]]. * [[24. 11.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Australija|Australiji]] je [[Australska laburistička stranka|Laburistička stranka]] pod vodstvom [[Kevin Rudd|Kevina Rudda]] porazila vladajuću [[desnica|desničarsku]] koaliciju premijera [[John Howard|Johna Howarda]]. * [[25. 11.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007]]: [[HDZ]] 66 mandata (+0), [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] 56 (+22). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Navijači Crvene Zvezde pretukli na utakmici inspektora žandarmerije, Uroš Mišić pokušao da mu ugura baklju u usta (u zatvoru do 2012). * 2. 12. - Predsjednik [[Venezuela|Venezuele]] [[Hugo Chavez]] poražen na ustavnom referendumu o povećanju predsjedničkih ovlasti * 2. 12. - Na parlamentarnim izborima u [[Rusija|Rusiji]] ubjedljivu pobjedu odnijela [[Jedinstvena Rusija]] predsjednika [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]. * [[3. 12.]] - Pristalice [[Nova Srbija|Nove Srbije]] i [[SRS]] sprečili promociju [[Peščanik]]a u [[Aranđelovac|Aranđelovcu]]. * [[4. 12.]] - Savetnik premijera Srbije, [[Aleksandar Simić]], izazvao kontroverze izjavom da je i rat pravno i legitimno sredstvo u rešavanju pitanja statusa Kosova i Metohije. * [[10. 12.]] - Pregovori Beograda i Prištine o statusu Kosova okončani bez dogovora - Albanci žele nezavisnost, a Beograd nastavak pregovora. * [[11. 12.]] - [[Al-Kaida na islamskom Magrebu]] detonirala dve auto-bombe u gradu [[Alžir (grad)|Alžiru]], 41 mrtvi od čega 17 iz UN. * [[12. 12.]] - U [[Srbija|Srbiji]] raspisani predsjednički izbori za [[20. 1.]] [[2008]]. godine - [[DSS]] smatra da je tom "jednostranom odlukom" prekršen koalicioni sporazum. * 12. 12. - Rusija suspendovala primenu [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]], povodom američkih planova raketne odbrane. * [[18. 12.]] - [[Julija Timošenko]] po drugi put premijer Ukrajine (do [[2010]]). * [[19. 12.]] - [[Vladimir Putin]] je "[[Osoba godine (Time)]]". * [[21. 12.]] - [[Estonija]], [[Letonija]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Slovenija]] i [[Malta]] počele da primenjuju odredbe [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] na kopnenim i pomorskim granicama. * [[23. 12.]] - Železnički udes u Beogradu, povređena 24 putnika. * [[24. 12.]]- Vlada [[Nepal]]a je postigla dogovor sa bivšim maoističkim pobunjenicima o ukidanju [[monarhija|monarhije]] i uspostavljanju federalne države [[28. 12.]]. * [[26. 12.]] - [[Narodna skupština Republike Srbije]] usvojila Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije. Vladi naloženo da svi sporazumi sa [[Europska unija|Europskom unijom]] moraju biti u "funkciji očuvanja suvereniteta Srbije". U okviru Rezolucije i Deklaracija o vojnoj neutralnosti. Poslanicima se obratili predsjednik Srbije [[Boris Tadić]] i premijer [[Vojislav Koštunica]]. * [[27. 12.]] - [[Pakistan]]ska političarka [[Benazir Bhutto]] ubijena u atentatu. * 27. 12. - Nakon što je objavljeno da je predsednik [[Kenija|Kenije]] [[Mwai Kibaki]] reizabran dolazi do nasilja - [[Kenijska kriza 2007-2008.]] odnosi najmanje 800 života. * [[28. 12.]] - U saobraćajnoj nesreći poginulo troje bivših ukućana [[Veliki Brat u Srbiji|Velikog Brata u Srbiji]], Stevan Zečević Zeka, Zorica Lazić i Elmir Kuduzović, nakon čega je prekinut taj serijal. * [[29. 12.]] - Predsjednik Skupštine Srbije, [[Oliver Dulić]], raspisao izbore za Skupštinu [[Vojvodina|Vojvodine]] i lokalne organe vlasti u Srbiji za [[11. 5.]] [[2008]]. godine. * 29. 12. - Afera "Vepar": ministar unutarnjih poslova [[Ivica Kirin]] podnio ostavku jer je učestvovao u "božićnom lovu" na Bilogori sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]], haškim optuženikom koji je time prekršio kućni pritvor. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2007.}} * [[13. 7.]] - [[Lamine Yamal]], španjolski nogometaš == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2007.}} === Januar/Siječanj === * [[3. 1.]] - [[Slavuj Hadžić]], filmski i TV reditelj (* [[1934]]) * [[7. 1.]] - [[Nevenka Urbanova]], srpska glumica (* [[1909]]) * [[8. 1.]] - [[Iwao Takamoto]], [[japan]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] animator, kreator popularnog crtanog lika [[Scooby Doo]] (* [[1925]].) * [[10. 1.]] - [[Carlo Ponti]], talijanski filmski producent (* [[1912]].) * [[13. 1.]] - [[Caris Corfman]], američka glumica ("Nešto između") (* [[1955]]) * 13. 1. - [[Aleksandar Bakočević]], srpski političar, bivši gradonačelnik Beograda (* [[1928]]) * [[17. 1.]] - [[Art Buchwald]], humorista (* [[1925]]) * [[19. 1.]] - [[Hrant Dink]], turko-jermenski novinar (* [[1954]]) * [[20. 1.]] - [[Vitomir Voja Trifunović]], kompozitor, osnivač i dir. Muzičke škole "dr. Vojislav Vučković" (* [[1916]]) * [[22. 1.]] - [[Abbé Pierre]], osnivač pokreta Emmaus (* [[1912]]) * [[23. 1.]] - [[Ryszard Kapuściński]], novinar i književnik (* [[1932]]) * [[24. 1.]] - [[Nikola Milošević]], akademik [[SANU]], lider Srpske liberalne stranke (* [[1929]]) * [[27. 1.]] - [[Herbert Reinecker]], njemački TV-scenarist, tvorac serije ''[[Derrick]]'' (* [[1914]]) * [[28. 1.]] - [[Olga Popović-Obradović]], pravna istoričarka (* [[1954]]) * [[30. 1.]] - [[Sidney Sheldon]], scenarista i književnik (* [[1917]]) * [[31. 1.]] - [[Kosta Carina]], književnik, filmski radnik, prevodilac (* [[1927]]) === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - [[Gian Carlo Menotti]], italijansko-američki kompozitor i libretista (* [[1911]].) * [[8. 2.]] - [[Anna Nicole Smith]], manekenka i glumica (* [[1967]].) * [[9. 2.]] - [[Ian Richardson]], glumac (* [[1934]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Adler]], pronalazač boljeg daljinskog upravljača (* [[1913]]) * [[16. 2.]] - [[Darinka Jevrić]], književnica, novinar (* [[1947]]) * [[17. 2.]] - [[Maurice Papon]], ratni zločinac (* [[1910]]) * [[20. 2.]] - [[Vladimir Mahovlić]], hrvatski televizijski i radijski voditelj (* [[1932]].) * [[23. 2.]] - [[Stevan Vračar]], profesor Pravnog fak. u Bg. (* [[1926]]) * 23. 2. - [[Milan Vukotić]], pozorišni glumac, tvorac "Teatra levo" (* [[1946]]) * [[26. 2.]] - [[Vladimir Muljević]], prof. emeritus, prvi hrvatski doktor elektrotehničkih znanosti (* [[1913]].) * [[28. 2.]] - [[Želimir Marković]], novinar i urednik "Kruga", "Duge" i Dojče Velea (* [[1955]]) * 28. 2. - [[Arthur M. Schlesinger, Jr.]], istoričar (* [[1917]]) === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - [[Miroljub Rajić]], gen. sek. Fudbalskog saveza Srbije (* [[1950]]) * [[3. 3.]] - [[Osvaldo Cavandoli]], talijanski crtač crtanih filmova, autor crtanog filma [[Linija (crtani film)|Linija]] ("La Linea"). (* [[1920]].) * 3. 3. - [[Geza Vuković]], gl.odg. urednik lista "Mađar So" (* [[1928]]) * [[4. 3.]] - [[Irena Davosir Matanović]], operska pevačica u novosadskom SNP (* [[1933]]) * [[5. 3.]] - [[Ivan Supek]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[fizičar]], [[filozof]], [[pisac]], borac za mir i [[humanist]]. (* [[1915]].) * [[6. 3.]] - [[Jean Baudrillard]], francuski filozof (* [[1929.]]) * [[10. 3.]] - [[Stjepan Lacković (svećenik)|Stjepan Lacković]], hrvatski katolički svećenik, tajnik [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] za vrijeme II. svjetskog rata (* [[1913]].) * [[14. 3.]] - [[Lucie Aubrac]], pripadnica francuskog Pokreta otpora (* [[1912]]) * [[15. 3.]] - [[Jovan Zebić]], srpski političar (* [[1939]]) * [[16. 3.]] - [[Ivica Percl]], hrvatski pjevač, poznat po pjesmi „Stari Pjer” (* [[1945]].) * 16. 3. - [[Aleksandar Saša Subota]], pijanista i džez muzičar (* [[1935]]) * [[17. 3.]] - [[Frane Franić]], hrvatski nadbiskup i metropolit (* [[1912]].) * [[19. 3.]] - [[Krešimir Blažević]], hrvatski pjevač iz grupe [[Animatori]] * [[21. 3.]] - [[Vasilije Tapušković]], publicista, novinar, pred. AKUD "Krsmanović" (* [[1938]]) * [[29. 3.]] - [[Božidar Kovaček]], predsednik Matice srpske (* [[1930]]) * [[30. 3.]] - Ilija Ika Gligorijević, arhitekta (* [[1926]]) === April/Travanj === * [[2. 4.]] - [[Žarko Petrović]], bivši srpski odbojkaš i jugoslovenski reprezentativac (* [[1964]]) * [[5. 4.]] - [[Mark St. John]], američki glazbenik (* [[1956]].) * [[8. 4.]] - [[Sol LeWitt]], umetnik (* [[1928]]) * [[11. 4.]] - [[Kurt Vonnegut]], američki pisac (* [[1922]]) * 11. 4. - [[Goran Pleša]], glumac (* [[1950]]) * [[23. 4.]] - [[Boris Jeljcin]], ruski državnik (* [[1931]]) * 23. 4. - [[Mihailo Bjelica]], novinar, profesor, istoričar srpskog novinarstva * [[27. 4.]] - [[Mstislav Rostropovič]], ruski muzičar i sovjetski disident (* [[1927]]) * 27. 4. - [[Cadik Danon]] Braco, arhitekta i književnik (* [[1923]]) * [[28. 4.]] - [[Edo Peročević]], hrvatski glumac (* [[1937]].) * 28. 4. - [[Carl Friedrich von Weizsäcker]], fizičar, filozof (* [[1912]]) * 28. 4. - Miloš Janićijević, srpski neurohirurg, pedagog i humanista (* [[1947]]) * [[29. 4.]] - [[Ivica Račan]], hrvatski političar (* [[1944]]) * [[30. 4.]] - [[Jara Ribnikar]], srpska književnica (* [[1912]]) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Slobodan Novaković]], filmski i televizijski stvaralac (* [[1939]]) * [[4. 5.]] - [[Božo Švarc]], pukovnik (penz.), novinar, jedan od osnivača SD Partizan (* [[1920]]) * [[6. 5.]] - [[Đorđe Novković]], hrvatski kompozitor glazbe (* [[1943]].) * 6. 5. - [[Stevan Raičković]], srpski pesnik, akademik (* [[1928]]) * [[11. 5.]] - Slobodan Kića Stanković, novinar i urednik emisije "Veselo veče" (* [[1929]]) * [[16. 5.]] - [[Branislav Đuričić]], novinar-satiričar ("Porodica Jovanović", "Veselo veče"...) (* [[1925]]) * [[15. 5.]] - [[Jerry Falwell]], američki evangelista (* [[1933]]) * [[18. 5.]] - [[Mika Špiljak]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1916]]) * [[20. 5.]] - [[Stanley Miller]], hemičar i biolog (* [[1930]]) * [[21. 5.]] - [[Darinka Vukotić-Plaović]], pozorišna glumica (* [[1919]]) * [[22. 5.]] - [[Zoran Konstantinović]], teoretičar kniževnosti, srpski akademik === Jun/Lipanj === * [[7. 6.]] - [[Milorad Sidžim Milošević]], bokser (*[[1928]]) * [[13. 6.]] - [[Stane Brovet]], admiral JNA (* [[1930]]) * [[14. 6.]] - [[Kurt Waldheim]], bivši generalni sekretar UN i predsednik Austrije (* [[1918]]) * 14. 6. - [[Boris Maruna]], hrvatski pjesnik i prevoditelj (* [[1940]].) * [[18. 6.]] - [[Jovan Arežina]], novinar i radio radnik (* [[1949]]) * 18. 6. - [[Halil Hadžimurtezić]], general JNA, narodni heroj (* [[1915]]) * [[19. 6.]] - [[Živka Barać-Hubač]], pozorišna glumica (* [[1933]]) * [[23. 6.]] - [[Pavle Ugrinov]] (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg (* [[1926]]) * [[25. 6.]] - [[Meho Puzić]], pjevač (* [[1937]]) * [[27. 6.]] - [[Dragutin Tadijanović]], jedan od najplodnijih hrvatskih pjesnika (* [[1905]]) * 27. 6. - [[Ramiz Delalić]] (ubijen), kriminalac (* [[1963]]) * [[28. 6.]] - [[Kiichi Miyazawa]], bivši premijer Japana (* [[1919]]) === Jul/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Milan Oklopdžić]] - Mika Oklop, književnik (* [[1948]]) * [[2. 7.]] - [[Aleksandar Šišić]], narodni violinista (* [[1937]]) * 2. 7. - [[Vojislav P. Nikčević]], lingvista, njegošolog (* [[1935]]) * [[5. 7.]] - [[George Melly]], engleski jazz muzičar * 5. 7. - [[Josip Tabak]], hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika (* [[1912]].) * [[8. 7.]] - [[Gordana Jevtović Minov]], operska pevačica - sopran (* [[1947]]) * [[9. 7.]] - [[Dragoljub Ješa Ivkov]], filmski scenograf, reditelj i scenarista (* [[1931]]) * [[11. 7.]] - [[Lady Bird Johnson]], bivša Prva dama SAD (* [[1912]]) * [[21. 7.]] - [[Dubravko Škiljan]], hrvatski jezikoslovac (* [[1949]].) * 21. 7. - [[Kosta M. Kostić]], prof. Medic. fakulteta u Bg. (* [[1935]]) * [[22. 7.]] - [[Gojko Stojičić]], otorinolaringolog, prof. MF na BU (* [[1935]]) * [[23. 7.]] - [[Mohamed Zahir]], bivši i poslednji šah Afganistana (* [[1914]]) * [[25. 7.]] - [[Bogdan Trifunović]], političar (SKS, SPS) i diplomata (* [[1933]]) * [[28. 7.]] - [[Dušan Prelević Prele]], srpski muzičar pisac i scenarista (* [[1948]]) * [[30. 7.]] - [[Ingmar Bergman]], švedski filmski režiser (* [[1918]]) * 30. 7. - [[Michelangelo Antonioni]], italijanski filmski režiser (* [[1912]]) * 30. 7. - [[Teoctist Arăpașu|Teoktist]], rumunski patrijarh (* [[1915]]) === Avgust/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Ratko Deletić]], književnik, novinar, izdavač (* [[1945]]) * [[14. 8.]] - [[Nela Eržišnik]], hrvatska glumica i komičarka * [[19. 8.]] - [[Slobodan Kojić]], akademski slikar (* [[1955]]) * [[20. 8.]] - [[Branimir Živojinović]], srpski prevodilac i književnik (* [[1930]]) * [[22. 8.]] - [[Kemal Hrustanović]], bosanski scenograf (* [[1941]]) * [[23. 8.]] - [[Faruk Begoli]], glumac (* [[1944]]) * [[28. 8.]] - [[Antonio Puerta]], španjolski nogometaš (* [[1984]].) * 28. 8. - [[Draga Jonaš]], spikerka i novinar (* [[1922]]) * 28. 8. - [[Nikola Nobilo]], proizvođač vina s Novog Zelanda (* [[1913]]) * [[29. 8.]] - [[Chaswe Nsofwa]], zambijski nogometaš (* [[1978]].) * [[30. 8.]] - [[Jovan Kozomara]], srpski pisac === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[Milica Jovanović]], srpska balerina i pedagog (* [[1932]]) * 1. 9. - [[Ante Despot]], kipar (* [[1919]]) * [[2. 9.]] - [[Safet Isović]], bosanskohercegovački pjevač narodne muzike (* [[1936]]) * [[3. 9.]] - [[Marijan Mlinarić]], hrvatski liječnik, političar, ministar unutarnjih poslova od 2003. do 2005., saborski zastupnik, bivši župan Varaždinske županije (* [[1944]].) * 3. 9. - [[Đorđe Sudarski Red]], književnik (* [[1946]]) * [[6. 9.]] - [[Luciano Pavarotti]], italijanski operni pjevač (* [[1935]]) * [[9. 9.]] - [[Zoran Tadić]], hrvatski filmski redatelj (* [[1941]].) * [[11. 9.]] - [[Stevan Koički]], srpski fizičar, akademik (* [[1929]]) * [[15. 9.]] - [[Colin McRae]], škotski reli vozač (* [[1968]].) * [[18. 9.]] - [[Ljiljana Molnar Talajić]], hrvatska operna diva (* [[1938]].) * [[19. 9.]] - [[Vlatko Pavletić]], hrvatski akademik, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar (* [[1930]].) * 19. 9. - [[Kosta Mihailović]], prof. Ekonomskog fakulteta u Bg., akademik (* [[1917]]) * [[21. 9.]] - [[Petar Stambolić]], bivši predsednik SIV i Predsedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1912]]) * [[22. 9.]] - [[Marcel Marceau]], francuski pantomimičar (* [[1923]].) * 23. 9. - [[Nikola Kovač]], romanista, profesor, predsednik Srpskog kult. društva "Prosvjeta", akademik (* [[1936]]) * [[24. 9.]] - [[Nenad Turkalj]], hrvatski glazbeni kritičar, operni redatelj, dramaturg, dobitnik Porina za životno djelo 2004. (* [[1923]].) * [[26. 9.]] - [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik Beograda (* [[1954]]) * [[27. 9.]] - [[Dušan Jakovljević]], profesor i publicista (* [[1934]]) * 27. 9. - [[Miloš Bobić]], arhitekta i publicista (* [[1946]]) * [[30. 9.]] - [[Milan Jelić]], predsjednik Republike Srpske (* [[1956]]) === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Al Oerter]], američki atletičar (* [[1936]].) * 1. 10. - [[Ronnie Hazlehurst]], kompozitor (* [[1928]]) * [[2. 10.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar (* [[1927]].) * [[6. 10.]] - [[Laza Ristovski]], klavijaturist grupe [[Bijelo dugme]] (* [[1956]]) * [[8. 10.]] - [[Milan Đukić]], političar u Hrvatskoj (* [[1947]].) * [[11. 10.]] - [[Šri Činmoj]], indijski književnik, kompozitor i slikar (* [[1931]]) * [[13. 10.]] - [[Bob Denard]], francuski plaćenik (* [[1929]]) * [[16. 10.]] - [[Toše Proeski]], makedonski pjevač (* [[1981]].) * 16. 10. - [[Deborah Kerr]], škotska glumica (* [[1921]].) * 16. 10. - [[Bahrudin Bato Čengić]], filmski reditelj i scenarista (* [[1931]]) * 16. 10. - [[Milan Mitrović]], arhitekta (* [[1927]]) * [[18. 10.]] - [[Nikola Rešić]] - Nino, pevač (* [[1964]]) * [[28. 10.]] - [[Slobodan Kalezić]], književnik i akademik (* [[1944]]) * [[29. 10.]] - [[Frane Matošić]], hrvatski nogometaš i nogometni trener (* [[1918]].) * 29. 10. - [[Savo Radusinović]], pevač (* [[1953]]) === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Zoran Katalina]], hokejaš "Crvene Zvezde" (* [[1984]]) * 1. 11. - [[Paul Tibbets]], pilot Enole Gay (* [[1915]]) * [[2. 11.]] - [[Tomislav Duka]], [[franjevac]], saborski zastupnik, političar (* [[1932]].) * 2. 11. - [[Pavić Obradović]], srpski pravnik i političar (* [[1953]]) * [[3. 11.]] - [[Toni Kljaković]], hrvatski pjevač * [[4. 11.]] - [[Husein Bašić]], crnogorski književnik (* [[1938]]) * [[6. 11.]] - [[Raša Livada]], srpski književnik (* [[1948]]) * [[10. 11.]] - [[Čedomir Lakić]], novinar Politike (* [[1935]]) * 10. 11. - [[Norman Mailer]], književnik i novinar (* [[1923]]) * [[13. 11.]] - [[Branko Milinović]], advokat, humanista, dobrotvor (* [[1910]]) * [[15. 11.]] - [[Milun Vidić]], akademski vajar (* [[1940]]) * [[19. 11.]] - [[Milo Radulovich]], žrtva makartizma (* [[1926]]) * [[20. 11.]] - [[Slavko Simić]], srpski glumac (* [[1924]]) * 20. 11. - [[Ian Smith]], premijer Rodezije (* [[1919]]) * [[22. 11.]] - [[Dragoljub Najman]], srpski diplomata, vitez Legije časti (* [[1931]]) * [[23. 11.]] - [[Vladimir Krjučkov]], bivši šef KGB i pučista '91. (* [[1924]]) * [[27. 11.]] - [[Stevica Krsmanović]], golman FK Željezničar, rektor Univerziteta "Braća Karić" (* [[1946]]) * [[28. 11.]] - [[Branislav Bastać]] - Bane, filmski reditelj (* [[1925]]) * [[30. 11.]] - [[Evel Knievel]], moto-akrobata (* [[1938]]) === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - [[Aleksa Brajović]], novinar TANJUG-a, publicista, književnik (* [[1923]]) * 1. 12. - [[Ivo Rojnica]], ustaški komandant (* [[1915]]) * [[4. 12.]] - [[Dušan Jovanović (oboista)|Dušan Jovanović]], oboista, dir. M.Š. "Dr Vojislav Vučković" i Muzičke produkcije RTS (* [[1964]]) * [[5. 12.]] - [[Karlheinz Stockhausen]], njemački skladatelj (* [[1920.]]) * [[7. 12.]] - [[Dušan Pekić (general)|Dušan Pekić]], general-pukovnik, narodni heroj (* [[1921]]) * [[10. 12.]] - [[Milan Dunđerski]], književnik, dir. Radio Srbobrana, vojvođanski poslanik (* [[1952]]) * [[12. 12.]] - [[Ike Turner]], muzičar (* [[1931]]) * [[16. 12.]] - [[Ivan Nemet]], šahovski velemajstor (* [[1943]]) * [[19. 12.]] - [[Vladimir R. Paunović]], neuropsihijatar, pred. Srpskog lekarskog društva (* [[1942]]) * [[21. 12.]] - [[Miloš Počuča]], komandant šeste ličke * [[27. 12.]] - [[Benazir Bhutto]], pakistanska političarka (* [[1953]].) * [[30. 12.]] - [[Veselin Drašković]], akademski slikar (* [[1949]]) * 30. 12. - [[Dušan Miladinović]], kompozitor i dirigent (* [[1924]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Albert Fert]], [[Peter Grünberg]] (otkriće [[gigantska magnetorezistencija|gigantske magnetorezistencije]]) * [[Nobelova nagrada za hemiju|'''Hemija''']]: [[Gerhard Ertl]] (istraživanje hemijskih procesa na čvrstim površinama) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Mario Capecchi]], [[Oliver Smithies]], Sir [[Martin Evans]] (otkrića principa za unošenje specifičnih [[Genetski inženjering|genskih modifikacija]] u miševe upotrebom embrionskih [[Matična ćelija|matičnih ćelija]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Doris Lessing]] ("ta epičarka ženskog iskustva, koja je sa skepsom, vatrom i vizionarskom moći podvrgla ispitivanju podeljenu civilizaciju") * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Al Gore]] i [[UN]]-ov [[Intergovernmental Panel on Climate Change|Međuvladin panel o klimatskoj promeni]] (za napore za sakupljanje i širenje većeg znanja o veštačkoj [[Globalno zatopljenje|klimatskoj promeni]] i polaganje osnove za mere potrebne za suzbijanje takve promene) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Leonid Hurwicz]], [[Eric Maskin]] i [[Roger Myerson]] (polaganje osnove [[teorija dizajna mehanizma|teorije dizajna mehanizma]]) == Vidi takođe: == [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{reference}} === Literatura === == Vanjske veze == * [http://www.arhiv.rs/img/hd/2007.html Hronologija događaja 2007] (Srbija), Medijski arhiv Ebart {{commonscat|2007}} [[Kategorija:2007.]] 0ho6skkjpzekg7i3l8zcywabnr3xryo 0 20126 42580823 42388522 2026-04-13T21:22:30Z Expedition Summits 343462 Progutano slovo 42580823 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} '''Nemački lovni terijer''' spada u [[3 FCI]] grupu [[pas]]a. To je pas koji služi kao pomoćnik u [[lov]]u i to svestrani i poznat je po veoma snažnom ujedu. Obavezno je polaganje ispita urođenih osobina, a takođe se organizuje i veliki broj ispita sa ciljem da se izvrši kvalitetna selekcija nemačkog lovnog terijera. Nemački lovni terijer je mali i kompaktan pas, crne boje sa paleži koji je dobrih proporcija za lov. Koristi se uglavnom kao pomoćnik prilikom lova radi aportiranja sitnije divljači, za lov pod zemljom (jamarenje), pogon divljih svinja, a takođe se NLT koristi i kao tragač za ranjenom divljači po krvnome tragu. == Historija == Prvo leglo za koje se smatra da su od njega nastali Nemački lovni terijeri je Walter Zangenbert dobio na poklon od upravnika jednog zološkog vrta. U pitanju je bilo leglo foksterijera, međutim sva štenad su bila crna sa crvenim ( riđim ) šarama. To je prema njihovom mišljenju bila idealna boja za lovačkog psa jer se razlikovala od svih vrsta divljači i sprečavala bi da pas bude upucan greškom. U stvaranju rase nemački lovni terijer, veliku ulogu je odigrao dr Herbet Lackner. 1924 je osnovan klub za nemačke lovne terijere, a 1926 je tek registrovan kao udruženje sa sedištem u Minhenu. Selekcija je bila oštra i vodilo se računa o kvalitetu pasa, tako da su psi koji su odstupali od zacrtane norme bili ustreljeni. U jednom trenutku se došlo do preko 700 pasa, ali su svi bili isključivo držani kod registrovanih odgaivača. Tek posle toga se počelo sa prodajim lovcima. Posle drugog svetskog rata, rad kluba je obnovljen u aprilu mesecu 1947 godine. == Utakmice == Radi selekcije i odabira pasa sa najpoželjnijim karatkteristikama u lovu, Nemački lovni terijeri su proveravani na utakmicama. Na utakmicama su proveravani, mirnoća na pucanj, kontakt sa lisicom, kontakt sa jazavcom, pretraživanje vode, aport pernate divljači iz vode, aport zeca, aport fazana, krvni trag, izvlačenje divljači iz rova, pronalaženje i oblajavanje divlje svinje. Usled delovanja udruženja za zaštitu životinja, zabranjene su do daljnoga utakmice i ispiti za Nemačke lovne terijere koje omogućavaju direktan kontakt psa i divljači. Predviđeno je da se utakmice rade sa takozvanom pokrentom rešetkom što na terenu još nije zaživelo. == Greške u izgledu == a) '''Smanjenje vrednosti''': Uska lobanja, špicasta njuška, slabija donja vilica, nedostatak zuba osim trećih kutnjaka, uska vilica, svijetli i pjegavi nos; svijetle, velike, buljave oči. Stojeće uši, "lepršave" uši, premale, prenisko usađene, teške uši. Strme prednje noge, ulegnuta leđa, šaranasta leđa. Prekratka leđa, premala ili preširoka prsa, strme stražnje noge, kravlji stav, bačvast stav, štulast Hod, raširene šape, mačje šape. Rep nošen previše iznad leđa, nisko usađen rep, fina kratka dlaka, vunasta dlaka, otvorena dlaka, neodlakan trbuh. b) '''Greške koje isključuju iz uzgoja''': Predgriz, Podgriz, ukrižano, kliještasto Zubalo. Nedostatak zuba (osim trećih kutnjaka). Anomalije na testisima i greške na očima, pogrešna boja. Iznad ili ispod veličine. == Vanjske veze == {{Commonscat|Jagdterrier}} * [http://www.zanimljiv.org/index.php/lov/38-nemacki-lovni-terijer-osnovi-obuke Nemački lovni terijer] == Vanjske veze == * [http://germanhuntingterrier.com/ germanhuntingterrier.com] * [http://www.terrierman.com/hunting.htm Hunting with Terriers: The Basics] * [http://deutscher-jagdterrier.purespace.de/Seite11e.htm Keeping A Jagdterrier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814133404/http://deutscher-jagdterrier.purespace.de/Seite11e.htm |date=2011-08-14 }} * [http://proservis.cz/jagdterrier/ A photogallery from a Czech site about Jagdterriers] - You can see the actual size of the dogs as it is. * [http://gwacenter.org/nonnadog.avi Video of a pet Jadgterrier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726134952/http://gwacenter.org/nonnadog.avi |date=2011-07-26 }} === Klubovi njemačkih lovnih terijera === * [http://www.nlt.co.rs/ http://www.nlt.co.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310105541/http://nlt.co.rs/ |date=2009-03-10 }} * [http://www.iv-djt.com/ International federation for German Jagdterrier] * [http://www.djt-club.de/ http://www.djt-club.de] * [http://www.jagdterrier.org/ http://www.jagdterrier.org] * [http://www.jagdterrier.at/ http://www.jagdterrier.at] * [http://www.jagdterrier.noe-wien.at/ http://www.jagdterrier.noe-wien.at] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061203031112/http://www.jagdterrier.noe-wien.at/ |date=2006-12-03 }} * [http://www.jagdterrier.sk/ http://www.jagdterrier.sk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070207043248/http://www.jagdterrier.sk/ |date=2007-02-07 }} [[Kategorija:Domaći psi]] m1wcx6trqza74zgenm77ctkm2t4mpxl 0 20545 42580840 42571235 2026-04-14T00:32:39Z Hypuxylun 13561 cleanup 42580840 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | tip = pjevač | ime = Kylie Minogue | slika = KylieMinogue-byPhilipRomano.jpg | širina_slike = | opis_slike = Minogue 2025. godine | alias = | puno_ime = Kylie Ann Minogue | datum_rođenja = {{birth date and age|1968|5|28|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Australija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | druga_imena = | žanr = [[Pop muzika|Pop]], [[dance-pop]], [[disco]] | instrument = [[Vokali]] | zanimanje = [[pjevačica]], [[tekstopiskinja]], [[glumica]] | godine_aktivnosti = 1979–danas | label = [[Pete Waterman Entertainment|PWL]] (1987–1992)<br/>[[Mushroom Records|Mushroom]] (1987–danas)<br/>[[Deconstruction Records|Deconstruction]] (1994–1998)<br/>[[Parlophone]] (1999–2016)<br/>[[EMI]] (1999–2008)<br/>[[Capitol Records|Capitol]] (2002–2008)<br/>[[BMG Rights Management|BMG]] (2017–danas) | porodica = [[Dannii Minogue]] (sestra) | povezani_izvođači = | nagrade = | URL = [http://www.kylie.com/ www.kylie.com] | potpis = Kylie Minogue's signature.svg }} '''Kylie Ann Minogue''' ([[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Australija]], [[28. maj]]a [[1968]].), takođe poznatija jednostavno kao '''Kylie''', je australijska pjevačica, tekstopiskinja i glumica. Minogue je najprodavanija australijska umjetnica svih vremena, sa preko 80 miliona prodatih ploča širom svijeta. Postala je poznata pojavljujući se u australijskoj sapunici ''Neighbours'', u kojoj je glumila dvije godine. Od tada je započela karijeru kao muzička umjetnica krajem 1980-ih, što joj je donelo veliki uspjeh i uglavnom pozitivne kritike kod publike. Kroz njenu karijeru Minogue je dobila nekoliko počasnih imena od evropske štampe kao što su „Princess of Pop“ („Princeza Popa“) ili „Goddess of Pop“ („Boginja Popa“). Iako je rođena i odgojena u Melbourneu u Australiji, Minogue je živjela i radila u Ujedinjenom Kraljevstvu od 1990-ih, ali se vratila da živi u Melbourneu 2022. godine. Minogue je 1987. godine potpisala ugovor sa kućom [[Pete Waterman Entertainment|PWL]] sa kojom je izdala svoj prvi studijski album ''[[Kylie (album)|Kylie]]''. Pod ovom kućom objavila je četiri [[bubblegum pop]] i [[dance-pop]] studijska albuma. Do ranih 1990-ih, Minogue je objavila nekoliko singlova koji su stigli do Top 10 u Australiji i Velikoj Britaniji. Preuzevši više kreativne kontrole nad svojom glazbom, Minogue je potpisala ugovor sa kućom [[Deconstruction Records]], gdje je 1994. godine izdala album ''[[Kylie Minogue (album)|Kylie Minogue]]'' i 1997. godine album ''[[Impossible Princess]]'', oba dobivši odlične kritike. Vraćajući se poznatijoj dance muzici, Minogue je potpisala ugovor sa kućom [[Parlophone]], gdje je izdala album ''[[Light Years]]'' i singl „[[Spinning Around]]“ 2000. godine. Sljedeći album ''[[Fever (album, Kylie Minogue)|Fever]]'' iz 2001. godine je bio uspjeh u mnogim državama, uključujući i Sjedinjene Države, i postao njen najprodavaniji album do sada. Vodeći singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ postao je jedan od najuspješnijih singlova 2000-ih, prodavši se u više od pet miliona kopija. Sa svojim albumom ''[[Disco (album, Kylie Minogue)|Disco]]'' iz 2020. godine, Minogue je postala prva umjetnica čiji je album dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji u pet uzastopnih decenija, od [[1980-ih]] do [[2020-ih]]. Minogue je tokom svoje karijere dobila nekoliko nagrada i nominacija, uključujući dvije [[Grammy]] nagrade, četiri [[Brit Awards]] nagrade i nekoliko [[ARIA Music Awards]] nagrada. Takođe je dobila neke počasti i priznanja. Godine 2008. Minogue je dodijeljena titula oficira [[Orden Britanske imperije|Ordena Britanske imperije]] za doprinos u muzici. Iste godine francuska vlada joj je dodijelila titula viteza francuskog [[Orden umjetnosti i književnosti|Ordena umjetnosti i književnosti]] i književnosti zbog doprinosa u francuskoj kulturi. Godine 2011. Minogue je dobila počasnu titulu „Doktor Zdravstvenih Nauka“ na [[Univerzitet Anglia Ruskin|Univerzitetu Anglia Ruskin]] zbog svog truda u podizanju svijesti o raku dojke. Iste godine na 25. godišnjici dodjele muzičkih nagrada ARIA, uvrštena je u Dvoranu slavnih. Godine 2019. Minogue je dodijeljena titula oficira [[Orden Australije|Ordena Australije]] povodom Dana Australije. == Biografija == === 1968–1986: Rani život i početak karijere === Kylie Ann Minogue rođena je 28. maja 1968. godine u [[Melbourne]]u u Australiji.<ref>Hartley 1992, str. 218</ref> Njen otac, Ronald Charles Minogue, Australijanac je [[Irci|irskog]] porekla, dok je majka Carol Ann Jones poreklom iz [[Velšani|Walesa]].<ref name="Smith11">Smith 2014, str. 11</ref> Neposredno prije Minoguenog rođenja, Ron je dobio posao računovođe koji je radio narednih nekoliko godina, dok je Carol radila kao profesionalna plesačica.<ref name="Smith13">Smith 2014, str. 13</ref> Minogue je najstarije od troje dece, njen mlađi brat, Brendan Minogue, radi kao snimatelj vijesti u Australiji, a njena mlađa sestra, [[Dannii Minogue]], je takođe pjevačica i televizijska ličnost.<ref name=survivor>{{Cite web |title=Pop princess is a survivor |work=[[The Sydney Morning Herald]] |date=17. maj 2005 |url=http://www.smh.com.au/news/People/Pop-princess-is-a-survivor/2005/05/17/1116095959462.html |accessdate=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Porodica se često selila u različita predgrađa Melbournea kako bi mogli pokriti životne troškove, što je Minogue palo teško u djetinjstvu. Uslijed nedovoljnih primanja, Ron je radio kao računovođa u porodičnoj auto-firmi dok je Carol radila kao konobarica u obližnjoj bolnici.<ref name="Smith13"/> Nakon premještaja u predgrađe Surrey Hills u Melbourneu, Minogue je kratko vrijeme išla u Studfield osnovnu školu, prije nego što se premjestila u školu Camberwell. Zatim je išla u istoimenu srednju školu.<ref name="Goddessofthemoment">{{Cite web |last=Lister |first=David |title=Kylie Minogue: Goddess of the moment |work=[[The Independent]] |date=23. februar 2002 |url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kylie-minogue-goddess-of-the-moment-661725.html |accessdate=26. juli 2009 |archivedate=2. decembra 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091202225506/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kylie-minogue-goddess-of-the-moment-661725.html |deadurl=yes |language=na engleskom}}</ref> Tokom školskog života, Minogue je bilo teško pronaći prijatelje.<ref>Smith 2014, str. 21</ref> Diplomu srednje škole dobila je uz položene predmete umjetnost, grafika i engleski jezik.<ref name="Smith36">Smith 2014, str. 36</ref> Minogueova je sebe opisala kao osobu prosečne inteligencije i skromnog uspjeha u školi.<ref name="Smith36"/> Minogue se počela pojavljivati kroz male uloge poput onih u [[sapunica]]ma ''The Sullivans'' 1979. godine i ''Skyways'' 1980. godine.<ref name=survivor/> Godine 1985. dobila je jednu od glavnih uloga u televizijskoj seriji ''The Henderson Kids''.<ref>{{Cite web |last=Wearring |first=Miles |title=Kylie's life on screen |publisher=News.com.au |date=23. oktobar 2009 |url=https://www.news.com.au/entertainment/music/kylies-life-on-screen/news-story/f7339e535a55034b41e93ec7d549c19d?sv=6c0b7f77d0bbe4fb005fe06d5d0aa173 |accessdate=2. aprila 2021 |language=na engleskom}}</ref> Minogueova je napravila pauzu od škole kako bi snimala. Iako njena majka nije bila zadovoljna ovim, Minogue je smatrala da je morala da se osamostali kako bi se mogla probiti u filmskoj i muzičkoj industriji.<ref name="pg32">Smith 2014, str. 32</ref> Odlučivši da krene putem muzičke karijere, Minogue je snimila demo kasetu za producente nedjeljnog muzičkog programa ''Young Talent Time'',<ref>{{Cite web |last=Adams |first=Cameron |title=Kylie Minogue&nbsp;– 20 years on |work=[[Herald Sun]] |date=2. august 2007 |url=http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,22171653-2902,00.html |accessdate=27. juli 2009 |language=na engleskom |archive-date=28. decembra 2012 |archive-url=https://archive.today/20121228210117/http://www.heraldsun.com.au/entertainment/music/kylie-150-20-years-on/story-e6frf9hf-1111114086189 |dead-url=yes }}</ref> u kojoj je Dannii učestvovala kao redovni izvođač.<ref>Smith 2002, str. 16</ref> Minogue je prvi put pjevala na televiziji u emisiji 1985. godine, ali nije pozvana da se pridruži glumačkoj postavi. Minogue je glumila Charlene Mitchell, školarka koja je postala mehaničarka u garaži u sapunici ''Neighbours'' 1986. godine.<ref name="Goddessofthemoment"/> Predstava je postigla popularnost u Velikoj Britaniji, a ljubavna priča između njenog lika i lika kojeg je glumio Jason Donovan doživjela je vrhunac u epizodi vjenčanja 1987. godine, koju je pratilo 20 miliona britanskih gledalaca.<ref>{{Cite web |last=Simpson |first=Aislinn |title=Kylie Minogue celebrates 40th birthday |work=[[The Daily Telegraph]] |location=London |date=27. maj 2008 |url=https://www.telegraph.co.uk/news/celebritynews/2036175/Kylie-Minogue-celebrates-40th-birthday.html |accessdate=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Minogueova je bila prva osoba koja je osvojila četiri Logie nagrade u jednoj godini, a bila je i najmlađi nosilac nagrade „Gold Logie“ za titulu „Najpopularnija Televizijska Izvođačica“, na osnovu glasova publike. === 1987–1992: Prve godine u pjevačkoj karijeri === Na dobrotvornom koncertu australijskog fudbalskog kluba [[Fitzroy Football Club]], Minogue je izvela pjesmu „[[I Got You Babe]]“ kao duet sa kolegom glumcem Johnom Watersom i „[[The Loco-Motion]]“ kao bis.<ref>Smith 2014, str. 49</ref> Potonji je kasnije snimljen kao demo i preimenovan u „Locomotion“. Nakon toga, Minogue je potpisala ugovor sa izdavačkom kućom [[Mushroom Records]] početkom 1987. godine na osnovu svoje popularnosti iz ''Neighbours''.<ref>Smith 2002, str. 51</ref> „Locomotion“ je objavljena kao njen debitantski singl u Australiji i bio je sedam nedjelja na prvom mjestu na australijskoj listi singlova. Pjesma je postala najprodavaniji singl decenije u Australiji.<ref>{{Cite web |last=Maley |first=Jacqueline |title=20 years at the top: she should be so lucky |work=[[The Sydney Morning Herald]] |date=5. august 2007 |url=https://www.smh.com.au/news/music/she-should-be-so-lucky/2007/08/04/1185648204390.html |accessdate=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Zahvaljujući uspjehu singla, Minogue je otputovala u London da radi sa produkcijskim triom [[Stock Aitken Waterman]] u septembru 1987. Slabo su poznavali rad Minogue i potpuno su zaboravili na njen dolazak. Kao rezultat toga, napisali su „[[I Should Be So Lucky]]“ dok je ona čekala ispred studija. Pjesma je napisana i snimljena za manje od 40 minuta. Pjesma je dostigla prvo mjesto u Australiji, Finskoj, Njemačkoj, Hong Kongu, Izraelu, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji.<ref>Smith 2002, p. 219</ref> Minogue je osvojila dve uzastopne nagrade ARIA u kategoriji „Najprodavaniji Singl Godine“, a sljedeće godine je dobila nagradu u kategoriji „Posebna Dostignuća“. Njen prvi studijski album ''[[Kylie (album)|Kylie]]'' objavljen je u julu 1988. Album je kolekcija dance-pop melodija i proveo je više od godinu dana na britanskoj listi albuma, uključujući nekoliko nedjelja na prvom mjestu. Album je takođe dostigao drugo mjesto u Australiji. Postao je to najprodavaniji album 1980-ih godina ženskog izvođača.<ref name="Britishcharts">Brown, Kutner, Warwick, str. 673–674</ref> Album je dobio zlatni sertifikat u Sjedinjenim Državama, gdje je singl „The Loco-Motion“ dospeo do trećeg mjesta na listi [[Billboard Hot 100]].<ref name="billboard">{{cite web |title=Kylie Minogue – Chart History |url=https://www.billboard.com/artist/kylie-minogue/ |work=[[Billboard]] |accessdate=25. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Drugi singl „[[Got to Be Certain]]“ bio je njen treći uzastopni singl koji je došao na prvo mjesto na australijskoj listi singlova. Krajem iste godine, Minogue je napustila sapunicu ''Neighbours'' kako bi se posvetila muzičkoj karijeri. Njen drugi studijski album ''[[Enjoy Yourself]]'' izašao je oktobra 1989, koji je uključivao singlove „[[Hand on Your Heart]]“ i „[[Tears on My Pillow]]“, oboje su dostigli prvo mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie">{{cite web |title=Kylie Minogue |url=https://www.officialcharts.com/artist/43484/kylie-minogue/ |publisher=[[Official Charts Company]] |accessdate=11. decembra 2013 |language=na engleskom}}</ref> Prvi singl „Hand on Your Heart” takođe je dostigao četvrto mjesto u Australiji. Album je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji i deveto mjesto u Australiji. Drugi singl „[[Wouldn't Change a Thing]]“ dostigao je šesto mjesto u Australiji i drugo mjesto u Velikoj Britaniji. Treći singl „[[Never Too Late]]“ dostigao je četvrto mjesto u Velikoj Britaniji, ali nije uspjeo da dođe do Top 10 u Australiji. Četvrti i posljednji singl „Tears on My Pillow” takođe je dostigao Top 20 u Australiji. Kako se album nije dobro prodavao u Sjevernoj Americi, njena američka kuća [[Geffen Records]] prekinula je saradnju.<ref name=cankylie>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/76837/can-kylie-break-in-the-us |title=Can Kylie Break in the U.S.? |work=[[Billboard]] |date=11. februar 2002 |language=na engleskom}}</ref> Na istom albumu, Minogue je sa [[Jason Donovan|Jasonom Donovanom]] uradila pjesmu „[[Especially for You]]“ koja je bila na prvom mjestu u Velikoj Britaniji i drugom mjestu u Australiji. Pjesma je takođe uključena u sjevernoameričku verziju albuma. U cilju promocije albuma, Minogue je krenula u prvu turneju pod nazivom [[Enjoy Yourself Tour]] u februaru 1990. kroz Evropu, Aziju i Australiju. U decembru 1989. Minogue izašao je njen debitantski film ''The Delinquents''. Iako je film primio osrednje kritike, postao je veoma popularan među publikom. U Velikoj Britaniji je zaradio preko 200&nbsp;000 funti, dok je u Australiji bio četvrti najprofitabilniji film 1989. godine, odnosno prvi najprofitabilniji film 1990. godine. Minoguein treći studijski album ''[[Rhythm of Love]]'' objavljen je u novembru 1990. i kritičari su ga opisali kao „zreliji“ od njenih prethodnih albuma.<ref>{{cite web |url=https://www.allmusic.com/album/rhythm-of-love-mw0000457557 |publisher=[[Allmusic]] |title=Kylie Minogue – Rhythm of Love |first=Chris |last=True |accessdate=26. juli 2015 |language=na engleskom}}</ref> Iako nije imao isti komercijalni uspjeh, album je dostigao deseto mjesto u Australiji i deveto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name=ew1>{{cite web |url=https://ew.com/music/2018/02/01/the-catch-up-kylie-minogue/ |date=1. februar 2018 |access-date=14. augusta 2019 |title=The Catch-Up: Your guide to Kylie Minogue's disco-pop music career |work=[[Entertainment Weekly]] |language=na engleskom}}</ref><ref name=occkylie/> Prvi singl „[[Better the Devil You Know]]“ dostigao je četvrto mjesto u Australiji i drugo mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Drugi singl „[[Step Back in Time]]“ dostigao je peto mjesto u Australiji i četvrto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="Britishcharts"/> Treći singl „[[What Do I Have to Do]]“ dostigao je šesto mjesto u Velikoj Britaniji, ali nije uspjela da dođe do Top 10 u Australiji. Četvrti i posljednji singl „[[Shocked]]“ dostigao je sedmo mjesto u Australiji i šesto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Pored novog albuma, ljubavna veza sa vodećim pjevačem grupe [[INXS]] [[Michael Hutchence|Michaelom Hutchenceom]], smatrala se dijelom njene nove ličnosti. Snimanje spota za „Better the Devil You Know“ bio je prvi put da se Minogue „osjetila kao dio stvaralačkog procesa“. U vezi sa tim izjavila je: „Nisam bila glavna ali moj glas se čuo, našla sam put da prikažem svoje gledište na kreativan način“.<ref name=pjoye>{{cite web |url=https://www.smh.com.au/lifestyle/fashion/kylie-pop-culture-princess-20111129-1o3vh.html |date=30. novembar 2011 |accessdate=15. augusta 2019 |title=Kylie: Pop Culture Princess |work=[[The Sydney Morning Herald]] |first=Paula |last=Joye |language=na engleskom}}</ref> U cilju promocije albuma, Minogue je započela turneju pod nazivom Rhythm of Love Tour u februaru 1991. u Australiji i Aziji. Njen četvrti studijski album ''[[Let's Go to It]]'' objavljen je u oktobru 1991. i dostigao je u Top 20 u Velikoj Britaniji i Australiji. To je njen prvi album koji nije dostigao Top 10 ni u jednoj od te dvije zemlje.<ref name="occkylie"/> Prvi singl sa albuma „[[Word Is Out]]“ postao je njen prvi singl koji je propustio Top 10 u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Drugi singl „[[If You Were with Me Now]]“ bio je na četvrtom mjestu u Velikoj Britaniji, ali nije ušao u Top 20 u Australiji.<ref name="occkylie"/> Treći singl „[[Give Me Just a Little More Time]]“ bio je na drugom mjestu u Velikoj Britaniji te godine, ali nije ušao u Top 20 u Australiji. Četvrti i posljednji singl „[[Finer Feelings]]“ nije dostigao Top 10 u Velikoj Britaniji. U oktobru 1991. Minogue je krenula na [[Let's Get to It Tour]] turneju po Evropi u okviru promocije albuma. Što se tiče ovog perioda, kasnije je izrazila mišljenje da su je Stock, Aitken i Waterman ugušili, rekavši: „Bila sam poprilično lutka u njihovim rukama u početku. Nisam mogla da sama gledam ni levo ni desno od produkcijske kuće“.<ref name="Shuker164">Shuker, str. 164</ref> Prva značajna kompilacija ''[[Greatest Hits (album Kylie Minogue)|Greatest Hits]]'' puštena je u augustu 1992. Album je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji i treće mjesto<ref name="occkylie"/> u Australiji. Prvi singl „[[What Kind of Fool (Heard of That Before)]]“ ušao je u Top 20 u Australiji i Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Drugi singl, obrada pjesme „[[Celebration (pjesma)|Celebration]]“ od Kool & the Gang, ušla je u Top 20 u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> === 1993–1998: ''Kylie Minogue'' i ''Impossible Princess'' === Minogue pjevanje pod produkcijskom kućom [[Deconstruction Records]] označilo je novu fazu u njenoj karijeri.<ref name=cankylie/> Njen peti studijski album pod nazivom ''[[Kylie Minogue (album)|Kylie Minogue]]'' koji je pušten septembra 1994, označio je razlaz za pređašnjim stilom, na šta je i kritika reagovala uz pohvale za njene vokalne sposobnosti i kvalitet produkcije.<ref>{{Cite web |first=Nick |name=Levine |url=http://www.digitalspy.com/music/thesound/a222204/kylie-revisited-5-kylie-minogue.html |title=Kylie: Revisited #5: 'Kylie Minogue' |work=[[Digital Spy]] |date=29. maj 2010 |accessdate=2. augusta 2012 |language=na engleskom}}</ref> Album su uradila producenta dance muzike [[Brothers in Rhythm]], Dave Seaman i Steve Anderson, koji su ujedno uradili i „Finer Feelings“, njen posljednji singl sa pređašnjom kućom PWL. Album je dosegao treće mjesto u Australiji i četvrto mjesto u Velikoj Britaniji. Prvi singl „[[Confide in Me]]“ ostao je četiri nedelje na prvom mjestu na australijskoj listi singlova, dok je u Velikoj Britaniji bio na drugom mjestu.<ref name="occkylie"/> Drugi singl pod nazivom „[[Put Yourself in My Place]]“ dosegao je listu Top 20 pjesama u Velikoj Britaniji i Australiji. Spot za pjesmu je u velikoj meri inspirisan filmom ''[[Barbarella (film)|Barbarella]]'' iz 1968. godine, odajući počast njegovom glavnom liku kojeg glumi [[Jane Fonda]]. Treći singl „[[Where Is the Feeling?]]“ takođe je ušla u Top 20 u Velikoj Britaniji, ali ne u Australiji.<ref name="occkylie"/> Kada se radi o medijskom eksponiranju, Minogue se u ovom periodu pojavila i kao gostujuća uloga u epizodi britanske komedije ''The Vicar of Dibley'', kao i na naslovnici australijskog magazina ''Who Magazine'' na listi „30 Najlepših Ljudi Sveta“, što joj je otvorilo vrata za ulogu u filmu ''[[Ulični borac (film, 1994)|Ulični borac]]'' sa [[Jean-Claude Van Damme|Jean-Claudeom Van Dammeom]] iz 1994. godine.<ref name="Smith152">{{harvnb|Smith|2002|p=152}}</ref> Film je imao osrednji komercijalni uspjeh, sa oko 70 milijona dolara zarade u SAD, ali nije bio dobro primljen od strane kritičara.<ref name="Smith152"/> ''[[The Washington Post]]'' je okarakterisao njenu glumu rečima „najgora glumica na engleskom govornom području“.<ref>{{Cite web |url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/videos/streetfighterpg13harrington_a0ad15.htm |work=[[The Washington Post]] |title=Street Fighter |date=24. decembar 1994 |first=Richard |last=Harrington |accessdate=25. juli 2015 |language=na engleskom}}</ref> Naredne godine ušla je u saradnju sa australijskim muzičarem [[Nick Cave|Nickom Caveom]], iz čega se izrodila pjesma „[[Where the Wild Roses Grow]]“. Cave je izrazio interesovanje da sarađuje sa Minogue otkako je čuo „Better the Devil You Know“, jer je album imao, kako je rekao „najsiroviju i najtužniju liriku u svetu pop muzike“.<ref>Baker and Minogue, str. 99</ref> Spot za njihovu pjesmu bio je inspirisan slikom ''Ofelija'' [[John Everett Millais|Johna Everetta Millaisa]], u kome Minogue ima ulogu preminule devojke koja pluta u bari, dok joj zmija gamiže po telu. Singl je privukao veliku pažnju u Evropi gdje je ušao u Top 10 u nekoliko zemalja, u Australiji došao do drugog mjesta,<ref>{{cite web |title=Nick Cave and The Bad Seeds and Kylie Minogue: "Where The Wild Roses Grow" (song) |publisher=Media Jungen |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Nick+Cave+%26+The+Bad+Seeds+%2B+Kylie+Minogue&titel=Where+The+Wild+Roses+Grow&cat=s |access-date=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> dok u Velikoj Britaniji nije uspjelo da dospe u Top 10 listu. Pjesma je osvojila nagradu ARIA kao „Najbolja Pjesma Godine“ i „Najbolja Pop Pjesma“. Gostujući na koncertima Nicka Cavea, Minogue je svoju pjesmu „I Should Be So Lucky“ pretvorila u poeziju, recitujući je na njegovim koncertima u [[Royal Albert Hall]]u.<ref name="lalala112">Baker and Minogue, str. 112</ref> Sve do 1997. godine Minogue je bila u vezi sa francuskim fotografom Stéphaneom Sendaouiem, koji ju je podscitao da radi na svojoj kreativnosti.<ref>Baker and Minogue, str. 107–112</ref> Inspirisana zajedničkim poštovanjem za japansku kulturu, zajedno su napravili vizuelnu kombinaciju „[[gejša]] i [[manga]] superheroina“ za šesti studijski album ''[[Impossible Princess]]'' kao i za spot „[[GBI: German Bold Italic]]“ za muzičku kolaboraciju sa [[Towa Tei|Towom Tei]].<ref>Baker and Minogue, str. 108–109</ref> Inspiraciju je nalazila u muzici umjetnika poput škotske pjevačice [[Shirley Manson]] i američke rock grupe [[Garbage]], islandske pjevačice [[Björk]] i irske rock grupe [[U2]], kao i japanskim pop muzičarima [[Pizzicato Five]] i Towom Tei.<ref>Baker and Minogue, str. 108</ref> Kolaboracije na albumu uključile su i Jamesa Deana Bradfielda i Seana Moorea iz rock grupe [[Manic Street Preachers]]. ''Impossible Princess'' je dobio negativne kritike po objavljivanju 1997. godine, ali bi u retrospektivnim kritikama bio naveden kao njen „najličniji“ i „najbolji“ rad. Album je dosegao četvrto mjesto u Australiji i deseto mjesto u Velikoj Britaniji. Prvi singl „[[Some Kind of Bliss]]“ nije ušao u Top 20 ni u Velikoj Britaniji ni u njenoj domovini, dok drugi singl „[[Did It Again]]“ jeste. Treći singl „[[Breathe (pjesma Kylie Minogue)|Breathe]]“ takođe nije ušao u Top 20 u Australiji, ali jeste u Velikoj Britaniji. Nakon što je priznala sebi da je bežala od toga kako su drugi videli njen početak karijere, Minogue je prokomentarisala da je za ovaj album bila spremna da „zaboravi bolnu kritiku“ i „prihvatiti prošlost i iskoristiti je“.<ref name="lalala112" /> Muzički spot za „Did It Again“ dao je omaž njenim ranim inkarnacijama.<ref>Baker and Minogue, str. 113</ref> Što se tiče Velike Britanije, gdje je album preimenovan u ''Kylie Minogue'' zbog smrti [[Diana, princeza od Walesa|princeze Diane]], ovaj album prodao je najmanji broj kopija u njenoj karijeri. U Australiji je album bio uspješan i ostao je 35 nedelja na listi albuma.<ref>{{Cite web |title=Kylie Minogue – Impossible Princess (album) |publisher=Media Jungen |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Impossible+Princess&cat=a |accessdate=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> U junu 1998. Minogue je krenula na turneju pod nazivom [[Intimate and Live Tour]] kroz Veliku Britaniju i Australiju koja se produžila zbog velike potražnje.<ref name="lalala125">Baker and Minogue, str. 125</ref> Pored turneje, nastupila je uživo i na [[Sydney Gay & Lesbian Mardi Gras|Sidnejski gej i lezbijski Mardi Gras]] karnevalu,<ref name="lalala125"/> ceremonijalnom otvaranju kazina u Melbourneu, na događaju sidnejskoj [[20th Century Studios|Fox Studios]] 1999. gdje je izvela „[[Diamonds Are a Girl's Best Friend]]“ od [[Marilyn Monroe]], kao i na božićnom koncertu u [[Dili]]ju, u Istočnom Timoru. === 1999–2003: ''Light Years'', ''Fever'' i ''Body Language'' === [[Datoteka:201000 - Opening Ceremony Kylie Minogue performs 2 - 3b - 2000 Sydney opening ceremony photo (cropped).jpg|mini|170px|Minogue nastupa na ceremoniji otvaranja Letnjih paraolimpijskih igara 2000. godine u Sydneyju.]] Godine 1999. Minogue je izvela duet sa [[Pet Shop Boys]] pod nazivom „In Denial“ na njihovom albumom ''[[Nightlife]]''. U aprilu 1999. je potpisala ugovor sa kućom [[Parlophone]].<ref name="lalala145">Baker and Minogue, str. 145</ref> Njen sedmi studijski album ''[[Light Years]]'' izašao je septembra 2000. Kao komercijalni uspjeh, postao je Minogueov prvi album koji je izbio na prvo mjesto u rođenoj Australiji, kao drugo mjesto u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2458645.stm |title=Kylie's sweet run of success |publisher=[[BBC]] |date=14. novembar 2002 |access-date=7. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> Prvi singl „[[Spinning Around]]“ dosegao je prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20000625/7501/ |title=Official Singles Chart Top 100 |date=1. juli 2000 |access-date=1. juli 2018 |publisher=[[Official Charts Company]] |language=na engleskom}}</ref> U pratećem spotu Minogueova se pojavljue u zlatnom kratkom šortsu, što se ispostavilo da bude njen „zaštitni znak“.<ref>{{harvnb|Smith|2002|pp=189–192}}</ref> Drugi singl „[[On a Night Like This]]“ dosegao je prvo mjesto u Australiji i drugo mjesto u Velikoj Britaniji. Duet sa [[Robbie Williams|Robbiejem Williamsom]] „[[Kids (pjesma Robbieja Williamsa i Kylie Minogue)|Kids]]“ izašao je kao treći singl, a dosegao je drugo mjesto u Velikoj Britaniji i Top 20 u Australiji. Četvrti singl „[[Please Stay]]“ dosegao je deseto mjesto u Velikoj Britaniji i Top 20 u Australiji. Minogueova je pjevala na ceremoniji zatvaranja [[Olimpijada 2000|Olimpijskih igara 2000. godine]], kao i na ceremoniji otvaranju Paraolimpijskih igara, koji su oba održana u [[Sydney]]ju.<ref>{{Cite web |publisher=[[BBC News]] |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/olympics2000/951094.stm |title=Sydney says goodbye |date=29. oktobar 2000 |access-date=27. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Njena izvedba pjesme [[ABBA]] „[[Dancing Queen]]“ izabrano je kao jedno od najupečatljivijih završnih ceremonija. Naredne godine, Minogueova je krenula po Evropi i Australiji na turneju pod nazivom [[On a Night Like This Tour]]. U oktobru 2001. Minogueova je predstavila svoj osmi studijski album ''[[Fever (album, Kylie Minogue)|Fever]]''. Prvi singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ koji je bio pušten mjesec dana pre albuma, dosegao je prvi mjesto u preko 40 država, prodavši se u više od pet milijona kopija,<ref>{{cite web |title=100 Best Tracks of the 00s – No. 74 Kylie Minogue – "Can't Get You Out of My Head" |url=https://www.nme.com/list/100-best-tracks-of-the-00s/269740/article/269931 |work=[[New Musical Express|NME]] |access-date=22. augusta 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130614053028/http://www.nme.com/list/100-best-tracks-of-the-00s/269740/article/269931 |archive-date=14. juni 2013 |date=29. maj 2012 |language=na engleskom}}</ref> i tako postavši njen najuspešniji singl do danas. Album je bio na prvom mjestu u Australiji, Velikoj Britaniji, Irskoj, Njemačkoj, na kraju ostvarivši globalnu prodaju od preko šest milijona kopija.<ref name="grooveback">{{Cite web |url=http://www.theage.com.au/articles/2004/01/29/1075340776864.html |title=Can Kylie get her groove back |work=[[The Age]] |date=31. januar 2004 |access-date=25. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Topao prijem albuma doveo je do njegove distribucije u Sjedinjenim Državama u februaru 2002. od strane izdavačke kuće [[Capitol Records]].<ref name="second coming">{{Cite web |title=Kylie's second coming |work=[[The Sydney Morning Herald]] |date=14. februar 2004 |url=https://www.smh.com.au/articles/2004/02/13/1076548215244.html?from=storyrhs |access-date=24. marta 2008 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/77291/kylies-fever-to-heat-us-in-feb |title=Kylie's 'Fever' To Heat U.S. In Feb. |work=[[Billboard]] |date=2. januar 2002 |access-date=2. januara 2012 |language=na engleskom}}</ref> Album dosegao je treće mjesto na [[Billboard 200]] listi, što je njen najbolji uspjeh u zemlji.<ref>{{cite web |title=Kylie Minogue – ''Billboard'' 200 Chart History |url=https://www.billboard.com/artist/kylie-minogue/chart-history/billboard-200/ |work=[[Billboard]] |access-date=3. augusta 2013 |language=na engleskom}}</ref> Drugi singl „[[In Your Eyes]]“ dosegao je prvo mjesto u Australiji i treće mjesto u Velikoj Britaniji. Treći singl „[[Love at First Sight]]“ dosegao je treće mjesto u Australiji, drugo mjesto u Velikoj Britaniji i prvo mjesto na [[Dance Club Songs]] listi. Četvrti i posljednji singl „[[Come into My World]]“ dosegao je četvrto mjesto u Australiji i osmo mjesto u Velikoj Britaniji. U okviru promocije albume u aprilu 2002. Minogue je krenula na turneju [[KylieFever2002]] kroz Evropu i Australiju. Iste godine dobila je četiri ARIA nagrade uključujući nagradu u kategoriji „Najprodavaniji Singl“ i „Singl Godine“ za „Can't Get You Out of My Head“.<ref>{{cite web |last=Kazmierczak |first=Anita |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2331249.stm |title=Kylie sweeps Aussie music awards |publisher=[[BBC News]] |date=15. oktobar 2002 |access-date=7. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> Osvojila je svoju prvu nagradu [[Brit Awards]] u kategoriji „Najbolju Međunarodnu Solo Žensku Umjetnicu“ i „Najbolju Međunarodni Album“ za ''Fever''.<ref>{{cite web |title=Brit Awards 2002: The winners |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/1832486.stm |date=20. februar 2002 |access-date=27. novembra 2011 |publisher=[[BBC News]] |language=na engleskom}}</ref> Godine 2003. Minogue prvi put je bila nominovana za [[Grammy]] nagradu u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“ za „Love at First Sight”, nakon čega je osvojila nagradu ali za „Come into My World” naredne godine. To je bio prvi put da je australijski muzičar pobedio u velikoj kategoriji od 1983. godine.<ref name=come1>{{cite web |last=Richard |first=Jinman |title=A Grammy comes into Kylie's world |url=https://www.smh.com.au/articles/2004/02/09/1076175107061.html |work=[[The Sydney Morning Herald]] |access-date=4. augusta 2013 |date=10. februar 2004 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2003. izašao je Minogue sjov devetu studijski album pod nazivom ''[[Body Language (album, Kylie Minogue)|Body Language]]'', koji je pratio poseban koncert na koji se mogao doći samo po pozivnici, pod nazivom [[Money Can't Buy]] u [[Hammersmith Apollo]] u [[London]]u. Album je doneo [[disco]] stil u opuštenom tonu inspirisan umjetnicima iz 1980-ih, poput [[Scritti Politti]], [[The Human League]], [[Adam and the Ants]], kao i [[Prince]]om, utapajući njihove stilove sa elementima [[hip hop]]a. Album je dosegao drugo mjesto u Australiji i šesto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Prodaja albuma je bila manja njego što je očekivano nakon uspjeha ''Fever'',<ref name="grooveback"/><ref name="second coming"/> mada je prvi singl „[[Slow (pjesma)|Slow]]” dosegao je prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref name="occkylie"/><ref>{{cite web |title=Kylie Minogue: Slow (song) |publisher=Media Jungen |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Slow&cat=s |access-date=9. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> Drugi singl „[[Red Blooded Woman]]”, dosegao je četvrto mjesto u Australiji i peto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Treći i posljednji singl „[[Chocolate (pjesma Kylie Minogue)|Chocolate]]“ dosegao je šesto mjesto u Velikoj Britaniji i Top 20 u Australiji.<ref name="occkylie"/> Što se tiče SAD, „Slow“ je bio na prvom mjestu na Dance Club Songs listi,<ref name=DanceClubSongs>{{Cite web |title=Kylie Minogue, Chart History, Dance/Club Play Songs |url=https://www.billboard.com/artist/kylie-minogue/chart-history/dsi/ |work=[[Billboard]] |accessdate=25. juli 2009 |language=na engelskom}}</ref> a kasnije bio je i nominovan za Grammy nagradu u kategorij za „Najbolji Dance Snimak”. ''Body Language'' je u prvoj nedelji ostvario prodaju od 43&nbsp;000 kopija, dok je u drugoj nedelji prodaja značajno pala. Pozivni koncert je zatim objavljen na video albumu u julu 2004. pod nazivom ''[[Body Language Live]]''. === 2004–2009: ''Ultimate Kylie'', ''Showgirl'' i ''X'' === [[Datoteka:Kylie Minogue live in Paris - Can't get you out of my head - April 20th 2005 (202111763).jpg|mini|200px|Minogue nastupa na Showgirl turneji u aprilu 2005.]] U novembru 2004. Minogue je objavila svoju drugu zvaničnu kompilaciju pod nazivom ''[[Ultimate Kylie]]''. Album dosegao je četvrto mjesto u Velikoj Britaniji i peto mjesto u Australiji. Prvi singl „[[I Believe in You]]“ dosegao je šesto mjesto u Australiji, drugo mjesto u Velikoj Britaniji i treće mjesto na Dance Club Songs listi.<ref name=DanceClubSongs/> Drugi singl „[[Giving You Up]]“ dosegao je šesto mjesto u Velikoj Britaniji i osmo mjesto u Australiji. „I Believe in You“ je kasnije bila nominovana za Grammy nagradu u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“. U martu 2005. Minogueova je krenula na turneju [[Showgirl: The Greatest Hits Tour]]. Posle nastupa u Evropi, uputila se u Melbourneu gdje joj je dijagnostikovan rak dojke, zbog čega je morala otkazati turneju.<ref>{{Cite web |title=Kylie diagnosed with breast cancer |work=[[The Guardian]] |date=17. maj 2005 |url=https://www.theguardian.com/society/2005/may/17/arts.artsnews |language=na engleskom}}</ref> U maju iste godine podlegla je operaciji, a ubzrom potom i hemoterapiji.<ref name="CNNtreatment">{{Cite web |title=Kylie begins cancer treatment |date=19. maj 2005 |url=http://edition.cnn.com/2005/WORLD/asiapcf/05/18/kylie.surgery/ |publisher=[[CNN]] |access-date=9. decembra 2006 |language=na engleskom |archive-date=4. marta 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304031617/http://edition.cnn.com/2005/WORLD/asiapcf/05/18/kylie.surgery/ }}</ref> U januaru 2006. objavljeno je da je završila sa hemoterapijom kao i da je bolest izlečena.<ref name=chemo>{{cite web |url=https://www.theage.com.au/national/chemo-finished-but-kylies-treatment-continues-20060114-ge1klp.html |date=14. januar 2006 |access-date=21. augusta 2019 |title=Chemo finished, but Kylie's treatment continues |work=[[The Age]] |language=na engleskom}}</ref> U decembru 2005. izvedbu sa svoje turneje „[[Over the Rainbow]]“ izdala je kao singl u digitalnom formatu. Tokom perioda oporavka napisala je knjigu za decu ''The Showgirl Princess'', je objavljena u oktobru 2006. i sljedećeg mjeseca je izašao i njen parfem ''Darling''.<ref name="popsdarling">{{Cite web |last=Moses |first=Alexa |work=[[The Sydney Morning Herald]] |url=https://www.smh.com.au/news/people/pops-darling-is-one-busy-showgirl/2006/11/08/1162661757617.html |title=Pop's darling is one busy showgirl |date=9. novembar 2006 |access-date=21. januara 2007 |language=na engleskom}}</ref> Linija je kasnije proširena kao toaletna voda, koja je uključivala ''Pink Sparkle'', ''Couture'' i ''Inverse''.<ref>{{cite web |title=Kylie Minogue Fragrance range |publisher=Fragrance Direct |date=28. februar 2011 |url=http://www.fragrancedirect.co.uk/k/kylie-minogue/icat/kylieminogue/ |access-date=28. februara 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110221035939/http://www.fragrancedirect.co.uk/k/kylie-minogue/icat/kylieminogue |archive-date=21. februara 2011 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2006. je Minogue nastavila svoju posljednju prekinutu turneju pod izmenjenim nazivom [[Showgirl: The Homecoming Tour]]. Njene plesačke rutine su izmenjene kako bi bili u skladu sa njenim zdravstvenim stanjem. Ovo je značilo sporije promjene kostima i duže pauze između odeljaka ne bi li sačuvala snagu.<ref>{{cite web |title=Two UK gigs as Kylie resumes tour |publisher=[[BBC News]] |date=17. juli 2006 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/5188896.stm |access-date=5. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> Mediji su izveštavali da su Minogueove izvedbe bile snažne, a ''[[The Sydney Morning Herald]]'' je koncert opisao kao „ekstravaganca“ i „ništa manje od trijumfa“.<ref>{{Cite web |first=Christine |last=Sams |title=Feathered Kylie's fans tickled pink |date=12. novembar 2006 |url=https://www.smh.com.au/news/music/feathered-kylies-fans-tickled-pink/2006/11/11/1162661950112.html |work=[[The Sydney Morning Herald]] |access-date=4. decembra 2006 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2007. Minogueova je izdala deseti studijski album ''[[X (album, Kylie Minogue)|X]]'' o kome su svi pričali.<ref name="heraldsunjan08">{{Cite web |first=Cameron |last=Adams |title=Kylie Minogue talks about leaks, love and moving on |url=http://www.heraldsun.com.au/entertainment/kylie-minogue-talks-about-leaks-love-and-moving-on/story-e6frf96f-1111115331870 |work=[[Herald Sun]] |date=17. januar 2008 |access-date=15. aprila 2008 |language=na engleskom}}</ref> Na ovom albumu sa stilom elektronske muzike, učestvovali su [[Guy Chambers]], [[Cathy Dennis]] i [[Calvin Harris]].<ref name="heraldsunjan08" /> Album je bio na prvom mjestu u Australiji, četvrtom mjestu u Velikoj Britaniji i na četvrtom mjestu na Dance/Electronic Albums listi. Prvi singl „[[2 Hearts]]“ je takođe bio na prvom mjestu u Australiji i četvrtom mjestu u Velikoj Britaniji. ''X'' je u početku imao osrednje prodaje u Velikoj Britaniji, da bi se komercijalni uspjeh vremenom poboljšao.<ref name="thetimeskyliex2008">{{Cite web |last=Sinclair |first=David |title=Kylie Minogue at the O2 Arena, London |work=[[The Times]] |date=28. juli 2008 |url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/live_reviews/article4413509.ece |access-date=1. augusta 2008 |language=na engleskom |archive-date=15. juni 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615134420/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/live_reviews/article4413509.ece }}</ref> Drugi singl „[[Wow (pjesma Kylie Minogue)|Wow]]“ dosegao je peto mjesto u Velikoj Britaniji, ali nije uspjeo da dospe u Top 10 u Australiji. Treći singl „[[In My Arms]]“ dosegao je deseto mjesto u Velikoj Britaniji. „[[All I See]]“ je objavljena kao četvrti singl i dosegao je treće mjesto na Dance Club Songs listi. „[[The One (pjesma Kylie Minogue)|The One]]“ je objavljena kao peti i posljednji singl sa albuma. U SAD je album bio nominovan za dodelu Grammy nagrada za 2009. godine u kategoriji „Najbolji Elektronski/Dance Album“. U okviru promocije albuma našla Minogue se i u dokumentarnom filmu ''White Diamond'' nakon što je počela sa povratničkom turnejom.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7048346.stm |title=Kylie thanks fans at film launch |publisher=[[BBC News]] |date=17. oktobar 2007 |access-date=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Nastupila je i u televizijskom programu ''The Kylie Show'' koji je bio splet njenih izvedbi i humorističnih skečeva.<ref>{{harvnb|page=192|Smith|2014}}</ref> Minogue je glumila i u televizijskoj seriji ''[[Doctor Who]]'' u specijalnoj, božićnoj epizodi „Voyage of the Damned“ u ulozi Astrid Peth. Epizodu je pratilo više od 13 milijona gledalaca, što je bila nagledanija epizoda serije od 1979. godine. U maju 2008. Minogue se upustila u svoju, do tada, najskuplju turneju pod nazivom [[KylieX2008]] kroz Evropu, sa izdatkom od 10 milijona funti.<ref>{{Cite web |title=Kylie's tour to kick off in Paris |work=[[The Daily Telegraph]] |date=29. april 2008 |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/art/3672988/Kylies-tour-to-kick-off-in-Paris.html |access-date=7. augusta 2008 |language=na engleskom}}</ref> Turneja je naširoko hvaljena sa dobrim profitom. Ovo je pratilo dodjelu francuskog [[Orden umjetnosti i književnosti|Ordena umjetnosti i književnosti]] u rangu viteza,<ref name="Frenchhonour">{{Cite web |title=Kylie receives top French honour |publisher=ABC News |date=6. maj 2008 |url=http://www.abc.net.au/news/2008-05-06/kylie-receives-top-french-honour/2426438 |access-date=7. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> a jula 2008. [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Princ od Walesa]] joj je dodelio [[Orden Britanske imperije|Ordena Britanske imperije]].<ref name=Obe>{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7485868.stm |title=Kylie attends Palace for honour |publisher=[[BBC News]] |date=3. juli 2008 |access-date=10. oktobra 2008 |language=na engleskom}}</ref> Takođe je osvojila nagradu za „Najbolju Međunarodnu Solo Žensku Umjetnicu“ na nagrada [[Brit Awards]] 2008. godine. U septembru iste godine debitovala je u regionu Bliskog istoka gdje je nastupila kao vodeći izvođač na otvaranju ekskluzivnog hotela Atlantis The Palm u [[Dubai]]ju.<ref>{{cite web |url=http://www.theage.com.au/travel/kylie-minogue-performs-at-atlantis-hotel-launch-20081121-6dev.html |title=Kylie Minogue performs at Atlantis hotel launch |work=[[The Age]] |location=Australia |date=21. novembar 2008 |access-date=10. septembra 2009 |language=na engleskom}}</ref> Nakon niza ovih događa, nastavila je turnejom KylieX2008 u Južnoj Americi, Aziji i Australiji. Turneja je prošla 21 državu, prodavši karte u vrednosti od više od 70 milijona dolara, što se smatralo komercijalnim uspjehom.<ref name="firstNorthAmericantour">{{Cite web |last=Herrera |first=Monica |url=https://www.billboard.com/articles/news/268706/kylie-minogue-plans-first-north-american-tour |title=Kylie Minogue Plans First North American Tour |work=[[Billboard]] |date=6. maj 2009 |access-date=8. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> U februaru 2009. vodila je nagrade Brit Awards sa [[James Corden|Jamesom Cordenom]] i [[Matthew Horne|Matthewom Horneom]].<ref>{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7837020.stm |title=Kylie to present the Brit Awards |publisher=[[BBC News]] |date=19. januar 2009 |access-date=8. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> U drugoj polovini godine krenula je na svoju prvu sjevernoameričku turneju pod nazivom [[For You, for Me Tour]].<ref name="firstNorthAmericantour"/> === 2010–2012: ''Aphrodite'' i ''The Abey Road Sessions'' === [[Datoteka:Kylie Minogue - Aphrodite (en vivo).jpg|mini|170px|Minogue nastupa na svojoj turneji [[Aphrodite: Les Folies Tour]] u junu 2011.]] U julu 2010. Minogue je objavila svoj jedanaesti studijski album ''[[Aphrodite (album)|Aphrodite]]''.<ref>{{cite web |url=https://pagesix.com/2010/06/11/kylies-aphrodite-album-is-perfect/ |title=Kylie's ''Aphrodite'' album is perfect |date=11. juni 2010 |work=Page Six |access-date=20. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je uključivao nove tekstopisce i producente, uključujući [[Stuart Price|Stuarta Pricea]] kao izvršnog producenta, koji je takođe doprineo pisanju pjesama zajedno sa Minogueovom, [[Calvin Harris|Calvinom Harrisom]], [[Jake Shears|Jakeom Shearsom]], Nerinom Pallotom, Pascalom Gabrielom, Lucasom Seconom, Timom Rice-Oxleyjem i Kishom Mauveom. Album je dobio pozitivne kritike većine muzičkih kritičara, pohvalivši Minogueov izbor saradnika i producenata. ''Aphrodite'' je stigla do drugog mjesta u Australiji i prvog mjesta u Velikoj Britaniji, tačno 22 godine nakon njenog prvog hita koji je stigao do prvog mjesta u zemlji.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/10592181 |publisher=[[BBC News]] |title=Kylie claims UK number one album |date=11. juli 2010 |language=na engleskom}}</ref> Prvi singl albuma „[[All the Lovers]]” dosegao je treće mjesto u Velikoj Britaniji i Top 20 u Australiji, iako su sljedeći singlovi bili mnogo manje uspješni. Drugi singl „[[Get Outta My Way]]“ nije uspjeo da dostigne do Top 10 u Velikoj Britaniji i nije uspjeo da dostigne Top 50 u Australiji. Treći singl „[[Better than Today]]“ nije stigao do Top 20 u Velikoj Britaniji, a takođe nije stigao do Top 50 u Australiji. Četvrti i posljednji singl „[[Put Your Hands Up (If You Feel Love)]]” ušao je u Top 50 u Australiji, ali nije uspjeo da dostigne do Top 50 u Velikoj Britaniji. Ipak, svi singlovi objavljeni sa albuma stigli su do prvog mjesta na Dance Club Songs listi.<ref name=DanceClubSongs/> Minogue je snimila duet sa synthpop duom [[Hurts]] na njihovoj pjesmi „Devotion“, koja je uvrštena na prvom studijskom albumu grupe ''[[Happiness (album Hurtsa)|Happiness]]''.<ref>{{cite web |title=Hurts explain how they got Kylie Minogue to sing on their debut album |url=https://www.nme.com/news/hurts/52262 |date=28. juli 2010 |work=[[New Musical Express|NME]] |access-date=21. augusta 2010 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2010. takođe se pojavila na singlu [[Taio Cruz]]a „[[Higher (pjesma Taio Cruza)|Higher]]”. Pjesma je bio uspješan, gdje je dosegao osmo mjesto u Velikoj Britaniji i prvo mjesto na Dance Club Songs listi.<ref name=bill11>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/472860/kylie-minogue-makes-history-on-danceclub-play-songs |title=Kylie Minogue Makes History on Dance/Club Play Songs |work=[[Billboard]] |date=26. februar 2011 |access-date=13. augusta 2019 |language=na engleskom}}</ref> Završavajući svoje snimke iz 2010. godine, Minogue je objavila božićni mini-album pod nazivom ''[[A Kylie Christmas]]'', koja je obuhvatala obrade božićnih pjesama, uključujući „[[Let It Snow! Let It Snow! Let It Snow!|Let It Snow]]” i „[[Santa Baby]]“. Minogue je u februaru 2011. krenula na turneju pod nazivom [[Aphrodite: Les Folies Tour]], nastupajući u Evropi, Sjevernoj Americi, Aziji, Australiji i Africi. Sa scenografijom inspirisanom rođenjem grčke boginje ljubavi [[Afrodita|Afrodite]] i [[Antička Grčka|grčkom kulturom]] i historijom, dočekana je pozitivnim kritikama kritičara, koji su pohvalili koncept i scensku produkciju.<ref>{{Cite web |url=https://consequence.net/2011/01/kylie-minogue-to-embark-on-ridiculous-world-tour/ |title=Kylie Minogue to embark on ridiculous world tour |work=Consequence of Sound |language=na engleskom |date=11. januar 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2011/mar/27/kylie-minogue-aphrodite-review |title=Kylie Minogue – review |first=Ian |last=Gittins |date=27. mart 2011 |work=[[The Guardian]] |access-date=20. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Turneja je bila komercijalno uspješna, zaradila je 60 milijona dolara i zauzela 21. mjesto na [[Billboard]]ovoj godišnjoj listi „25 Najboljih Turneja” za 2011. godinu i Pollstarovoj listi „50 Najboljih Svjetskih Turneja”. Koncert u Londonu objavljen je u novembru 2011. na video albumu pod nazivom ''[[Aphrodite Les Folies Live in London]]''. Godine 2012. Minogue je započela jednogodišnju proslavu svojih 25 godina u muzičkoj industriji, koja su često zvali „K25“. Godišnjica je počela u martu tako što je krenula na [[Anti Tour]] turneju u Velikoj Britaniji i Australiji, na kojoj su bile pjesme sa [[A i B strana|B strane]], demo snimci i retkosti iz njenog muzičkog kataloga.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/music-news/kylie-minogues-anti-tour-of-b-sides-to-begin-in-australia-502892/ |title=Kylie Minogue's 'Anti' Tour of B-Sides to Begin in Australia |last=Caulfield |first=Keith |date=5. mart 2012 |work=[[Billboard]] |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Turneja je pozitivno primljena zbog intimne atmosfere i imala je komercijalni uspjeh, zaradivši preko dva milijona dolara od četiri koncerta.<ref>{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a373234/kylie-minogues-anti-tour-uk-dates-sell-out-in-ten-minutes.html |title=Kylie Minogue's 'Anti-Tour' UK dates sell out in 3 minutes — Music News |last=Copsey |first=Rob |work=[[Digital Spy]] |date=26. mart 2012 |access-date=13. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U maju 2012. objavila je singl „[[Timebomb]]” i kompilacijski album ''[[The Best of Kylie Minogue]]'' sljedećeg mjeseca.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/489104/new-kylie-minogue-greatest-hits-album-due-in-june |title=New Kylie Minogue Greatest Hits Album Due in June |last=Caulfield |first=Keith |work=[[Billboard]] |access-date=4. maja 2012 |date=4. maj 2012 |language=na engleskom}}</ref> „Timebomb” nije uspjeo da dostigne do Top 10 u Australiji, ali je dosegao prvo mjesto na Dance Club Songs listi. Nastupala je na raznim događajima širom sveta, uključujući [[Sydney Gay & Lesbian Mardi Gras|Sidnejski gej i lezbijski Mardi Gras]] i Dijamantski jubilarni koncert [[Elizabeta II|kraljice Elizabete II]].<ref>{{cite web |url=https://www.starobserver.com.au/news/national-news/new-south-wales-news/kylie-for-sydney-mardi-gras/70463 |title=Kylie for Sydney Mardi Gras |last=Abrahams |first=Scott |date=26. januar 2012 |work=Star Observer |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |last=Jonze |first=Tim |url=https://www.theguardian.com/music/musicblog/2012/jun/04/queen-diamond-jubilee-concert |title=The Queen's diamond jubilee concert – as it happened |work=[[The Guardian]] |date=4. juni 2012 |access-date=11. juni 2012 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-17868695 |title=Kylie Minogue to headline Proms in the Park concert |publisher=[[BBC News]] |date=27. april 2012 |access-date=15. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> U oktobru 2012. objavila je kompilacijski album pod nazivom ''[[The Abbey Road Sessions]]'', koji je sadržao prerađene i orkestarske verzije njenih prethodnih pjesama, dobivši pozitivne muzičke kritike. Album je snimljen u novembru 2011. u studiju Abbey Road u [[London]]u, a producirali su ga Steve Anderson i Colin Elliot.<ref>{{cite web |url=https://thequietus.com/articles/10473-kylie-minogue-interview |title=Limitless Joy: Kylie Minogue Interviewed |last=Price |first=Simon |date=25. oktobar 2012 |work=The Quietus |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je dostigao drugo mjesto u Velikoj Britaniji i sedmo mjesto u Australiji. Sadržao je glavni singl „[[Flower (pjesma Kylie Minogue)|Flower]]“ i novu verziju singla „[[On a Night Like This]]“. === 2013–2016: ''Kiss Me Once'' i ''Kylie Christmas'' === U januaru 2013. Minogue i njen menadžer Terry Blamey, s kojim je radila od početka svoje karijere, su se rastali.<ref>{{cite web |url=https://www.upi.com/Entertainment_News/Music/2013/01/13/Minogue-parts-with-longtime-manager/63751358097422/ |title=Minogue parts with longtime manager |date=13. januar 2013 |publisher=United Press International |access-date=13. marta 2024 |language=na engleskom}}</ref> Narednog mjeseca je potpisala ugovor o upravljanju sa kućom Roc Nation.<ref>{{Cite web |url=https://www.billboard.com/music/music-news/kylie-minogue-joins-jay-zs-roc-nation-will-release-single-soon-1538009/ |title=Kylie Minogue Joins Jay-Z's Roc Nation, Will Release Single 'Soon' |first=Keith |last=Caulfield |date=6. februar 2013 |work=[[Billboard]] |access-date=20. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Usljedilo je izdavanje promotivnog singla „[[Skirt (pjesma)|Skirt]]“ koji je dosegao prvo mjesto na Dance Club Songs listi. U septembru 2013. izašla je kolaboraciona pjesma „[[Limpido]]“ sa italijanskom pjevačicom [[Laura Pausini|Laurom Pausini]]. Singl je dosegao prvo mjesto u Italiji, i bio je nominovan u kategoriji „Najbolja Pjesma Sveta“ na [[World Music Awards]] za 2013. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.pinkdna.it/laura-pausini-limpido-nomination-ai-world-music-awards/ |title=Laura Pausini: "Limpido" in nomination ai World Music Awards - PinkDNA |first=Antonella |last=Flotta |date=16. septembar 2013 |publisher=Pinkdna.it |access-date=13. aprila 2024 |language=na italijanskom |archive-date=2014-09-20 |archive-url=https://archive.today/20140920094735/http://www.pinkdna.it/laura-pausini-limpido-nomination-ai-world-music-awards/ }}</ref> Istog mjeseca, Minogue je postala vokalni trener treće sezone takmičenja talenata ''The Voice UK'' emitovanog na [[BBC One]].<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-24048141 |title=Kylie Minogue to join ''The Voice'' |publisher=[[BBC News]] |date=11. septembar 2013 |access-date=12. septembra 2013 |language=na engleskom}}</ref> Program je debitovao sa gledanošću od preko 9 milijona gledalaca u Velikoj Britaniji, što je bio značajno veći procenat nego u drugoj sezoni. Program je gledalo preko 8 milijona gledalaca u proseku.<ref>{{cite web |first=Jamie |last=Harris |title=''The Voice'' returns on a high note with over 8 million viewers |url=https://www.digitalspy.com/tv/a543361/the-voice-returns-on-a-high-note-with-over-8-million-viewers/ |work=[[Digital Spy]] |date=12. januar 2014 |language=na engleskom}}</ref> Minogueino suđenje i ličnost na programu su istaknuti i pohvaljeni. ''[[The Daily Telegraph]]'' je premijernu epizodu ocenio sa tri zvezdice uz komentar da je Minogue bila „glamurozna i prijatno vedra, kao i da je nacionalno blago“.<ref>{{cite web |first=Ed |last=Power |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/tvandradio/tv-and-radio-reviews/10564792/The-Voice-UK-blind-auditions-series-three-week-one-BBC-One-review.html |url-access=subscription |title=''The Voice UK'', blind auditions, series three, week one, BBC One, review |work=[[The Daily Telegraph]] |date=11. januar 2014 |access-date=8. marta 2014 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2013. postala je vokalni trener treće sezone takmičenja talenata ''The Voice Australia'' emitovanog na [[Nine Network]].<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/26/kylie-minogue-the-voice-australia |title=Kylie Minogue joins ''The Voice Australia'' |date=25. novembar 2013 |work=[[The Guardian]] |access-date=15. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> [[Datoteka:Kylie Minogue - Kiss Me Once Tour - Sheffield - 13.11.14. - 291 (15901068160) (cropped).jpg|mini|left|170px|Minogue nastupa na svojoj turneji [[Kiss Me Once Tour]] u novembru 2014.]] U martu 2014. Minogue je objavila svoj dvanaesti studijski album pod nazivom ''[[Kiss Me Once]]'',<ref>{{cite web |first=Seamus |last=Duff |title=Kylie Minogue unveils new album cover for ''Kiss Me Once'' |url=http://metro.co.uk/2014/01/24/kylie-minogue-unveils-new-album-cover-for-kiss-me-once-4275200/ |work=Metro |access-date=23. januara 2014 |date=23. januar 2014 |language=na engleskom}}</ref> koji je uključivao kolaboracija sa australijskom pjevačicom i tekstopiscem [[Sia|Sijom]], danskim muzičkim producentom [[Cutfather]], i američkim pjevačem, tekstopiscem i muzičkim producentom [[Pharrell Williams|Pharrellom Williamsom]]. Album je dosegao prvo mjesto u Australiji, drugu mjesto u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/george-michael-denies-kylie-minogue-this-weeks-number-1-album-2843/ |title=George Michael denies Kylie Minogue this week's Number 1 album |date=23. mart 2014 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=15. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> kao i treće mjesto na Dance/Electronic Albums listi. Prvi singl „[[Into the Blue]]“ nije uspjeo da dospe u Top 10 u Velikoj Britaniji, ali je bio na prvom mjestu na Dance Club Songs listi.<ref name=DanceClubSongs/> Drugi singl pod nazivom „[[I Was Gonna Cancel]]“ nije uspjeo da dospe u Top 50 u Velikoj Britaniji, a dosegao je peto mjesto na Dance Club Songs listi. U augustu 2014. Minogue je izvela set od sedam pjesama na ceremoniji zatvaranja igre Commonwealtha 2014. godine. Radi promocije albuma, narednog mjeseca je krenula sa turnejom pod nazivom [[Kiss Me Once Tour]], putujući kroz Evropu, Australiju i Bliskom istoku.<ref>{{cite web |url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2014/09/25/kylie-minogue-s-kiss-me-once-tour-costumes-are-insane_n_7322062.html |title=Kylie Minogue's Kiss Me Once Tour Costumes Are Insane |first=Daisy May |last=Sitch |date=25. septembar 2014 |work=[[The Huffington Post]] |access-date=13. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U januaru 2015. Minogue je nastupila kao gostujući vokal na singlu [[Giorgio Moroder|Giorgija Morodera]] „[[Right Here, Right Now (pjesma Giorgija Morodera)|Right Here, Right Now]]“. Pjesma nije ušla na liste u Australiji i Velikoj Britaniji, ali je stigla do prvog mjesta na Dance Club Songs listi. U martu 2015. prestao je ugovor Minogue sa prethodnom kućom Parlophone, što je buduća muzička izdanja prepustilo [[Warner Music Group]]u u Australiji i Novom Zelandu. Istog mjeseca se takođe rastala sa kućom Roc Nation.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/pop/kylie-minogue-splits-with-roc-nation-6509733/ |title=Minogue Splits With Roc Nation |first=Lars |last=Brandle |date=26. mart 2015 |work=[[Billboard]] |access-date=13. marta 2024 |language=na engleskom}}</ref> U junu 2015. Minogue je krenula na svoju prvu letnju turneju pod nazivom [[Kylie Summer 2015]], izvodeći šest koncerata u Evropi. U novembru 2015. Minogue je objavila svoj trinaesti studijski album i prvi božićni album pod nazivom ''[[Kylie Christmas]]'', na kome su se našle kako obrade, tako i originalne pjesme. Album je uključivao delo pjevača [[Chris Martin|Chrisa Martina]] iz [[Coldplay]] i muzičkog producentskog tima [[Stargate (producenti)|Stargate]].<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/lists/best-christmas-albums-new-holiday-music/ |title=The 21 Best Christmas Albums of the 21st Century |first=Sal |last=Cinquemani |work=[[Billboard]] |date=8. decembar 2022 |access-date=7. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> Album nije uspjeo dostići Top 10 u Velikoj Britaniji, ali je dostigao sedmo pjesmo u Australiji. Singlovi koji su pratili album bili su duet sa [[James Corden|Jamesom Cordenom]] „[[Only You]]“, duet sa sestrom [[Dannii Minogue]] „[[100 Degrees]]“, kao i „[[Everyday's Like Christmas]]“. Album je ponovo izdat naredne godine uz nekoliko dopunskih pjesama.<ref>{{cite web |first=Jack |last=White |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-is-repackaging-her-holiday-album-kylie-christmas__16245/ |title=Kylie Minogue is repackaging her holiday album ''Kylie Christmas'' |publisher=[[Official Charts Company]] |date=6. septembar 2016 |access-date=12. oktobra 2016 |language=na engleskom}}</ref> Kao promocija albuma, održano je više božićnih koncerata u decembru 2015. i 2016. godine u [[Royal Albert Hall]]u u Londonu.<ref>{{cite web |url=https://www.hellomagazine.com/celebrities/2015121228759/kylie-minogue-sister-dannii-perform-at-royal-albert/ |title=Dannii Minogue joins sister Kylie on stage at Royal Albert Hall Christmas concert |date=12. decembar 2015 |work=Hello! |access-date=13. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.hellomagazine.com/celebrities/2016121135154/kylie-minogue-albert-hall-christmas-concert/ |title=Kylie Minogue brings the house down at the Royal Albert Hall |date=11. decembar 2016 |last=Vokes-Dudgeon |first=Sophie |work=Hello! |access-date=13. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> === 2017–2021: ''Golden'', nova kompilacija i ''Disco'' === [[Datoteka:Kylie Minogue - Golden Tour - Motorpoint Arena - Nottingham - 20.09.18. - ( 44 ) (44648057710) (cropped).jpg|mini|170px|Minogue nastupa na svojoj turneji [[Golden Tour]] u septembru 2018.]] U februaru 2017. Minogue je potpisala ugovor o snimanju sa izdavačkom kućom [[BMG Rights Management]].<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-signs-new-record-deal-with-bmg-new-album-expected-this-year__18062/ |title=Kylie Minogue signs new record deal with BMG, new album expected this year |last=Copsey |first=Rob |date=1. februar 2017 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=13. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Tokom cele iste godine, sarađivala je sa piscima i producentima na svom sledećem studijskom albumu, uključujući britanskog muzičkog producenta [[Richard Stannard|Richarda Stannarda]]. Sniman je u [[London]]u, [[Los Angeles]]u i [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]], pri čemu je ovaj drugi duboko uticao na album.<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogues-new-album-is-super-positive-and-inspired-by-a-break-up__20756/ |title=Kylie Minogue's new album is "super positive" and inspired by a break-up |last=Copsey |first=Rob |publisher=[[Official Charts Company]] |date=16. oktobar 2017 |access-date=13. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> U aprilu 2018. Minogue je objavila svoj četrnaesti studijski album ''[[Golden (album, Kylie Minogue)|Golden]]'', koji je dostigao prvo mjesto u Australiji i Velikoj Britaniji. Prvi singl „[[Dancing (pjesma Kylie Minogue)|Dancing]]“ je imao umjeren uspjeh na listama, dostigavši samo Top 50 u Australiji i Velikoj Britaniji. Pjesma je dostigao prvo mjesto na [[Dance Club Songs]] listi. Album je takođe sadržao sledeće singlove „[[Stop Me from Falling]]“, naslovnu pjesmu „[[Golden (pjesma Kylie Minogue)|Golden]]“, „[[A Lifetime to Repair]]“ i „[[Music's Too Sad Without You]]“ sa engleskim pjevačem [[Jack Savoretti|Jackom Savorettijem]].<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-unveils-new-edit-of-next-single-a-lifetime-to-repair__23547/ |title=Kylie Minogue unveils new edit of next single "A Lifetime To Repair" |last=Copsey |first=Rob |publisher=[[Official Charts Company]] |date=6. august 2018 |access-date=7. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogues-final-single-from-her-number-1-album-golden-plus-a-performance-on-the-x-factor-confirmed__24251/ |title=Kylie Minogue's final single from her Number 1 album ''Golden'' plus a performance on ''The X Factor'' confirmed |last=White |first=Jack |publisher=[[Official Charts Company]] |date=9. oktobar 2018 |access-date=7. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U znak podrške albumu, Minogue je prvo krenula u martu 2018. na promotivnu turneju pod nazivom [[Kylie Presents Golden]], nastupi pet koncerata u Evropi i jedan u SAD.<ref>{{cite web |url=https://www.huffingtonpost.co.uk/entry/kylie-minogue-cafe-de-paris-london-golden-tour-review-huffpost-verdict_uk_5aa7d72ce4b03c9edfafd2fd |title=Kylie Minogue Proves She Still Has The Golden Touch At Café de Paris Underplay Gig |last=Bagwell |first=Matt |date=14. mart 2018 |work=[[The Huffington Post]] |access-date=28. juli 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref name="chronicle">{{cite web |last=Duke |first=Simon |title=Kylie Minogue delivers Golden performance on opening night of new tour in Newcastle |url=https://www.chroniclelive.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/kylie-minogue-golden-tour-review-15169234 |work=Chronicle Live |date=20. septembar 2018 |access-date=28. juli 2023 |language=na engleskom}}</ref> U septembru 2018. Minogue je krenula na svoju koncertnu turneju pod nazivom [[Golden Tour]], nastupajući u Evropi i Australiji. Minogue je bila među izvođačima na kraljičinoj rođendanskoj zabavi održanoj u [[Royal Albert Hall]]u.<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-43851739 |title=Shaggy and Kylie help the Queen celebrate 92nd birthday |publisher=[[BBC News]] |date=22. april 2018 |access-date=10. juli 2020 |language=na engleskom}}</ref> U junu 2019. Minogue je objavila kompilacijski album ''[[Step Back in Time: The Definitive Collection]]'', na kojem je pjesma „[[New York City (pjesma Kylie Minogue)|New York City]]“ bila glavni singl.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-announces-greatest-hits-album-step-back-in-time-the-definitive-collection__26213/ |title=Kylie Minogue announces greatest hits album ''Step Back in Time: The Definitive Collection'' |last=White |first=Jack |publisher=[[Official Charts Company]] |date=2. maj 2019 |access-date=2. maja 2019 |language=na engleskom}}</ref> Album je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8518863/kylie-minogue-blasts-no-1-uk-step-back-in-time |title=Kylie Minogue Blasts to No. 1 in U.K. With ''Step Back in Time'' |work=[[Billboard]] |last=Brandle |first=Lars |date=8. juli 2019 |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> Međutim, singl nije uspjeo da se nađe na zvaničnim listama u Velikoj Britaniji i Australiji. Istog mjeseca, započela je svoju drugu letnju turneju pod nazivom [[Kylie Summer 2019]], koja je uključivala njen debitantski nastup na [[Glastonbury Festival]]u, četrnaest godina nakon što ju je dijagnoza raka dojke primorala da otkaže svoj nastup kao glavne zvezde 2005. godine.<ref>{{cite web |url=https://www.nme.com/reviews/live/kylies-glastonbury-debut-14-years-late-surreal-pop-spectacle-fake-wedding-rainbow-confetti-two-famous-dudes |title=Kylie's Glastonbury debut, 14 years late: a surreal pop spectacle with a fake wedding, rainbow confetti and two famous dudes |date=30. juni 2019 |work=[[New Musical Express|NME]] |last=Stubbs |first=Dan |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> Na njenom setu su nastupili australijskog muzičara [[Nick Cave]] i engleskog muzičara [[Chris Martin]]. ''[[The Guardian]]'' je Minogueov nastup nazvao kao „čisto zlatnim, nenadmašnim i fenomenalnim“.<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2019/jun/30/kylie-at-glastonbury-2019-review |date=30. juni 2019 |work=[[The Guardian]] |title=Kylie at Glastonbury 2019 review – solid-gold set from a living legend |last=Snapes |first=Laura |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> Njen set je bio najgledaniji na [[BBC]] izveštavanju, sa tri milijona gledalaca i postavivši istorijski rekord za najposećeniji nastup na Glastonburyju.<ref>{{cite web |url=https://news.sky.com/story/glastonbury-kylie-may-have-broken-record-as-vast-crowd-watches-her-emotional-set-11752082 |date=2. juli 2019 |publisher=[[Sky News]] |title=Glastonbury: Kylie may have broken record as vast crowd watches her emotional set |last=Peplow |first=Gemma |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-48823891 |date=1. juli 2019 |title=The Killers, Stormzy, Kylie Minogue, The Cure – who won Glastonbury? |publisher=[[BBC News]] |last=Youngs |first=Ian |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> U decembru 2019. pojavila se u svom božićnom televizijskom specijalu pod nazivom ''Kylie's Secret Night'' koji se emitovao na [[Channel 4]].<ref name="channel4">{{cite web |url=https://www.channel4.com/press/news/kylie-minogue-spend-secret-night-channel-4-december |title=Kylie Minogue to spend a ''Secret Night'' with Channel 4 this December |last=Land |first=Lesley |date=9. novembar 2019 |publisher=[[Channel 4]] |access-date=9. novembra 2019 |language=na engleskom}}</ref> Nakon njenog nastupa u Glastonburyju, Minogue je izjavila da bi želela da napravi „pop-disco album“ i da se vrati snimanju novog materijala nakon nastupa.<ref>{{cite web |date=2. maj 2019 |title=Kylie Minogue's Glastonbury surprise |url=https://www.femalefirst.co.uk/music/musicnews/kylie-minogues-glastonbury-surprise-1193387.html |access-date=22. juli 2020 |work=Female First |language=na engleskom}}</ref> Godine 2020. rad na njenom sledećem studijskom albumu je nastavljen tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].<ref>{{cite web |last=Lewis |first=Isobel |date=27. maj 2020 |title=Kylie Minogue has been recording new album from living room during lockdown |work=[[The Independent]] |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kylie-minogue-new-album-release-date-coronavirus-a9534991.html |access-date=22. juli 2020 |language=na engleskom}}</ref> Koristeći kućni studio za snimanje tokom karantina, takođe je snimala i bavila se inženjeringom zvukom sopstvenih vokala.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-is-working-on-her-fifteenth-studio-album-during-lockdown-says-bmg-president-alistair-norbury__29810/ |title=Kylie Minogue is working on her fifteenth studio album during the lockdown, says BMG president Alistair Norbury |publisher=[[Official Charts Company]] |last=White |first=Jack |date=19. maj 2020 |access-date=23. juli 2020 |language=na engleskom}}</ref> Minogue je objavila svoj petnaesti studijski album ''[[Disco (album, Kylie Minogue)|Disco]]'' u novembru 2020.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/9421988/kylie-minogue-announces-album-disco |title=Rejoice, Kylie Minogue Is Dropping Her 15th Studio Album, ''Disco'', This Fall |last=Bain |first=Katie |work=[[Billboard]] |date=21. juli 2020 |access-date=22. juli 2020 |language=na engleskom}}</ref><ref name="Australian number ones">{{cite web |url=https://www.aria.com.au/charts/news/disco-lands-kylie-minogue-seventh-aria-1-album |title=''Disco'' lands Kylie Minogue seventh ARIA #1 album |date=14. novembar 2020 |access-date=26. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> Album je dostigao prvo mjesto u Australiji i Velikoj Britaniji. Minogue je postala jedina umjetnica koja je postigla album koji je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji u pet uzastopnih decenija, od 1980-ih do 2020-ih.<ref name=disco20>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-s-disco-dances-in-at-number-1-sets-incredible-official-albums-chart-record__31611/ |date=13. novembar 2020 |title=Kylie Minogue's ''Disco'' dances in at Number 1, sets incredible Official Albums Chart record |last=Copsey |first=Rob |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=14. novembra 2020 |language=na engleskom}}</ref> Album je takođe dostigao prvo mjesto na [[Dance/Electronic Albums]] listi. U znak podrške albumu, održan je koncert uživo pod nazivom [[Infinite Disco]]. Prvi singl „[[Say Something]]“ nije uspjeo da dostigne Top 50 u Velikoj Britaniji, ali je dostigao Top 20 na [[Dance/Electronic Songs]] listi. Drugi singl „[[Magic (pjesma Kylie Minogue)|Magic]]“ takođe nije ušao u Top 50 u Velikoj Britaniji, ali je dostigao Top 20 na Dance/Electronic Songs listi. Treći singl „[[Real Groove]]“ objavljen je sa naknadnim remiksom u kojem učestvuje engleska pjevačica [[Dua Lipa]] i dostigao je Top 20 na Dance/Electronic Songs listi.<ref>{{cite web |title=Kylie Minogue announces next single from Number 1 album ''Disco'' |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-confirms-real-groove-as-the-next-single-from-her-number-1-album-disco__31792/ |last=White |first=Jack |date=7. decembar 2020 |access-date=14. aprila 2024 |publisher=[[Official Charts Company]] |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |date=31. decembar 2020 |title=Kylie Minogue and Dua Lipa Release New "Real Groove" (Studio 2054 Remix) |url=https://pitchfork.com/news/kylie-minogue-and-dua-lipa-release-new-real-groove-studio-2054-remix-listen/ |last=Strauss |first=Matthew |access-date=14. aprila 2024 |work=[[Pitchfork]] |language=na engleskom}}</ref> Album je ponovo izdat u novembru 2021. i nosio je naziv ''Disco: Guest List Edition''. Sadržao je nove singlove „[[A Second to Midnight]]“ u kojem učestvuje engleska grupa [[Years & Years]] i „[[Kiss of Life]]“ sa engleskom pjevačicom [[Jessie Ware]]. === 2022–danas : ''Tension'' i ''Tension II'' === Do 2022. godine, Minogue je počela da radi na svom šesnaestom studijskom albumu. U februaru 2022. nakon što je živela u Londonu od 1990-ih, vratila se u Melbourneu, navodeći želju da bude bliže svojoj porodici u Australiji.<ref>{{cite web |last=Rocca |first=Jane |date=12. februar 2022 |title=Kylie Minogue: 'I don't have the white-picket-fence life' |url=https://www.smh.com.au/culture/celebrity/kylie-minogue-i-don-t-have-the-white-picket-fence-life-20220209-p59v2g.html |access-date=4. augusta 2022 |work=[[The Sydney Morning Herald]] |language=na engleskom}}</ref> U julu se vratila svojoj ulozi u seriji ''Neighbours'' kao Charlene, za kratko pojavljivanje u planiranom finalu serije.<ref>{{cite web |last=Murray |first=Tom |date=29. juli 2022 |title=Kylie Minogue says a 'heartfelt' email from Jason Donovan convinced her to return for the ''Neighbours'' finale |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/kylie-minogue-jason-donovan-neighbours-final-episode-b2134038.html |access-date=29. juli 2022 |work=[[The Independent]] |language=na engleskom}}</ref> U maju 2023. Minogue je objavila glavni singl „[[Padam Padam]]“ sa svog sledećeg albuma. Pjesma je dostigla osmo mjesto u Velikoj Britaniji i označila ju je kao jedinu pjevačicu čiji je singl dostigao Top 10 u Velikoj Britaniji od 1980-ih do 2020-ih.<ref name="Padam">{{cite web |last=Levine |first=Nick |date=16. juni 2023 |title=Kylie Minogue Exclusive: "Padam Padam" becomes her first UK Top 10 song in 12 years |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-exclusive-padam-padam-becomes-her-first-uk-top-10-song-in-12-years__39578/ |access-date=21. juli 2023 |publisher=[[Official Charts Company]] |language=na engleskom}}</ref> Pjesma je dostigla Top 20 liste u Australiji i sedmo mjesto na Dance/Electronic Songs listi. Singl je osvojio nagradu ARIA u kategoriji „Najbolje Pop Izdanje“ i nagradu Grammy u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“, što je postala njena druga nagradu Grammy nakon pjesme „[[Come into My World]]“ 2004. godine.<ref>{{cite web |last=Rhoden-Paul |first=Andre |date=15. novembar 2023 |title=Aria Awards: Troye Sivan wins big and Kylie Minogue wins with "Padam Padam" |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67425230 |access-date=18. novembra 2023 |publisher=[[BBC News]] |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |last=Savage |first=Mark |date=4. februar 2024 |title=Grammys 2024: Kylie Minogue, Billie Eilish and The Beatles win early awards |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-68200928 |access-date=5. februara 2024 |publisher=[[BBC News]] |language=na engleskom}}</ref> U septembru 2023. Minogue je objavila svoj šesnaesti studijski album pod nazivom ''[[Tension (album, Kylie Minogue)|Tension]]''. Album je sadržao radove britanskog producenta Petera Rycrofta, britanske pjevačice i tekstopiskinje Camille Purcell, nizozemskog di-džeja i producenta [[Oliver Heldens|Olivera Heldensa]], uključujući prethodnih saradnika Richarda Stannarda, Ducka Blackwella i Johna Greena. Minogue je opisala album kao „mešavinu ličnih refleksija, klupskog opuštanja i melanholične euforije“.<ref>{{cite web |url=https://www.nme.com/news/music/kylie-minogue-announces-new-album-tension-3442858 |title=Kylie Minogue announces new album ''Tension'' |last=Wilkes |first=Emma |work=[[New Musical Express|NME]] |date=12. maj 2023 |access-date=14. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref>{{cite web |url=https://www.aria.com.au/charts/news/queen-kylie |title=Queen Kylie |date=29. septembar 2023 |publisher=Australian Recording Industry Association |access-date=29. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogues-tension-earns-her-ninth-number-1-album/ |title=Kylie Minogue's ''Tension'' earns her ninth Number 1 album |last=Smith |first=Carl |publisher=[[Official Charts Company]] |date=29. septembar 2023 |access-date=30. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> Naslovna pjesma „[[Tension (pjesma Kylie Minogue)|Tension]]“ objavljena je kao drugi singl i dostigla je Top 20 u Velikoj Britaniji i na Dance/Electronic Songs listi. „[[Hold On to Now]]“ je potom objavljen kao treći i posljednji singl.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/pop/kylie-minogue-new-single-tension-release-date-1235403365/ |title=Kylie Minogue Ratchets Up the "Tension" With New Single Announcement: 'Are You Ready?' |last=Daw |first=Stephen |date=30. august 2023 |work=[[Billboard]] |access-date=14. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-extension-extended-mixes-album-tension/ |title=Kylie Minogue's ''Extension (The Extended Mixes)'' album: release date, tracklisting, cover, formats and more |last=Smith |first=Carl |date=2. novembar 2023 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=12. novembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> [[Datoteka:Kylie Minogue 01.jpg|mini|left|170px|Minogue u Singapuru u septembru 2024.]] U novembru 2023. Minogue je krenula na koncertnu rezidenciju pod nazivom [[More Than Just a Residency]] u hotelu i kazinu The Venitian u [[Las Vegas]]u, Nevada. Koncert je rasprodat za nekoliko minuta. ''[[The Sydney Morning Herald]]'' je napisao da je koncert bio „kratak i pravi udarac euforije Vegasa“.<ref>{{cite web |url=https://www.smh.com.au/culture/music/vegas-high-in-an-intimate-setting-kylie-delivers-nostalgia-with-sparkle-20231105-p5ehne.html |title=Vegas high: in an intimate setting, Kylie delivers nostalgia with sparkle |last=Idato |first=Michael |date=5. novembar 2023 |work=[[The Sydney Morning Herald]] |access-date=18. decembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> Sledećeg mjeseca, televizijski koncertni specijal pod nazivom ''An Audience with Kylie'' snimljen je u Royal Albert Hallu i emitovan na [[ITV]].<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/dec/10/an-audience-with-kylie-review-so-fabulously-extravagant-it-needs-a-camp-o-meter |title=''An Audience With Kylie'' review – so fabulously extravagant it needs a camp-o-meter |last=Nicholson |first=Rebecca |date=10. decembar 2023 |work=[[The Guardian]] |access-date=11. decembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U februaru 2024. Minogue je potpisala ugovor sa agencijom [[United Talent Agency]] za nastupe uživo u Kanadi i SAD, kao i za glumačke uloge širom sveta.<ref>{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/music-news/kylie-minogue-signs-uta-live-representation-acting-north-america-1235821983/ |title=Kylie Minogue Signs With UTA (Exclusive) |author=Fekadu, Mesfin |date=13. februar 2024 |work=[[The Hollywood Reporter]] |access-date=14. februara 2024 |language=na engleskom}}</ref> Sledećeg mjeseca, dobila je nagradu u kategoriji „Izuzetan Doprinos Muzici“ na [[Brit Awards]] iz 2024. godine, gdje je izvela popuri svojih singlova.<ref>{{cite web |url=https://edition.cnn.com/2024/03/02/entertainment/kylie-minogue-brits-global-icon-award/index.html |title=Kylie Minogue honored with global icon award at the Brits |last=Heching |first=Dan |date=2. mart 2024 |publisher=[[CNN]] |access-date=3. marta 2024 |language=na engleskom}}</ref> Istog mjeseca, dobila takođe je i „Billboard Women in Music“ nagradu za ikonu. Zatim je nastupila u martu sa američkom pjevačicom [[Madonna|Madonnom]] u okviru njene koncertne turneje pod nazivom [[The Celebration Tour]]. Minogue je izjavila da se to „dugo očekivalo“ i Madonna koja osipuje Minogue kao „preživelicu i borca“.<ref>{{cite web |url=https://people.com/madonna-kylie-minogue-team-up-first-performance-celebration-tour-los-angeles-8606332 |title=Madonna and Kylie Minogue Team Up for First-Ever Performance Together During Celebration Tour: 'A Long Time Coming' |last=Kaplan |first=Ilana |date=8. mart 2024 |work=People |access-date=9. marta 2024 |language=na engleskom}}</ref> U oktobru 2024. Minogue je objavila svoj sedamnaesti studijski album pod nazivom ''[[Tension II]]''. Prvi singl „[[Lights Camera Action]]“ je objavljen prethodnog mjeseca.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-announces-tension-sequel-album-tension-ii/ |title=Kylie Minogue announces Tension sequel album ''Tension II'' |last=Griffiths |first=George |date=19. septembar 2024 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=19. septembra 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je dosegao prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref>{{cite web |url=https://au.rollingstone.com/music/music-news/kylie-minogue-tension-ii-ninth-aussie-no-1-album-68379/ |title=Kylie Minogue's ''Tension II'' Officially Marks Her Ninth Australian No. 1 Album |last=Lynch |firs=Jessica |date=25. oktobar 2024 |work=[[Rolling Stone]] Australia |access-date=25. oktobra 2024 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-tension-ii-number-1-album/ |title=Kylie Minogue celebrates 10th Official Number 1 album with ''Tension II'' |last=Smith |first=Carl |date=25. oktobar 2024 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=26. oktobra 2024 |language=na engleskom}}</ref> ''[[New Musical Express|NME]]'' je opisao album kao „čvršći i smeliji“, tvrdeći da „prevazilazi svog prethodnika i da je jak sam po sebi“.<ref>{{cite web |url=https://www.nme.com/reviews/album/kylie-minogue-tension-ii-review-3804266 |title=Kylie Minogue – ''Tension II'' review: this pop icon is second to none |last=Ziwei |first=Puah |date=19. oktobar 2024 |work=[[New Musical Express|NME]] |access-date=19. oktobra 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je takođe sadržao saradnje koje su prethodno objavljene kao singlovi. Pjesma „[[Dance Alone]]“ u kojoj učestvuje australijska pjevačica [[Sia]] je objavljena u februaru 2024. Singl dosegao je osmo mjesto na Dance/Electronic Songs listi. Pjesma „[[Midnight Ride]]“ sa južnoafričkim pjevačem [[Orville Peck|Orvilleom Peckom]] i američkim producentom [[Diplo]]m je objavljena u junu 2024. Pjesma „[[My Oh My (pjesma Kylie Minogue)|My Oh My]]“ sa američkom pjevačicom i tekstopiscem [[Bebe Rexha|Bebe Rexhom]] i švedskom pjevačicom [[Tove Lo]] je objavljena sledećeg mjeseca. Konačno, pjesma „[[Edge of Saturday Night]]“ sa američkim di-džejem i producentom [[The Blessed Madonna|The Blessed Madonnom]] je objavljena sledećeg mjeseca. U februaru 2025. Minogue je krenula na turneju pod nazivom [[Tension Tour]], putujući kroz Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Evropu, Aziju i Australiju.<ref>{{cite web |url=https://www.perthnow.com.au/entertainment/music/kylie-minogue-reacts-to-perth-fans-video-ahead-of-first-show-of-global-tension-tour-2025-at-rac-arena-c-17734114 |title=Kylie Minogue reacts to Perth fan's video ahead of first show of global Tension Tour 2025 at RAC Arena |last=Maher |first=Chloe |date=15. februar 2025 |work=Perth Now |access-date=15. februara 2025 |language=na engleskom}}</ref> ''[[Billboard]]'' je opisao kao svoju „najveću turneju od 2011. godine“.<ref>{{cite web |last=Kaufman |first=Gil |date=3. oktobar 2024 |title=Kylie Minogue Announces North American Dates for 2025 Tension Tour |url=https://www.billboard.com/music/pop/kylie-minogue-north-american-dates-2025-tension-tour-1235792000/ |access-date=19. oktobra 2024 |work=[[Billboard]] |language=na engleskom}}</ref> ''[[The Guardian]]'' je nazvao turneju „izletom u svaki period i podsetnikom na mnoge hitove koje je Minogue proizvela“.<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2025/feb/16/kylie-minogue-review-tension-world-tour-kicks-off-with-euphoric-show-stuffed-with-hit-after-hit |title=Kylie Minogue review – Tension world tour kicks off with euphoric show stuffed with hit after hit |last=Cain |first=Sian |date=16. februar 2025 |work=[[The Guardian]] |access-date=16. februara 2025 |language=na engleskom}}</ref> Pjesma „[[Someone for Me]]“ objavljena je kao drugi singl sa albuma prethodnog mjeseca. == Javna slika == Godine 1993. australijski reditelj [[Baz Luhrmann]] upoznao je Minogue sa američkim fotografom [[Bert Stern|Bertom Sternom]], priznatim po saradnji sa američkom glumicom [[Marilyn Monroe]]. Stern ju je fotografisao u [[Los Angeles]]u i primetio da Minogue posjeduje sličnu mješavinu ranjivosti i erotike kao Monroe.<ref>Baker and Minogue, str. 50</ref> Tokom karijere birala je fotografe koji su kreirali njen novi „izgled“, a te fotografije su se pojavljivale u magazinima od trendi časopisa ''[[The Face]]'' do sofisticiranih izdanja poput ''[[Vogue]]'' i ''[[Vanity Fair]]''. Stilista [[William Baker]] smatra da je to jedan od razloga zašto je u Evropi postala deo mejnstrim [[popularna kultura|pop kulture]] uspješnije od pjevača koji su se usredotočili isključivo na prodaju ploča.<ref>Baker and Minogue, str. 65</ref> Do 2000. godine, Minogue je stekla značajan muzički vjerodostojnost jer je njena karijera trajala duže nego što su kritičari predviđali.<ref name="Copley">Copley, str. 128</ref> Njena transformacija iz „[[djevojka iz susjedstva|djevojke iz susjedstva]]“ u sofisticiranu i koketnu izvođačicu privukla je nove obožavatelje.<ref name="Copley"/> U septembru 2002. [[VH1]] ju je rangirao na 27. mjesto liste „100 najseksipilnijih umjetnica“. Takođe ju je časopis ''[[Men's Health]]'' 2013. godine uvrstio među „100 najzgodnijih žena svih vremena“.<ref>{{cite web |title=The 100 Hottest Women of All-Time |url=https://www.menshealth.com/sex-women/g19547274/hottest-women-all-time/?slide=38 |work=[[Men's Health]] |access-date=15. augusta 2019 |date=22. novembar 2013 |language=na engleskom}}</ref> Minogue je tokom cele karijere bila inspirisana i upoređivana sa američkom pjevačicom [[Madonna|Madonnom]].<ref name=Goddessofthemoment/><ref>{{cite web |last=Kemp |first=Rob |url=https://www.rollingstone.com/artists/kylieminogue/biography |title=Kylie Minogue biography |year=2004 |work=[[Rolling Stone]] |access-date=5. augusta 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071224105839/http://www.rollingstone.com/artists/kylieminogue/biography |archive-date=24. decembra 2007 |language=na engleskom}}</ref> Njena turneja [[Rhythm of Love Tour]] iz 1991. godine bila je kritikovana jer je vizuelno previše podsjećala na Madonninu turneju [[Blond Ambition World Tour]].<ref>Baker and Minogue, str. 58</ref> Pišući za ''[[The Observer]]'', [[Rufus Wainwright]] ju je opisao kao „anti-Madonnu“, ističući njenu samospoznaju i nedostatak potrebe za intelektualizacijom svog imidža. Kathy McCabe iz ''[[The Daily Telegraph (Australija)|The Daily Telegraph]]'' primetila je da Minogue i Madonna slijede slične stilove u muzici i modi, ali je zaključila da se „na ljestvici pop kulture istinski razlikuju u svojim nastupima“, takođe dodajući da je „Madonna mračna sila, a Kylie svetla sila“. Sama Minogue je izjavila za Madonnu da je „Njen ogroman uticaj na svet, u popu i modi, značio da nisam bila imuna na trendove koje je stvarala. Veoma se divim Madonni, ali na početku je otežala umjetnicima poput mene, učinila je sve što se moglo uraditi“ i „Madonna je kraljica popa, ja sam princeza popa. Veoma sam zadovoljna time“. U martu 2010. istraživači su proglasili Minogue „najmoćnijom poznatom ličnošću u Britaniji“. Studija je ispitala kako marketinški stručnjaci identifikuju partnerstva između poznatih ličnosti i brendova. Jedan od njih je izjavio da je „Kylie široko prihvaćena kao usvojena Britanka. Ljudi je poznaju, vole je i okružena je pozitivnim pričama“. U maju 2020. Alison Boshoff iz ''[[The New Zealand Herald]]'' nazvala ju je „velikom kraljicom popa koja se vratila iz svakog zastoja“ u svom životu i karijeri.<ref>{{cite web |url=https://www.nzherald.co.nz/entertainment/how-kylie-minogue-is-cashing-in-on-her-109-million-fortune/ORIP5LSKLSQE5UHAPNDR6RF5PM/ |title=How Kylie Minogue is cashing in on her $109 million fortune |last=Boshoff |first=Alison |date=1. juni 2020 |access-date=4. septembra 2023 |work=[[The New Zealand Herald]] |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2020. Nick Levine iz BBC opisao ju je kao „najpotcenjeniju ikonu popa“, dodajući da je Minogue „trajala više od 30 godina isporučujući pop pjesme sa strašću i zadržavajući sasvim simpatičnu ličnost tokom tog vremena, u tako nemilosrdnoj industriji“.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/culture/article/20201110-why-kylie-minogue-is-pops-most-underestimated-icon |title=Why Kylie Minogue is pop's most underestimated icon |last=Levine |first=Nick |publisher=[[BBC]] |date=11. novembar 2020 |access-date=4. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U junu 2023. Barbara Ellen iz ''[[The Guardian]]'' je prokomentarisala da su „skromnost, simpatičnost i ranjivost pomogli Minogue da održi privlačnost“, 36 godina nakon što je objavljen singl „[[I Should Be So Lucky]]“ iz 1987. godine.<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2023/jun/04/kylie-minogue-at-55-why-we-just-cant-get-the-singer-out-of-our-heads |title=Kylie Minogue at 55: why we just can't get the singer out of our heads |last=Ellen |first=Barbara |work=[[The Guardian]] |date=4. juni 2023 |access-date=4. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> == Postignuća i priznanja == Minogue je dobila mnoge nagrade i priznanja, uključujući dve [[Grammy]] nagrade,<ref>{{cite web |url=https://www.vulture.com/2024/02/grammys-2024-kylie-minogue-wins-padam-padam.html |title="Padam Padam", You Hear It and It Wins |last=Frank |first=Jason P. |date=4. februar 2024 |work=Vulture |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> četiri [[Brit Awards]] nagrade, osamnaest [[ARIA Music Awards]] nagrade, dve [[MTV Video Music Awards]] nagrade,<ref>{{cite web |work=[[Billboard]] |url=https://www.billboard.com/articles/news/74257/2002-mtv-video-music-awards-winners |title=2002 MTV Video Music Awards Winners |date=1. septembar 2002 |access-date=25. januara 2019 |language=na engleskom}}</ref> tri [[MTV Europe Music Awards]] nagrade<ref>{{cite web |url=https://www.mtvema.com/articles/zc81dv/mtv-recognizes-artists-with-2023-mtv-ema-awards |title=MTV Recognizes Artists with 2023 MTV EMA Awards |date=5. novembar 2023 |publisher=[[MTV Europe Music Awards]] |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom |archive-date=2023-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231105211236/https://www.mtvema.com/articles/zc81dv/mtv-recognizes-artists-with-2023-mtv-ema-awards }}</ref> i šest Mo Awards nagrade, uključujući i nagradu u kategoriji „Australijska Izvođačica Godine“ 2001. i 2003. godine. U oktobru 2007. nagrađena je Music Industry Trust nagradom za priznanje njene karijere duge 20 godina i proglašena je „ikonom popa i stila“, postavši prva muzičarka koja je dobila Music Industry Trust nagradu.<ref name=bill70>{{cite web |title=Kylie Minogue To Be Honored With Australia's Top Live Entertainment Award |url=https://www.billboard.com/articles/news/1568570/kylie-minogue-to-be-honored-with-australias-top-live-entertainment-award |work=[[Billboard]] |access-date=22. augusta 2019 |date=28. juni 2013 |last=Brandle |first=Lars |language=na engleskom}}</ref><ref name="metro.co.uk">{{cite web|url=http://metro.co.uk/2007/10/29/kylies-hailed-as-a-pop-icon-422490/ |title=Kylie's hailed as a 'pop icon'. |work=Metro |access-date=28. septembra 2014 |date=29. oktobar 2007 |language=na engleskom}}</ref> U julu 2008. [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Princ Charles]] ju je odlikovao oficirom [[Orden Britanske imperije|Ordena Britanske imperije]].<ref name=Obe/> Iste godine je odlikovana viteza francuskog [[Orden umjetnosti i književnosti|Ordena umjetnosti i književnosti]].<ref name="Frenchhonour"/> U aprilu 2017. Britansko-australijsko društvo je dodijelilo Minogue nagradu za 2016. godinu za izuzetan doprinos poboljšanju odnosa i bilateralnog razumijevanja između zemalja. Natpis glasi: „U znak priznanja za značajan doprinos odnosima Britanije i Australije kao priznate pjevačice, tekstopisca, glumice i kultne ličnosti u obe zemlje“.<ref name=newsau>{{cite web |url=https://www.news.com.au/entertainment/celebrity-life/pop-princess-kylie-minogue-honoured-by-prince-philip-and-declared-a-cultural-ambassador/news-story/e9ccc9fc2b2394192d9d7ec5dc60e18a |date=4. april 2017 |access-date=15. augusta 2019 |title=Pop princess Kylie Minogue honoured by Prince Philip and declared a cultural ambassador |publisher=News.com.au |last=Whinnett |first=Ellen |language=na engleskom}}</ref> Nagrada je objavljena na prijemu u Australia Houseu, ali ju je sljedećeg dana lično uručio [[Princ Philip, vojvoda od Edinburgha|princ Philip]] u [[Windsor (zamak)|dvorcu Windsor]].<ref name=newsau/> U januaru 2019. dodeljena joj je titula oficira [[Orden Australije|Ordena Australije]] na Počastima Dana Australije.<ref>{{cite web |title=Australia Day honours list: Kylie Minogue and Peter Reith among 2019 recipients |url=https://www.theguardian.com/australia-news/2019/jan/25/australia-day-honours-list-kylie-minogue-and-peter-reith-among-2019-recipients |work=[[The Guardian]] |date=25. januar 2019 |access-date=2. septembar 2021 |language=na engleskom}}</ref> U augustu 2004. Minogue je imala rekord za najviše singlova na prvom mjestu na australijskoj listi singlova sa devet.<ref>{{cite web |title=Australian Recording Artists Make ARIA Chart History |url=http://www.aria.com.au/pages/AustralianRecordingArtistsMakeARIAChartHistory.htm |date=3. august 2004 |access-date=13. augusta 2019 |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20040816051404/http://www.aria.com.au/pages/AustralianRecordingArtistsMakeARIAChartHistory.htm |archive-date=16. augusta 2004}}</ref> U novembru 2011. [[Australian Recording Industry Association]] primilo je Minogue u ARIA dvorani slavnih. U januaru 2011. Minogue je dobila priznanje za ''[[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]]'' za najduže uzastopne decenije sa albumima koji su dostigli pet najboljih mjesta u Velikoj Britaniji, što su postigli svi njeni albumi.<ref>{{cite web |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/9000/most-consecutive-decades-with-top-five-albums-(uk)-(female) |title=Most Consecutive Decades With Top Five Albums (UK) (Female) |work=[[Guinnessova knjiga rekorda]] |access-date=1. januara 2011 |language=na engleskom}}</ref> Sledećeg mjeseca, ušla je u historiju jer su joj se dve pjesme koji su dostigli pet najboljih mjesta na [[Dance Club Songs]] listi, sa njenim singlovima „[[Better than Today]]“ čiji je dostigao prvo mjesto i „[[Higher (pjesma Taia Cruza)|Higher]]“ treće mjesto.<ref name=bill11/> U junu 2012. [[Official Charts Company]] je pomenula Minogue kao dvanaestu najprodavaniju pjevačicu u Velikoj Britaniji do danas i treću najprodavaniju pjevačicu, prodavši preko 10 milijona singlova.<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/the-official-singles-charts-biggest-selling-artists-of-all-time-revealed-1431/ |title=The Official Singles Charts' biggest selling artists of all time revealed! |last=Kreisler |first=Lauren |publisher=[[Official Charts Company]] |date=4. juni 2012 |access-date=12. januara 2021 |language=na engleskom}}</ref> U decembru 2016. ''[[Billboard]]'' ju je smjestio na osamnaestu najuspješnijih plesnih umjetnica svih vremena. U novembru 2020. postala je jedina pjevačica koja je dostigla prvo mjesto na britanskoj listi albuma u pet uzastopnih decenija, kada je njen studijski album ''[[Disco (album, Kylie Minogue)|Disco]]'' dostigao prvo mjesto.<ref name=disco20/> U junu 2023. postala je jedina pjevačica koja je dostigla Top 10 na britanskoj listi singlova od 1980-ih do 2020-ih, kada je njen singl „[[Padam Padam]]“ dostigao osmo mjesto.<ref name=Padam/> U decembru 2025. postala je prva pjevačica na britanskoj listi singlova čiji je singl dostigao prvo mjesto u četiri različite decenije, tokom 1980-ih, 1990-ih, 2000-ih i 2020-ih.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/christmas-number-1-2025-kylie-minogue-xmas/ |title=Christmas Number 1 2025: Kylie Minogue's "XMAS" breaks Official Chart records! |last=Smith |first=Carl |date=19. decembar 2025 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=20. decembra 2025 |language=na engleskom}}</ref> Od novembra 2020. Minogue je prodala 80 milijona ploča širom sveta.<ref>{{cite web |title=Kylie heads back to dancefloor with new album ''Disco'' |url=https://www.reuters.com/article/us-music-kylie-minogue-disco/kylie-heads-back-to-dancefloor-with-new-album-disco-idUSKBN27Q2AL |work=Reuters |date=10. novembar 2020 |access-date=18. novembra 2021 |last=Mills |first=Sarah |language=na engleskom}}</ref> Ona je najuspešnija australijska pjevačica svih vremena.<ref name=pjoye/><ref name=ew1/> == Diskografija == {{Main|Diskografija Kylie Minogue}} {{col-begin}} {{col-2}} === Studijski albumi === * ''[[Kylie (album)|Kylie]]'' (1988) * ''[[Enjoy Yourself]]'' (1989) * ''[[Rhythm of Love]]'' (1990) * ''[[Let's Get to It]]'' (1991) * ''[[Kylie Minogue (album)|Kylie Minogue]]'' (1994) * ''[[Impossible Princess]]'' (1997) * ''[[Light Years]]'' (2000) * ''[[Fever (album, Kylie Minogue)|Fever]]'' (2001) * ''[[Body Language (album, Kylie Minogue)|Body Language]]'' (2003) * ''[[X (album, Kylie Minogue)|X]]'' (2007) * ''[[Aphrodite (album)|Aphrodite]]'' (2010) * ''[[Kiss Me Once]]'' (2014) * ''[[Kylie Christmas]]'' (2015) * ''[[Golden (album, Kylie Minogue)|Golden]]'' (2018) * ''[[Disco (album, Kylie Minogue)|Disco]]'' (2020) * ''[[Tension (album, Kylie Minogue)|Tension]]'' (2023) * ''[[Tension II]]'' (2024) {{col-2}} === Kompilacijski albumi === * ''[[Greatest Hits (album, Kylie Minogue)|Greatest Hits]]'' (1992) * ''[[Hits+]]'' (2000) * ''[[Ultimate Kylie]]'' (2004) * ''[[The Best of Kylie Minogue]]'' (2012) * ''[[The Abbey Road Sessions]]'' (2012) * ''[[Step Back in Time: The Definitive Collection]]'' (2019) === Albumi uživo === * ''[[Intimate and Live]]'' (1998) * ''[[Showgirl (album)|Showgirl]]'' (2005) * ''[[Showgirl Homecoming Live]]'' (2007) * ''[[Kylie Live in New York]]'' (2009) * ''[[Aphrodite Les Folies Live in London]]'' (2011) * ''[[Kiss Me Once Live at the SSE Hydro]]'' (2015) * ''[[Golden Live in Concert]]'' (2019) {{col-end}} == Lista koncertnih turneja == * [[Disco in Dream]] (1989) * [[Enjoy Yourself Tour]] (1990) * [[Rhythm of Love Tour]] (1991) * [[Let's Get to It Tour]] (1991) * [[Intimate and Live Tour]] (1998) * [[On a Night Like This Tour]] (2001) * [[KylieFever2002]] (2002) * [[Showgirl: The Greatest Hits Tour]] (2005) * [[Showgirl: The Homecoming Tour]] (2006–2007) * [[KylieX2008]] (2008–2009) * [[For You, for Me Tour]] (2009) * [[Aphrodite: Les Folies Tour]] (2011) * [[Anti Tour]] (2012) * [[Kiss Me Once Tour]] (2014–2015) * [[Golden Tour]] (2018–2019) * [[Tension Tour]] (2025) == Filmografija == {{Main|Filmografija Kylie Minogue}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |last1=Baker |first1=William |last2=Minogue |first2=Kylie |title=Kylie: La La La |url=https://archive.org/details/kylielalala0000mino_d4a5 |publisher=Hodder & Stoughton |year=2002 |language=na engleskom |isbn=978-0-340-73440-7}} * {{Cite book |last=Brown |first=Tony |last2=Kutner |first2=Jon |last3=Warwick |first3=Neil |title=The Complete Book of the British Charts Singles and Albums |url=https://archive.org/details/completebookofbr0000brow |publisher=Omnibus Press |year=2002 |language=na engleskom |isbn=978-0-7119-9075-3}} * {{Cite book |last=Copley |first=Paul |title=Marketing Communications Management: Concepts and Theories, Cases and Practices |url=https://archive.org/details/marketingcommuni0000copl |publisher=Butterworth-Heinemann |language=na engleskom |year=2004 |isbn=978-0-7506-5294-0}} * {{Cite book |last=Hartley |first=John |title=Tele-ology: Studies in Television |url=https://archive.org/details/teleologystudies00hart |year=1992 |language=na engleskom |publisher=Psychology Press |isbn=978-0-415-06818-5}} * {{Cite book |last=Shuker |first=Roy |title=Understanding Popular Music |url=https://archive.org/details/understandingpop0000shuk |publisher=Routledge, Second Edition |year=2001 |language=na engleskom |isbn=978-0-415-23509-9}} * {{Cite book |last=Smith |first=Sean |title=Kylie |url=https://archive.org/details/kylie0000smit |year=2014 |language=na engleskom |publisher=[[Simon & Schuster]] |isbn=978-147-113-5804 |access-date=3. aprila 2015}} * {{Cite book |last=Smith |first=Sean |title=Kylie Confidential |url=https://archive.org/details/kylieconfidentia0000smit |publisher=Michael O'Mara Books Limited |year=2002 |language=na engleskom |isbn=978-1-85479-415-4}} * {{Cite book |last=Sutherland |first=Byrony |last2=Ellis |first2=Lucy |title=Kylie: Showgirl |url=https://archive.org/details/kylieshowgirluno0000suth |publisher=Omnibus Press |year=2002 |language=na engleskom |isbn=978-0-7119-9294-8}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Kylie Minogue}} * [http://www.kylie.com Službena stranica] {{en icon}} * {{IMDb ime|id=0001541|name=Kylie Minogue}} {{Kylie Minogue}} {{Singlovi Kylie Minogue}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1968||Minogue, Kylie}} [[Kategorija:Kylie Minogue| ]] [[Kategorija:Australijske filmske glumice]] [[Kategorija:Australijske pjevačice]] [[Kategorija:Pop-pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Melbourne]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] 151n9prtkmve9bfcx2dvz84jqwrwfn7 42580841 42580840 2026-04-14T00:34:29Z Hypuxylun 13561 /* 1987–1992: Prve godine u pjevačkoj karijeri */ 42580841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | tip = pjevač | ime = Kylie Minogue | slika = KylieMinogue-byPhilipRomano.jpg | širina_slike = | opis_slike = Minogue 2025. godine | alias = | puno_ime = Kylie Ann Minogue | datum_rođenja = {{birth date and age|1968|5|28|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Australija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | druga_imena = | žanr = [[Pop muzika|Pop]], [[dance-pop]], [[disco]] | instrument = [[Vokali]] | zanimanje = [[pjevačica]], [[tekstopiskinja]], [[glumica]] | godine_aktivnosti = 1979–danas | label = [[Pete Waterman Entertainment|PWL]] (1987–1992)<br/>[[Mushroom Records|Mushroom]] (1987–danas)<br/>[[Deconstruction Records|Deconstruction]] (1994–1998)<br/>[[Parlophone]] (1999–2016)<br/>[[EMI]] (1999–2008)<br/>[[Capitol Records|Capitol]] (2002–2008)<br/>[[BMG Rights Management|BMG]] (2017–danas) | porodica = [[Dannii Minogue]] (sestra) | povezani_izvođači = | nagrade = | URL = [http://www.kylie.com/ www.kylie.com] | potpis = Kylie Minogue's signature.svg }} '''Kylie Ann Minogue''' ([[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Australija]], [[28. maj]]a [[1968]].), takođe poznatija jednostavno kao '''Kylie''', je australijska pjevačica, tekstopiskinja i glumica. Minogue je najprodavanija australijska umjetnica svih vremena, sa preko 80 miliona prodatih ploča širom svijeta. Postala je poznata pojavljujući se u australijskoj sapunici ''Neighbours'', u kojoj je glumila dvije godine. Od tada je započela karijeru kao muzička umjetnica krajem 1980-ih, što joj je donelo veliki uspjeh i uglavnom pozitivne kritike kod publike. Kroz njenu karijeru Minogue je dobila nekoliko počasnih imena od evropske štampe kao što su „Princess of Pop“ („Princeza Popa“) ili „Goddess of Pop“ („Boginja Popa“). Iako je rođena i odgojena u Melbourneu u Australiji, Minogue je živjela i radila u Ujedinjenom Kraljevstvu od 1990-ih, ali se vratila da živi u Melbourneu 2022. godine. Minogue je 1987. godine potpisala ugovor sa kućom [[Pete Waterman Entertainment|PWL]] sa kojom je izdala svoj prvi studijski album ''[[Kylie (album)|Kylie]]''. Pod ovom kućom objavila je četiri [[bubblegum pop]] i [[dance-pop]] studijska albuma. Do ranih 1990-ih, Minogue je objavila nekoliko singlova koji su stigli do Top 10 u Australiji i Velikoj Britaniji. Preuzevši više kreativne kontrole nad svojom glazbom, Minogue je potpisala ugovor sa kućom [[Deconstruction Records]], gdje je 1994. godine izdala album ''[[Kylie Minogue (album)|Kylie Minogue]]'' i 1997. godine album ''[[Impossible Princess]]'', oba dobivši odlične kritike. Vraćajući se poznatijoj dance muzici, Minogue je potpisala ugovor sa kućom [[Parlophone]], gdje je izdala album ''[[Light Years]]'' i singl „[[Spinning Around]]“ 2000. godine. Sljedeći album ''[[Fever (album, Kylie Minogue)|Fever]]'' iz 2001. godine je bio uspjeh u mnogim državama, uključujući i Sjedinjene Države, i postao njen najprodavaniji album do sada. Vodeći singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ postao je jedan od najuspješnijih singlova 2000-ih, prodavši se u više od pet miliona kopija. Sa svojim albumom ''[[Disco (album, Kylie Minogue)|Disco]]'' iz 2020. godine, Minogue je postala prva umjetnica čiji je album dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji u pet uzastopnih decenija, od [[1980-ih]] do [[2020-ih]]. Minogue je tokom svoje karijere dobila nekoliko nagrada i nominacija, uključujući dvije [[Grammy]] nagrade, četiri [[Brit Awards]] nagrade i nekoliko [[ARIA Music Awards]] nagrada. Takođe je dobila neke počasti i priznanja. Godine 2008. Minogue je dodijeljena titula oficira [[Orden Britanske imperije|Ordena Britanske imperije]] za doprinos u muzici. Iste godine francuska vlada joj je dodijelila titula viteza francuskog [[Orden umjetnosti i književnosti|Ordena umjetnosti i književnosti]] i književnosti zbog doprinosa u francuskoj kulturi. Godine 2011. Minogue je dobila počasnu titulu „Doktor Zdravstvenih Nauka“ na [[Univerzitet Anglia Ruskin|Univerzitetu Anglia Ruskin]] zbog svog truda u podizanju svijesti o raku dojke. Iste godine na 25. godišnjici dodjele muzičkih nagrada ARIA, uvrštena je u Dvoranu slavnih. Godine 2019. Minogue je dodijeljena titula oficira [[Orden Australije|Ordena Australije]] povodom Dana Australije. == Biografija == === 1968–1986: Rani život i početak karijere === Kylie Ann Minogue rođena je 28. maja 1968. godine u [[Melbourne]]u u Australiji.<ref>Hartley 1992, str. 218</ref> Njen otac, Ronald Charles Minogue, Australijanac je [[Irci|irskog]] porekla, dok je majka Carol Ann Jones poreklom iz [[Velšani|Walesa]].<ref name="Smith11">Smith 2014, str. 11</ref> Neposredno prije Minoguenog rođenja, Ron je dobio posao računovođe koji je radio narednih nekoliko godina, dok je Carol radila kao profesionalna plesačica.<ref name="Smith13">Smith 2014, str. 13</ref> Minogue je najstarije od troje dece, njen mlađi brat, Brendan Minogue, radi kao snimatelj vijesti u Australiji, a njena mlađa sestra, [[Dannii Minogue]], je takođe pjevačica i televizijska ličnost.<ref name=survivor>{{Cite web |title=Pop princess is a survivor |work=[[The Sydney Morning Herald]] |date=17. maj 2005 |url=http://www.smh.com.au/news/People/Pop-princess-is-a-survivor/2005/05/17/1116095959462.html |accessdate=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Porodica se često selila u različita predgrađa Melbournea kako bi mogli pokriti životne troškove, što je Minogue palo teško u djetinjstvu. Uslijed nedovoljnih primanja, Ron je radio kao računovođa u porodičnoj auto-firmi dok je Carol radila kao konobarica u obližnjoj bolnici.<ref name="Smith13"/> Nakon premještaja u predgrađe Surrey Hills u Melbourneu, Minogue je kratko vrijeme išla u Studfield osnovnu školu, prije nego što se premjestila u školu Camberwell. Zatim je išla u istoimenu srednju školu.<ref name="Goddessofthemoment">{{Cite web |last=Lister |first=David |title=Kylie Minogue: Goddess of the moment |work=[[The Independent]] |date=23. februar 2002 |url=https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kylie-minogue-goddess-of-the-moment-661725.html |accessdate=26. juli 2009 |archivedate=2. decembra 2009 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091202225506/https://www.independent.co.uk/news/people/profiles/kylie-minogue-goddess-of-the-moment-661725.html |deadurl=yes |language=na engleskom}}</ref> Tokom školskog života, Minogue je bilo teško pronaći prijatelje.<ref>Smith 2014, str. 21</ref> Diplomu srednje škole dobila je uz položene predmete umjetnost, grafika i engleski jezik.<ref name="Smith36">Smith 2014, str. 36</ref> Minogueova je sebe opisala kao osobu prosečne inteligencije i skromnog uspjeha u školi.<ref name="Smith36"/> Minogue se počela pojavljivati kroz male uloge poput onih u [[sapunica]]ma ''The Sullivans'' 1979. godine i ''Skyways'' 1980. godine.<ref name=survivor/> Godine 1985. dobila je jednu od glavnih uloga u televizijskoj seriji ''The Henderson Kids''.<ref>{{Cite web |last=Wearring |first=Miles |title=Kylie's life on screen |publisher=News.com.au |date=23. oktobar 2009 |url=https://www.news.com.au/entertainment/music/kylies-life-on-screen/news-story/f7339e535a55034b41e93ec7d549c19d?sv=6c0b7f77d0bbe4fb005fe06d5d0aa173 |accessdate=2. aprila 2021 |language=na engleskom}}</ref> Minogueova je napravila pauzu od škole kako bi snimala. Iako njena majka nije bila zadovoljna ovim, Minogue je smatrala da je morala da se osamostali kako bi se mogla probiti u filmskoj i muzičkoj industriji.<ref name="pg32">Smith 2014, str. 32</ref> Odlučivši da krene putem muzičke karijere, Minogue je snimila demo kasetu za producente nedjeljnog muzičkog programa ''Young Talent Time'',<ref>{{Cite web |last=Adams |first=Cameron |title=Kylie Minogue&nbsp;– 20 years on |work=[[Herald Sun]] |date=2. august 2007 |url=http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,22171653-2902,00.html |accessdate=27. juli 2009 |language=na engleskom |archive-date=28. decembra 2012 |archive-url=https://archive.today/20121228210117/http://www.heraldsun.com.au/entertainment/music/kylie-150-20-years-on/story-e6frf9hf-1111114086189 |dead-url=yes }}</ref> u kojoj je Dannii učestvovala kao redovni izvođač.<ref>Smith 2002, str. 16</ref> Minogue je prvi put pjevala na televiziji u emisiji 1985. godine, ali nije pozvana da se pridruži glumačkoj postavi. Minogue je glumila Charlene Mitchell, školarka koja je postala mehaničarka u garaži u sapunici ''Neighbours'' 1986. godine.<ref name="Goddessofthemoment"/> Predstava je postigla popularnost u Velikoj Britaniji, a ljubavna priča između njenog lika i lika kojeg je glumio Jason Donovan doživjela je vrhunac u epizodi vjenčanja 1987. godine, koju je pratilo 20 miliona britanskih gledalaca.<ref>{{Cite web |last=Simpson |first=Aislinn |title=Kylie Minogue celebrates 40th birthday |work=[[The Daily Telegraph]] |location=London |date=27. maj 2008 |url=https://www.telegraph.co.uk/news/celebritynews/2036175/Kylie-Minogue-celebrates-40th-birthday.html |accessdate=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Minogueova je bila prva osoba koja je osvojila četiri Logie nagrade u jednoj godini, a bila je i najmlađi nosilac nagrade „Gold Logie“ za titulu „Najpopularnija Televizijska Izvođačica“, na osnovu glasova publike. === 1987–1992: Prve godine u pjevačkoj karijeri === Na dobrotvornom koncertu australijskog fudbalskog kluba [[Fitzroy Football Club]], Minogue je izvela pjesmu „[[I Got You Babe]]“ kao duet sa kolegom glumcem Johnom Watersom i „[[The Loco-Motion]]“ kao bis.<ref>Smith 2014, str. 49</ref> Potonji je kasnije snimljen kao demo i preimenovan u „Locomotion“. Nakon toga, Minogue je potpisala ugovor sa izdavačkom kućom [[Mushroom Records]] početkom 1987. godine na osnovu svoje popularnosti iz ''Neighbours''.<ref>Smith 2002, str. 51</ref> „Locomotion“ je objavljena kao njen debitantski singl u Australiji i bio je sedam nedjelja na prvom mjestu na australijskoj listi singlova. Pjesma je postala najprodavaniji singl decenije u Australiji.<ref>{{Cite web |last=Maley |first=Jacqueline |title=20 years at the top: she should be so lucky |work=[[The Sydney Morning Herald]] |date=5. august 2007 |url=https://www.smh.com.au/news/music/she-should-be-so-lucky/2007/08/04/1185648204390.html |accessdate=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Zahvaljujući uspjehu singla, Minogue je otputovala u London da radi sa produkcijskim triom [[Stock Aitken Waterman]] u septembru 1987. Slabo su poznavali rad Minogue i potpuno su zaboravili na njen dolazak. Kao rezultat toga, napisali su „[[I Should Be So Lucky]]“ dok je ona čekala ispred studija. Pjesma je napisana i snimljena za manje od 40 minuta. Pjesma je dostigla prvo mjesto u Australiji, Finskoj, Njemačkoj, Hong Kongu, Izraelu, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji.<ref>Smith 2002, p. 219</ref> Minogue je osvojila dve uzastopne nagrade ARIA u kategoriji „Najprodavaniji Singl Godine“, a sljedeće godine je dobila nagradu u kategoriji „Posebna Dostignuća“. Njen prvi studijski album ''[[Kylie (album)|Kylie]]'' objavljen je u julu 1988. Album je kolekcija dance-pop melodija i proveo je više od godinu dana na britanskoj listi albuma, uključujući nekoliko nedjelja na prvom mjestu. Album je takođe dostigao drugo mjesto u Australiji. Postao je to najprodavaniji album 1980-ih godina ženskog izvođača.<ref name="Britishcharts">Brown, Kutner, Warwick, str. 673–674</ref> Album je dobio zlatni sertifikat u Sjedinjenim Državama, gdje je singl „The Loco-Motion“ dospeo do trećeg mjesta na listi [[Billboard Hot 100]].<ref name="billboard">{{cite web |title=Kylie Minogue – Chart History |url=https://www.billboard.com/artist/kylie-minogue/ |work=[[Billboard]] |accessdate=25. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Drugi singl „[[Got to Be Certain]]“ bio je njen treći uzastopni singl koji je došao na prvo mjesto na australijskoj listi singlova. Krajem iste godine, Minogue je napustila sapunicu ''Neighbours'' kako bi se posvetila muzičkoj karijeri. Njen drugi studijski album ''[[Enjoy Yourself]]'' izašao je oktobra 1989, koji je uključivao singlove „[[Hand on Your Heart]]“ i „[[Tears on My Pillow]]“, oboje su dostigli prvo mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie">{{cite web |title=Kylie Minogue |url=https://www.officialcharts.com/artist/43484/kylie-minogue/ |publisher=[[Official Charts Company]] |accessdate=11. decembra 2013 |language=na engleskom}}</ref> Prvi singl „Hand on Your Heart” takođe je dostigao četvrto mjesto u Australiji. Album je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji i deveto mjesto u Australiji. Drugi singl „[[Wouldn't Change a Thing]]“ dostigao je šesto mjesto u Australiji i drugo mjesto u Velikoj Britaniji. Treći singl „[[Never Too Late]]“ dostigao je četvrto mjesto u Velikoj Britaniji, ali nije uspjeo da dođe do Top 10 u Australiji. Četvrti i posljednji singl „Tears on My Pillow” takođe je dostigao Top 20 u Australiji. Kako se album nije dobro prodavao u Sjevernoj Americi, njena američka kuća [[Geffen Records]] prekinula je saradnju.<ref name=cankylie>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/76837/can-kylie-break-in-the-us |title=Can Kylie Break in the U.S.? |work=[[Billboard]] |date=11. februar 2002 |language=na engleskom}}</ref> Na istom albumu, Minogue je sa [[Jason Donovan|Jasonom Donovanom]] uradila pjesmu „[[Especially for You]]“ koja je bila na prvom mjestu u Velikoj Britaniji i drugom mjestu u Australiji. Pjesma je takođe uključena u sjevernoameričku verziju albuma. U cilju promocije albuma, Minogue je krenula u prvu turneju pod nazivom [[Enjoy Yourself Tour]] u februaru 1990. kroz Evropu, Aziju i Australiju. U decembru 1989. Minogue izašao je njen debitantski film ''The Delinquents''. Iako je film primio osrednje kritike, postao je veoma popularan među publikom. U Velikoj Britaniji je zaradio preko 200&nbsp;000 funti, dok je u Australiji bio četvrti najprofitabilniji film 1989. godine, odnosno prvi najprofitabilniji film 1990. godine. Minoguein treći studijski album ''[[Rhythm of Love]]'' objavljen je u novembru 1990. i kritičari su ga opisali kao „zreliji“ od njenih prethodnih albuma.<ref>{{cite web |url=https://www.allmusic.com/album/rhythm-of-love-mw0000457557 |publisher=[[Allmusic]] |title=Kylie Minogue – Rhythm of Love |first=Chris |last=True |accessdate=26. juli 2015 |language=na engleskom}}</ref> Iako nije imao isti komercijalni uspjeh, album je dostigao deseto mjesto u Australiji i deveto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name=ew1>{{cite web |url=https://ew.com/music/2018/02/01/the-catch-up-kylie-minogue/ |date=1. februar 2018 |access-date=14. augusta 2019 |title=The Catch-Up: Your guide to Kylie Minogue's disco-pop music career |work=[[Entertainment Weekly]] |language=na engleskom}}</ref><ref name=occkylie/> Prvi singl „[[Better the Devil You Know]]“ dostigao je četvrto mjesto u Australiji i drugo mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Drugi singl „[[Step Back in Time]]“ dostigao je peto mjesto u Australiji i četvrto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="Britishcharts"/> Treći singl „[[What Do I Have to Do]]“ dostigao je šesto mjesto u Velikoj Britaniji, ali nije uspjela da dođe do Top 10 u Australiji. Četvrti i posljednji singl „[[Shocked]]“ dostigao je sedmo mjesto u Australiji i šesto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Pored novog albuma, ljubavna veza sa vodećim pjevačem grupe [[INXS]] [[Michael Hutchence|Michaelom Hutchenceom]], smatrala se dijelom njene nove ličnosti. Snimanje spota za „Better the Devil You Know“ bio je prvi put da se Minogue „osjetila kao dio stvaralačkog procesa“. U vezi sa tim izjavila je: „Nisam bila glavna ali moj glas se čuo, našla sam put da prikažem svoje gledište na kreativan način“.<ref name=pjoye>{{cite web |url=https://www.smh.com.au/lifestyle/fashion/kylie-pop-culture-princess-20111129-1o3vh.html |date=30. novembar 2011 |accessdate=15. augusta 2019 |title=Kylie: Pop Culture Princess |work=[[The Sydney Morning Herald]] |first=Paula |last=Joye |language=na engleskom}}</ref> U cilju promocije albuma, Minogue je započela turneju pod nazivom Rhythm of Love Tour u februaru 1991. u Australiji i Aziji. Njen četvrti studijski album ''[[Let's Go to It]]'' objavljen je u oktobru 1991. i dostigao je u Top 20 u Velikoj Britaniji i Australiji. To je njen prvi album koji nije dostigao Top 10 ni u jednoj od te dvije zemlje.<ref name="occkylie"/> Prvi singl sa albuma „[[Word Is Out]]“ postao je njen prvi singl koji je propustio Top 10 u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Drugi singl „[[If You Were with Me Now]]“ bio je na četvrtom mjestu u Velikoj Britaniji, ali nije ušao u Top 20 u Australiji.<ref name="occkylie"/> Treći singl „[[Give Me Just a Little More Time]]“ bio je na drugom mjestu u Velikoj Britaniji te godine, ali nije ušao u Top 20 u Australiji. Četvrti i posljednji singl „[[Finer Feelings]]“ nije dostigao Top 10 u Velikoj Britaniji. U oktobru 1991. Minogue je krenula na [[Let's Get to It Tour]] turneju po Evropi u okviru promocije albuma. Što se tiče ovog perioda, kasnije je izrazila mišljenje da su je Stock, Aitken i Waterman ugušili, rekavši: „Bila sam poprilično lutka u njihovim rukama u početku. Nisam mogla da sama gledam ni levo ni desno od produkcijske kuće“.<ref name="Shuker164">Shuker, str. 164</ref> Prva značajna kompilacija ''[[Greatest Hits (album Kylie Minogue)|Greatest Hits]]'' puštena je u augustu 1992. Album je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji<ref name="occkylie"/> i treće mjesto u Australiji. Prvi singl „[[What Kind of Fool (Heard of That Before)]]“ ušao je u Top 20 u Australiji i Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Drugi singl, obrada pjesme „[[Celebration (pjesma)|Celebration]]“ od Kool & the Gang, ušla je u Top 20 u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> === 1993–1998: ''Kylie Minogue'' i ''Impossible Princess'' === Minogue pjevanje pod produkcijskom kućom [[Deconstruction Records]] označilo je novu fazu u njenoj karijeri.<ref name=cankylie/> Njen peti studijski album pod nazivom ''[[Kylie Minogue (album)|Kylie Minogue]]'' koji je pušten septembra 1994, označio je razlaz za pređašnjim stilom, na šta je i kritika reagovala uz pohvale za njene vokalne sposobnosti i kvalitet produkcije.<ref>{{Cite web |first=Nick |name=Levine |url=http://www.digitalspy.com/music/thesound/a222204/kylie-revisited-5-kylie-minogue.html |title=Kylie: Revisited #5: 'Kylie Minogue' |work=[[Digital Spy]] |date=29. maj 2010 |accessdate=2. augusta 2012 |language=na engleskom}}</ref> Album su uradila producenta dance muzike [[Brothers in Rhythm]], Dave Seaman i Steve Anderson, koji su ujedno uradili i „Finer Feelings“, njen posljednji singl sa pređašnjom kućom PWL. Album je dosegao treće mjesto u Australiji i četvrto mjesto u Velikoj Britaniji. Prvi singl „[[Confide in Me]]“ ostao je četiri nedelje na prvom mjestu na australijskoj listi singlova, dok je u Velikoj Britaniji bio na drugom mjestu.<ref name="occkylie"/> Drugi singl pod nazivom „[[Put Yourself in My Place]]“ dosegao je listu Top 20 pjesama u Velikoj Britaniji i Australiji. Spot za pjesmu je u velikoj meri inspirisan filmom ''[[Barbarella (film)|Barbarella]]'' iz 1968. godine, odajući počast njegovom glavnom liku kojeg glumi [[Jane Fonda]]. Treći singl „[[Where Is the Feeling?]]“ takođe je ušla u Top 20 u Velikoj Britaniji, ali ne u Australiji.<ref name="occkylie"/> Kada se radi o medijskom eksponiranju, Minogue se u ovom periodu pojavila i kao gostujuća uloga u epizodi britanske komedije ''The Vicar of Dibley'', kao i na naslovnici australijskog magazina ''Who Magazine'' na listi „30 Najlepših Ljudi Sveta“, što joj je otvorilo vrata za ulogu u filmu ''[[Ulični borac (film, 1994)|Ulični borac]]'' sa [[Jean-Claude Van Damme|Jean-Claudeom Van Dammeom]] iz 1994. godine.<ref name="Smith152">{{harvnb|Smith|2002|p=152}}</ref> Film je imao osrednji komercijalni uspjeh, sa oko 70 milijona dolara zarade u SAD, ali nije bio dobro primljen od strane kritičara.<ref name="Smith152"/> ''[[The Washington Post]]'' je okarakterisao njenu glumu rečima „najgora glumica na engleskom govornom području“.<ref>{{Cite web |url=https://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/videos/streetfighterpg13harrington_a0ad15.htm |work=[[The Washington Post]] |title=Street Fighter |date=24. decembar 1994 |first=Richard |last=Harrington |accessdate=25. juli 2015 |language=na engleskom}}</ref> Naredne godine ušla je u saradnju sa australijskim muzičarem [[Nick Cave|Nickom Caveom]], iz čega se izrodila pjesma „[[Where the Wild Roses Grow]]“. Cave je izrazio interesovanje da sarađuje sa Minogue otkako je čuo „Better the Devil You Know“, jer je album imao, kako je rekao „najsiroviju i najtužniju liriku u svetu pop muzike“.<ref>Baker and Minogue, str. 99</ref> Spot za njihovu pjesmu bio je inspirisan slikom ''Ofelija'' [[John Everett Millais|Johna Everetta Millaisa]], u kome Minogue ima ulogu preminule devojke koja pluta u bari, dok joj zmija gamiže po telu. Singl je privukao veliku pažnju u Evropi gdje je ušao u Top 10 u nekoliko zemalja, u Australiji došao do drugog mjesta,<ref>{{cite web |title=Nick Cave and The Bad Seeds and Kylie Minogue: "Where The Wild Roses Grow" (song) |publisher=Media Jungen |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Nick+Cave+%26+The+Bad+Seeds+%2B+Kylie+Minogue&titel=Where+The+Wild+Roses+Grow&cat=s |access-date=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> dok u Velikoj Britaniji nije uspjelo da dospe u Top 10 listu. Pjesma je osvojila nagradu ARIA kao „Najbolja Pjesma Godine“ i „Najbolja Pop Pjesma“. Gostujući na koncertima Nicka Cavea, Minogue je svoju pjesmu „I Should Be So Lucky“ pretvorila u poeziju, recitujući je na njegovim koncertima u [[Royal Albert Hall]]u.<ref name="lalala112">Baker and Minogue, str. 112</ref> Sve do 1997. godine Minogue je bila u vezi sa francuskim fotografom Stéphaneom Sendaouiem, koji ju je podscitao da radi na svojoj kreativnosti.<ref>Baker and Minogue, str. 107–112</ref> Inspirisana zajedničkim poštovanjem za japansku kulturu, zajedno su napravili vizuelnu kombinaciju „[[gejša]] i [[manga]] superheroina“ za šesti studijski album ''[[Impossible Princess]]'' kao i za spot „[[GBI: German Bold Italic]]“ za muzičku kolaboraciju sa [[Towa Tei|Towom Tei]].<ref>Baker and Minogue, str. 108–109</ref> Inspiraciju je nalazila u muzici umjetnika poput škotske pjevačice [[Shirley Manson]] i američke rock grupe [[Garbage]], islandske pjevačice [[Björk]] i irske rock grupe [[U2]], kao i japanskim pop muzičarima [[Pizzicato Five]] i Towom Tei.<ref>Baker and Minogue, str. 108</ref> Kolaboracije na albumu uključile su i Jamesa Deana Bradfielda i Seana Moorea iz rock grupe [[Manic Street Preachers]]. ''Impossible Princess'' je dobio negativne kritike po objavljivanju 1997. godine, ali bi u retrospektivnim kritikama bio naveden kao njen „najličniji“ i „najbolji“ rad. Album je dosegao četvrto mjesto u Australiji i deseto mjesto u Velikoj Britaniji. Prvi singl „[[Some Kind of Bliss]]“ nije ušao u Top 20 ni u Velikoj Britaniji ni u njenoj domovini, dok drugi singl „[[Did It Again]]“ jeste. Treći singl „[[Breathe (pjesma Kylie Minogue)|Breathe]]“ takođe nije ušao u Top 20 u Australiji, ali jeste u Velikoj Britaniji. Nakon što je priznala sebi da je bežala od toga kako su drugi videli njen početak karijere, Minogue je prokomentarisala da je za ovaj album bila spremna da „zaboravi bolnu kritiku“ i „prihvatiti prošlost i iskoristiti je“.<ref name="lalala112" /> Muzički spot za „Did It Again“ dao je omaž njenim ranim inkarnacijama.<ref>Baker and Minogue, str. 113</ref> Što se tiče Velike Britanije, gdje je album preimenovan u ''Kylie Minogue'' zbog smrti [[Diana, princeza od Walesa|princeze Diane]], ovaj album prodao je najmanji broj kopija u njenoj karijeri. U Australiji je album bio uspješan i ostao je 35 nedelja na listi albuma.<ref>{{Cite web |title=Kylie Minogue – Impossible Princess (album) |publisher=Media Jungen |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Impossible+Princess&cat=a |accessdate=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> U junu 1998. Minogue je krenula na turneju pod nazivom [[Intimate and Live Tour]] kroz Veliku Britaniju i Australiju koja se produžila zbog velike potražnje.<ref name="lalala125">Baker and Minogue, str. 125</ref> Pored turneje, nastupila je uživo i na [[Sydney Gay & Lesbian Mardi Gras|Sidnejski gej i lezbijski Mardi Gras]] karnevalu,<ref name="lalala125"/> ceremonijalnom otvaranju kazina u Melbourneu, na događaju sidnejskoj [[20th Century Studios|Fox Studios]] 1999. gdje je izvela „[[Diamonds Are a Girl's Best Friend]]“ od [[Marilyn Monroe]], kao i na božićnom koncertu u [[Dili]]ju, u Istočnom Timoru. === 1999–2003: ''Light Years'', ''Fever'' i ''Body Language'' === [[Datoteka:201000 - Opening Ceremony Kylie Minogue performs 2 - 3b - 2000 Sydney opening ceremony photo (cropped).jpg|mini|170px|Minogue nastupa na ceremoniji otvaranja Letnjih paraolimpijskih igara 2000. godine u Sydneyju.]] Godine 1999. Minogue je izvela duet sa [[Pet Shop Boys]] pod nazivom „In Denial“ na njihovom albumom ''[[Nightlife]]''. U aprilu 1999. je potpisala ugovor sa kućom [[Parlophone]].<ref name="lalala145">Baker and Minogue, str. 145</ref> Njen sedmi studijski album ''[[Light Years]]'' izašao je septembra 2000. Kao komercijalni uspjeh, postao je Minogueov prvi album koji je izbio na prvo mjesto u rođenoj Australiji, kao drugo mjesto u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2458645.stm |title=Kylie's sweet run of success |publisher=[[BBC]] |date=14. novembar 2002 |access-date=7. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> Prvi singl „[[Spinning Around]]“ dosegao je prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20000625/7501/ |title=Official Singles Chart Top 100 |date=1. juli 2000 |access-date=1. juli 2018 |publisher=[[Official Charts Company]] |language=na engleskom}}</ref> U pratećem spotu Minogueova se pojavljue u zlatnom kratkom šortsu, što se ispostavilo da bude njen „zaštitni znak“.<ref>{{harvnb|Smith|2002|pp=189–192}}</ref> Drugi singl „[[On a Night Like This]]“ dosegao je prvo mjesto u Australiji i drugo mjesto u Velikoj Britaniji. Duet sa [[Robbie Williams|Robbiejem Williamsom]] „[[Kids (pjesma Robbieja Williamsa i Kylie Minogue)|Kids]]“ izašao je kao treći singl, a dosegao je drugo mjesto u Velikoj Britaniji i Top 20 u Australiji. Četvrti singl „[[Please Stay]]“ dosegao je deseto mjesto u Velikoj Britaniji i Top 20 u Australiji. Minogueova je pjevala na ceremoniji zatvaranja [[Olimpijada 2000|Olimpijskih igara 2000. godine]], kao i na ceremoniji otvaranju Paraolimpijskih igara, koji su oba održana u [[Sydney]]ju.<ref>{{Cite web |publisher=[[BBC News]] |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/olympics2000/951094.stm |title=Sydney says goodbye |date=29. oktobar 2000 |access-date=27. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Njena izvedba pjesme [[ABBA]] „[[Dancing Queen]]“ izabrano je kao jedno od najupečatljivijih završnih ceremonija. Naredne godine, Minogueova je krenula po Evropi i Australiji na turneju pod nazivom [[On a Night Like This Tour]]. U oktobru 2001. Minogueova je predstavila svoj osmi studijski album ''[[Fever (album, Kylie Minogue)|Fever]]''. Prvi singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ koji je bio pušten mjesec dana pre albuma, dosegao je prvi mjesto u preko 40 država, prodavši se u više od pet milijona kopija,<ref>{{cite web |title=100 Best Tracks of the 00s – No. 74 Kylie Minogue – "Can't Get You Out of My Head" |url=https://www.nme.com/list/100-best-tracks-of-the-00s/269740/article/269931 |work=[[New Musical Express|NME]] |access-date=22. augusta 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130614053028/http://www.nme.com/list/100-best-tracks-of-the-00s/269740/article/269931 |archive-date=14. juni 2013 |date=29. maj 2012 |language=na engleskom}}</ref> i tako postavši njen najuspešniji singl do danas. Album je bio na prvom mjestu u Australiji, Velikoj Britaniji, Irskoj, Njemačkoj, na kraju ostvarivši globalnu prodaju od preko šest milijona kopija.<ref name="grooveback">{{Cite web |url=http://www.theage.com.au/articles/2004/01/29/1075340776864.html |title=Can Kylie get her groove back |work=[[The Age]] |date=31. januar 2004 |access-date=25. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Topao prijem albuma doveo je do njegove distribucije u Sjedinjenim Državama u februaru 2002. od strane izdavačke kuće [[Capitol Records]].<ref name="second coming">{{Cite web |title=Kylie's second coming |work=[[The Sydney Morning Herald]] |date=14. februar 2004 |url=https://www.smh.com.au/articles/2004/02/13/1076548215244.html?from=storyrhs |access-date=24. marta 2008 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/77291/kylies-fever-to-heat-us-in-feb |title=Kylie's 'Fever' To Heat U.S. In Feb. |work=[[Billboard]] |date=2. januar 2002 |access-date=2. januara 2012 |language=na engleskom}}</ref> Album dosegao je treće mjesto na [[Billboard 200]] listi, što je njen najbolji uspjeh u zemlji.<ref>{{cite web |title=Kylie Minogue – ''Billboard'' 200 Chart History |url=https://www.billboard.com/artist/kylie-minogue/chart-history/billboard-200/ |work=[[Billboard]] |access-date=3. augusta 2013 |language=na engleskom}}</ref> Drugi singl „[[In Your Eyes]]“ dosegao je prvo mjesto u Australiji i treće mjesto u Velikoj Britaniji. Treći singl „[[Love at First Sight]]“ dosegao je treće mjesto u Australiji, drugo mjesto u Velikoj Britaniji i prvo mjesto na [[Dance Club Songs]] listi. Četvrti i posljednji singl „[[Come into My World]]“ dosegao je četvrto mjesto u Australiji i osmo mjesto u Velikoj Britaniji. U okviru promocije albume u aprilu 2002. Minogue je krenula na turneju [[KylieFever2002]] kroz Evropu i Australiju. Iste godine dobila je četiri ARIA nagrade uključujući nagradu u kategoriji „Najprodavaniji Singl“ i „Singl Godine“ za „Can't Get You Out of My Head“.<ref>{{cite web |last=Kazmierczak |first=Anita |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2331249.stm |title=Kylie sweeps Aussie music awards |publisher=[[BBC News]] |date=15. oktobar 2002 |access-date=7. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> Osvojila je svoju prvu nagradu [[Brit Awards]] u kategoriji „Najbolju Međunarodnu Solo Žensku Umjetnicu“ i „Najbolju Međunarodni Album“ za ''Fever''.<ref>{{cite web |title=Brit Awards 2002: The winners |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/1832486.stm |date=20. februar 2002 |access-date=27. novembra 2011 |publisher=[[BBC News]] |language=na engleskom}}</ref> Godine 2003. Minogue prvi put je bila nominovana za [[Grammy]] nagradu u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“ za „Love at First Sight”, nakon čega je osvojila nagradu ali za „Come into My World” naredne godine. To je bio prvi put da je australijski muzičar pobedio u velikoj kategoriji od 1983. godine.<ref name=come1>{{cite web |last=Richard |first=Jinman |title=A Grammy comes into Kylie's world |url=https://www.smh.com.au/articles/2004/02/09/1076175107061.html |work=[[The Sydney Morning Herald]] |access-date=4. augusta 2013 |date=10. februar 2004 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2003. izašao je Minogue sjov devetu studijski album pod nazivom ''[[Body Language (album, Kylie Minogue)|Body Language]]'', koji je pratio poseban koncert na koji se mogao doći samo po pozivnici, pod nazivom [[Money Can't Buy]] u [[Hammersmith Apollo]] u [[London]]u. Album je doneo [[disco]] stil u opuštenom tonu inspirisan umjetnicima iz 1980-ih, poput [[Scritti Politti]], [[The Human League]], [[Adam and the Ants]], kao i [[Prince]]om, utapajući njihove stilove sa elementima [[hip hop]]a. Album je dosegao drugo mjesto u Australiji i šesto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Prodaja albuma je bila manja njego što je očekivano nakon uspjeha ''Fever'',<ref name="grooveback"/><ref name="second coming"/> mada je prvi singl „[[Slow (pjesma)|Slow]]” dosegao je prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref name="occkylie"/><ref>{{cite web |title=Kylie Minogue: Slow (song) |publisher=Media Jungen |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Slow&cat=s |access-date=9. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> Drugi singl „[[Red Blooded Woman]]”, dosegao je četvrto mjesto u Australiji i peto mjesto u Velikoj Britaniji.<ref name="occkylie"/> Treći i posljednji singl „[[Chocolate (pjesma Kylie Minogue)|Chocolate]]“ dosegao je šesto mjesto u Velikoj Britaniji i Top 20 u Australiji.<ref name="occkylie"/> Što se tiče SAD, „Slow“ je bio na prvom mjestu na Dance Club Songs listi,<ref name=DanceClubSongs>{{Cite web |title=Kylie Minogue, Chart History, Dance/Club Play Songs |url=https://www.billboard.com/artist/kylie-minogue/chart-history/dsi/ |work=[[Billboard]] |accessdate=25. juli 2009 |language=na engelskom}}</ref> a kasnije bio je i nominovan za Grammy nagradu u kategorij za „Najbolji Dance Snimak”. ''Body Language'' je u prvoj nedelji ostvario prodaju od 43&nbsp;000 kopija, dok je u drugoj nedelji prodaja značajno pala. Pozivni koncert je zatim objavljen na video albumu u julu 2004. pod nazivom ''[[Body Language Live]]''. === 2004–2009: ''Ultimate Kylie'', ''Showgirl'' i ''X'' === [[Datoteka:Kylie Minogue live in Paris - Can't get you out of my head - April 20th 2005 (202111763).jpg|mini|200px|Minogue nastupa na Showgirl turneji u aprilu 2005.]] U novembru 2004. Minogue je objavila svoju drugu zvaničnu kompilaciju pod nazivom ''[[Ultimate Kylie]]''. Album dosegao je četvrto mjesto u Velikoj Britaniji i peto mjesto u Australiji. Prvi singl „[[I Believe in You]]“ dosegao je šesto mjesto u Australiji, drugo mjesto u Velikoj Britaniji i treće mjesto na Dance Club Songs listi.<ref name=DanceClubSongs/> Drugi singl „[[Giving You Up]]“ dosegao je šesto mjesto u Velikoj Britaniji i osmo mjesto u Australiji. „I Believe in You“ je kasnije bila nominovana za Grammy nagradu u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“. U martu 2005. Minogueova je krenula na turneju [[Showgirl: The Greatest Hits Tour]]. Posle nastupa u Evropi, uputila se u Melbourneu gdje joj je dijagnostikovan rak dojke, zbog čega je morala otkazati turneju.<ref>{{Cite web |title=Kylie diagnosed with breast cancer |work=[[The Guardian]] |date=17. maj 2005 |url=https://www.theguardian.com/society/2005/may/17/arts.artsnews |language=na engleskom}}</ref> U maju iste godine podlegla je operaciji, a ubzrom potom i hemoterapiji.<ref name="CNNtreatment">{{Cite web |title=Kylie begins cancer treatment |date=19. maj 2005 |url=http://edition.cnn.com/2005/WORLD/asiapcf/05/18/kylie.surgery/ |publisher=[[CNN]] |access-date=9. decembra 2006 |language=na engleskom |archive-date=4. marta 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304031617/http://edition.cnn.com/2005/WORLD/asiapcf/05/18/kylie.surgery/ }}</ref> U januaru 2006. objavljeno je da je završila sa hemoterapijom kao i da je bolest izlečena.<ref name=chemo>{{cite web |url=https://www.theage.com.au/national/chemo-finished-but-kylies-treatment-continues-20060114-ge1klp.html |date=14. januar 2006 |access-date=21. augusta 2019 |title=Chemo finished, but Kylie's treatment continues |work=[[The Age]] |language=na engleskom}}</ref> U decembru 2005. izvedbu sa svoje turneje „[[Over the Rainbow]]“ izdala je kao singl u digitalnom formatu. Tokom perioda oporavka napisala je knjigu za decu ''The Showgirl Princess'', je objavljena u oktobru 2006. i sljedećeg mjeseca je izašao i njen parfem ''Darling''.<ref name="popsdarling">{{Cite web |last=Moses |first=Alexa |work=[[The Sydney Morning Herald]] |url=https://www.smh.com.au/news/people/pops-darling-is-one-busy-showgirl/2006/11/08/1162661757617.html |title=Pop's darling is one busy showgirl |date=9. novembar 2006 |access-date=21. januara 2007 |language=na engleskom}}</ref> Linija je kasnije proširena kao toaletna voda, koja je uključivala ''Pink Sparkle'', ''Couture'' i ''Inverse''.<ref>{{cite web |title=Kylie Minogue Fragrance range |publisher=Fragrance Direct |date=28. februar 2011 |url=http://www.fragrancedirect.co.uk/k/kylie-minogue/icat/kylieminogue/ |access-date=28. februara 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110221035939/http://www.fragrancedirect.co.uk/k/kylie-minogue/icat/kylieminogue |archive-date=21. februara 2011 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2006. je Minogue nastavila svoju posljednju prekinutu turneju pod izmenjenim nazivom [[Showgirl: The Homecoming Tour]]. Njene plesačke rutine su izmenjene kako bi bili u skladu sa njenim zdravstvenim stanjem. Ovo je značilo sporije promjene kostima i duže pauze između odeljaka ne bi li sačuvala snagu.<ref>{{cite web |title=Two UK gigs as Kylie resumes tour |publisher=[[BBC News]] |date=17. juli 2006 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/5188896.stm |access-date=5. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> Mediji su izveštavali da su Minogueove izvedbe bile snažne, a ''[[The Sydney Morning Herald]]'' je koncert opisao kao „ekstravaganca“ i „ništa manje od trijumfa“.<ref>{{Cite web |first=Christine |last=Sams |title=Feathered Kylie's fans tickled pink |date=12. novembar 2006 |url=https://www.smh.com.au/news/music/feathered-kylies-fans-tickled-pink/2006/11/11/1162661950112.html |work=[[The Sydney Morning Herald]] |access-date=4. decembra 2006 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2007. Minogueova je izdala deseti studijski album ''[[X (album, Kylie Minogue)|X]]'' o kome su svi pričali.<ref name="heraldsunjan08">{{Cite web |first=Cameron |last=Adams |title=Kylie Minogue talks about leaks, love and moving on |url=http://www.heraldsun.com.au/entertainment/kylie-minogue-talks-about-leaks-love-and-moving-on/story-e6frf96f-1111115331870 |work=[[Herald Sun]] |date=17. januar 2008 |access-date=15. aprila 2008 |language=na engleskom}}</ref> Na ovom albumu sa stilom elektronske muzike, učestvovali su [[Guy Chambers]], [[Cathy Dennis]] i [[Calvin Harris]].<ref name="heraldsunjan08" /> Album je bio na prvom mjestu u Australiji, četvrtom mjestu u Velikoj Britaniji i na četvrtom mjestu na Dance/Electronic Albums listi. Prvi singl „[[2 Hearts]]“ je takođe bio na prvom mjestu u Australiji i četvrtom mjestu u Velikoj Britaniji. ''X'' je u početku imao osrednje prodaje u Velikoj Britaniji, da bi se komercijalni uspjeh vremenom poboljšao.<ref name="thetimeskyliex2008">{{Cite web |last=Sinclair |first=David |title=Kylie Minogue at the O2 Arena, London |work=[[The Times]] |date=28. juli 2008 |url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/live_reviews/article4413509.ece |access-date=1. augusta 2008 |language=na engleskom |archive-date=15. juni 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615134420/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/live_reviews/article4413509.ece }}</ref> Drugi singl „[[Wow (pjesma Kylie Minogue)|Wow]]“ dosegao je peto mjesto u Velikoj Britaniji, ali nije uspjeo da dospe u Top 10 u Australiji. Treći singl „[[In My Arms]]“ dosegao je deseto mjesto u Velikoj Britaniji. „[[All I See]]“ je objavljena kao četvrti singl i dosegao je treće mjesto na Dance Club Songs listi. „[[The One (pjesma Kylie Minogue)|The One]]“ je objavljena kao peti i posljednji singl sa albuma. U SAD je album bio nominovan za dodelu Grammy nagrada za 2009. godine u kategoriji „Najbolji Elektronski/Dance Album“. U okviru promocije albuma našla Minogue se i u dokumentarnom filmu ''White Diamond'' nakon što je počela sa povratničkom turnejom.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7048346.stm |title=Kylie thanks fans at film launch |publisher=[[BBC News]] |date=17. oktobar 2007 |access-date=26. juli 2009 |language=na engleskom}}</ref> Nastupila je i u televizijskom programu ''The Kylie Show'' koji je bio splet njenih izvedbi i humorističnih skečeva.<ref>{{harvnb|page=192|Smith|2014}}</ref> Minogue je glumila i u televizijskoj seriji ''[[Doctor Who]]'' u specijalnoj, božićnoj epizodi „Voyage of the Damned“ u ulozi Astrid Peth. Epizodu je pratilo više od 13 milijona gledalaca, što je bila nagledanija epizoda serije od 1979. godine. U maju 2008. Minogue se upustila u svoju, do tada, najskuplju turneju pod nazivom [[KylieX2008]] kroz Evropu, sa izdatkom od 10 milijona funti.<ref>{{Cite web |title=Kylie's tour to kick off in Paris |work=[[The Daily Telegraph]] |date=29. april 2008 |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/art/3672988/Kylies-tour-to-kick-off-in-Paris.html |access-date=7. augusta 2008 |language=na engleskom}}</ref> Turneja je naširoko hvaljena sa dobrim profitom. Ovo je pratilo dodjelu francuskog [[Orden umjetnosti i književnosti|Ordena umjetnosti i književnosti]] u rangu viteza,<ref name="Frenchhonour">{{Cite web |title=Kylie receives top French honour |publisher=ABC News |date=6. maj 2008 |url=http://www.abc.net.au/news/2008-05-06/kylie-receives-top-french-honour/2426438 |access-date=7. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> a jula 2008. [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Princ od Walesa]] joj je dodelio [[Orden Britanske imperije|Ordena Britanske imperije]].<ref name=Obe>{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7485868.stm |title=Kylie attends Palace for honour |publisher=[[BBC News]] |date=3. juli 2008 |access-date=10. oktobra 2008 |language=na engleskom}}</ref> Takođe je osvojila nagradu za „Najbolju Međunarodnu Solo Žensku Umjetnicu“ na nagrada [[Brit Awards]] 2008. godine. U septembru iste godine debitovala je u regionu Bliskog istoka gdje je nastupila kao vodeći izvođač na otvaranju ekskluzivnog hotela Atlantis The Palm u [[Dubai]]ju.<ref>{{cite web |url=http://www.theage.com.au/travel/kylie-minogue-performs-at-atlantis-hotel-launch-20081121-6dev.html |title=Kylie Minogue performs at Atlantis hotel launch |work=[[The Age]] |location=Australia |date=21. novembar 2008 |access-date=10. septembra 2009 |language=na engleskom}}</ref> Nakon niza ovih događa, nastavila je turnejom KylieX2008 u Južnoj Americi, Aziji i Australiji. Turneja je prošla 21 državu, prodavši karte u vrednosti od više od 70 milijona dolara, što se smatralo komercijalnim uspjehom.<ref name="firstNorthAmericantour">{{Cite web |last=Herrera |first=Monica |url=https://www.billboard.com/articles/news/268706/kylie-minogue-plans-first-north-american-tour |title=Kylie Minogue Plans First North American Tour |work=[[Billboard]] |date=6. maj 2009 |access-date=8. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> U februaru 2009. vodila je nagrade Brit Awards sa [[James Corden|Jamesom Cordenom]] i [[Matthew Horne|Matthewom Horneom]].<ref>{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7837020.stm |title=Kylie to present the Brit Awards |publisher=[[BBC News]] |date=19. januar 2009 |access-date=8. augusta 2009 |language=na engleskom}}</ref> U drugoj polovini godine krenula je na svoju prvu sjevernoameričku turneju pod nazivom [[For You, for Me Tour]].<ref name="firstNorthAmericantour"/> === 2010–2012: ''Aphrodite'' i ''The Abey Road Sessions'' === [[Datoteka:Kylie Minogue - Aphrodite (en vivo).jpg|mini|170px|Minogue nastupa na svojoj turneji [[Aphrodite: Les Folies Tour]] u junu 2011.]] U julu 2010. Minogue je objavila svoj jedanaesti studijski album ''[[Aphrodite (album)|Aphrodite]]''.<ref>{{cite web |url=https://pagesix.com/2010/06/11/kylies-aphrodite-album-is-perfect/ |title=Kylie's ''Aphrodite'' album is perfect |date=11. juni 2010 |work=Page Six |access-date=20. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je uključivao nove tekstopisce i producente, uključujući [[Stuart Price|Stuarta Pricea]] kao izvršnog producenta, koji je takođe doprineo pisanju pjesama zajedno sa Minogueovom, [[Calvin Harris|Calvinom Harrisom]], [[Jake Shears|Jakeom Shearsom]], Nerinom Pallotom, Pascalom Gabrielom, Lucasom Seconom, Timom Rice-Oxleyjem i Kishom Mauveom. Album je dobio pozitivne kritike većine muzičkih kritičara, pohvalivši Minogueov izbor saradnika i producenata. ''Aphrodite'' je stigla do drugog mjesta u Australiji i prvog mjesta u Velikoj Britaniji, tačno 22 godine nakon njenog prvog hita koji je stigao do prvog mjesta u zemlji.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/10592181 |publisher=[[BBC News]] |title=Kylie claims UK number one album |date=11. juli 2010 |language=na engleskom}}</ref> Prvi singl albuma „[[All the Lovers]]” dosegao je treće mjesto u Velikoj Britaniji i Top 20 u Australiji, iako su sljedeći singlovi bili mnogo manje uspješni. Drugi singl „[[Get Outta My Way]]“ nije uspjeo da dostigne do Top 10 u Velikoj Britaniji i nije uspjeo da dostigne Top 50 u Australiji. Treći singl „[[Better than Today]]“ nije stigao do Top 20 u Velikoj Britaniji, a takođe nije stigao do Top 50 u Australiji. Četvrti i posljednji singl „[[Put Your Hands Up (If You Feel Love)]]” ušao je u Top 50 u Australiji, ali nije uspjeo da dostigne do Top 50 u Velikoj Britaniji. Ipak, svi singlovi objavljeni sa albuma stigli su do prvog mjesta na Dance Club Songs listi.<ref name=DanceClubSongs/> Minogue je snimila duet sa synthpop duom [[Hurts]] na njihovoj pjesmi „Devotion“, koja je uvrštena na prvom studijskom albumu grupe ''[[Happiness (album Hurtsa)|Happiness]]''.<ref>{{cite web |title=Hurts explain how they got Kylie Minogue to sing on their debut album |url=https://www.nme.com/news/hurts/52262 |date=28. juli 2010 |work=[[New Musical Express|NME]] |access-date=21. augusta 2010 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2010. takođe se pojavila na singlu [[Taio Cruz]]a „[[Higher (pjesma Taio Cruza)|Higher]]”. Pjesma je bio uspješan, gdje je dosegao osmo mjesto u Velikoj Britaniji i prvo mjesto na Dance Club Songs listi.<ref name=bill11>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/472860/kylie-minogue-makes-history-on-danceclub-play-songs |title=Kylie Minogue Makes History on Dance/Club Play Songs |work=[[Billboard]] |date=26. februar 2011 |access-date=13. augusta 2019 |language=na engleskom}}</ref> Završavajući svoje snimke iz 2010. godine, Minogue je objavila božićni mini-album pod nazivom ''[[A Kylie Christmas]]'', koja je obuhvatala obrade božićnih pjesama, uključujući „[[Let It Snow! Let It Snow! Let It Snow!|Let It Snow]]” i „[[Santa Baby]]“. Minogue je u februaru 2011. krenula na turneju pod nazivom [[Aphrodite: Les Folies Tour]], nastupajući u Evropi, Sjevernoj Americi, Aziji, Australiji i Africi. Sa scenografijom inspirisanom rođenjem grčke boginje ljubavi [[Afrodita|Afrodite]] i [[Antička Grčka|grčkom kulturom]] i historijom, dočekana je pozitivnim kritikama kritičara, koji su pohvalili koncept i scensku produkciju.<ref>{{Cite web |url=https://consequence.net/2011/01/kylie-minogue-to-embark-on-ridiculous-world-tour/ |title=Kylie Minogue to embark on ridiculous world tour |work=Consequence of Sound |language=na engleskom |date=11. januar 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2011/mar/27/kylie-minogue-aphrodite-review |title=Kylie Minogue – review |first=Ian |last=Gittins |date=27. mart 2011 |work=[[The Guardian]] |access-date=20. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Turneja je bila komercijalno uspješna, zaradila je 60 milijona dolara i zauzela 21. mjesto na [[Billboard]]ovoj godišnjoj listi „25 Najboljih Turneja” za 2011. godinu i Pollstarovoj listi „50 Najboljih Svjetskih Turneja”. Koncert u Londonu objavljen je u novembru 2011. na video albumu pod nazivom ''[[Aphrodite Les Folies Live in London]]''. Godine 2012. Minogue je započela jednogodišnju proslavu svojih 25 godina u muzičkoj industriji, koja su često zvali „K25“. Godišnjica je počela u martu tako što je krenula na [[Anti Tour]] turneju u Velikoj Britaniji i Australiji, na kojoj su bile pjesme sa [[A i B strana|B strane]], demo snimci i retkosti iz njenog muzičkog kataloga.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/music-news/kylie-minogues-anti-tour-of-b-sides-to-begin-in-australia-502892/ |title=Kylie Minogue's 'Anti' Tour of B-Sides to Begin in Australia |last=Caulfield |first=Keith |date=5. mart 2012 |work=[[Billboard]] |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Turneja je pozitivno primljena zbog intimne atmosfere i imala je komercijalni uspjeh, zaradivši preko dva milijona dolara od četiri koncerta.<ref>{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a373234/kylie-minogues-anti-tour-uk-dates-sell-out-in-ten-minutes.html |title=Kylie Minogue's 'Anti-Tour' UK dates sell out in 3 minutes — Music News |last=Copsey |first=Rob |work=[[Digital Spy]] |date=26. mart 2012 |access-date=13. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U maju 2012. objavila je singl „[[Timebomb]]” i kompilacijski album ''[[The Best of Kylie Minogue]]'' sljedećeg mjeseca.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/489104/new-kylie-minogue-greatest-hits-album-due-in-june |title=New Kylie Minogue Greatest Hits Album Due in June |last=Caulfield |first=Keith |work=[[Billboard]] |access-date=4. maja 2012 |date=4. maj 2012 |language=na engleskom}}</ref> „Timebomb” nije uspjeo da dostigne do Top 10 u Australiji, ali je dosegao prvo mjesto na Dance Club Songs listi. Nastupala je na raznim događajima širom sveta, uključujući [[Sydney Gay & Lesbian Mardi Gras|Sidnejski gej i lezbijski Mardi Gras]] i Dijamantski jubilarni koncert [[Elizabeta II|kraljice Elizabete II]].<ref>{{cite web |url=https://www.starobserver.com.au/news/national-news/new-south-wales-news/kylie-for-sydney-mardi-gras/70463 |title=Kylie for Sydney Mardi Gras |last=Abrahams |first=Scott |date=26. januar 2012 |work=Star Observer |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |last=Jonze |first=Tim |url=https://www.theguardian.com/music/musicblog/2012/jun/04/queen-diamond-jubilee-concert |title=The Queen's diamond jubilee concert – as it happened |work=[[The Guardian]] |date=4. juni 2012 |access-date=11. juni 2012 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-17868695 |title=Kylie Minogue to headline Proms in the Park concert |publisher=[[BBC News]] |date=27. april 2012 |access-date=15. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> U oktobru 2012. objavila je kompilacijski album pod nazivom ''[[The Abbey Road Sessions]]'', koji je sadržao prerađene i orkestarske verzije njenih prethodnih pjesama, dobivši pozitivne muzičke kritike. Album je snimljen u novembru 2011. u studiju Abbey Road u [[London]]u, a producirali su ga Steve Anderson i Colin Elliot.<ref>{{cite web |url=https://thequietus.com/articles/10473-kylie-minogue-interview |title=Limitless Joy: Kylie Minogue Interviewed |last=Price |first=Simon |date=25. oktobar 2012 |work=The Quietus |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je dostigao drugo mjesto u Velikoj Britaniji i sedmo mjesto u Australiji. Sadržao je glavni singl „[[Flower (pjesma Kylie Minogue)|Flower]]“ i novu verziju singla „[[On a Night Like This]]“. === 2013–2016: ''Kiss Me Once'' i ''Kylie Christmas'' === U januaru 2013. Minogue i njen menadžer Terry Blamey, s kojim je radila od početka svoje karijere, su se rastali.<ref>{{cite web |url=https://www.upi.com/Entertainment_News/Music/2013/01/13/Minogue-parts-with-longtime-manager/63751358097422/ |title=Minogue parts with longtime manager |date=13. januar 2013 |publisher=United Press International |access-date=13. marta 2024 |language=na engleskom}}</ref> Narednog mjeseca je potpisala ugovor o upravljanju sa kućom Roc Nation.<ref>{{Cite web |url=https://www.billboard.com/music/music-news/kylie-minogue-joins-jay-zs-roc-nation-will-release-single-soon-1538009/ |title=Kylie Minogue Joins Jay-Z's Roc Nation, Will Release Single 'Soon' |first=Keith |last=Caulfield |date=6. februar 2013 |work=[[Billboard]] |access-date=20. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Usljedilo je izdavanje promotivnog singla „[[Skirt (pjesma)|Skirt]]“ koji je dosegao prvo mjesto na Dance Club Songs listi. U septembru 2013. izašla je kolaboraciona pjesma „[[Limpido]]“ sa italijanskom pjevačicom [[Laura Pausini|Laurom Pausini]]. Singl je dosegao prvo mjesto u Italiji, i bio je nominovan u kategoriji „Najbolja Pjesma Sveta“ na [[World Music Awards]] za 2013. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.pinkdna.it/laura-pausini-limpido-nomination-ai-world-music-awards/ |title=Laura Pausini: "Limpido" in nomination ai World Music Awards - PinkDNA |first=Antonella |last=Flotta |date=16. septembar 2013 |publisher=Pinkdna.it |access-date=13. aprila 2024 |language=na italijanskom |archive-date=2014-09-20 |archive-url=https://archive.today/20140920094735/http://www.pinkdna.it/laura-pausini-limpido-nomination-ai-world-music-awards/ }}</ref> Istog mjeseca, Minogue je postala vokalni trener treće sezone takmičenja talenata ''The Voice UK'' emitovanog na [[BBC One]].<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-24048141 |title=Kylie Minogue to join ''The Voice'' |publisher=[[BBC News]] |date=11. septembar 2013 |access-date=12. septembra 2013 |language=na engleskom}}</ref> Program je debitovao sa gledanošću od preko 9 milijona gledalaca u Velikoj Britaniji, što je bio značajno veći procenat nego u drugoj sezoni. Program je gledalo preko 8 milijona gledalaca u proseku.<ref>{{cite web |first=Jamie |last=Harris |title=''The Voice'' returns on a high note with over 8 million viewers |url=https://www.digitalspy.com/tv/a543361/the-voice-returns-on-a-high-note-with-over-8-million-viewers/ |work=[[Digital Spy]] |date=12. januar 2014 |language=na engleskom}}</ref> Minogueino suđenje i ličnost na programu su istaknuti i pohvaljeni. ''[[The Daily Telegraph]]'' je premijernu epizodu ocenio sa tri zvezdice uz komentar da je Minogue bila „glamurozna i prijatno vedra, kao i da je nacionalno blago“.<ref>{{cite web |first=Ed |last=Power |url=https://www.telegraph.co.uk/culture/tvandradio/tv-and-radio-reviews/10564792/The-Voice-UK-blind-auditions-series-three-week-one-BBC-One-review.html |url-access=subscription |title=''The Voice UK'', blind auditions, series three, week one, BBC One, review |work=[[The Daily Telegraph]] |date=11. januar 2014 |access-date=8. marta 2014 |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2013. postala je vokalni trener treće sezone takmičenja talenata ''The Voice Australia'' emitovanog na [[Nine Network]].<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2013/nov/26/kylie-minogue-the-voice-australia |title=Kylie Minogue joins ''The Voice Australia'' |date=25. novembar 2013 |work=[[The Guardian]] |access-date=15. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> [[Datoteka:Kylie Minogue - Kiss Me Once Tour - Sheffield - 13.11.14. - 291 (15901068160) (cropped).jpg|mini|left|170px|Minogue nastupa na svojoj turneji [[Kiss Me Once Tour]] u novembru 2014.]] U martu 2014. Minogue je objavila svoj dvanaesti studijski album pod nazivom ''[[Kiss Me Once]]'',<ref>{{cite web |first=Seamus |last=Duff |title=Kylie Minogue unveils new album cover for ''Kiss Me Once'' |url=http://metro.co.uk/2014/01/24/kylie-minogue-unveils-new-album-cover-for-kiss-me-once-4275200/ |work=Metro |access-date=23. januara 2014 |date=23. januar 2014 |language=na engleskom}}</ref> koji je uključivao kolaboracija sa australijskom pjevačicom i tekstopiscem [[Sia|Sijom]], danskim muzičkim producentom [[Cutfather]], i američkim pjevačem, tekstopiscem i muzičkim producentom [[Pharrell Williams|Pharrellom Williamsom]]. Album je dosegao prvo mjesto u Australiji, drugu mjesto u Velikoj Britaniji,<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/george-michael-denies-kylie-minogue-this-weeks-number-1-album-2843/ |title=George Michael denies Kylie Minogue this week's Number 1 album |date=23. mart 2014 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=15. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> kao i treće mjesto na Dance/Electronic Albums listi. Prvi singl „[[Into the Blue]]“ nije uspjeo da dospe u Top 10 u Velikoj Britaniji, ali je bio na prvom mjestu na Dance Club Songs listi.<ref name=DanceClubSongs/> Drugi singl pod nazivom „[[I Was Gonna Cancel]]“ nije uspjeo da dospe u Top 50 u Velikoj Britaniji, a dosegao je peto mjesto na Dance Club Songs listi. U augustu 2014. Minogue je izvela set od sedam pjesama na ceremoniji zatvaranja igre Commonwealtha 2014. godine. Radi promocije albuma, narednog mjeseca je krenula sa turnejom pod nazivom [[Kiss Me Once Tour]], putujući kroz Evropu, Australiju i Bliskom istoku.<ref>{{cite web |url=https://www.huffingtonpost.co.uk/2014/09/25/kylie-minogue-s-kiss-me-once-tour-costumes-are-insane_n_7322062.html |title=Kylie Minogue's Kiss Me Once Tour Costumes Are Insane |first=Daisy May |last=Sitch |date=25. septembar 2014 |work=[[The Huffington Post]] |access-date=13. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U januaru 2015. Minogue je nastupila kao gostujući vokal na singlu [[Giorgio Moroder|Giorgija Morodera]] „[[Right Here, Right Now (pjesma Giorgija Morodera)|Right Here, Right Now]]“. Pjesma nije ušla na liste u Australiji i Velikoj Britaniji, ali je stigla do prvog mjesta na Dance Club Songs listi. U martu 2015. prestao je ugovor Minogue sa prethodnom kućom Parlophone, što je buduća muzička izdanja prepustilo [[Warner Music Group]]u u Australiji i Novom Zelandu. Istog mjeseca se takođe rastala sa kućom Roc Nation.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/pop/kylie-minogue-splits-with-roc-nation-6509733/ |title=Minogue Splits With Roc Nation |first=Lars |last=Brandle |date=26. mart 2015 |work=[[Billboard]] |access-date=13. marta 2024 |language=na engleskom}}</ref> U junu 2015. Minogue je krenula na svoju prvu letnju turneju pod nazivom [[Kylie Summer 2015]], izvodeći šest koncerata u Evropi. U novembru 2015. Minogue je objavila svoj trinaesti studijski album i prvi božićni album pod nazivom ''[[Kylie Christmas]]'', na kome su se našle kako obrade, tako i originalne pjesme. Album je uključivao delo pjevača [[Chris Martin|Chrisa Martina]] iz [[Coldplay]] i muzičkog producentskog tima [[Stargate (producenti)|Stargate]].<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/lists/best-christmas-albums-new-holiday-music/ |title=The 21 Best Christmas Albums of the 21st Century |first=Sal |last=Cinquemani |work=[[Billboard]] |date=8. decembar 2022 |access-date=7. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> Album nije uspjeo dostići Top 10 u Velikoj Britaniji, ali je dostigao sedmo pjesmo u Australiji. Singlovi koji su pratili album bili su duet sa [[James Corden|Jamesom Cordenom]] „[[Only You]]“, duet sa sestrom [[Dannii Minogue]] „[[100 Degrees]]“, kao i „[[Everyday's Like Christmas]]“. Album je ponovo izdat naredne godine uz nekoliko dopunskih pjesama.<ref>{{cite web |first=Jack |last=White |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-is-repackaging-her-holiday-album-kylie-christmas__16245/ |title=Kylie Minogue is repackaging her holiday album ''Kylie Christmas'' |publisher=[[Official Charts Company]] |date=6. septembar 2016 |access-date=12. oktobra 2016 |language=na engleskom}}</ref> Kao promocija albuma, održano je više božićnih koncerata u decembru 2015. i 2016. godine u [[Royal Albert Hall]]u u Londonu.<ref>{{cite web |url=https://www.hellomagazine.com/celebrities/2015121228759/kylie-minogue-sister-dannii-perform-at-royal-albert/ |title=Dannii Minogue joins sister Kylie on stage at Royal Albert Hall Christmas concert |date=12. decembar 2015 |work=Hello! |access-date=13. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.hellomagazine.com/celebrities/2016121135154/kylie-minogue-albert-hall-christmas-concert/ |title=Kylie Minogue brings the house down at the Royal Albert Hall |date=11. decembar 2016 |last=Vokes-Dudgeon |first=Sophie |work=Hello! |access-date=13. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> === 2017–2021: ''Golden'', nova kompilacija i ''Disco'' === [[Datoteka:Kylie Minogue - Golden Tour - Motorpoint Arena - Nottingham - 20.09.18. - ( 44 ) (44648057710) (cropped).jpg|mini|170px|Minogue nastupa na svojoj turneji [[Golden Tour]] u septembru 2018.]] U februaru 2017. Minogue je potpisala ugovor o snimanju sa izdavačkom kućom [[BMG Rights Management]].<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-signs-new-record-deal-with-bmg-new-album-expected-this-year__18062/ |title=Kylie Minogue signs new record deal with BMG, new album expected this year |last=Copsey |first=Rob |date=1. februar 2017 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=13. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Tokom cele iste godine, sarađivala je sa piscima i producentima na svom sledećem studijskom albumu, uključujući britanskog muzičkog producenta [[Richard Stannard|Richarda Stannarda]]. Sniman je u [[London]]u, [[Los Angeles]]u i [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]], pri čemu je ovaj drugi duboko uticao na album.<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogues-new-album-is-super-positive-and-inspired-by-a-break-up__20756/ |title=Kylie Minogue's new album is "super positive" and inspired by a break-up |last=Copsey |first=Rob |publisher=[[Official Charts Company]] |date=16. oktobar 2017 |access-date=13. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> U aprilu 2018. Minogue je objavila svoj četrnaesti studijski album ''[[Golden (album, Kylie Minogue)|Golden]]'', koji je dostigao prvo mjesto u Australiji i Velikoj Britaniji. Prvi singl „[[Dancing (pjesma Kylie Minogue)|Dancing]]“ je imao umjeren uspjeh na listama, dostigavši samo Top 50 u Australiji i Velikoj Britaniji. Pjesma je dostigao prvo mjesto na [[Dance Club Songs]] listi. Album je takođe sadržao sledeće singlove „[[Stop Me from Falling]]“, naslovnu pjesmu „[[Golden (pjesma Kylie Minogue)|Golden]]“, „[[A Lifetime to Repair]]“ i „[[Music's Too Sad Without You]]“ sa engleskim pjevačem [[Jack Savoretti|Jackom Savorettijem]].<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-unveils-new-edit-of-next-single-a-lifetime-to-repair__23547/ |title=Kylie Minogue unveils new edit of next single "A Lifetime To Repair" |last=Copsey |first=Rob |publisher=[[Official Charts Company]] |date=6. august 2018 |access-date=7. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogues-final-single-from-her-number-1-album-golden-plus-a-performance-on-the-x-factor-confirmed__24251/ |title=Kylie Minogue's final single from her Number 1 album ''Golden'' plus a performance on ''The X Factor'' confirmed |last=White |first=Jack |publisher=[[Official Charts Company]] |date=9. oktobar 2018 |access-date=7. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U znak podrške albumu, Minogue je prvo krenula u martu 2018. na promotivnu turneju pod nazivom [[Kylie Presents Golden]], nastupi pet koncerata u Evropi i jedan u SAD.<ref>{{cite web |url=https://www.huffingtonpost.co.uk/entry/kylie-minogue-cafe-de-paris-london-golden-tour-review-huffpost-verdict_uk_5aa7d72ce4b03c9edfafd2fd |title=Kylie Minogue Proves She Still Has The Golden Touch At Café de Paris Underplay Gig |last=Bagwell |first=Matt |date=14. mart 2018 |work=[[The Huffington Post]] |access-date=28. juli 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref name="chronicle">{{cite web |last=Duke |first=Simon |title=Kylie Minogue delivers Golden performance on opening night of new tour in Newcastle |url=https://www.chroniclelive.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/kylie-minogue-golden-tour-review-15169234 |work=Chronicle Live |date=20. septembar 2018 |access-date=28. juli 2023 |language=na engleskom}}</ref> U septembru 2018. Minogue je krenula na svoju koncertnu turneju pod nazivom [[Golden Tour]], nastupajući u Evropi i Australiji. Minogue je bila među izvođačima na kraljičinoj rođendanskoj zabavi održanoj u [[Royal Albert Hall]]u.<ref>{{Cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-43851739 |title=Shaggy and Kylie help the Queen celebrate 92nd birthday |publisher=[[BBC News]] |date=22. april 2018 |access-date=10. juli 2020 |language=na engleskom}}</ref> U junu 2019. Minogue je objavila kompilacijski album ''[[Step Back in Time: The Definitive Collection]]'', na kojem je pjesma „[[New York City (pjesma Kylie Minogue)|New York City]]“ bila glavni singl.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-announces-greatest-hits-album-step-back-in-time-the-definitive-collection__26213/ |title=Kylie Minogue announces greatest hits album ''Step Back in Time: The Definitive Collection'' |last=White |first=Jack |publisher=[[Official Charts Company]] |date=2. maj 2019 |access-date=2. maja 2019 |language=na engleskom}}</ref> Album je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8518863/kylie-minogue-blasts-no-1-uk-step-back-in-time |title=Kylie Minogue Blasts to No. 1 in U.K. With ''Step Back in Time'' |work=[[Billboard]] |last=Brandle |first=Lars |date=8. juli 2019 |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> Međutim, singl nije uspjeo da se nađe na zvaničnim listama u Velikoj Britaniji i Australiji. Istog mjeseca, započela je svoju drugu letnju turneju pod nazivom [[Kylie Summer 2019]], koja je uključivala njen debitantski nastup na [[Glastonbury Festival]]u, četrnaest godina nakon što ju je dijagnoza raka dojke primorala da otkaže svoj nastup kao glavne zvezde 2005. godine.<ref>{{cite web |url=https://www.nme.com/reviews/live/kylies-glastonbury-debut-14-years-late-surreal-pop-spectacle-fake-wedding-rainbow-confetti-two-famous-dudes |title=Kylie's Glastonbury debut, 14 years late: a surreal pop spectacle with a fake wedding, rainbow confetti and two famous dudes |date=30. juni 2019 |work=[[New Musical Express|NME]] |last=Stubbs |first=Dan |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> Na njenom setu su nastupili australijskog muzičara [[Nick Cave]] i engleskog muzičara [[Chris Martin]]. ''[[The Guardian]]'' je Minogueov nastup nazvao kao „čisto zlatnim, nenadmašnim i fenomenalnim“.<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2019/jun/30/kylie-at-glastonbury-2019-review |date=30. juni 2019 |work=[[The Guardian]] |title=Kylie at Glastonbury 2019 review – solid-gold set from a living legend |last=Snapes |first=Laura |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> Njen set je bio najgledaniji na [[BBC]] izveštavanju, sa tri milijona gledalaca i postavivši istorijski rekord za najposećeniji nastup na Glastonburyju.<ref>{{cite web |url=https://news.sky.com/story/glastonbury-kylie-may-have-broken-record-as-vast-crowd-watches-her-emotional-set-11752082 |date=2. juli 2019 |publisher=[[Sky News]] |title=Glastonbury: Kylie may have broken record as vast crowd watches her emotional set |last=Peplow |first=Gemma |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-48823891 |date=1. juli 2019 |title=The Killers, Stormzy, Kylie Minogue, The Cure – who won Glastonbury? |publisher=[[BBC News]] |last=Youngs |first=Ian |access-date=26. augusta 2023 |language=na engleskom}}</ref> U decembru 2019. pojavila se u svom božićnom televizijskom specijalu pod nazivom ''Kylie's Secret Night'' koji se emitovao na [[Channel 4]].<ref name="channel4">{{cite web |url=https://www.channel4.com/press/news/kylie-minogue-spend-secret-night-channel-4-december |title=Kylie Minogue to spend a ''Secret Night'' with Channel 4 this December |last=Land |first=Lesley |date=9. novembar 2019 |publisher=[[Channel 4]] |access-date=9. novembra 2019 |language=na engleskom}}</ref> Nakon njenog nastupa u Glastonburyju, Minogue je izjavila da bi želela da napravi „pop-disco album“ i da se vrati snimanju novog materijala nakon nastupa.<ref>{{cite web |date=2. maj 2019 |title=Kylie Minogue's Glastonbury surprise |url=https://www.femalefirst.co.uk/music/musicnews/kylie-minogues-glastonbury-surprise-1193387.html |access-date=22. juli 2020 |work=Female First |language=na engleskom}}</ref> Godine 2020. rad na njenom sledećem studijskom albumu je nastavljen tokom [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]].<ref>{{cite web |last=Lewis |first=Isobel |date=27. maj 2020 |title=Kylie Minogue has been recording new album from living room during lockdown |work=[[The Independent]] |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/news/kylie-minogue-new-album-release-date-coronavirus-a9534991.html |access-date=22. juli 2020 |language=na engleskom}}</ref> Koristeći kućni studio za snimanje tokom karantina, takođe je snimala i bavila se inženjeringom zvukom sopstvenih vokala.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-is-working-on-her-fifteenth-studio-album-during-lockdown-says-bmg-president-alistair-norbury__29810/ |title=Kylie Minogue is working on her fifteenth studio album during the lockdown, says BMG president Alistair Norbury |publisher=[[Official Charts Company]] |last=White |first=Jack |date=19. maj 2020 |access-date=23. juli 2020 |language=na engleskom}}</ref> Minogue je objavila svoj petnaesti studijski album ''[[Disco (album, Kylie Minogue)|Disco]]'' u novembru 2020.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/dance/9421988/kylie-minogue-announces-album-disco |title=Rejoice, Kylie Minogue Is Dropping Her 15th Studio Album, ''Disco'', This Fall |last=Bain |first=Katie |work=[[Billboard]] |date=21. juli 2020 |access-date=22. juli 2020 |language=na engleskom}}</ref><ref name="Australian number ones">{{cite web |url=https://www.aria.com.au/charts/news/disco-lands-kylie-minogue-seventh-aria-1-album |title=''Disco'' lands Kylie Minogue seventh ARIA #1 album |date=14. novembar 2020 |access-date=26. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> Album je dostigao prvo mjesto u Australiji i Velikoj Britaniji. Minogue je postala jedina umjetnica koja je postigla album koji je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji u pet uzastopnih decenija, od 1980-ih do 2020-ih.<ref name=disco20>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-s-disco-dances-in-at-number-1-sets-incredible-official-albums-chart-record__31611/ |date=13. novembar 2020 |title=Kylie Minogue's ''Disco'' dances in at Number 1, sets incredible Official Albums Chart record |last=Copsey |first=Rob |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=14. novembra 2020 |language=na engleskom}}</ref> Album je takođe dostigao prvo mjesto na [[Dance/Electronic Albums]] listi. U znak podrške albumu, održan je koncert uživo pod nazivom [[Infinite Disco]]. Prvi singl „[[Say Something]]“ nije uspjeo da dostigne Top 50 u Velikoj Britaniji, ali je dostigao Top 20 na [[Dance/Electronic Songs]] listi. Drugi singl „[[Magic (pjesma Kylie Minogue)|Magic]]“ takođe nije ušao u Top 50 u Velikoj Britaniji, ali je dostigao Top 20 na Dance/Electronic Songs listi. Treći singl „[[Real Groove]]“ objavljen je sa naknadnim remiksom u kojem učestvuje engleska pjevačica [[Dua Lipa]] i dostigao je Top 20 na Dance/Electronic Songs listi.<ref>{{cite web |title=Kylie Minogue announces next single from Number 1 album ''Disco'' |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-confirms-real-groove-as-the-next-single-from-her-number-1-album-disco__31792/ |last=White |first=Jack |date=7. decembar 2020 |access-date=14. aprila 2024 |publisher=[[Official Charts Company]] |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |date=31. decembar 2020 |title=Kylie Minogue and Dua Lipa Release New "Real Groove" (Studio 2054 Remix) |url=https://pitchfork.com/news/kylie-minogue-and-dua-lipa-release-new-real-groove-studio-2054-remix-listen/ |last=Strauss |first=Matthew |access-date=14. aprila 2024 |work=[[Pitchfork]] |language=na engleskom}}</ref> Album je ponovo izdat u novembru 2021. i nosio je naziv ''Disco: Guest List Edition''. Sadržao je nove singlove „[[A Second to Midnight]]“ u kojem učestvuje engleska grupa [[Years & Years]] i „[[Kiss of Life]]“ sa engleskom pjevačicom [[Jessie Ware]]. === 2022–danas : ''Tension'' i ''Tension II'' === Do 2022. godine, Minogue je počela da radi na svom šesnaestom studijskom albumu. U februaru 2022. nakon što je živela u Londonu od 1990-ih, vratila se u Melbourneu, navodeći želju da bude bliže svojoj porodici u Australiji.<ref>{{cite web |last=Rocca |first=Jane |date=12. februar 2022 |title=Kylie Minogue: 'I don't have the white-picket-fence life' |url=https://www.smh.com.au/culture/celebrity/kylie-minogue-i-don-t-have-the-white-picket-fence-life-20220209-p59v2g.html |access-date=4. augusta 2022 |work=[[The Sydney Morning Herald]] |language=na engleskom}}</ref> U julu se vratila svojoj ulozi u seriji ''Neighbours'' kao Charlene, za kratko pojavljivanje u planiranom finalu serije.<ref>{{cite web |last=Murray |first=Tom |date=29. juli 2022 |title=Kylie Minogue says a 'heartfelt' email from Jason Donovan convinced her to return for the ''Neighbours'' finale |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/kylie-minogue-jason-donovan-neighbours-final-episode-b2134038.html |access-date=29. juli 2022 |work=[[The Independent]] |language=na engleskom}}</ref> U maju 2023. Minogue je objavila glavni singl „[[Padam Padam]]“ sa svog sledećeg albuma. Pjesma je dostigla osmo mjesto u Velikoj Britaniji i označila ju je kao jedinu pjevačicu čiji je singl dostigao Top 10 u Velikoj Britaniji od 1980-ih do 2020-ih.<ref name="Padam">{{cite web |last=Levine |first=Nick |date=16. juni 2023 |title=Kylie Minogue Exclusive: "Padam Padam" becomes her first UK Top 10 song in 12 years |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-exclusive-padam-padam-becomes-her-first-uk-top-10-song-in-12-years__39578/ |access-date=21. juli 2023 |publisher=[[Official Charts Company]] |language=na engleskom}}</ref> Pjesma je dostigla Top 20 liste u Australiji i sedmo mjesto na Dance/Electronic Songs listi. Singl je osvojio nagradu ARIA u kategoriji „Najbolje Pop Izdanje“ i nagradu Grammy u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“, što je postala njena druga nagradu Grammy nakon pjesme „[[Come into My World]]“ 2004. godine.<ref>{{cite web |last=Rhoden-Paul |first=Andre |date=15. novembar 2023 |title=Aria Awards: Troye Sivan wins big and Kylie Minogue wins with "Padam Padam" |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67425230 |access-date=18. novembra 2023 |publisher=[[BBC News]] |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |last=Savage |first=Mark |date=4. februar 2024 |title=Grammys 2024: Kylie Minogue, Billie Eilish and The Beatles win early awards |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-68200928 |access-date=5. februara 2024 |publisher=[[BBC News]] |language=na engleskom}}</ref> U septembru 2023. Minogue je objavila svoj šesnaesti studijski album pod nazivom ''[[Tension (album, Kylie Minogue)|Tension]]''. Album je sadržao radove britanskog producenta Petera Rycrofta, britanske pjevačice i tekstopiskinje Camille Purcell, nizozemskog di-džeja i producenta [[Oliver Heldens|Olivera Heldensa]], uključujući prethodnih saradnika Richarda Stannarda, Ducka Blackwella i Johna Greena. Minogue je opisala album kao „mešavinu ličnih refleksija, klupskog opuštanja i melanholične euforije“.<ref>{{cite web |url=https://www.nme.com/news/music/kylie-minogue-announces-new-album-tension-3442858 |title=Kylie Minogue announces new album ''Tension'' |last=Wilkes |first=Emma |work=[[New Musical Express|NME]] |date=12. maj 2023 |access-date=14. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je dostigao prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref>{{cite web |url=https://www.aria.com.au/charts/news/queen-kylie |title=Queen Kylie |date=29. septembar 2023 |publisher=Australian Recording Industry Association |access-date=29. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogues-tension-earns-her-ninth-number-1-album/ |title=Kylie Minogue's ''Tension'' earns her ninth Number 1 album |last=Smith |first=Carl |publisher=[[Official Charts Company]] |date=29. septembar 2023 |access-date=30. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> Naslovna pjesma „[[Tension (pjesma Kylie Minogue)|Tension]]“ objavljena je kao drugi singl i dostigla je Top 20 u Velikoj Britaniji i na Dance/Electronic Songs listi. „[[Hold On to Now]]“ je potom objavljen kao treći i posljednji singl.<ref>{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/pop/kylie-minogue-new-single-tension-release-date-1235403365/ |title=Kylie Minogue Ratchets Up the "Tension" With New Single Announcement: 'Are You Ready?' |last=Daw |first=Stephen |date=30. august 2023 |work=[[Billboard]] |access-date=14. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-extension-extended-mixes-album-tension/ |title=Kylie Minogue's ''Extension (The Extended Mixes)'' album: release date, tracklisting, cover, formats and more |last=Smith |first=Carl |date=2. novembar 2023 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=12. novembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> [[Datoteka:Kylie Minogue 01.jpg|mini|left|170px|Minogue u Singapuru u septembru 2024.]] U novembru 2023. Minogue je krenula na koncertnu rezidenciju pod nazivom [[More Than Just a Residency]] u hotelu i kazinu The Venitian u [[Las Vegas]]u, Nevada. Koncert je rasprodat za nekoliko minuta. ''[[The Sydney Morning Herald]]'' je napisao da je koncert bio „kratak i pravi udarac euforije Vegasa“.<ref>{{cite web |url=https://www.smh.com.au/culture/music/vegas-high-in-an-intimate-setting-kylie-delivers-nostalgia-with-sparkle-20231105-p5ehne.html |title=Vegas high: in an intimate setting, Kylie delivers nostalgia with sparkle |last=Idato |first=Michael |date=5. novembar 2023 |work=[[The Sydney Morning Herald]] |access-date=18. decembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> Sledećeg mjeseca, televizijski koncertni specijal pod nazivom ''An Audience with Kylie'' snimljen je u Royal Albert Hallu i emitovan na [[ITV]].<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/dec/10/an-audience-with-kylie-review-so-fabulously-extravagant-it-needs-a-camp-o-meter |title=''An Audience With Kylie'' review – so fabulously extravagant it needs a camp-o-meter |last=Nicholson |first=Rebecca |date=10. decembar 2023 |work=[[The Guardian]] |access-date=11. decembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U februaru 2024. Minogue je potpisala ugovor sa agencijom [[United Talent Agency]] za nastupe uživo u Kanadi i SAD, kao i za glumačke uloge širom sveta.<ref>{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/music-news/kylie-minogue-signs-uta-live-representation-acting-north-america-1235821983/ |title=Kylie Minogue Signs With UTA (Exclusive) |author=Fekadu, Mesfin |date=13. februar 2024 |work=[[The Hollywood Reporter]] |access-date=14. februara 2024 |language=na engleskom}}</ref> Sledećeg mjeseca, dobila je nagradu u kategoriji „Izuzetan Doprinos Muzici“ na [[Brit Awards]] iz 2024. godine, gdje je izvela popuri svojih singlova.<ref>{{cite web |url=https://edition.cnn.com/2024/03/02/entertainment/kylie-minogue-brits-global-icon-award/index.html |title=Kylie Minogue honored with global icon award at the Brits |last=Heching |first=Dan |date=2. mart 2024 |publisher=[[CNN]] |access-date=3. marta 2024 |language=na engleskom}}</ref> Istog mjeseca, dobila takođe je i „Billboard Women in Music“ nagradu za ikonu. Zatim je nastupila u martu sa američkom pjevačicom [[Madonna|Madonnom]] u okviru njene koncertne turneje pod nazivom [[The Celebration Tour]]. Minogue je izjavila da se to „dugo očekivalo“ i Madonna koja osipuje Minogue kao „preživelicu i borca“.<ref>{{cite web |url=https://people.com/madonna-kylie-minogue-team-up-first-performance-celebration-tour-los-angeles-8606332 |title=Madonna and Kylie Minogue Team Up for First-Ever Performance Together During Celebration Tour: 'A Long Time Coming' |last=Kaplan |first=Ilana |date=8. mart 2024 |work=People |access-date=9. marta 2024 |language=na engleskom}}</ref> U oktobru 2024. Minogue je objavila svoj sedamnaesti studijski album pod nazivom ''[[Tension II]]''. Prvi singl „[[Lights Camera Action]]“ je objavljen prethodnog mjeseca.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-announces-tension-sequel-album-tension-ii/ |title=Kylie Minogue announces Tension sequel album ''Tension II'' |last=Griffiths |first=George |date=19. septembar 2024 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=19. septembra 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je dosegao prvo mjesto u Velikoj Britaniji i Australiji.<ref>{{cite web |url=https://au.rollingstone.com/music/music-news/kylie-minogue-tension-ii-ninth-aussie-no-1-album-68379/ |title=Kylie Minogue's ''Tension II'' Officially Marks Her Ninth Australian No. 1 Album |last=Lynch |firs=Jessica |date=25. oktobar 2024 |work=[[Rolling Stone]] Australia |access-date=25. oktobra 2024 |language=na engleskom}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/kylie-minogue-tension-ii-number-1-album/ |title=Kylie Minogue celebrates 10th Official Number 1 album with ''Tension II'' |last=Smith |first=Carl |date=25. oktobar 2024 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=26. oktobra 2024 |language=na engleskom}}</ref> ''[[New Musical Express|NME]]'' je opisao album kao „čvršći i smeliji“, tvrdeći da „prevazilazi svog prethodnika i da je jak sam po sebi“.<ref>{{cite web |url=https://www.nme.com/reviews/album/kylie-minogue-tension-ii-review-3804266 |title=Kylie Minogue – ''Tension II'' review: this pop icon is second to none |last=Ziwei |first=Puah |date=19. oktobar 2024 |work=[[New Musical Express|NME]] |access-date=19. oktobra 2024 |language=na engleskom}}</ref> Album je takođe sadržao saradnje koje su prethodno objavljene kao singlovi. Pjesma „[[Dance Alone]]“ u kojoj učestvuje australijska pjevačica [[Sia]] je objavljena u februaru 2024. Singl dosegao je osmo mjesto na Dance/Electronic Songs listi. Pjesma „[[Midnight Ride]]“ sa južnoafričkim pjevačem [[Orville Peck|Orvilleom Peckom]] i američkim producentom [[Diplo]]m je objavljena u junu 2024. Pjesma „[[My Oh My (pjesma Kylie Minogue)|My Oh My]]“ sa američkom pjevačicom i tekstopiscem [[Bebe Rexha|Bebe Rexhom]] i švedskom pjevačicom [[Tove Lo]] je objavljena sledećeg mjeseca. Konačno, pjesma „[[Edge of Saturday Night]]“ sa američkim di-džejem i producentom [[The Blessed Madonna|The Blessed Madonnom]] je objavljena sledećeg mjeseca. U februaru 2025. Minogue je krenula na turneju pod nazivom [[Tension Tour]], putujući kroz Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Evropu, Aziju i Australiju.<ref>{{cite web |url=https://www.perthnow.com.au/entertainment/music/kylie-minogue-reacts-to-perth-fans-video-ahead-of-first-show-of-global-tension-tour-2025-at-rac-arena-c-17734114 |title=Kylie Minogue reacts to Perth fan's video ahead of first show of global Tension Tour 2025 at RAC Arena |last=Maher |first=Chloe |date=15. februar 2025 |work=Perth Now |access-date=15. februara 2025 |language=na engleskom}}</ref> ''[[Billboard]]'' je opisao kao svoju „najveću turneju od 2011. godine“.<ref>{{cite web |last=Kaufman |first=Gil |date=3. oktobar 2024 |title=Kylie Minogue Announces North American Dates for 2025 Tension Tour |url=https://www.billboard.com/music/pop/kylie-minogue-north-american-dates-2025-tension-tour-1235792000/ |access-date=19. oktobra 2024 |work=[[Billboard]] |language=na engleskom}}</ref> ''[[The Guardian]]'' je nazvao turneju „izletom u svaki period i podsetnikom na mnoge hitove koje je Minogue proizvela“.<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2025/feb/16/kylie-minogue-review-tension-world-tour-kicks-off-with-euphoric-show-stuffed-with-hit-after-hit |title=Kylie Minogue review – Tension world tour kicks off with euphoric show stuffed with hit after hit |last=Cain |first=Sian |date=16. februar 2025 |work=[[The Guardian]] |access-date=16. februara 2025 |language=na engleskom}}</ref> Pjesma „[[Someone for Me]]“ objavljena je kao drugi singl sa albuma prethodnog mjeseca. == Javna slika == Godine 1993. australijski reditelj [[Baz Luhrmann]] upoznao je Minogue sa američkim fotografom [[Bert Stern|Bertom Sternom]], priznatim po saradnji sa američkom glumicom [[Marilyn Monroe]]. Stern ju je fotografisao u [[Los Angeles]]u i primetio da Minogue posjeduje sličnu mješavinu ranjivosti i erotike kao Monroe.<ref>Baker and Minogue, str. 50</ref> Tokom karijere birala je fotografe koji su kreirali njen novi „izgled“, a te fotografije su se pojavljivale u magazinima od trendi časopisa ''[[The Face]]'' do sofisticiranih izdanja poput ''[[Vogue]]'' i ''[[Vanity Fair]]''. Stilista [[William Baker]] smatra da je to jedan od razloga zašto je u Evropi postala deo mejnstrim [[popularna kultura|pop kulture]] uspješnije od pjevača koji su se usredotočili isključivo na prodaju ploča.<ref>Baker and Minogue, str. 65</ref> Do 2000. godine, Minogue je stekla značajan muzički vjerodostojnost jer je njena karijera trajala duže nego što su kritičari predviđali.<ref name="Copley">Copley, str. 128</ref> Njena transformacija iz „[[djevojka iz susjedstva|djevojke iz susjedstva]]“ u sofisticiranu i koketnu izvođačicu privukla je nove obožavatelje.<ref name="Copley"/> U septembru 2002. [[VH1]] ju je rangirao na 27. mjesto liste „100 najseksipilnijih umjetnica“. Takođe ju je časopis ''[[Men's Health]]'' 2013. godine uvrstio među „100 najzgodnijih žena svih vremena“.<ref>{{cite web |title=The 100 Hottest Women of All-Time |url=https://www.menshealth.com/sex-women/g19547274/hottest-women-all-time/?slide=38 |work=[[Men's Health]] |access-date=15. augusta 2019 |date=22. novembar 2013 |language=na engleskom}}</ref> Minogue je tokom cele karijere bila inspirisana i upoređivana sa američkom pjevačicom [[Madonna|Madonnom]].<ref name=Goddessofthemoment/><ref>{{cite web |last=Kemp |first=Rob |url=https://www.rollingstone.com/artists/kylieminogue/biography |title=Kylie Minogue biography |year=2004 |work=[[Rolling Stone]] |access-date=5. augusta 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071224105839/http://www.rollingstone.com/artists/kylieminogue/biography |archive-date=24. decembra 2007 |language=na engleskom}}</ref> Njena turneja [[Rhythm of Love Tour]] iz 1991. godine bila je kritikovana jer je vizuelno previše podsjećala na Madonninu turneju [[Blond Ambition World Tour]].<ref>Baker and Minogue, str. 58</ref> Pišući za ''[[The Observer]]'', [[Rufus Wainwright]] ju je opisao kao „anti-Madonnu“, ističući njenu samospoznaju i nedostatak potrebe za intelektualizacijom svog imidža. Kathy McCabe iz ''[[The Daily Telegraph (Australija)|The Daily Telegraph]]'' primetila je da Minogue i Madonna slijede slične stilove u muzici i modi, ali je zaključila da se „na ljestvici pop kulture istinski razlikuju u svojim nastupima“, takođe dodajući da je „Madonna mračna sila, a Kylie svetla sila“. Sama Minogue je izjavila za Madonnu da je „Njen ogroman uticaj na svet, u popu i modi, značio da nisam bila imuna na trendove koje je stvarala. Veoma se divim Madonni, ali na početku je otežala umjetnicima poput mene, učinila je sve što se moglo uraditi“ i „Madonna je kraljica popa, ja sam princeza popa. Veoma sam zadovoljna time“. U martu 2010. istraživači su proglasili Minogue „najmoćnijom poznatom ličnošću u Britaniji“. Studija je ispitala kako marketinški stručnjaci identifikuju partnerstva između poznatih ličnosti i brendova. Jedan od njih je izjavio da je „Kylie široko prihvaćena kao usvojena Britanka. Ljudi je poznaju, vole je i okružena je pozitivnim pričama“. U maju 2020. Alison Boshoff iz ''[[The New Zealand Herald]]'' nazvala ju je „velikom kraljicom popa koja se vratila iz svakog zastoja“ u svom životu i karijeri.<ref>{{cite web |url=https://www.nzherald.co.nz/entertainment/how-kylie-minogue-is-cashing-in-on-her-109-million-fortune/ORIP5LSKLSQE5UHAPNDR6RF5PM/ |title=How Kylie Minogue is cashing in on her $109 million fortune |last=Boshoff |first=Alison |date=1. juni 2020 |access-date=4. septembra 2023 |work=[[The New Zealand Herald]] |language=na engleskom}}</ref> U novembru 2020. Nick Levine iz BBC opisao ju je kao „najpotcenjeniju ikonu popa“, dodajući da je Minogue „trajala više od 30 godina isporučujući pop pjesme sa strašću i zadržavajući sasvim simpatičnu ličnost tokom tog vremena, u tako nemilosrdnoj industriji“.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/culture/article/20201110-why-kylie-minogue-is-pops-most-underestimated-icon |title=Why Kylie Minogue is pop's most underestimated icon |last=Levine |first=Nick |publisher=[[BBC]] |date=11. novembar 2020 |access-date=4. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> U junu 2023. Barbara Ellen iz ''[[The Guardian]]'' je prokomentarisala da su „skromnost, simpatičnost i ranjivost pomogli Minogue da održi privlačnost“, 36 godina nakon što je objavljen singl „[[I Should Be So Lucky]]“ iz 1987. godine.<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/music/2023/jun/04/kylie-minogue-at-55-why-we-just-cant-get-the-singer-out-of-our-heads |title=Kylie Minogue at 55: why we just can't get the singer out of our heads |last=Ellen |first=Barbara |work=[[The Guardian]] |date=4. juni 2023 |access-date=4. septembra 2023 |language=na engleskom}}</ref> == Postignuća i priznanja == Minogue je dobila mnoge nagrade i priznanja, uključujući dve [[Grammy]] nagrade,<ref>{{cite web |url=https://www.vulture.com/2024/02/grammys-2024-kylie-minogue-wins-padam-padam.html |title="Padam Padam", You Hear It and It Wins |last=Frank |first=Jason P. |date=4. februar 2024 |work=Vulture |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom}}</ref> četiri [[Brit Awards]] nagrade, osamnaest [[ARIA Music Awards]] nagrade, dve [[MTV Video Music Awards]] nagrade,<ref>{{cite web |work=[[Billboard]] |url=https://www.billboard.com/articles/news/74257/2002-mtv-video-music-awards-winners |title=2002 MTV Video Music Awards Winners |date=1. septembar 2002 |access-date=25. januara 2019 |language=na engleskom}}</ref> tri [[MTV Europe Music Awards]] nagrade<ref>{{cite web |url=https://www.mtvema.com/articles/zc81dv/mtv-recognizes-artists-with-2023-mtv-ema-awards |title=MTV Recognizes Artists with 2023 MTV EMA Awards |date=5. novembar 2023 |publisher=[[MTV Europe Music Awards]] |access-date=19. aprila 2024 |language=na engleskom |archive-date=2023-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231105211236/https://www.mtvema.com/articles/zc81dv/mtv-recognizes-artists-with-2023-mtv-ema-awards }}</ref> i šest Mo Awards nagrade, uključujući i nagradu u kategoriji „Australijska Izvođačica Godine“ 2001. i 2003. godine. U oktobru 2007. nagrađena je Music Industry Trust nagradom za priznanje njene karijere duge 20 godina i proglašena je „ikonom popa i stila“, postavši prva muzičarka koja je dobila Music Industry Trust nagradu.<ref name=bill70>{{cite web |title=Kylie Minogue To Be Honored With Australia's Top Live Entertainment Award |url=https://www.billboard.com/articles/news/1568570/kylie-minogue-to-be-honored-with-australias-top-live-entertainment-award |work=[[Billboard]] |access-date=22. augusta 2019 |date=28. juni 2013 |last=Brandle |first=Lars |language=na engleskom}}</ref><ref name="metro.co.uk">{{cite web|url=http://metro.co.uk/2007/10/29/kylies-hailed-as-a-pop-icon-422490/ |title=Kylie's hailed as a 'pop icon'. |work=Metro |access-date=28. septembra 2014 |date=29. oktobar 2007 |language=na engleskom}}</ref> U julu 2008. [[Charles III od Ujedinjenog Kraljevstva|Princ Charles]] ju je odlikovao oficirom [[Orden Britanske imperije|Ordena Britanske imperije]].<ref name=Obe/> Iste godine je odlikovana viteza francuskog [[Orden umjetnosti i književnosti|Ordena umjetnosti i književnosti]].<ref name="Frenchhonour"/> U aprilu 2017. Britansko-australijsko društvo je dodijelilo Minogue nagradu za 2016. godinu za izuzetan doprinos poboljšanju odnosa i bilateralnog razumijevanja između zemalja. Natpis glasi: „U znak priznanja za značajan doprinos odnosima Britanije i Australije kao priznate pjevačice, tekstopisca, glumice i kultne ličnosti u obe zemlje“.<ref name=newsau>{{cite web |url=https://www.news.com.au/entertainment/celebrity-life/pop-princess-kylie-minogue-honoured-by-prince-philip-and-declared-a-cultural-ambassador/news-story/e9ccc9fc2b2394192d9d7ec5dc60e18a |date=4. april 2017 |access-date=15. augusta 2019 |title=Pop princess Kylie Minogue honoured by Prince Philip and declared a cultural ambassador |publisher=News.com.au |last=Whinnett |first=Ellen |language=na engleskom}}</ref> Nagrada je objavljena na prijemu u Australia Houseu, ali ju je sljedećeg dana lično uručio [[Princ Philip, vojvoda od Edinburgha|princ Philip]] u [[Windsor (zamak)|dvorcu Windsor]].<ref name=newsau/> U januaru 2019. dodeljena joj je titula oficira [[Orden Australije|Ordena Australije]] na Počastima Dana Australije.<ref>{{cite web |title=Australia Day honours list: Kylie Minogue and Peter Reith among 2019 recipients |url=https://www.theguardian.com/australia-news/2019/jan/25/australia-day-honours-list-kylie-minogue-and-peter-reith-among-2019-recipients |work=[[The Guardian]] |date=25. januar 2019 |access-date=2. septembar 2021 |language=na engleskom}}</ref> U augustu 2004. Minogue je imala rekord za najviše singlova na prvom mjestu na australijskoj listi singlova sa devet.<ref>{{cite web |title=Australian Recording Artists Make ARIA Chart History |url=http://www.aria.com.au/pages/AustralianRecordingArtistsMakeARIAChartHistory.htm |date=3. august 2004 |access-date=13. augusta 2019 |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20040816051404/http://www.aria.com.au/pages/AustralianRecordingArtistsMakeARIAChartHistory.htm |archive-date=16. augusta 2004}}</ref> U novembru 2011. [[Australian Recording Industry Association]] primilo je Minogue u ARIA dvorani slavnih. U januaru 2011. Minogue je dobila priznanje za ''[[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]]'' za najduže uzastopne decenije sa albumima koji su dostigli pet najboljih mjesta u Velikoj Britaniji, što su postigli svi njeni albumi.<ref>{{cite web |url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/9000/most-consecutive-decades-with-top-five-albums-(uk)-(female) |title=Most Consecutive Decades With Top Five Albums (UK) (Female) |work=[[Guinnessova knjiga rekorda]] |access-date=1. januara 2011 |language=na engleskom}}</ref> Sledećeg mjeseca, ušla je u historiju jer su joj se dve pjesme koji su dostigli pet najboljih mjesta na [[Dance Club Songs]] listi, sa njenim singlovima „[[Better than Today]]“ čiji je dostigao prvo mjesto i „[[Higher (pjesma Taia Cruza)|Higher]]“ treće mjesto.<ref name=bill11/> U junu 2012. [[Official Charts Company]] je pomenula Minogue kao dvanaestu najprodavaniju pjevačicu u Velikoj Britaniji do danas i treću najprodavaniju pjevačicu, prodavši preko 10 milijona singlova.<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.com/chart-news/the-official-singles-charts-biggest-selling-artists-of-all-time-revealed-1431/ |title=The Official Singles Charts' biggest selling artists of all time revealed! |last=Kreisler |first=Lauren |publisher=[[Official Charts Company]] |date=4. juni 2012 |access-date=12. januara 2021 |language=na engleskom}}</ref> U decembru 2016. ''[[Billboard]]'' ju je smjestio na osamnaestu najuspješnijih plesnih umjetnica svih vremena. U novembru 2020. postala je jedina pjevačica koja je dostigla prvo mjesto na britanskoj listi albuma u pet uzastopnih decenija, kada je njen studijski album ''[[Disco (album, Kylie Minogue)|Disco]]'' dostigao prvo mjesto.<ref name=disco20/> U junu 2023. postala je jedina pjevačica koja je dostigla Top 10 na britanskoj listi singlova od 1980-ih do 2020-ih, kada je njen singl „[[Padam Padam]]“ dostigao osmo mjesto.<ref name=Padam/> U decembru 2025. postala je prva pjevačica na britanskoj listi singlova čiji je singl dostigao prvo mjesto u četiri različite decenije, tokom 1980-ih, 1990-ih, 2000-ih i 2020-ih.<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/chart-news/christmas-number-1-2025-kylie-minogue-xmas/ |title=Christmas Number 1 2025: Kylie Minogue's "XMAS" breaks Official Chart records! |last=Smith |first=Carl |date=19. decembar 2025 |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=20. decembra 2025 |language=na engleskom}}</ref> Od novembra 2020. Minogue je prodala 80 milijona ploča širom sveta.<ref>{{cite web |title=Kylie heads back to dancefloor with new album ''Disco'' |url=https://www.reuters.com/article/us-music-kylie-minogue-disco/kylie-heads-back-to-dancefloor-with-new-album-disco-idUSKBN27Q2AL |work=Reuters |date=10. novembar 2020 |access-date=18. novembra 2021 |last=Mills |first=Sarah |language=na engleskom}}</ref> Ona je najuspešnija australijska pjevačica svih vremena.<ref name=pjoye/><ref name=ew1/> == Diskografija == {{Main|Diskografija Kylie Minogue}} {{col-begin}} {{col-2}} === Studijski albumi === * ''[[Kylie (album)|Kylie]]'' (1988) * ''[[Enjoy Yourself]]'' (1989) * ''[[Rhythm of Love]]'' (1990) * ''[[Let's Get to It]]'' (1991) * ''[[Kylie Minogue (album)|Kylie Minogue]]'' (1994) * ''[[Impossible Princess]]'' (1997) * ''[[Light Years]]'' (2000) * ''[[Fever (album, Kylie Minogue)|Fever]]'' (2001) * ''[[Body Language (album, Kylie Minogue)|Body Language]]'' (2003) * ''[[X (album, Kylie Minogue)|X]]'' (2007) * ''[[Aphrodite (album)|Aphrodite]]'' (2010) * ''[[Kiss Me Once]]'' (2014) * ''[[Kylie Christmas]]'' (2015) * ''[[Golden (album, Kylie Minogue)|Golden]]'' (2018) * ''[[Disco (album, Kylie Minogue)|Disco]]'' (2020) * ''[[Tension (album, Kylie Minogue)|Tension]]'' (2023) * ''[[Tension II]]'' (2024) {{col-2}} === Kompilacijski albumi === * ''[[Greatest Hits (album, Kylie Minogue)|Greatest Hits]]'' (1992) * ''[[Hits+]]'' (2000) * ''[[Ultimate Kylie]]'' (2004) * ''[[The Best of Kylie Minogue]]'' (2012) * ''[[The Abbey Road Sessions]]'' (2012) * ''[[Step Back in Time: The Definitive Collection]]'' (2019) === Albumi uživo === * ''[[Intimate and Live]]'' (1998) * ''[[Showgirl (album)|Showgirl]]'' (2005) * ''[[Showgirl Homecoming Live]]'' (2007) * ''[[Kylie Live in New York]]'' (2009) * ''[[Aphrodite Les Folies Live in London]]'' (2011) * ''[[Kiss Me Once Live at the SSE Hydro]]'' (2015) * ''[[Golden Live in Concert]]'' (2019) {{col-end}} == Lista koncertnih turneja == * [[Disco in Dream]] (1989) * [[Enjoy Yourself Tour]] (1990) * [[Rhythm of Love Tour]] (1991) * [[Let's Get to It Tour]] (1991) * [[Intimate and Live Tour]] (1998) * [[On a Night Like This Tour]] (2001) * [[KylieFever2002]] (2002) * [[Showgirl: The Greatest Hits Tour]] (2005) * [[Showgirl: The Homecoming Tour]] (2006–2007) * [[KylieX2008]] (2008–2009) * [[For You, for Me Tour]] (2009) * [[Aphrodite: Les Folies Tour]] (2011) * [[Anti Tour]] (2012) * [[Kiss Me Once Tour]] (2014–2015) * [[Golden Tour]] (2018–2019) * [[Tension Tour]] (2025) == Filmografija == {{Main|Filmografija Kylie Minogue}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |last1=Baker |first1=William |last2=Minogue |first2=Kylie |title=Kylie: La La La |url=https://archive.org/details/kylielalala0000mino_d4a5 |publisher=Hodder & Stoughton |year=2002 |language=na engleskom |isbn=978-0-340-73440-7}} * {{Cite book |last=Brown |first=Tony |last2=Kutner |first2=Jon |last3=Warwick |first3=Neil |title=The Complete Book of the British Charts Singles and Albums |url=https://archive.org/details/completebookofbr0000brow |publisher=Omnibus Press |year=2002 |language=na engleskom |isbn=978-0-7119-9075-3}} * {{Cite book |last=Copley |first=Paul |title=Marketing Communications Management: Concepts and Theories, Cases and Practices |url=https://archive.org/details/marketingcommuni0000copl |publisher=Butterworth-Heinemann |language=na engleskom |year=2004 |isbn=978-0-7506-5294-0}} * {{Cite book |last=Hartley |first=John |title=Tele-ology: Studies in Television |url=https://archive.org/details/teleologystudies00hart |year=1992 |language=na engleskom |publisher=Psychology Press |isbn=978-0-415-06818-5}} * {{Cite book |last=Shuker |first=Roy |title=Understanding Popular Music |url=https://archive.org/details/understandingpop0000shuk |publisher=Routledge, Second Edition |year=2001 |language=na engleskom |isbn=978-0-415-23509-9}} * {{Cite book |last=Smith |first=Sean |title=Kylie |url=https://archive.org/details/kylie0000smit |year=2014 |language=na engleskom |publisher=[[Simon & Schuster]] |isbn=978-147-113-5804 |access-date=3. aprila 2015}} * {{Cite book |last=Smith |first=Sean |title=Kylie Confidential |url=https://archive.org/details/kylieconfidentia0000smit |publisher=Michael O'Mara Books Limited |year=2002 |language=na engleskom |isbn=978-1-85479-415-4}} * {{Cite book |last=Sutherland |first=Byrony |last2=Ellis |first2=Lucy |title=Kylie: Showgirl |url=https://archive.org/details/kylieshowgirluno0000suth |publisher=Omnibus Press |year=2002 |language=na engleskom |isbn=978-0-7119-9294-8}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Kylie Minogue}} * [http://www.kylie.com Službena stranica] {{en icon}} * {{IMDb ime|id=0001541|name=Kylie Minogue}} {{Kylie Minogue}} {{Singlovi Kylie Minogue}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1968||Minogue, Kylie}} [[Kategorija:Kylie Minogue| ]] [[Kategorija:Australijske filmske glumice]] [[Kategorija:Australijske pjevačice]] [[Kategorija:Pop-pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Melbourne]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] ktl8lrju1wkie8fn1wa9cme9pzsknok 0 23512 42580815 42549862 2026-04-13T20:33:39Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42580815 wikitext text/x-wiki {{Year dab|1986}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1986}} Godina '''1986''' bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] (link pokazuje kalendar). * Međunarodna godina mira (UN) __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1986''': <br /> [[1986#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1986#Februar/Veljača|<2>]] • [[1986#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1986#April/Travanj|<4>]] • [[1986#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1986#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] <br /> [[1986#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1986#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1986#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1986#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1986#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1986#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1986#Rođenja|Rođenja]] • [[1986#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:EC12-1986 European Community map.svg|mini|left|150px|[[Evropska zajednica]] 1986-90]] * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Španija]] i [[Portugal]] se priključuju [[Evropska zajednica|Evropskoj zajednici]] (današnja [[Evropska unija]]). * [[6. 1.]] - [[Franjo Komarica]] novi pomoćni banjolučki biskup. * 6. 1. - [[Liberija]] dobila novi ustav umesto prvog iz 1847. [[Datoteka:Сиви дом.jpg|120px|mini|lijevo|"[[Sivi dom]]"]] * [[12. 1.]] - Prikazana prva od 12 epizoda serije "[[Sivi dom]]". * [[13. 1.|13]] - [[24. 1.]] - Pokušaj državnog udara se pretvara u kratak ali krvav građanski rat u [[Južni Jemen|Južnom Jemenu]]. * [[14. 1.]] - [[Vinicio Cerezo]] je novi predsednik [[Gvatemala|Gvatemale]] - prvi civil i demokratski izabrani predsednik od 1966, ali nasilje i [[Gvatemalski građanski rat|građanski rat]] se ipak nastavljaju. * [[15. 1.]] - [[Libanski građanski rat]], puč u hrišćanskim Libanskim snagama: nakon što je prošlog meseca potpisao Trojni sporazum sa šiitima i druzima, [[Elie Hobeika]] napadnut od [[Samir Geagea|Samira Geagee]] i preds. [[Amine Gemayel|Amina Gemayela]], sklanja se u Siriju. * [[16. 1.]] - Član Predsedništva SFRJ [[Branko Mikulić]] imenovan za mandatara [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog veća]]. * 16. 1. - Gorbačovljeva deklaracija predlaže ukidanje sveg nuklearnog oružja u tri faze do 2000 - neprihvatljivo za NATO zbog ogromne istočne prednosti u konvencionalnom naoružanju. * [[januar]] - Beogradski okružni sud odustao od optužnice protiv [[Gordan Jovanović|Gordana Jovanovića]] i [[Vladimir Mijanović|Vladimira Mijanovića]] (dvojica od "[[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]"). * januar - Uhapšen sociolog [[Tomaž Mastnak]] zbog "povrede ugleda" mandatora vlade [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]. * januar - Peticija 212 beogradskih intelektalaca poslata saveznoj i republičkoj skupštini protiv "genocida nad Srbima" na Kosovu i drakonskog kažnjavanja mladih Albanaca, poziv na duboke društvene i političke promene. * 17. 1. - [[Mali]] i [[Burkina Faso]] postigli mir nakon Rata za pojas Agacher - normalizacija odnosa tokom godine, a Međunarodni sud u decembru podelio spornu teritoriju napola. * [[19. 1.]] - Počinje širenje [[(c)Brain]]-a, prvog [[Kompjuterski virus|virusa]] za [[MS-DOS]]. * [[20. 1.]] - [[Margaret Thatcher]] i [[François Mitterrand]] objavili u Lillu da će biti izgrađen [[Eurotunel|tunel ispod Lamanša]] (ugovor potpisan u Canterburyjy 12. 2., odrađeno 1987-93, saobraćaj od 1994). * [[24. 1.]] - [[Voyager 2]] u najbližem prilazu [[Uran (planeta)|Uranu]]. * [[25. 1.]] - Gerilska armija [[Yoweri Museveni|Yowerija Musevenija]] preuzela vlast nad [[Uganda|Ugandom]] posle petogodišnje borbe (položio zakletvu [[29. 1.]], još uvek je na vlasti 2017). [[Datoteka:Challenger explosion.jpg|thumb|180px|left|''Challenger'']] * [[28. 1.]] - [[Space Shuttle]] ''Challenger'' se raspao 73 sekunde od lansiranja, gine 7 astronauta. * Početkom godine u [[Bugarska|bugarskim]] diskotekama dozvoljena [[muzika]] samo iz socijalističkih zemalja, a zabranjena romska i ona sa Zapada, uključujući i Jugoslaviju. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Najgore snežne padavine na jugu Francuske i u Austriji za nekoliko decenija, treća najveća poplava u Veneciji od početka stoleća. * 1. 2. - Skinuti katanci sa kapije džamije [[Babri Masjid]] u [[Ayodhya|Ayodhyi]], severna Indija, i dozvoljen pristup hinduistima na ovo legendarno mesto [[Rama (hinduizam)|Raminog]] rođenja. Spor će kulminirati 1992. rušenjem džamije. * [[3. 2.]] - Grafički studio ''[[Pixar]]'' se osamostalio, glavni deoničar je [[Steve Jobs]]. * [[4. 2.]] - Umro [[Branko Pešić]], potpredsednik Predsedništva [[SR Srbija|SR Srbije]] i bivši gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[7. 2.]] - [[Jean-Claude Duvalier]] ("Baby Doc") pobegao sa [[Haiti]]ja posle 15 godina svoje i 28 godina [[François Duvalier|porodične]] vladavine. General [[Henri Namphy]] se nalazi na čelu prelazne vlade (do 1988) a u zemlji ubrzo dolazi do nereda i pljački. [[Datoteka:Corazon Aquino 1986.jpg|mini|150px|[[Corazon Aquino]]]] * 7. 2. - Vanredni predsednički izbori na [[Filipini]]ma: prema izbornoj komisiji pobeđuje autoritarni predsednik [[Ferdinand Marcos]] a prema opoziciji [[Corazon Aquino]] - dolazi do protesta i revolucije. * [[9. 2.]] - [[Halejeva kometa]] u [[perihel]]u, najbližoj tački Suncu, tokom druge posete Sunčevom sistemu u 20. veku. * 9. 2. - SFRJ uputila protestnu notu Švajcarskoj zbog proterivanja sekretara bernske ambasade i optužila je da pruža gostoprimstvo antijugoslovenskim teroristima. * [[11. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]]: Operacija Zora 8, [[Prva bitka za Fao]], Iranci zauzimaju poluostrvo [[Fao]] na čelu Persijskog zaliva, Iračani imaju velike gubitke u protivnapadima sledećih mesec dana. * 11. 12. - Razmena zapadnih i istočnih špijuna na mostu Glienicke, oslobođen je sovjetski disident Anatolij Ščaranski, koji odlazi u Izrael i uzima ime [[Natan Šaranski]]. * [[12. 2.]] - Američke vlasti izručile Jugoslaviji [[Andrija Artuković|Andriju Artukovića]] (proglašen ratnim zločincem [[1946]]). * 13/[[14. 2.]] - [[Čadsko-libijski konflikt]]: počinje francuska [[operacija Épervier]] protiv libijskog nadiranja u [[Čad]]u (traje do 2014. kada je zamenjena operacijom Barkhane). * [[16. 2.]] - Francuski avion gađao libijsku bazu Uadi Dum na severu [[Čad]]a. * 16. 2. - Kod Novog Zelanda potonuo sovjetski putnički brod "Mihail Ljermontov" uz pogibiju jednog člana posade. * [[17. 2.]] i [[28. 2.]] - U Luksemburgu odn. Hagu potpisan [[Jedinstveni europski akt]] kojim je određeno stvaranje [[jedinstveno tržište|jedinstvenog tržišta]] do 31. 12. [[1992]] - stupa na snagu 1. 7. [[1987]] (→ [[Delorova komisija]]). [[Datoteka:RP1357 p103 Mir base block.svg|mini|200px|DOS-7, bazni blok stanice [[Mir (svemirska stanica)|Mir]]]] * [[19. 2.]] - [[SSSR]] lansira bazni blok svemirske stanice ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' - moduli se dodaju do 1996. a stanica radi do 2001. * [[20. 2.]] - [[Silvio Berlusconi]] kupio [[A.C. Milan]]. * [[25. 2.]] - Revolucija narodne snage: na [[Filipini]]ma zbačen [[Ferdinand Marcos]] posle 20 godina autoritarne vlasti. Corazon Aquino je predsednica do 1992, prva žena predsednik u Aziji. * 25. 2. - Egipatski redarstvenici, nezadovoljni plaćom, pale hotele u blizini Piramida. * [[25. 2.]] - [[6. 3.]] - [[XXVII kongres KPSS]], generalni sekretar [[Mihail Gorbačov]] govori o [[glasnost]]i i [[Perestrojka|perestrojci]], izrazio je želju za povlačenjem iz Afganistana. Sekretar moskovske partije [[Boris Jeljcin]] prvi put privukao pažnju. * [[26. 2.]] - Grupa od 106 Srba sa Kosova dolazi u Skupštinu Jugoslavije (predvode ih Boško Budimirović i [[Miroslav Šolević]]). * 26 - 27. 2. - Stražar KPD Zenica Mile Matić, paranoidni šizofreničar, ubio devetoro ljudi između Doboja, Zenice i Donje Koprivne. * [[27. 2.]] - U [[Brazil]]u uveden antiinflacioni ''Plan Cruzado'', zamrznute cene i plate, uvedena valuta cruzado umesto cruzeira - privremen uspeh. * krajem februara - Slučaj zamene beba u srebreničkom porodilištu 1983: mala M. koja je živela sa porodicom H. dodeljena porodici M., u kojoj ostaje i devojčica N. jer veštačenje nije utvrdilo da ona pripada porodici H. Na veštačenje u Zagreb je poslato još pet parova koji su dobili devojčice u Srebrenici novembra 1983. [[Datoteka:Olof Palme 1974 (cropped).jpg|mini|150px|left|† [[Olof Palme]]]] * [[28. 2.]] - [[Švedska|Švedski]] premijer [[Olof Palme]] ubijen dok se vraćao iz bioskopa (proglašen mrtvim malo iza ponoći). * [[28. 2.]] - [[19. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Druga bitka za bazu Zhawar: afganske i sovjetske snage uspevaju da uz velike gubitke nakratko zauzmu mudžahedinsku bazu u Zhawaru, prov. [[Paktijska pokrajina|Paktija]], blizu pakistanske granice. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|180px|[[Halleyeva kometa]]]] * [[mart]] (od januara?) - Peticija preko 200 srpskih intelektualaca Skupštini u kojima se osuđuju "genocidne" namere prema Srbima i ostalim ne-Albancima na Kosovu i traži čvršći stav prema separatistima . * [[3. 3.]] - Objavljen prvi rad koji opisuje [[Mikroskopija atomskim silama|mikroskopiju atomskim silama]]. * [[4. 3.]] - Svetski jevrejski kongres optužuje bivšeg generalnog sekretara [[Kurt Waldheim|Kurta Waldheima]] za umešanost u ratne zločine. * [[6. 3.]] - Počelo emitovanje Jutarnjeg programa na TV Beograd. * 6. 3. - "[[Vjesnik]]" optužuje Kurta Valdhajma (bivšeg genseka [[UN]], sada kandidata za predsednika [[Austrija|Austrije]]) za učešće u operacijama protiv partizana, za šta je odlikovan Redom krune kralja Zvonimira<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/03/06/Newspaper-Waldheim-received-high-Nazi-award/4069510469200/ Newspaper: Waldheim received high Nazi award]. upi.com Archives March 6, 1986</ref>. * [[8. 3.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno svetsko [[rukomet]]no prvenstvo u Švajcarskoj - Jugoslavija je prvak. * [[10. 3.]] - [[Vojislav Šešelj]] pušten iz zatvora posle nepune dve godine. * [[12. 3.]] - Referendum o ostanku Španije u NATO-u: 56,9% je za (Katalonija i Baskija su bile protiv). * [[13. 3.]] - Okružno javno tužilaštvo u [[Gnjilane|Gnjilanu]] smatra da nije dokazano da je [[Đorđe Martinović]] nasilno povređen [[1985]]. * 13. 3. - Incident u Crnom moru: pozivajući se na pravo nevinog prolaza, američki razarač i krstarica ušli u sovjetske vode kod Krima. * 13. 3. - U Parizu otvoren ''[[Cité des Sciences et de l'Industrie]]'', najveći muzej nauke u Evropi. * [[14. 3.]] - ''[[Microsoft]]'' izlazi na berzu, što od trojice pravi milijardere a od 12.000 zaposlenih milionere. * [[16.3.|16.]] - [[23. 3.]] - U [[Francuska|Francuskoj]] održani [[Parlamentarni izbori u Francuskoj 1986|parlamentarni izbori]] na kojima tijesnu većinu u [[Nacionalna skupština (Francuska)|Nacionalnoj skupštini]] osvaja desnica; s obzirom da [[Socijalistička partija (Francuska)|socijalističkom]] predsjedniku [[Francois Mitterand|Mitterandu]] mandat ističe tek 1988. godine, temeljem izbora nastaje prva [[kohabitacija (politika)|kohabitacija]] u historiji [[Peta francuska republika|Pete republike]]. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] ušao u parlament zahvaljujući proporcionalnom sistemu. * [[17. 3.]] - Osnovana navijačka skupina [[Bad Blue Boys]]. * [[23. 3.]] - Američka [[Šesta flota SAD|Šesta flota]] počinje manevre u [[Zaliv Sidra|zalivu Sidra]], kojeg Libija smatra u celosti svojom akvatorijom - dolazi do razmene vatre 24-25. * [[24. 3.]] - Peticija [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] između ostalog traži ukidanje člana 133 Krivičnog zakona ("širenje neprijateljske propagande" i "lažno predstavljanje stanja u Jugoslaviji"). * 24. 3. - [[58. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Out of Africa (film)|Out of Africa]]'' ("Moja Afrika"), ukupno sedam nagrada od 11 nominacija, ''[[Witness (film, 1985)|Witness]]'' tri od osam, ''[[The Color Purple (film)|The Color Purple]]'' ništa od 11, u užem izboru za najbolji strani film bio "[[Otac na službenom putu]]". * 24. 3. - Švedska firma [[Bofors]] i indijska vlada potpisali ugovor za 410 haubica od 155mm za 285 miliona dolara - iz toga će se izroditi [[afera Bofors|afera]] koja nije razrešena ni u 21. veku. * [[26. 3.]] - Članak u ''[[New York Times]]''-u optužuje [[Kurt Valdhajm|Kurta Valdhajma]] za umešanost u zločine na Balkanu tokom Drugog svetskog rata. I "[[Večernje novosti]]" objavljuju da je Jugoslavija [[1947]]. tražila Valdhajma kao ratnog zločinca. * [[31. 3.]] - Mexicana Flight 940: avion udario u planinu u Meksiku, 167 mrtvih. * 31. 3. - Požar u palati [[Hampton Court Palace|Hampton Court]]. * mart-april - Niz protestnih večeri u Udruženju književnika Srbije povodom zatvaranja novosadskog profesora Dragoljuba Petrovića, ali Kosovo glavna tema. === April/Travanj === [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG|mini|120px|[[Ivan Stambolić]] prelazi u maju sa čela CK SKS na čelo Predsedništva SRS]] * [[1. 4.]] - Sektorski incident: jedna komunistička frakcija pokušava da pokrene pobunu u [[Nepal]]u. * [[2. 4.]] - Predsednik predsedništva SFRJ [[Radovan Vlajković]] stigao u posetu Pekingu, nakon Severne Koreje. * 2. 4. - TWA Flight 840: u avionu iz SAD, iznad Grčke eksplodirala bomba, četvoro putnika izletelo iz letelice. * [[3. 4.]] - Finale FIBA Evropskog kupa šampiona u Budimpešti: [[Cibona]] - [[Žalgiris]] 94:82, Cibona je odbranila titulu. * 3. 4. - [[IBM]] predstavio [[IBM PC Convertible|PC Convertible]], prvi [[laptop]] računar te firme, naslednik [[IBM Portable Personal Computer|IBM Portabla]], koristi novi format [[flopi disk]]a od 3,5 inča - slabo se prodaje. * [[4. 4.]] - Hapšenje [[Kosta Bulatović|Koste Bulatovića]] i Radoja Spasića zbog peticije "2016" (započete prethodne jeseni) izaziva masovno okupljanje Srba u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] (Bulatović pušten sutradan). * [[5. 4.]] - Bomba u berlinskoj diskoteci ''La Belle'' koju često posećuju američki vojnici - 3 mrtvih i 230 ranjenih (od čega 2 odn. 79 vojnika), SAD smatra Libiju odgovornom za ovo. * 5. 4. - [[Jean Michel Jarre]] održao koncert ''Rendez-vous Houston'' sa 1 - 1,5 miliona gledalaca. * [[7. 4.]] - Predsednik [[Spisak predsednika Srbije|Predsedništva]] SR Srbije, [[Ivan Stambolić]], posetio Kosovo Polje i Prištinu, gde je razgovarao sa kosovskim Srbima i pokrajinskim vlastima. * 7. 4. - Par stotina kosovskih Srba zbog nacionalnih problema na [[Kosovo|Kosovu]] došlo u Beograd, gde ih je primio član [[Predsedništvo SFRJ|saveznog predsedništva]], [[Lazar Mojsov]]. * 12. 4. - 10. 5. - [[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1963–1992).svg|25px]] Završetak izbornih aktivnosti u SFRJ, započetih zimus u [[OOUR]]-ima i mesnim zajednicama: izbori delegata za Veće opština, Veće udruženog rada i Društveno-političko veće po skupštinama republika i pokrajina; izbori delegata za [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]]; konstituisanje skupština republika i pokrajina; izbori delegacija za Veće republika i pokrajina Skupštine SFRJ.<ref>"Izborni kalendar", Borba, 11. jan. 1986, str. 7</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/05/UPI-NewsFeatureNEWLNNew-leaders-new-hopes-in-Yugoslav-elections/1433513061200/ UPI NewsFeature;NEWLN:New leaders, new hopes in Yugoslav elections]. upi.com Archives April 5, 1986</ref> Ovo su poslednji jednostranački izbori po republikama i poslednji uopšte za federaciju. * [[13. 4.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] posjetio Veliku rimsku sinagogu. * [[14. 4.]] - U Zagrebu počelo suđenje [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]]. * 14. 4. - U [[bangladeš]]kom distriktu Gopalganj padao grad/tuča od 1&nbsp;kg - 92 mrtvih. [[Datoteka:RonaldReaganLibya1986.jpg|mini|240px|[[Ronald Reagan|Reagan]] na brifingu tijekom [[Operacija Kanjon El Dorado|bombardiranja Libije]]]] * [[15. 4.]] - [[Operacija Kanjon El Dorado]]: američki avioni bombarduju [[Libija|Libiju]] (odmazda za bombu u ''La Belle''). * april - Sastanak kosovskog SK - [[Fadilj Hodža]] nije kandidovan za CK SKJ, [[Azem Vlasi]] na čelu pokrajinske partije. * [[17. 4.]] - Afera Hindawi - trudnoj Irkinji pre ukrcavanja u [[El Al]]-ov avion u Londonu pronađena bomba, koju je navodno podmetnuo njen verenik Jordanac. * [[20. 4.]] - Šri Lanka: pukla brana Kantale, između 120 i 180 poginulih. * 24. 4. - Po troškovima života za poslovne ljude u dolarima, najjeftiniji gradovi na svetu su [[Asunción]], [[Caracas]] i Beograd<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/24/Survey-shows-Tokyo-worlds-most-expensive-city/2845514702800/ Survey shows Tokyo world's most expensive city]. upi.com Archives April 24, 1986</ref>. * 24. 4. - Film ''[["Crocodile" Dundee]]'' prikazan u Australiji. * [[25. 4.]] - [[Mswati III]] je novi kralj [[Svazilend]]a. [[Datoteka:View of Chernobyl taken from Pripyat zoomed.JPG|mini|280px|Pogled na Černobiljsku elektranu iz Pripjata]] [[Datoteka:Chornobyl radiation map.jpg|mini|Područje radijacije oko Černobilja]] * [[26. 4.]] - '''[[Černobilska katastrofa]]''' u Ukrajinskoj SSR, tragovi radijacije pronađeni u "skoro svakoj zemlji severne hemisfere". Kasnije u Jugoslaviji: gubici za poljoprivredu, protesti protiv nuklearne energije. * [[28. 4.]] - Radijacija detektovana u Švedskoj. * 28. 4. - [[Metaloplastika]] ([[Šabac]]) odbranila evropsku rukometašku titulu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Predstavljen prijedlog za novčanicu od 10.000 dinara (lik Vuka Karadžića, ljubičasta nijansa) koja nije izdata. * [[2. 5.]] - U Japanu prvi put emitovan TV-šou ''[[Takeshi's Castle]]'' * [[2. 5.]] - [[13. 10.]] - [[Expo 86]] u [[Vancouver]]u: "Transport i komunikacija: Svet u pokretu - Svet u dodiru". * [[3. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1986.|Pesma Evrovizije]] u [[Bergen]]u, Norveška: prva je [[Sandra Kim]] (13) iz Belgije, [[Doris Dragović]] ("Željo moja") je 11. * 3. 5. - China Airlines Flight 334: tajvanski pilot prebegao sa teretnim avionom u NR Kinu - razgovori o povratku aviona i ostatka posade se smatraju prekretnicom u odnosima dva entiteta. * [[4. 5.]] - [[Mohammad Najibullah]] je novi generalni sekretar CK [[Narodna demokratska partija Afganistana|Narodne demokratske partije Afganistana]] (do [[1992]]) umesto [[Babrak Karmal|Babraka Karmala]], koji do novembra ostaje šef države. [[Datoteka:Sinan Hasani.png|mini|120px|[[Sinan Hasani]]]] * maj - Vojnik [[Bojan Plut]] pobegao iz ljubljanske kasarne sa automatskom puškom i municijom - tokom potere ubio dvojicu milicionera, na kraju izvršio samoubistvo. * [[7. 5.]] - [[Bukurešt]]anska [[Steaua]] osvaja u Sevilji evropski Kup šampiona, pobedom na penale nad Barselonom - [[Helmut Duckadam|Duckadam]] je odbranio sva četiri udarca. * [[12. 5.]] - Zabranjen uvoz hrane u Evropsku zajednicu iz istočne Evrope i Jugoslavije. * [[14. 5.]] - [[Andrija Artuković]], ministar unutarnjih poslova [[NDH]], osuđen u Zagrebu na smrt za ratne zločine. * 14. 5. - Svetski jevrejski kongres objavljuje dokumenta da je poručnik [[Kurt Waldheim]] povezan sa represalijama u Jugoslaviji oktobra [[1944]] (ali nije dokazano njegovo učešće). * 14. 5. - Finale [[Kup Maršala Tita|Kupa Maršala Tita]]: [[FK Velež]] - [[NK Dinamo Zagreb]] 3:1. * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|predsedništvu SFRJ]], na čelu je [[Sinan Hasani]] nakon [[Radovan Vlajković|Radovana Vlajkovića]], potpredsednik [[Lazar Mojsov]] (početak dužnosti sutradan). * 15. 5. - Prvi sastanak novog delegatskog sastava [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]], četvrtog po [[Ustav SFRJ 1974|ovom sistemu]]; izabrani su funkcioneri, sa jednogodišnjim mandatom (poslednja savezna skupština). * [[16. 5.]] - [[Branko Mikulić]] je izabran za [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije#Druga Jugoslavija, FNRJ i SFRJ, 1945-91|predsjednika]] [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], poslije [[Milka Planinc|Milke Planinc]] (do 1988/89). [[Datoteka:Branko Mikulić.jpg|mini|150px|[[Branko Mikulić]], predsjednik SIV 1986-89]] * [[maj]] - Osuđeno 46 kosovskih Albanaca za dela neprijateljske propagande i članstvo u nelegalnoj organizaciji. * maj - [[Milan Kučan]] na čelu [[SK Slovenije]]. * maj - Organizovan "Fond solidarnosti", prva svejugoslovenska nezavisna organizacija, čiji je cilj pomoć onima čija je "egzistencija ugrožena zbog kritičkih pogleda i socijalnog aktivizma".<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/29/A-solidarity-fund-threatens-Yugoslavias-control-over-intellectualsUPI-NewsFeature/9549562482000/ A 'solidarity fund' threatens Yugoslavia's control over intellectualsUPI NewsFeature]. upi.com Archives Oct. 29, 1987</ref> * [[16. 5.]] - U SAD prikazan film ''[[Top Gun]]'', najunosniji film ove godine. Istog dana u Kanu prikazana "[[Misija (film)|Misija]]", koja dobija [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. * [[18. 5.]] - Na proslavi 800-godišnjice [[Studenica|Studenice]], Kosta Bulatović traži promenu Ustava i ukidanje pokrajine Kosovo. * [[23. 5.]] - [[Somalija|Somalski]] predsednik [[Siad Barre]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći - nedoumice oko njegovog mogućeg nasledstva dovode do pojačane represije i [[Somalski građanski rat|građanskog rata]], naročito od 1988. * [[25. 5.]] - [[Dan mladosti]] pod sloganom "Probudi se, nešto se dešava, tvoja se sudbina rešava" (stihovi [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]). * 25. 5. - ''Hands Across America'': oko 6,5 miliona ljudi pravi živi lanac preko SAD. * [[27. 5.]] - Feribot ''Shamia'' potonuo u Bangladešu, procenjeno 600 mrtvih. * [[28. 5.]] - Argentinci potopili tajvansku ribaricu ''Chian-der 3'' blizu britanske Zone totalne ekskluzije oko Folklanda. [[Datoteka:Centralna proslava 8 vekova manastira Studenica, 18-maj-1986 - Patrijarh German - 03.jpg|mini|240px|Sa proslave 800 godina Studenice]] * [[28. 5.]] - Na X Kongresu [[SK Srbije]], [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Predsedništva CK SK Srbije, [[Zoran Sokolović]] sekretar. * [[29. 5.]] - [[Zastava Evropske Unije|Zastava Evrope]], ranije obeležje Saveta Evrope, prvi put istaknuta u Briselu ispred sedišta Evropske komisije. * [[31. 5.]] - [[29. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svetsko prvenstvo u fudbalu]] održano u Meksiku - dobija Argentina, Jugoslavija se nije plasirala. * maj - jun - Bitka za Mehran, Operacija Karbala 1: Iračani u maju po treći put zauzeli iranski grad, Iranci ga povratili u junu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[8. 6.]] - [[Kurt Waldheim]] izabran za predsednika Austrije, uprkos optužbama za učešće u ratnim zločinima u Jugoslaviji i Grčkoj za vreme Drugog svetskog rata. Kancelar [[Fred Sinowatz]] daje ostavku, naslediće ga [[Franz Vranitzky]] (do 1997). * [[12. 6.]] - Vanredno stanje u celoj Južnoj Africi. * [[14. 6.]] - Poslednje kolo [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1985/86.|fudbalskog prvenstva Jugoslavije]], obeleženo mnogim nameštanjima<ref>[http://www.mozzartsport.com/vesti/premotavanje-afera-sajber-tri-decenije-kasnije-ko-je-profitirao-a-ko-je-ostecen-da-li-je-iko-bio-posten/105248 PREMOTAVANJE: Afera Šajber, tri decenije kasnije – ko je profitirao, a ko je oštećen? Da li je iko bio pošten?]. mozzartsport.com 11.05.2015</ref>: Sarajevo-Crvena Zvezda 0:4, Partizan-Željezničar 4:0, Vojvodina-Dinamo Zg. 1:7... - Partizan postaje prvak na osnovu bolje gol-razlike. * [[jun]] - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja protestuje zbog preterane represije nad kosovskim Albancima, jer se time "namerno stvaraju mučenici". * jun - Kongres Saveza književnika Jugoslavije u [[Maribor]]u; blokiran izbor srpskog kandidata [[Miodrag Bulatović|Miodraga Bulatovića]]. [[Datoteka:Maradona scoring england 1986.jpg|mini|230px|Maradona postiže "Gol stoleća"]] * [[17. 6.]] - [[Portland Trail Blazers]] draftovali [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]], pridružiće im se 1989, nakon Reala. [[Boston Celtics]] draftovali zvezdu iz koledža [[Len Bias|Lena Biasa]], ali on umire dva dana kasnije od predoziranja kokainom. * [[18. 6.]] - Pobuna zatvorenika optuženih da su pripadnici [[Sendero Luminoso]] u tri zatvora oko Lime u Peruu - u sutrašnjoj vojnoj intervenciji ubijeno je oko 250 zatvorenika.<ref>[https://pages.uoregon.edu/caguirre/Aguirre_Punishment%20and%20Extermination.pdf Punishment and Extermination: The Massacre of Political Prisoners in Lima, Peru, June 1986]. Carlos Aguirre pages.uoregon.edu </ref> * 18. 6. - [[Volkswagen Group|Volkswagen]] kupio španski [[SEAT]]. * [[20. 6.]] - Srbi najavljuju masovno iseljavanje sa Kosova, više hiljada ih kreće prema Beogradu, ali milicija ih zaustavlja kod [[Kosovo Polje|Kosova Polja]]. * 20. 6. - Predsedništvo [[Fudbalski savez Jugoslavije|FSJ]] na čelu sa [[Slavko Šajber]]om donosi odluku da se poništi poslednje kolo prvenstva 1985/86 i da se u sledećoj sezoni oduzme šest bodova timovima navodno povezanim sa nameštanjem utakmica. Crvena Zvezda postaje prvak umesto Partizana, koji nije želeo odigrati novu utakmicu - ali posle odluke Ustavnog suda sledeće godine, Partizanu će biti vraćena titula. * [[22. 6.]] - Četvrtfinale Mondijala, Argentina - Engleska 2:1 - [[Diego Maradona]] dao oba gola, "Božjom rukom" u 51. minutu i "Gol stoleća" u 55. * 22. 6. - Slovenački sociolog [[Dimitrij Rupel]] u intervjuu časopisu "Duga" (deo polemike sa [[Ljubomir Tadić|Ljubomirom Tadićem]] o centralizovanosti Jugoslavije) implicitno odbacuje srpska prava na Kosovo - burne reakcije. * 22. 6. - Izbori u Španiji: [[Felipe González|Gonzálezovi]] socijalisti gube nekoliko mesta, ali zadržavaju apsolutnu većinu. * [[24. 6.]] - U SFRJ uvedene nove antiinflacione mere, deo cena na ledu, dinar devalviran sa 371 na 409 za dolar, bankarske i finansijske regulacije... (životni standard pao oko 45% u prošlih šest godina, zvanična stopa inflacije 84%, najviša u Evropi, milion nezaposlenih, 20 milijardi dolara duga)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/24/Yugoslavia-tries-to-lower-inflation/6792519969600/ Yugoslavia tries to lower inflation]. upi.com Archives June 24, 1986</ref>. * [[25.6.|25]] - [[28. 6.]] - XIII Kongres [[SKJ]] u "sumornom" raspoloženju; podmlađen sastav Centralnog komiteta (127 novih članova od 165) i predsedništvo partije (17 novih od 23). Indirektno se kritikuje i Titov period zaduživanja<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/25/Communist-officials-criticize-Tito-condemn-terrorism/8851520056000/ Communist officials criticize Tito, condemn terrorism]. upi.com Archives June 25, 1986</ref>. * 25 - [[30. 6.]] - Sastanak ministara [[OPEC]]-a na [[Brioni]]ma - nisu uspeli postići sporazum o smanjenju proizvodnje. * [[27. 6.]] - [[Međunarodni sud pravde]] presudio u slučaju ''Nicaragua v. United States'' u korist Nikaragve: SAD prekršile međunarodno pravo podrškom za [[kontraši|kontraše]], miniranjem luka, trgovačkim embargom i dr. * [[28. 6.]] - [[Milanko Renovica]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] nakon [[Vidoje Žarković|Vidoja Žarkovića]]. * [[29. 6.]] - Finale Mondijala: Argentina - Zapadna Nemačka 3:2. === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - Slučaj Quemados: vojnici spalili žive dvojicu mladih protivnika Pinocheta. * [[3. 7.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan teretni Boeing sa 23 tone američke vojne opreme za iransko vazduhoplovstvo navodno poleteo iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. * [[4. 7.]] - [[Run–D.M.C.]] izdali obradu pesme ''[[Walk This Way]]'', za koju se smatra da je uvela [[hip hop]] u mejnstrim. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - U Moskvi se održavaju [[Igre dobre volje (1986)|Igre dobre volje]] na kojima učestvuju i američki sportisti. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Španjolska 1986.]]: SAD 1, SSSR 2, Jugoslavija 3; [[Dražen Petrović]] je MVP. Polufinale 17. jula: SSSR - Jugoslavija 91:90 nakon produžetaka. * [[7. 7.]] - U SSSR uhapšen dvostruki agent [[Dmitrij Poljakov]] (streljan 1988). * [[10. 7.]] - Pred kraj prelaznog roka, [[Dragan Stojković]] Piksi prelazi iz niškog Radničkog u [[FK Crvena Zvezda]] a [[Milko Đurovski]] iz Zvezde u Partizan. * [[14. 7.]] - [[ETA]]-ina auto-bomba ubila 12 pripadnika Civilne garde na Plaza República Dominicana u [[Madrid]]u. * [[jul]] - Dr [[Marko Veselica]] pušten iz zatvora poslije pet godina. * jul - Savezni i republički organi nadziru istrage i presude u konfliktima između Albanaca i ostalih, Albancima uskraćeno pravo da kupuju imovinu od Srba i Crnogoraca (?). * jul - Cena [[nafta|nafte]] u SAD pala u jednom trenutku ispod 10 dolara, sa 23 dolara prošlog decembra (sa 51 na 22 dolara u ekvivalentima iz 2016). Problem za sovjetski budžet. * [[17. 7.]] - [[Miodrag Milić]] započinje odsluženje zatvorske kazne (1,5 godina), jedini od [[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]. * [[17. 7.|17]] - [[25. 7.]] - 33. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Srećna nova '49]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ 33. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512011057/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ |date=2021-05-12 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - Venčali se princ Andrew, vojvoda od Yorka i Sarah Ferguson (rastavili se 1992). * [[24. 7.]] - Proglašeni novi članovi Predsedništva SFRJ: [[Hamdija Pozderac]] (iz SR BiH, zamena za Mikulića) i [[Milanko Renovica]] (po funkciji šefa SKJ). * [[27. 7.]] - Amerikanac [[Greg LeMond]] pobedio prvi od tri puta na [[Tour de France]], prvi pobednik van Evrope. * [[28. 7.]] - Gorbačovljev govor u Vladivostoku: izlaže azijsku agendu, naročito u vezi Kine. Najavljuje redukciju snaga u Afganistanu - šest pukova odlazi u oktobru. * Spoljna trgovina Jugoslavije u prvih sedam meseci 1986: uvoz 6,7 milijardi dolara, izvoz 5,6 milijardi. === Avgust/August/Kolovoz === * [[6. 8.]] - Otvoren jugoslovenski deo pruge Titograd-Skadar, jedine železničke veze Albanije sa ostatkom sveta. * [[10. 8.]] - Prva trka Formule-1 na [[Hungaroring]]u i u nekoj zemlji istočnog bloka. * [[20. 8.]] - Radnik pošte u [[Edmond, Oklahoma]] upucao 20 kolega, 14 smrtno, pre nego što se i sam ubio. * [[21. 8.]] - Katastrofa na [[jezero Nyos|jezeru Nyos]] u [[Kamerun]]u: oslobođeni [[ugljen-dioksid]] ubio 1.700 ljudi. * [[23. 8.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] U [[Madrid]]u završeno svetsko prvenstvo u [[vaterpolo|vaterpolu]], Jugoslavija osvojila prvu titulu pobedivši Italiju 12:11 u zadnjoj sekundi četvrtog produžetka ([[Igor Milanović]]). * 26/27. 8. - Velike eksplozije u skladištu oružja nadomak Kabula. * 30/[[31. 8.]] - Jak zemljotres u Vranči u Rumuniji osetio se i u susednim zemljama. * [[31. 8.]] - Sovjetski putnički brod "Admiral Nahimov" se sudario sa teretnjakom kod Novorosijska u Crnom moru i potonuo - 423 mrtvih (objavljeno posle pet dana). * 31. 8. - Teretnjak ''Khian Sea'' kreće iz [[Filadelfija|Filadelfije]], SAD, sa 14.000 tona toksičnog tereta - sledećih 16 meseci neće naći mesto istovara (pristajali i u Jugoslaviji). * avgust - U okviru reklamne turističke kampanje ''[[Slovenija, moja dežela]]'' snima se video spot ''Gostje prihajajo'' - slogan kampanje, ranije usvojeni lipov list kao simbol (1984) i prizori ovog spota, zapaženog i u ostatku zemlje, smatraju se inicijacijom osećanja za nezavisnost u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Zvaničan početak teretnog saobraćaja na pruzi [[Titograd]]-[[Skadar]] (putnički nikada nije uspostavljen). * 1 - 6. 9. - Osmi samit [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u [[Harare]]u. * [[5. 9.]] - Pan Am Flight 73: [[Abu Nidal]]ovi teroristi oteli avion u Karačiju, poginulo 20 putnika. * [[6. 9.]] - [[Abu Nidal]]ovi teroristi ubili 22 Jevrejina u istanbulskoj sinagogi Neve Šalom. * [[7. 9.]] - [[Desmond Tutu]] postaje prvi crni [[Anglikanska zajednica|anglikanski]] biskup u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. [[Datoteka:Prva postava Crvene jabuke.jpg|mini|180px|Prva postava "[[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]]"]] * 7. 9. - Čileanski diktator [[Augusto Pinochet]] preživeo atentat u organizaciji [[Patriotski front Manuel Rodríguez|Patriotskog fronta Manuel Rodríguez]] (FPMR), poginula petorica telohranitelja. * [[8. 9.]] - Prva emisija ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', emituje se do 2011. * 8. 9. - Bugarska atletičarka [[Jordanka Donkova]] postavila u Ljubljani jedan od svojih svetskih rekorda na 100 metara sa preponama (12,26 sekundi). * [[9. 9.]] - [[Compaq]] uvodi ''Compaq Deskpro 386'', prvi personalni kompjuter sa 32-bitnim [[Intel]]ovim procesorom [[Intel 80386|80386]]; najjeftiniji model košta 6.499 dolara (ekvivalent 18.065 u 2024). * [[11. 9.]] - U [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] pušteno 225 političkih zatvorenika, krajem meseca amnestija. * [[13. 9.]] - Zemljotres pogađa grčku [[Kalamata|Kalamatu]], 20 mrtvih i velika razaranja. * 13. 9. - Sindikat danskih pomoraca objavio da su izraelski trgovci prevozili oružje za Iran<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/09/13/Danes-say-Israel-ships-weapons-to-Iran/1847526968000/ Danes say Israel ships weapons to Iran]. upi.com Archives Sept. 13, 1986</ref>. * 13. 9. - [[Jörg Haider]] dolazi na čelo [[Slobodarska stranka Austrije|Slobodarske stranke Austrije]] umesto vicekancelara Norberta Stegera - to izaziva vanredne izbore. * [[14. 9.]] - [[Rat protiv droge]]: prva dama SAD [[Nancy Reagan]] se obraća naciji, pokreće kampanju ''[[Just Say No]]''. * 14 - [[22. 9.]] - Bitka u ulici Ryesgade: ulične tuče između skvotera i policije u [[Kopenhagen]]u. * [[15. 9.]] - Počinje [[Urugvajska runda]] međunarodnih trgovačkih pregovora u okviru [[GATT]]-a - traje do 1994. i vodi osnivanju [[Svetska trgovinska organizacija|Svetske trgovinske organizacije]] * septembar - U [[DR Afganistan|Afganistanu]] osnovana Komisija nacionalnog kompromisa s ciljem kontakta između vlade i pobunjenika. * [[17. 9.]] - Bomba u pariskoj ulici Rennes ispred robne kuće Tati - sedam mrtvih, pripisano Hezbolahu i libanskim grupama. * [[18. 9.]] - Tri člana grupe [[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]] doživeli saobraćajnu nesreću kod [[Jablanica (BiH)|Jablanice]] - fatalnu za [[Dražen Ričl|Dražena Ričla]] († 1. 10.) i [[Aljoša Buha|Aljošu Buhu]]. [[Datoteka:Zgrada SANU u Knez Mihailovoj 02.JPG|mini|240px|Zgrada [[SANU]]]] * [[24.9.|24]] - [[25. 9.]] - Beogradske ''[[Večernje novosti]]'' objavljuju nacrt '''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'''. * [[25. 9.]] - [[Operacija Ciklon]]: u Afganistanu prvi put upotrebljen "[[FIM-92 Stinger|stinger]]" - oboren jedan sovjetski [[Mil Mi-24]], što se obično smatra prekretnicom rata. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Predsednik SAD Regan potpisao ''Goldwater–Nichols Act'' - važne promene u departmanu odbrane. * [[2. 10.]] - Počele su sankcije [[SAD]] protiv [[apartheid]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. * [[3. 10.]] - Eksplozija na sovjetskoj podmornici [[K-219]] u Atlantiku, tone tri dana kasnije. * [[5. 10.]] - Islamizacija Pakistana pod [[Muhammad Zia-ul-Haq|Zia-ul-Haqom]]: donesen zakon o blasfemiji. * [[8. 10.]] - Američki državljanin Petar Ivezaj osuđen u Titogradu na sedam godina zatvora zbog "neprijateljskih aktivnosti" (demonstracije u SAD 1982), neki kongresmeni traže zabranu trgovine sa Jugoslavijom zbog ovakvih slučajeva<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/10/08/A-judge-sentenced-a-naturalized-American-citizen-to-seven/4819529128000/ A judge sentenced a naturalized American citizen to seven...]. upi.com Archives Oct. 8, 1986</ref> - Ivezaj oslobođen i vraća se u SAD već 16-og. * [[9. 10.]] - U SAD pokrenuta ''[[Fox Broadcasting Company]]'', prvi uspešan konkurent tri velike TV mreže. * [[10. 10.]] - Zemljotres u [[El Salvador]]u, 1.500 mrtvih. * [[11. 10.|11]] - [[12. 10.]] - [[Samit u Rejkjaviku]], drugi sastanak Regana i Gorbačova - Gorbačov predložio eliminisanje sveg nuklearnog oružja u roku od deset godina, pod uslovom da istraživanje za [[Strateška obrambena inicijativa|SDI]] bude ograničeno na laboratorije, što je Regan odbio. * [[12. 10.]] - Otvoren civilni aerodrom u [[Niš]]u ("Car Konstantin"). * oktobar - Kongres slovenačkih novinara: iz statuta izbačena odredba o privrženosti marksizmu-lenjinizmu. * [[17. 10.]] - [[Beograd]] ne uspeva da dobije [[Olimpijada 1992|Olimpijske igre 1992.]] - u prva dva kruga glasanja su ispali [[Amsterdam]] i [[Birmingham]], a Beograd je imao više glasova i od [[Brisbane]]-a. U trećem i odlučujućem krugu najviše glasova ima [[Barcelona]], zatim [[Pariz]], Brizbejn pa Beograd. * [[19. 10.]] - Prvi predsednik [[Mozambik]]a [[Samora Machel]] poginuo u avionskoj nesreći. Naslediće ga [[Joaquim Chissano]] (do 2005). * [[21. 10.]] - {{flag|Maršalovi Otoci}} postaju suverena država u slobodnoj asocijaciji sa SAD. * 21. 10. - SAD naredile proterivanje 55 sovjetskih diplomata - u martu su zatražili da se za 170 ljudi smanji broj personala u sovjetskoj, ukrajinskoj i beloruskoj misiji pri UN, koje smatraju žarištem špijuna. * [[24. 10.]] - U [[New York Times]]-u objavljen članak "Srbi žale svoju sudbinu u jugoslovenskoj federaciji": svi od domaćica do akademika se žale na ekonomski i politički položaj svog naroda<ref>Binder, David (October 24, 1986). [http://www.nytimes.com/1986/10/24/world/serbs-bewail-their-lot-in-the-yugoslav-federation.html Serbs Bewail Their Lot in the Yugoslav Federation]. '' New York Times''</ref>. * [[26. 10.]] - Posle 41 godine gradnje, posvećena crkva [[Hallgrímskirkja]] ("Hallgrímurova crkva") u [[Reykjavik]]u. * [[27. 10.]] - "Big Bang" na [[London Stock Exchange|londonskoj berzi]]: promena pravila, deregulacija, uvod u elektronsko poslovanje. * 27. 10. - [[Rat protiv droge]] u SAD: stupio na snagu Zakon protiv zloupotrebe droge, naročito je oštar za korisnike [[crack]]a (obično crnci), za razliku od korisnika [[kokain]]a (obično bogati belci). * 27. 10. - Prvi verski susret u [[Assisi]]ju. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Požar u [[Sandoz]]ovom skladištu agrohemikalija kod Bazela izaziva ekološku katastrofu u [[Rajna|Rajni]] (spekulacije o umešanosti [[KGB]]-a). * 1. 11. - Izašao prvi broj [[Politika (novine)|Politikinog]] magazina "Ana" (ugašen 2008. godine) * [[2. 11.]] - Grupa Islamski džihad u Bejrutu oslobodila jednog američkog taoca. * [[3. 11.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan libanski magazin objavljuje da su Amerikanci tajno prodavali oružje Iranu, u zamenu za oslobađanje sedam američkih talaca u Libanu. * 3. 11. - {{flagicon|Mikronezija}} [[Savezne Države Mikronezije]] postaju suverene u [[Sporazum o slobodnom udruživanju|Sporazumu o slobodnom udruživanju]] sa SAD. * [[4. 11.]] - Kongresni izbori u SAD: demokrati dobili većinu u Senatu i povećali je u Predstavničkom domu. Među novim senatorima su [[John McCain]], [[Harry Reid]] i [[Tom Daschle]]. * 4. 11. - [[Sjeverni Marijanski Otoci]] postaju [[komonvelt (ostrvsko područje SAD)|komonvelt SAD]] (najjužniji otok [[Guam]] je od ranije zasebna teritorija SAD). * [[6. 11.]] - Civilni [[Boeing CH-47 Chinook]] pao u more kod [[Shetland]]a - sa 45 mrtvih, to je najgora civilna helikopterska nesreća. * [[10. 11.]] - U [[Frankfurt]]u ubijen [[Ljubomir Magaš]] - Ljuba Zemunac. * [[11. 11.]] - [[Sperry Corporation|Sperry]] i [[Burroughs Corporation|Burroughs]] se ujedinili u [[Unisys]]. * [[14. 11.]] - Sudar voza i autobusa kod [[Aleksa Šantić (Sombor)|Alekse Šantića]] blizu Sombora - devet mrtvih. U somborskoj stanici šinobus udario u lokomotivu, ima pet teže povređenih. * [[17. 11.]] - U Parizu ubijen direktor Renaulta Georges Besse, leva radikalna organizacija ''Action Directe'' preuzima odgovornost ali poriče na suđenju. [[Datoteka:Lloyd's building from Leadenhall Street.jpg|mini|160px|[[Lloyd's building]]]] * [[18. 11.]] - U Londonu otvorena inovativna [[Lloyd's building]], nazvana i ''the Inside-Out Building'' - već 2011. stavljena na listu zgrada od istorijskog ili arhitektonskog značaja. * [[20. 11.]] - Protesti u [[Kraljevo|Kraljevu]] zbog [[fenol]]a i teških metala u [[Ibar|Ibru]] (vodosnabdevanje otežano od [[1984]]). * [[22. 11.]] - [[Mike Tyson]] (20) osvojio svoju prvu titulu, u organizaciji WBC. * [[23. 11.]] - Vanredni izbori u Austriji: [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] gube mesta ali ostaju najveća partija, u januaru će formirati veliku koaliciju sa [[Austrijska narodna stranka|narodnjacima]]. * [[24. 11.]] - [[Babrak Karmal]] smenjen s položaja predsednika Prezidijuma Revolucionarnog veća Afganistana, dobija stan i daču u Moskvi. Novi ustav Afganistana, usvojen 29. 11., ukinuo apsolutni veto šefa države. * 24. 11. - Bankrot ''McLean Industries'' [[Malcom McLean|Malcoma McLeana]], vlasnika ''[[United States Lines]]'' - dug 1,2 milijarde dolara, dotad najveći bankrot u američkoj istoriji. Ekspanzija flote štedljivim ali sporim brodovima se pokazala neekonomičnom u vreme jeftine nafte. * [[25. 11.]] - Jak zemljotres u [[knin]]sko-[[Bosansko Grahovo|grahovskom]] području, ima materijalne štete i povređenih. * 25. 11. - Državni tužilac SAD objavljuje da je profit od prodaje oružja Iranu bio nelegalno usmeravan nikaragvanskim kontrašima ([[Oliver North|Northova]] ideja). Savetnik za nacionalnu sigurnost [[John Poindexter]] daje ostavku. * 25. 11. - Zvanično otvoren [[Most kralja Fahda]]: niz mostova i uzdignutih puteva dužine 25&nbsp;km povezuje [[Saudi Arabija|Saudi Arabiju]] i [[Bahrein]]. * [[26. 11.]] - Afera [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra]]: predsednik Regan objavljuje stvaranje komisije, nazvana Towerova komisija, koja će ispitati skandal i poriče svoju umešanost. * [[28. 11.]] - Održana zvanična proslava otvorenja [[visoko|visočke]] dvorane utakmicom između [[RK Bosna (Visoko)]] i [[RK Borac (Banja Luka)]]. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Main hall of the Musée d'Orsay, Paris 13 June 2015.jpg|mini|200px|''[[Musée d'Orsay]]'', Glavna dvorana]] * [[1. 12.]] - U Parizu otvoren ''[[Musée d'Orsay]]'' s najvećom kolekcijom impresionista i postimpresionista. * [[5. 12.]] - [[Narodna banka Jugoslavije]] će zbog visoke inflacije povući sitne kovanice iz opticaja i uvesti veću novčanicu. * 5. 12. - U kineskom gradu Hefeiu počinju studentske demonstracije zbog inflacije i korupcije, šire se i u neke druge gradove, traju do polovine januara - generalni sekretar KPK [[Hu Yaobang]] će biti smenjen zbog "liberalnog" stava. * [[6. 12.]] - Afera Malik Oussekine: student uhapšen u Parizu tokom protesta zbog predložene reforme univerziteta i ograničenja imigracije, umro u pritvoru - pojačani protesti i napuštanje predloga. * [[7. 12.]] - Razoran zemljotres u bugarskoj [[Stražica (Bugarska)|Stražici]]. * ca. 13. 12. - "Naci žur" ili "bal crnih košulja"<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870131|page:7 "Borba", 31. jan. 1987, str. 7]</ref> kod [[Isidora Bjelica|Isidore Bjelice]] u Sarajevu izaziva kontroverze. * [[14. 12.|14]] - [[23. 12.]] - Eksperimentalni avion [[Rutan Voyager]] obleteo svet bez zaustavljanja i dopunjavanja. * 15 - [[18. 12.]] - Na VI kongresu KP Vijetnama pokrenuta politika ''[[Đổi mới]]'' ("Obnova") unošenja tržišnih principa umesto komandne ekonomije. * decembar - U službi je [[LGM-118 Peacekeeper]], ranije poznata kao MX, američka interkontinentalna balistička raketa s više bojevih glava (do 2005). * [[16. 12.]] - Zemljotres kod [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]], manja materijalna šteta. * 16. 12. - Smenjen Prvi sekretar KP Kazahstana Dinmuhamed Kunajev i zamenjen Genadijem Kolbinom, čovekom van republike - to izaziva trodnevne proteste "[[Želtoksan]]" sa ljudskim žrtvama. * [[18. 12.]] - Osnovana Grupa iz Rija, od 2010. [[Zajednica latinoameričkih i karipskih država]]. * [[19. 12.]] - Sovjetskom disidentu [[Andrej Saharov|Andreju Saharovu]] dozvoljen povratak u Moskvu posle šestogodišnjeg unutrašnjeg egzila u [[Nižnji Novgorod|Gorki]]. * 19. 12. - Prikazan film ''[[Platoon (film)|Platoon]]''. * [[20. 12.]] - Otvorena je nova [[brana Marib]] u Jemenu, nedaleko od stare. * [[23. 12.]] - Predsedništvo SFRJ odbilo molbu za pomilovanje Andrije Artukovića. * [[24. 12.]] - Presedan: ljubljanski nadbiskup [[Alojzij Šuštar]] poželeo srećan Božić preko radija, a predsednik republičkog Socijalističkog saveza [[Jože Smole]] juče čestitao vernicima preko televizije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/07/Newspapers-break-precedent-print-Christmas-message/4291536994000/ Newspapers break precedent, print Christmas message]. upi.com Archives Jan. 7, 1987</ref>. U splitskom brodogradilištu pored mesnog obroka nude i ribu (još 1983. je 47% anketiranih želelo posni obrok za blagdan).<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861229|page:4 "Borba", 29. dec. 1986, str. 4]</ref> * 24. 12. - U Argentini donesen zakon br. 23492, poznatiji kao ''Ley de Punto Final'', jer se njima stavlja tačka na istragu i procesuiranje za političko nasilje u [[Proces nacionalne reorganizacije|vreme diktature]] (opozvan 2003). * [[31. 12.]] - Nezadovoljni zaposlenici podmetnuli požar u hotel Dupont Plaza u [[San Juan]]u na Portoriku, 96 mrtvih. === Kroz godinu === * Prosečna kupovna moć Jugoslovena se vratila u [[1968]]. ("Večernje novosti") * "Finansijski kolaps" u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu: prezaduženost nerazvijenih.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861213|page:5 "Borba", 13. dec. 1986, str. 5]</ref> * Izgrađene [[UNITIC poslovno upravne zgrade]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. * '' Yugo America Inc.'' prodao 35.959 automobila Yugo GV ove godine u SAD, prvobitni cilj od 60.000 nije dostignut jer je bilo potrebno napraviti 170 izmena<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/06/Yugo-says-1986-sales-hampered-by-availability/1797536907600/ Yugo says 1986 sales hampered by availability]. upi.com Archives Jan. 6, 1987</ref>. * Finansijske usluge su pretekle proizvodnju po udelu u BDP Sjedinjenih Država - ekonomski i populaciono depresirani bivši industrijski krajevi se nazivaju ''[[Rust Belt]]''. == 1986. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Sivi dom]]" (snim. 1984-85), "Noć punog meseca", "Frka", "Odlazak ratnika, povratak maršala", "Smešne i druge priče", "16 puta Bojan", "Daj mi krila jedan krug" (snim. 1985), "Znamenite žene srpske prošlosti" (TV Beograd); "Dosije", "Putovanje u Vučjak" 1986-87 (TV Zagreb); "Misija majora Atertona", "Mak i Zak", "Vrijeme prošlo - vrijeme sadašnje", "Znak" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Šmeker (film)|Šmeker]]", "[[Majstor i Šampita]]", "[[Crna Marija]]", "[[Sekula i njegove žene]]", "[[Lepota poroka]]", "[[Dobrovoljci (film)|Dobrovoljci]]", "[[Lijepe žene prolaze kroz grad]]", "[[Srećna nova ‘49]]", "[[Posljednji skretničar uzanog kolosjeka]]", "[[Večernja zvona]]", "[[Obećana zemlja (1986)|Obećana zemljа]]", "[[Od zlata jabuka (film)|Od zlata jabuka]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1986.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1986&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1986 on Discogs]. discogs.com (pristup. 5. 7. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Osmi nervni slom"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Distorzija"; <small>[[Disciplina kičme]]</small>: "Svi za mnom!"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "S’ vetrom uz lice"; <small>[[Bajaga i instruktori]]</small>: "Jahači magle"; <small>[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]</small>: "Seobe"; <small>[[Merlin]]</small>: "Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)"; <small>[[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]</small>: "Ulična molitva"; <small>[[Crvena jabuka]]</small>: "Crvena jabuka"; <small>[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]</small>: "Ljubav i moda"; <small>[[Plavi orkestar]]</small>: "Smrt fašizmu"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Zvučni zid"; <small>[[Đorđe Balašević]]</small>: "Bezdan"; <small>[[Galija (muzička grupa)|Galija]]</small>: "Digni ruku"; <small>[[Tonny Montano]]</small>: "Tonny Montano"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Grudi moje balkanske"; <small>[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]</small>: "Jeans generacija"; <small>[[Zana Nimani]]</small>: "Noćas pevam samo tebi"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Bomba u grudima"; ** Zabavni: <small>[[Hari Mata Hari]]</small>: "Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija"; <small>[[Boris Novković]]</small>: "Kuda idu izgubljene djevojke"; <small>[[Magazin (grupa)|Magazin]]</small>: "Put putujem"; [[Novi fosili]]: "Za dobra stara vremena"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Šaj, šaj"; <small>[[Doris Dragović]]</small>: "Željo moja"; ** Folk: <small>[[Nervozni poštar]]</small>: "Zapamti, ja sam gazda"; <small>[[Dragana Mirković]]</small>: "Spasi me samoće"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Tebi"; <small>[[Lepa Brena]] & Slatki greh</small>: "Voli me, voli" i "Uske pantalone"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Mama ne da da te diram"; <small>[[Ljubiša Stojanović Louis|Louis]]</small>: "Srcem i dušom"; <small>[[Ljuba Aličić]]</small>: "Samo ona može u život da me vrati"; <small>[[Dobrivoje Topalović]]</small>: "Crno vino"; <small>[[Zorica Marković]]</small>: "Otrove moj"; <small>[[Rade Jorović]]</small>: "Tiha voda ruši stene"; <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Otrov" i "Zajedno smo jači". ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Osmi putnik, Tonny Montano, Crvena jabuka, [[Tutti Frutti Band]], Boris Novković, Đavoli, [[Mira Kosovka]], [[Dragan Kojić Keba]], [[Suzana Perović]], [[Kaliopi]], [[Van Gogh (muzički sastav)|Van Gogh]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1986.]]) * Neka vozila uvedena 1986: <gallery> Opel Omega A front 20090430.jpg|[[Opel Omega]] (Evropski auto godine '87) Audi 80 B3 front 20081201.jpg|[[Audi 80]] B3 ALEKO M-2141S (front view).jpg|[[Moskvič-2141 Aleko]] 1992 Jeep YJ.JPG|[[Jeep Wrangler]] YJ Citroen AX rear 20080320.jpg|[[Citroën AX]] Ford Escort MK4 front 20081215.jpg|[[Ford Escort]] 4. gen. 1989 FIAT Panda.jpg|[[Fiat Panda]] facelift </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Asa Akira]], glumica, model * 2. 1. - [[Igor Marenić]], jedriličar * [[3. 1.]] - [[Nikola Peković]], crnogorski košarkaš * [[6. 1.]] - [[Irina Šejk]], ruski model * [[19. 1.]] - [[Šime Fantela]], jedriličar * [[24. 1.]] - [[Mischa Barton]], britansko-američka filmska i TV glumica * [[29. 1.]] - [[Simon Vukčević]], crnogorski fudbaler * [[30. 1.]] - [[Anita Berisha]], glumica, TV voditeljica * [[5. 2.]] - [[Vedran Ćorluka]], hrvatski nogometaš * [[10. 2.]] - [[Viktor Troicki]], srpski teniser * [[11. 2.]] - [[Gabriel Boric]], predsjednik Čilea * [[24. 2.]] - [[Aleksandar Ivović]], crnogorski vaterpolista * [[28. 2.]] - [[Đorđe Terzin]], srpski politikolog i socijalni radnik * [[7. 3.]] - [[Natko Zrnčić-Dim]], hrvatski alpski skijaš * [[14. 3.]] - [[Jamie Bell]], glumac * [[17. 3.]] - [[Edin Džeko]], bosanskohercegovački nogometaš * [[18. 3.]] - [[Lykke Li]], švedska kantautorka * [[28. 3.]] - [[Lady Gaga]], američka muzičarka * [[29. 3.]] - [[Petra Cicvarić]], hrvatska glumica * [[30. 3.]] - [[Sergio Ramos]], fudbaler === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 4.]] - [[Dejan Borovnjak]], srpski košarkaš * [[3. 4.]] - [[Amanda Bynes]], glumica, modni kreator * [[9. 4.]] - [[Lejla Hot]], pevačica * [[18. 4.]] - [[Jakov Gojun]], hrvatski rukometaš * [[22. 4.]] - [[Amber Heard]], glumica, model * [[27. 4.]] - [[Elena Risteska]], makedonska pevačica * 27. 4. - [[Dinara Safina]], teniserka * [[13. 5.]] - [[Alexander Rybak]], pevač, pobednik Evrovizije * [[16. 5.]] - [[Megan Fox]], glumica, model * [[21. 5.]] - [[Mario Mandžukić]], hrvatski nogometaš * [[25. 5.]] - [[Geraint Thomas]], velški biciklista * [[30. 5.]] - [[Claudia Beni]], hrvatska pjevačica * [[3. 6.]] - [[Rafael Nadal]], teniser * [[11. 6.]] - [[Shia LaBeouf]], američki glumac * [[13. 6.]] - [[Ashley Olsen]] i [[Mary-Kate Olsen]], glumice, TV osobe * 13. 6. - [[Tonči Stipanović]], jedriličar * [[15. 6.]] - [[Stoya]], glumica * [[16. 6.]] - [[Žarko Šešum]], rukometaš * [[18. 6.]] - [[Ante Rukavina]], hrvatski nogometaš * 18. 6. - [[Richard Gasquet]], teniser * [[24. 6.]] - [[Bojana Stamenov]], pevačica === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Lindsay Lohan]], glumica, pevačica * [[25. 7.]] - [[Hulk (fudbaler)|Hulk]], brazilski fudbaler * [[21. 8.]] - [[Usain Bolt]], atletičar * [[27. 8.]] - [[Sebastian Kurz]], kancelar Austrije * [[28. 8.]] - [[Gilad Šalit]], izraelski vojnik, talac * [[30. 8.]] - [[Anesa Kajtazović]], američka političarka * [[1. 9.]] - [[Gaël Monfils]], teniser * [[2. 9.]] - [[Stevan Fedi]], crnogorski pevač * [[11. 9.]] - [[Uroš Tripković]], srpski košarkaš * [[15. 9.]] - [[Sanja Jovanović]], hrvatska plivačica === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[5. 10.]] - [[Novica Veličković]], srpski košarkaš * [[23. 10.]] - [[Jovanka Radičević]], crnogorska rukometašica * [[24. 10.]] - [[Drake (muzičar)|Drake]], kanadski muzičar * [[8. 11.]] - [[Aaron Swartz]], programer, internet aktivista († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Soraja Vučelić]], foto-model * [[22. 11.]] - [[Oscar Pistorius]], atletičar * 22. 11. - [[Zorana Arunović]], sportistkinja u streljaštvu * [[24. 11.]] - [[Mirza Čardaklija]], bosanskohercegovački pjesnik * [[1. 12.]] - [[Andrew Tate]], influenser * [[7. 12.]] - [[Jakov Milatović]], predsjednik Crne Gore * [[28. 12.]] - [[Ana Jelušić]], hrvatska skijašica * [[30. 12.]] - [[Ellie Goulding]], kantautorka, multiinstrumentalista == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Christopher Isherwood]], engleski pisac (* [[1904]]) * 4. 1. - [[Radovan Zogović]], književnik, kritičar i prevodilac (* [[1907]]) * 4. 1. - [[Phil Lynott]], frontmen ''Thin Lizzy'' (* [[1949]]) * [[12. 1.]] - [[Hinko Bauer]], arhitekt (* 1908) * [[14. 1.]] - [[Donna Reed]], glumica (* [[1921]]) * [[16. 1.]] - [[Stjepan Šulek]], skladatelj, ravnatelj (* [[1914]]) * [[18. 1.]] - [[Stana Đurić Klajn]], srpska muzikologinja (* [[1908]]) * [[23. 1.]] - [[Joseph Beuys]], njemački umjetnik (* [[1921]]) * [[24. 1.]] - [[L. Ron Hubbard]], SF pisac, osnivač sajentologije (* [[1911]]) * [[28. 1.]] - Sedam astronauta šatla ''Challenger''. * [[4. 2.]] - [[Branko Pešić]], bivši gradonačelnik Beograda (* [[1922]]) * [[6. 2.]] - [[Minoru Yamasaki]], američki arhitekta (* [[1912]]) * [[11. 2.]] - [[Frank Herbert]], SF pisac (* [[1920]]) * [[18. 2.]] - [[Stana Đurić-Klajn]], srpska muzikologinja (* 1905, '08) * [[19. 2.]] - [[André Leroi-Gourhan]], arheolog, paleoantropolog (* [[1911]]) * [[28. 2.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske (* [[1927]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[4. 3.]] - [[Ding Ling]], književnica (* [[1904]]) * [[6. 3.]] - [[Georgia O'Keeffe]], umetnica (* [[1887]]) * [[14. 3.]] - [[Branko Pavlović]], profesor filozofije na FF BU (* [[1928]]) * 14. 3. - [[Mihailo Vukdragović]], kompozitor, dirigent, rektor MU u Bg. (* [[1900]]) * [[17. 3.]] - [[John Bagot Glubb]], britanski i jordanski general (* [[1897]]) * [[22. 3.]] - [[Andrej Frušić]], episkop sremski (* [[1916]]) * [[25. 3.]] - [[Jaroslav Šidak]], povjesničar (* [[1903]]) * [[29. 3.]] - [[Lavoslav Glesinger]], neuropsihijatar (* [[1901]]) * [[30. 3.]] - [[James Cagney]], američki glumac (* [[1899]].) * 30. 3. - [[Drago Đurović]], vajar, slikar, pedagog (* [[1923]]) * [[11. 4.]] - Božidar Đorđević, srpski kardiolog (* [[1910]]) * [[14. 4.]] - [[Simone de Beauvoir]], francuska književnica (* [[1908]].) * [[15. 4.]] - [[Jean Genet]], književnik, aktivista (* [[1910]]) * 15. 4. - [[Rade Jovanović (kantautor)|Rade Jovanović]], tekstopisac, kompozitor folk muzike (* [[1928]]) * [[17. 4.]] - [[Marcel Dassault]], proizvođač aviona (* [[1892]]) * [[22. 4.]] - [[Mircea Eliade]], istoričar religije, pisac (* [[1907]]) * [[23. 4.]] - [[Otto Preminger]], filmski režiser (* [[1906]]) * [[24. 4.]] - [[Antun Bonifačić]], hrvatski emigrantski novinar i političar (* [[1901.]]) * 24. 4. - [[Wallis Simpson]], vojvotkinja od Windsora (* [[1896]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Branko Belan]], hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist (* [[1912]]) * [[9. 5.]] - [[Tenzing Norgay]], nepalski šerpa (* [[1914]]) * [[15. 5.]] - [[Elio de Angelis]], vozač F1 (* [[1958]]) * [[23. 5.]] - Aleksandar Aca Trandafilović, narodni pevač (* [[1936]]) * 23. 5. - [[Altiero Spinelli]], evropski federalista (* [[1907]]) * 23. 5. - [[Sterling Hayden]], glumac (* [[1916]]) * [[24. 5.]] - [[Yakima Canutt]], kaskader, redatelj druge ekipe (* [[1895]]) * [[26. 5.]] - [[Gian-Carlo Coppola]], filmski producent, Francis Fordov sin (* [[1963]]) * [[30. 5.]] - [[Perry Ellis]], modni kreator (* [[1940]]) * [[13. 6.]]. - [[Benny Goodman]], američki džez muzičar (* [[1909]].) * [[14. 6.]] - [[Jorge Luis Borges]], argentinski pisac (* [[1899]].) * 14. 6. - [[Dimitrije Bogdanović]], srpski istoričar (* [[1930]]) * [[19. 6.]] - [[Coluche]], francuski komičar, glumac (* [[1944]]) * [[24. 6.]] - [[Miroslav Antić]], srpski pesnik (* [[1932]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[14. 7.]] - [[Raymond Loewy]], industrijski dizajner (* [[1893]]) * [[18. 7.]] - [[Stanley Rous]], bivši predsednik FIFA (* [[1895]]) * [[23. 7.]] - [[Marko Čelebonović]], slikar (* [[1902]]) * [[25. 7.]] - [[Vincente Minnelli]], filmski i pozorišni režiser (* [[1903]]) * [[26. 7.]] - [[W. Averell Harriman]], američki političar i diplomata (* [[1891]]) * [[5. 8.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač sevdalinki (* [[1927]]) * [[8. 8.]] - [[Gordana Kosanović]], srpska glumica (* [[1953]]) * [[10. 8.]] - [[Chuck McKinley]], teniser (* [[1941]]) * [[22. 8.]] - [[Celâl Bayar]], bivši predsednik Turske (* [[1883]]) * [[27. 8.]] - [[Dragutin Mitić]], hrvatski tenisač (* [[1917]]) * [[31. 8.]] - [[Henry Moore]], skulptor (* [[1898]]) * 31. 8. - [[Urho Kekkonen]], bivši predsednik Finske (* [[1900]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[6. 9.]] - [[Dragan Jeremić]], kritičar, filozof, estetičar (* [[1925]]) * [[10. 9.]] - [[Ivan Krajačić]], učesnik Španskog rata i NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1906]]) * [[12. 9.]] - [[Jacques Henri Lartigue]], fotograf, slikar (* [[1894]]) * [[16. 9.]] - [[Jaša Romano]], veterinar (* [[1908]]) * [[18. 9.]] - [[Aljoša Buha]], basist u [[Crvena jabuka (bend)|Crvenoj jabuci]] (* [[1962]].) * [[25. 9.]] - [[Marija Čudina]], hrvatska pjesnikinja (* [[1937]].) * [[30. 9.]] - [[Franz Burda]], nemački izdavač (* [[1903]]) * [[1. 10.]] - [[Dražen Ričl]] Zijo, gitarist i osnivač Crvene jabuke (* [[1962.]]) * [[3. 10.]] - [[Danilo Lekić]] Španac, borac, general-pukovnik JNA, diplomata, narodni heroj (* [[1913]]) * [[14. 10.]] - [[Stanoje Janković]], operski pevač - bariton (* [[1905]]) * [[19. 10.]] - [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac (* [[1910]]) * [[31. 10.]] - [[Robert S. Mulliken]], fizičar, hemičar, nobelovac (* [[1896]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[6. 11.]] - [[Nikanor Iličić]], episkop bački (* [[1906]]) * [[8. 11.]] - [[Vjačeslav Molotov]], sovjetski političar (* [[1890]]) * 8. 11. - [[Artur London]], bivši čehoslovački političar (* [[1915]]) * [[10. 11.]] - [[Ljubomir Magaš]], Ljuba Zemunac, beogradski kriminalac (* [[1948]]) * [[12. 11.]] - [[Erich Koch]], bivši rajhskomesar Ukrajine (* [[1896]]) * [[13. 11.]] - [[Dimitrije Vučenov]], književnik, kritičar, prevodilac (* [[1911]]) * nov. - [[Borivoje Jovanović (glumac)|Borivoje Jovanović]], glumac (* [[1918]]) * [[18. 11.]] - [[Gia Carangi]], supermodel (* [[1960]]) * [[19. 11.]] - [[Kosta Nađ]], učesnik Španskog rata i NOB, general armije JNA, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1911]]) * [[23. 11.]] - [[Josip Hamm]], hrvatski filolog, lingvist i slavist (* [[1905]]) * [[29. 11.]] - [[Cary Grant]], američki filmski glumac (* [[1904]].) * [[15. 12.]] - [[Omraam Mikael Ajvanov]], duhovni učitelj iz Bugarske (* 1900) * [[17. 12.]] - [[Ante Raštegorac]], učesnik NOB, d-p. radnik, narodni heroj (* [[1923]]) * [[19. 12.]] - [[Zdenka Sertić]], hrvatska slikarica (* [[1899]].) * [[21. 12.]] - [[Ivo Vitić]], hrvatski arhitekt (* [[1917]].) * [[24. 12.]] - [[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar (* [[1920]]) * [[29. 12.]] - [[Andrej Tarkovski]], sovjetski režiser (* [[1932]]) * 29. 12. - [[Harold Macmillan]], bivši britanski premijer (* [[1894]]) === Kroz godinu === * [[Jovo Mijatović]], travar sa Romanije (* [[1886]]) * [[Zvonimir Furtinger]], novinar, književnik (* [[1912]]) * [[Muhamed Hadžijahić]], historičar (* 1918) == Nobelova nagrada za 1986. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Ernst Ruska]] (fundamentalan rad u [[elektronska optika|elektronskoj optici]] i za projekt prvog [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]]), [[Gerd Binnig]] i [[Heinrich Rohrer]] (projekt [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućeg tunelskog mikroskopa]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] (doprinos u vezi dinamike hemijskih elementarnih procesa) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Stanley Cohen]] i [[Rita Levi-Montalcini]] (otkriće [[faktor rasta|faktora rasta]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Wole Soyinka]] (koji u širokoj kulturalnoj perspektivi i s poetskim prizvucima stvara dramu egzistencije) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Elie Wiesel]] (svedok Holokausta, borac protiv ravnodušnosti) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[James M. Buchanan]] (razvoj ugovornih i ustavnih osnova za [[teorija javnog izbora|teoriju ekonomskog i političkog donošenja odluka]]) == Povezano == * [[Kronologija raspada SFRJ]] == Literatura == * [http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Covek koji je "polozio ispit" (Naša Borba)] (ima i Kalendar kosovskih događaja) * Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004) * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-19.shtml Controversy Over Kosovar Petitions]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-23.shtml Kosovar Official Attacks Serbian Hard-Liners]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml League of Communists of Yugoslavia (LCY)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307070312/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml |date=2016-03-07 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml Eastern Europe, China, and the World Communist Movement in 1986] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310022735/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml |date=2016-03-10 }}, Vladimir V. Kusin, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml The New Strong Men Of Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062945/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml Religious Trends in Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062928/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE == Reference == {{reflist}} {{commonscat|1986}} [[Kategorija:Godine]] pjsfvwufhmamhcc17e6uj7zk3g6uxb1 42580816 42580815 2026-04-13T20:37:05Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42580816 wikitext text/x-wiki {{Year dab|1986}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1986}} Godina '''1986''' bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] (link pokazuje kalendar). * Međunarodna godina mira (UN) __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1986''': <br /> [[1986#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1986#Februar/Veljača|<2>]] • [[1986#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1986#April/Travanj|<4>]] • [[1986#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1986#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] <br /> [[1986#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1986#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1986#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1986#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1986#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1986#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1986#Rođenja|Rođenja]] • [[1986#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:EC12-1986 European Community map.svg|mini|left|150px|[[Evropska zajednica]] 1986-90]] * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Španija]] i [[Portugal]] se priključuju [[Evropska zajednica|Evropskoj zajednici]] (današnja [[Evropska unija]]). * [[6. 1.]] - [[Franjo Komarica]] novi pomoćni banjolučki biskup. * 6. 1. - [[Liberija]] dobila novi ustav umesto prvog iz 1847. [[Datoteka:Сиви дом.jpg|120px|mini|lijevo|"[[Sivi dom]]"]] * [[12. 1.]] - Prikazana prva od 12 epizoda serije "[[Sivi dom]]". * [[13. 1.|13]] - [[24. 1.]] - Pokušaj državnog udara se pretvara u kratak ali krvav građanski rat u [[Južni Jemen|Južnom Jemenu]]. * [[14. 1.]] - [[Vinicio Cerezo]] je novi predsednik [[Gvatemala|Gvatemale]] - prvi civil i demokratski izabrani predsednik od 1966, ali nasilje i [[Gvatemalski građanski rat|građanski rat]] se ipak nastavljaju. * [[15. 1.]] - [[Libanski građanski rat]], puč u hrišćanskim Libanskim snagama: nakon što je prošlog meseca potpisao Trojni sporazum sa šiitima i druzima, [[Elie Hobeika]] napadnut od [[Samir Geagea|Samira Geagee]] i preds. [[Amine Gemayel|Amina Gemayela]], sklanja se u Siriju. * [[16. 1.]] - Član Predsedništva SFRJ [[Branko Mikulić]] imenovan za mandatara [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog veća]]. * 16. 1. - Gorbačovljeva deklaracija predlaže ukidanje sveg nuklearnog oružja u tri faze do 2000 - neprihvatljivo za NATO zbog ogromne istočne prednosti u konvencionalnom naoružanju. * [[januar]] - Beogradski okružni sud odustao od optužnice protiv [[Gordan Jovanović|Gordana Jovanovića]] i [[Vladimir Mijanović|Vladimira Mijanovića]] (dvojica od "[[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]"). * januar - Uhapšen sociolog [[Tomaž Mastnak]] zbog "povrede ugleda" mandatora vlade [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]]. * januar - Peticija 212 beogradskih intelektalaca poslata saveznoj i republičkoj skupštini protiv "genocida nad Srbima" na Kosovu i drakonskog kažnjavanja mladih Albanaca, poziv na duboke društvene i političke promene. * 17. 1. - [[Mali]] i [[Burkina Faso]] postigli mir nakon Rata za pojas Agacher - normalizacija odnosa tokom godine, a Međunarodni sud u decembru podelio spornu teritoriju napola. * [[19. 1.]] - Počinje širenje [[(c)Brain]]-a, prvog [[Kompjuterski virus|virusa]] za [[MS-DOS]]. * [[20. 1.]] - [[Margaret Thatcher]] i [[François Mitterrand]] objavili u Lillu da će biti izgrađen [[Eurotunel|tunel ispod Lamanša]] (ugovor potpisan u Canterburyjy 12. 2., odrađeno 1987-93, saobraćaj od 1994). * [[24. 1.]] - [[Voyager 2]] u najbližem prilazu [[Uran (planeta)|Uranu]]. * [[25. 1.]] - Gerilska armija [[Yoweri Museveni|Yowerija Musevenija]] preuzela vlast nad [[Uganda|Ugandom]] posle petogodišnje borbe (položio zakletvu [[29. 1.]], još uvek je na vlasti 2017). [[Datoteka:Challenger explosion.jpg|thumb|180px|left|''Challenger'']] * [[28. 1.]] - [[Space Shuttle]] ''Challenger'' se raspao 73 sekunde od lansiranja, gine 7 astronauta. * Početkom godine u [[Bugarska|bugarskim]] diskotekama dozvoljena [[muzika]] samo iz socijalističkih zemalja, a zabranjena romska i ona sa Zapada, uključujući i Jugoslaviju. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Najgore snežne padavine na jugu Francuske i u Austriji za nekoliko decenija, treća najveća poplava u Veneciji od početka stoleća. * 1. 2. - Skinuti katanci sa kapije džamije [[Babri Masjid]] u [[Ayodhya|Ayodhyi]], severna Indija, i dozvoljen pristup hinduistima na ovo legendarno mesto [[Rama (hinduizam)|Raminog]] rođenja. Spor će kulminirati 1992. rušenjem džamije. * [[3. 2.]] - Grafički studio ''[[Pixar]]'' se osamostalio, glavni deoničar je [[Steve Jobs]]. * [[4. 2.]] - Umro [[Branko Pešić]], potpredsednik Predsedništva [[SR Srbija|SR Srbije]] i bivši gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[7. 2.]] - [[Jean-Claude Duvalier]] ("Baby Doc") pobegao sa [[Haiti]]ja posle 15 godina svoje i 28 godina [[François Duvalier|porodične]] vladavine. General [[Henri Namphy]] se nalazi na čelu prelazne vlade (do 1988) a u zemlji ubrzo dolazi do nereda i pljački. [[Datoteka:Corazon Aquino 1986.jpg|mini|150px|[[Corazon Aquino]]]] * 7. 2. - Vanredni predsednički izbori na [[Filipini]]ma: prema izbornoj komisiji pobeđuje autoritarni predsednik [[Ferdinand Marcos]] a prema opoziciji [[Corazon Aquino]] - dolazi do protesta i revolucije. * [[9. 2.]] - [[Halejeva kometa]] u [[perihel]]u, najbližoj tački Suncu, tokom druge posete Sunčevom sistemu u 20. veku. * 9. 2. - SFRJ uputila protestnu notu Švajcarskoj zbog proterivanja sekretara bernske ambasade i optužila je da pruža gostoprimstvo antijugoslovenskim teroristima. * [[11. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]]: Operacija Zora 8, [[Prva bitka za Fao]], Iranci zauzimaju poluostrvo [[Fao]] na čelu Persijskog zaliva, Iračani imaju velike gubitke u protivnapadima sledećih mesec dana. * 11. 12. - Razmena zapadnih i istočnih špijuna na mostu Glienicke, oslobođen je sovjetski disident Anatolij Ščaranski, koji odlazi u Izrael i uzima ime [[Natan Šaranski]]. * [[12. 2.]] - Američke vlasti izručile Jugoslaviji [[Andrija Artuković|Andriju Artukovića]] (proglašen ratnim zločincem [[1946]]). * 13/[[14. 2.]] - [[Čadsko-libijski konflikt]]: počinje francuska [[operacija Épervier]] protiv libijskog nadiranja u [[Čad]]u (traje do 2014. kada je zamenjena operacijom Barkhane). * [[16. 2.]] - Francuski avion gađao libijsku bazu Uadi Dum na severu [[Čad]]a. * 16. 2. - Kod Novog Zelanda potonuo sovjetski putnički brod "Mihail Ljermontov" uz pogibiju jednog člana posade. * [[17. 2.]] i [[28. 2.]] - U Luksemburgu odn. Hagu potpisan [[Jedinstveni europski akt]] kojim je određeno stvaranje [[jedinstveno tržište|jedinstvenog tržišta]] do 31. 12. [[1992]] - stupa na snagu 1. 7. [[1987]] (→ [[Delorova komisija]]). [[Datoteka:RP1357 p103 Mir base block.svg|mini|200px|DOS-7, bazni blok stanice [[Mir (svemirska stanica)|Mir]]]] * [[19. 2.]] - [[SSSR]] lansira bazni blok svemirske stanice ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' - moduli se dodaju do 1996. a stanica radi do 2001. * [[20. 2.]] - [[Silvio Berlusconi]] kupio [[A.C. Milan]]. * [[25. 2.]] - Revolucija narodne snage: na [[Filipini]]ma zbačen [[Ferdinand Marcos]] posle 20 godina autoritarne vlasti. Corazon Aquino je predsednica do 1992, prva žena predsednik u Aziji. * 25. 2. - Egipatski redarstvenici, nezadovoljni plaćom, pale hotele u blizini Piramida. * [[25. 2.]] - [[6. 3.]] - [[XXVII kongres KPSS]], generalni sekretar [[Mihail Gorbačov]] govori o [[glasnost]]i i [[Perestrojka|perestrojci]], izrazio je želju za povlačenjem iz Afganistana. Sekretar moskovske partije [[Boris Jeljcin]] prvi put privukao pažnju. * [[26. 2.]] - Grupa od 106 Srba sa Kosova dolazi u Skupštinu Jugoslavije (predvode ih Boško Budimirović i [[Miroslav Šolević]]). * 26 - 27. 2. - Stražar KPD Zenica Mile Matić, paranoidni šizofreničar, ubio devetoro ljudi između Doboja, Zenice i Donje Koprivne. * [[27. 2.]] - U [[Brazil]]u uveden antiinflacioni ''Plan Cruzado'', zamrznute cene i plate, uvedena valuta cruzado umesto cruzeira - privremen uspeh. * krajem februara - Slučaj zamene beba u srebreničkom porodilištu 1983: mala M. koja je živela sa porodicom H. dodeljena porodici M., u kojoj ostaje i devojčica N. jer veštačenje nije utvrdilo da ona pripada porodici H. Na veštačenje u Zagreb je poslato još pet parova koji su dobili devojčice u Srebrenici novembra 1983. [[Datoteka:Olof Palme 1974 (cropped).jpg|mini|150px|left|† [[Olof Palme]]]] * [[28. 2.]] - [[Švedska|Švedski]] premijer [[Olof Palme]] ubijen dok se vraćao iz bioskopa (proglašen mrtvim malo iza ponoći). * [[28. 2.]] - [[19. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Druga bitka za bazu Zhawar: afganske i sovjetske snage uspevaju da uz velike gubitke nakratko zauzmu mudžahedinsku bazu u Zhawaru, prov. [[Paktijska pokrajina|Paktija]], blizu pakistanske granice. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Lspn comet halley.jpg|mini|180px|[[Halleyeva kometa]]]] * [[mart]] (od januara?) - Peticija preko 200 srpskih intelektualaca Skupštini u kojima se osuđuju "genocidne" namere prema Srbima i ostalim ne-Albancima na Kosovu i traži čvršći stav prema separatistima . * [[3. 3.]] - Objavljen prvi rad koji opisuje [[Mikroskopija atomskim silama|mikroskopiju atomskim silama]]. * [[4. 3.]] - Svetski jevrejski kongres optužuje bivšeg generalnog sekretara [[Kurt Waldheim|Kurta Waldheima]] za umešanost u ratne zločine. * [[6. 3.]] - Počelo emitovanje Jutarnjeg programa na TV Beograd. * 6. 3. - "[[Vjesnik]]" optužuje Kurta Valdhajma (bivšeg genseka [[UN]], sada kandidata za predsednika [[Austrija|Austrije]]) za učešće u operacijama protiv partizana, za šta je odlikovan Redom krune kralja Zvonimira<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/03/06/Newspaper-Waldheim-received-high-Nazi-award/4069510469200/ Newspaper: Waldheim received high Nazi award]. upi.com Archives March 6, 1986</ref>. * [[8. 3.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno svetsko [[rukomet]]no prvenstvo u Švajcarskoj - Jugoslavija je prvak. * [[10. 3.]] - [[Vojislav Šešelj]] pušten iz zatvora posle nepune dve godine. * [[12. 3.]] - Referendum o ostanku Španije u NATO-u: 56,9% je za (Katalonija i Baskija su bile protiv). * [[13. 3.]] - Okružno javno tužilaštvo u [[Gnjilane|Gnjilanu]] smatra da nije dokazano da je [[Đorđe Martinović]] nasilno povređen [[1985]]. * 13. 3. - Incident u Crnom moru: pozivajući se na pravo nevinog prolaza, američki razarač i krstarica ušli u sovjetske vode kod Krima. * 13. 3. - U Parizu otvoren ''[[Cité des Sciences et de l'Industrie]]'', najveći muzej nauke u Evropi. * [[14. 3.]] - ''[[Microsoft]]'' izlazi na berzu, što od trojice pravi milijardere a od 12.000 zaposlenih milionere. * [[16.3.|16.]] - [[23. 3.]] - U [[Francuska|Francuskoj]] održani [[Parlamentarni izbori u Francuskoj 1986|parlamentarni izbori]] na kojima tijesnu većinu u [[Nacionalna skupština (Francuska)|Nacionalnoj skupštini]] osvaja desnica; s obzirom da [[Socijalistička partija (Francuska)|socijalističkom]] predsjedniku [[Francois Mitterand|Mitterandu]] mandat ističe tek 1988. godine, temeljem izbora nastaje prva [[kohabitacija (politika)|kohabitacija]] u historiji [[Peta francuska republika|Pete republike]]. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] ušao u parlament zahvaljujući proporcionalnom sistemu. * [[17. 3.]] - Osnovana navijačka skupina [[Bad Blue Boys]]. * [[23. 3.]] - Američka [[Šesta flota SAD|Šesta flota]] počinje manevre u [[Zaliv Sidra|zalivu Sidra]], kojeg Libija smatra u celosti svojom akvatorijom - dolazi do razmene vatre 24-25. * [[24. 3.]] - Peticija [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] između ostalog traži ukidanje člana 133 Krivičnog zakona ("širenje neprijateljske propagande" i "lažno predstavljanje stanja u Jugoslaviji"). * 24. 3. - [[58. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Out of Africa (film)|Out of Africa]]'' ("Moja Afrika"), ukupno sedam nagrada od 11 nominacija, ''[[Witness (film, 1985)|Witness]]'' tri od osam, ''[[The Color Purple (film)|The Color Purple]]'' ništa od 11, u užem izboru za najbolji strani film bio "[[Otac na službenom putu]]". * 24. 3. - Švedska firma [[Bofors]] i indijska vlada potpisali ugovor za 410 haubica od 155mm za 285 miliona dolara - iz toga će se izroditi [[afera Bofors|afera]] koja nije razrešena ni u 21. veku. * [[26. 3.]] - Članak u ''[[New York Times]]''-u optužuje [[Kurt Valdhajm|Kurta Valdhajma]] za umešanost u zločine na Balkanu tokom Drugog svetskog rata. I "[[Večernje novosti]]" objavljuju da je Jugoslavija [[1947]]. tražila Valdhajma kao ratnog zločinca. * [[31. 3.]] - Mexicana Flight 940: avion udario u planinu u Meksiku, 167 mrtvih. * 31. 3. - Požar u palati [[Hampton Court Palace|Hampton Court]]. * mart-april - Niz protestnih večeri u Udruženju književnika Srbije povodom zatvaranja novosadskog profesora Dragoljuba Petrovića, ali Kosovo glavna tema. === April/Travanj === [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivan Stambolic, maj 1986.JPG|mini|120px|[[Ivan Stambolić]] prelazi u maju sa čela CK SKS na čelo Predsedništva SRS]] * [[1. 4.]] - Sektorski incident: jedna komunistička frakcija pokušava da pokrene pobunu u [[Nepal]]u. * [[2. 4.]] - Predsednik predsedništva SFRJ [[Radovan Vlajković]] stigao u posetu Pekingu, nakon Severne Koreje. * 2. 4. - TWA Flight 840: u avionu iz SAD, iznad Grčke eksplodirala bomba, četvoro putnika izletelo iz letelice. * [[3. 4.]] - Finale FIBA Evropskog kupa šampiona u Budimpešti: [[Cibona]] - [[Žalgiris]] 94:82, Cibona je odbranila titulu. * 3. 4. - [[IBM]] predstavio [[IBM PC Convertible|PC Convertible]], prvi [[laptop]] računar te firme, naslednik [[IBM Portable Personal Computer|IBM Portabla]], koristi novi format [[flopi disk]]a od 3,5 inča - slabo se prodaje. * [[4. 4.]] - Hapšenje [[Kosta Bulatović|Koste Bulatovića]] i Radoja Spasića zbog peticije "2016" (započete prethodne jeseni) izaziva masovno okupljanje Srba u [[Kosovo Polje|Kosovu Polju]] (Bulatović pušten sutradan). * [[5. 4.]] - Bomba u berlinskoj diskoteci ''La Belle'' koju često posećuju američki vojnici - 3 mrtvih i 230 ranjenih (od čega 2 odn. 79 vojnika), SAD smatra Libiju odgovornom za ovo. * 5. 4. - [[Jean Michel Jarre]] održao koncert ''Rendez-vous Houston'' sa 1 - 1,5 miliona gledalaca. * [[7. 4.]] - Predsednik [[Spisak predsednika Srbije|Predsedništva]] SR Srbije, [[Ivan Stambolić]], posetio Kosovo Polje i Prištinu, gde je razgovarao sa kosovskim Srbima i pokrajinskim vlastima. * 7. 4. - Par stotina kosovskih Srba zbog nacionalnih problema na [[Kosovo|Kosovu]] došlo u Beograd, gde ih je primio član [[Predsedništvo SFRJ|saveznog predsedništva]], [[Lazar Mojsov]]. * 12. 4. - 10. 5. - [[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1963–1992).svg|25px]] Završetak izbornih aktivnosti u SFRJ, započetih zimus u [[OOUR]]-ima i mesnim zajednicama: izbori delegata za Veće opština, Veće udruženog rada i Društveno-političko veće po skupštinama republika i pokrajina; izbori delegata za [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]]; konstituisanje skupština republika i pokrajina; izbori delegacija za Veće republika i pokrajina Skupštine SFRJ.<ref>"Izborni kalendar", Borba, 11. jan. 1986, str. 7</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/05/UPI-NewsFeatureNEWLNNew-leaders-new-hopes-in-Yugoslav-elections/1433513061200/ UPI NewsFeature;NEWLN:New leaders, new hopes in Yugoslav elections]. upi.com Archives April 5, 1986</ref> Ovo su poslednji jednostranački izbori po republikama (u SR Srbiji i 1989.) i poslednji uopšte za federaciju. * [[13. 4.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] posjetio Veliku rimsku sinagogu. * [[14. 4.]] - U Zagrebu počelo suđenje [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]]. * 14. 4. - U [[bangladeš]]kom distriktu Gopalganj padao grad/tuča od 1&nbsp;kg - 92 mrtvih. [[Datoteka:RonaldReaganLibya1986.jpg|mini|240px|[[Ronald Reagan|Reagan]] na brifingu tijekom [[Operacija Kanjon El Dorado|bombardiranja Libije]]]] * [[15. 4.]] - [[Operacija Kanjon El Dorado]]: američki avioni bombarduju [[Libija|Libiju]] (odmazda za bombu u ''La Belle''). * april - Sastanak kosovskog SK - [[Fadilj Hodža]] nije kandidovan za CK SKJ, [[Azem Vlasi]] na čelu pokrajinske partije. * [[17. 4.]] - Afera Hindawi - trudnoj Irkinji pre ukrcavanja u [[El Al]]-ov avion u Londonu pronađena bomba, koju je navodno podmetnuo njen verenik Jordanac. * [[20. 4.]] - Šri Lanka: pukla brana Kantale, između 120 i 180 poginulih. * 24. 4. - Po troškovima života za poslovne ljude u dolarima, najjeftiniji gradovi na svetu su [[Asunción]], [[Caracas]] i Beograd<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/04/24/Survey-shows-Tokyo-worlds-most-expensive-city/2845514702800/ Survey shows Tokyo world's most expensive city]. upi.com Archives April 24, 1986</ref>. * 24. 4. - Film ''[["Crocodile" Dundee]]'' prikazan u Australiji. * [[25. 4.]] - [[Mswati III]] je novi kralj [[Svazilend]]a. [[Datoteka:View of Chernobyl taken from Pripyat zoomed.JPG|mini|280px|Pogled na Černobiljsku elektranu iz Pripjata]] [[Datoteka:Chornobyl radiation map.jpg|mini|Područje radijacije oko Černobilja]] * [[26. 4.]] - '''[[Černobilska katastrofa]]''' u Ukrajinskoj SSR, tragovi radijacije pronađeni u "skoro svakoj zemlji severne hemisfere". Kasnije u Jugoslaviji: gubici za poljoprivredu, protesti protiv nuklearne energije. * [[28. 4.]] - Radijacija detektovana u Švedskoj. * 28. 4. - [[Metaloplastika]] ([[Šabac]]) odbranila evropsku rukometašku titulu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Predstavljen prijedlog za novčanicu od 10.000 dinara (lik Vuka Karadžića, ljubičasta nijansa) koja nije izdata. * [[2. 5.]] - U Japanu prvi put emitovan TV-šou ''[[Takeshi's Castle]]'' * [[2. 5.]] - [[13. 10.]] - [[Expo 86]] u [[Vancouver]]u: "Transport i komunikacija: Svet u pokretu - Svet u dodiru". * [[3. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1986.|Pesma Evrovizije]] u [[Bergen]]u, Norveška: prva je [[Sandra Kim]] (13) iz Belgije, [[Doris Dragović]] ("Željo moja") je 11. * 3. 5. - China Airlines Flight 334: tajvanski pilot prebegao sa teretnim avionom u NR Kinu - razgovori o povratku aviona i ostatka posade se smatraju prekretnicom u odnosima dva entiteta. * [[4. 5.]] - [[Mohammad Najibullah]] je novi generalni sekretar CK [[Narodna demokratska partija Afganistana|Narodne demokratske partije Afganistana]] (do [[1992]]) umesto [[Babrak Karmal|Babraka Karmala]], koji do novembra ostaje šef države. [[Datoteka:Sinan Hasani.png|mini|120px|[[Sinan Hasani]]]] * maj - Vojnik [[Bojan Plut]] pobegao iz ljubljanske kasarne sa automatskom puškom i municijom - tokom potere ubio dvojicu milicionera, na kraju izvršio samoubistvo. * [[7. 5.]] - [[Bukurešt]]anska [[Steaua]] osvaja u Sevilji evropski Kup šampiona, pobedom na penale nad Barselonom - [[Helmut Duckadam|Duckadam]] je odbranio sva četiri udarca. * [[12. 5.]] - Zabranjen uvoz hrane u Evropsku zajednicu iz istočne Evrope i Jugoslavije. * [[14. 5.]] - [[Andrija Artuković]], ministar unutarnjih poslova [[NDH]], osuđen u Zagrebu na smrt za ratne zločine. * 14. 5. - Svetski jevrejski kongres objavljuje dokumenta da je poručnik [[Kurt Waldheim]] povezan sa represalijama u Jugoslaviji oktobra [[1944]] (ali nije dokazano njegovo učešće). * 14. 5. - Finale [[Kup Maršala Tita|Kupa Maršala Tita]]: [[FK Velež]] - [[NK Dinamo Zagreb]] 3:1. * [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|predsedništvu SFRJ]], na čelu je [[Sinan Hasani]] nakon [[Radovan Vlajković|Radovana Vlajkovića]], potpredsednik [[Lazar Mojsov]] (početak dužnosti sutradan). * 15. 5. - Prvi sastanak novog delegatskog sastava [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]], četvrtog po [[Ustav SFRJ 1974|ovom sistemu]]; izabrani su funkcioneri, sa jednogodišnjim mandatom (poslednja savezna skupština). * [[16. 5.]] - [[Branko Mikulić]] je izabran za [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije#Druga Jugoslavija, FNRJ i SFRJ, 1945-91|predsjednika]] [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], poslije [[Milka Planinc|Milke Planinc]] (do 1988/89). [[Datoteka:Branko Mikulić.jpg|mini|150px|[[Branko Mikulić]], predsjednik SIV 1986-89]] * [[maj]] - Osuđeno 46 kosovskih Albanaca za dela neprijateljske propagande i članstvo u nelegalnoj organizaciji. * maj - [[Milan Kučan]] na čelu [[SK Slovenije]]. * maj - Organizovan "Fond solidarnosti", prva svejugoslovenska nezavisna organizacija, čiji je cilj pomoć onima čija je "egzistencija ugrožena zbog kritičkih pogleda i socijalnog aktivizma".<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/29/A-solidarity-fund-threatens-Yugoslavias-control-over-intellectualsUPI-NewsFeature/9549562482000/ A 'solidarity fund' threatens Yugoslavia's control over intellectualsUPI NewsFeature]. upi.com Archives Oct. 29, 1987</ref> * [[16. 5.]] - U SAD prikazan film ''[[Top Gun]]'', najunosniji film ove godine. Istog dana u Kanu prikazana "[[Misija (film)|Misija]]", koja dobija [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. * [[18. 5.]] - Na proslavi 800-godišnjice [[Studenica|Studenice]], Kosta Bulatović traži promenu Ustava i ukidanje pokrajine Kosovo. * [[23. 5.]] - [[Somalija|Somalski]] predsednik [[Siad Barre]] teško povređen u saobraćajnoj nesreći - nedoumice oko njegovog mogućeg nasledstva dovode do pojačane represije i [[Somalski građanski rat|građanskog rata]], naročito od 1988. * [[25. 5.]] - [[Dan mladosti]] pod sloganom "Probudi se, nešto se dešava, tvoja se sudbina rešava" (stihovi [[Duško Trifunović|Duška Trifunovića]]). * 25. 5. - ''Hands Across America'': oko 6,5 miliona ljudi pravi živi lanac preko SAD. * [[27. 5.]] - Feribot ''Shamia'' potonuo u Bangladešu, procenjeno 600 mrtvih. * [[28. 5.]] - Argentinci potopili tajvansku ribaricu ''Chian-der 3'' blizu britanske Zone totalne ekskluzije oko Folklanda. [[Datoteka:Centralna proslava 8 vekova manastira Studenica, 18-maj-1986 - Patrijarh German - 03.jpg|mini|240px|Sa proslave 800 godina Studenice]] * [[28. 5.]] - Na X Kongresu [[SK Srbije]], [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Predsedništva CK SK Srbije, [[Zoran Sokolović]] sekretar. * [[29. 5.]] - [[Zastava Evropske Unije|Zastava Evrope]], ranije obeležje Saveta Evrope, prvi put istaknuta u Briselu ispred sedišta Evropske komisije. * [[31. 5.]] - [[29. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svetsko prvenstvo u fudbalu]] održano u Meksiku - dobija Argentina, Jugoslavija se nije plasirala. * maj - jun - Bitka za Mehran, Operacija Karbala 1: Iračani u maju po treći put zauzeli iranski grad, Iranci ga povratili u junu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[8. 6.]] - [[Kurt Waldheim]] izabran za predsednika Austrije, uprkos optužbama za učešće u ratnim zločinima u Jugoslaviji i Grčkoj za vreme Drugog svetskog rata. Kancelar [[Fred Sinowatz]] daje ostavku, naslediće ga [[Franz Vranitzky]] (do 1997). * [[12. 6.]] - Vanredno stanje u celoj Južnoj Africi. * [[14. 6.]] - Poslednje kolo [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1985/86.|fudbalskog prvenstva Jugoslavije]], obeleženo mnogim nameštanjima<ref>[http://www.mozzartsport.com/vesti/premotavanje-afera-sajber-tri-decenije-kasnije-ko-je-profitirao-a-ko-je-ostecen-da-li-je-iko-bio-posten/105248 PREMOTAVANJE: Afera Šajber, tri decenije kasnije – ko je profitirao, a ko je oštećen? Da li je iko bio pošten?]. mozzartsport.com 11.05.2015</ref>: Sarajevo-Crvena Zvezda 0:4, Partizan-Željezničar 4:0, Vojvodina-Dinamo Zg. 1:7... - Partizan postaje prvak na osnovu bolje gol-razlike. * [[jun]] - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja protestuje zbog preterane represije nad kosovskim Albancima, jer se time "namerno stvaraju mučenici". * jun - Kongres Saveza književnika Jugoslavije u [[Maribor]]u; blokiran izbor srpskog kandidata [[Miodrag Bulatović|Miodraga Bulatovića]]. [[Datoteka:Maradona scoring england 1986.jpg|mini|230px|Maradona postiže "Gol stoleća"]] * [[17. 6.]] - [[Portland Trail Blazers]] draftovali [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]], pridružiće im se 1989, nakon Reala. [[Boston Celtics]] draftovali zvezdu iz koledža [[Len Bias|Lena Biasa]], ali on umire dva dana kasnije od predoziranja kokainom. * [[18. 6.]] - Pobuna zatvorenika optuženih da su pripadnici [[Sendero Luminoso]] u tri zatvora oko Lime u Peruu - u sutrašnjoj vojnoj intervenciji ubijeno je oko 250 zatvorenika.<ref>[https://pages.uoregon.edu/caguirre/Aguirre_Punishment%20and%20Extermination.pdf Punishment and Extermination: The Massacre of Political Prisoners in Lima, Peru, June 1986]. Carlos Aguirre pages.uoregon.edu </ref> * 18. 6. - [[Volkswagen Group|Volkswagen]] kupio španski [[SEAT]]. * [[20. 6.]] - Srbi najavljuju masovno iseljavanje sa Kosova, više hiljada ih kreće prema Beogradu, ali milicija ih zaustavlja kod [[Kosovo Polje|Kosova Polja]]. * 20. 6. - Predsedništvo [[Fudbalski savez Jugoslavije|FSJ]] na čelu sa [[Slavko Šajber]]om donosi odluku da se poništi poslednje kolo prvenstva 1985/86 i da se u sledećoj sezoni oduzme šest bodova timovima navodno povezanim sa nameštanjem utakmica. Crvena Zvezda postaje prvak umesto Partizana, koji nije želeo odigrati novu utakmicu - ali posle odluke Ustavnog suda sledeće godine, Partizanu će biti vraćena titula. * [[22. 6.]] - Četvrtfinale Mondijala, Argentina - Engleska 2:1 - [[Diego Maradona]] dao oba gola, "Božjom rukom" u 51. minutu i "Gol stoleća" u 55. * 22. 6. - Slovenački sociolog [[Dimitrij Rupel]] u intervjuu časopisu "Duga" (deo polemike sa [[Ljubomir Tadić|Ljubomirom Tadićem]] o centralizovanosti Jugoslavije) implicitno odbacuje srpska prava na Kosovo - burne reakcije. * 22. 6. - Izbori u Španiji: [[Felipe González|Gonzálezovi]] socijalisti gube nekoliko mesta, ali zadržavaju apsolutnu većinu. * [[24. 6.]] - U SFRJ uvedene nove antiinflacione mere, deo cena na ledu, dinar devalviran sa 371 na 409 za dolar, bankarske i finansijske regulacije... (životni standard pao oko 45% u prošlih šest godina, zvanična stopa inflacije 84%, najviša u Evropi, milion nezaposlenih, 20 milijardi dolara duga)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/24/Yugoslavia-tries-to-lower-inflation/6792519969600/ Yugoslavia tries to lower inflation]. upi.com Archives June 24, 1986</ref>. * [[25.6.|25]] - [[28. 6.]] - XIII Kongres [[SKJ]] u "sumornom" raspoloženju; podmlađen sastav Centralnog komiteta (127 novih članova od 165) i predsedništvo partije (17 novih od 23). Indirektno se kritikuje i Titov period zaduživanja<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/06/25/Communist-officials-criticize-Tito-condemn-terrorism/8851520056000/ Communist officials criticize Tito, condemn terrorism]. upi.com Archives June 25, 1986</ref>. * 25 - [[30. 6.]] - Sastanak ministara [[OPEC]]-a na [[Brioni]]ma - nisu uspeli postići sporazum o smanjenju proizvodnje. * [[27. 6.]] - [[Međunarodni sud pravde]] presudio u slučaju ''Nicaragua v. United States'' u korist Nikaragve: SAD prekršile međunarodno pravo podrškom za [[kontraši|kontraše]], miniranjem luka, trgovačkim embargom i dr. * [[28. 6.]] - [[Milanko Renovica]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] nakon [[Vidoje Žarković|Vidoja Žarkovića]]. * [[29. 6.]] - Finale Mondijala: Argentina - Zapadna Nemačka 3:2. === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - Slučaj Quemados: vojnici spalili žive dvojicu mladih protivnika Pinocheta. * [[3. 7.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan teretni Boeing sa 23 tone američke vojne opreme za iransko vazduhoplovstvo navodno poleteo iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. * [[4. 7.]] - [[Run–D.M.C.]] izdali obradu pesme ''[[Walk This Way]]'', za koju se smatra da je uvela [[hip hop]] u mejnstrim. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - U Moskvi se održavaju [[Igre dobre volje (1986)|Igre dobre volje]] na kojima učestvuju i američki sportisti. * [[5. 7.|5]] - [[20. 7.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Španjolska 1986.]]: SAD 1, SSSR 2, Jugoslavija 3; [[Dražen Petrović]] je MVP. Polufinale 17. jula: SSSR - Jugoslavija 91:90 nakon produžetaka. * [[7. 7.]] - U SSSR uhapšen dvostruki agent [[Dmitrij Poljakov]] (streljan 1988). * [[10. 7.]] - Pred kraj prelaznog roka, [[Dragan Stojković]] Piksi prelazi iz niškog Radničkog u [[FK Crvena Zvezda]] a [[Milko Đurovski]] iz Zvezde u Partizan. * [[14. 7.]] - [[ETA]]-ina auto-bomba ubila 12 pripadnika Civilne garde na Plaza República Dominicana u [[Madrid]]u. * [[jul]] - Dr [[Marko Veselica]] pušten iz zatvora poslije pet godina. * jul - Savezni i republički organi nadziru istrage i presude u konfliktima između Albanaca i ostalih, Albancima uskraćeno pravo da kupuju imovinu od Srba i Crnogoraca (?). * jul - Cena [[nafta|nafte]] u SAD pala u jednom trenutku ispod 10 dolara, sa 23 dolara prošlog decembra (sa 51 na 22 dolara u ekvivalentima iz 2016). Problem za sovjetski budžet. * [[17. 7.]] - [[Miodrag Milić]] započinje odsluženje zatvorske kazne (1,5 godina), jedini od [[Beogradska šestorica|Beogradske šestorice]]. * [[17. 7.|17]] - [[25. 7.]] - 33. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Srećna nova '49]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ 33. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512011057/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/33-pulski-filmski-festival/ |date=2021-05-12 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - Venčali se princ Andrew, vojvoda od Yorka i Sarah Ferguson (rastavili se 1992). * [[24. 7.]] - Proglašeni novi članovi Predsedništva SFRJ: [[Hamdija Pozderac]] (iz SR BiH, zamena za Mikulića) i [[Milanko Renovica]] (po funkciji šefa SKJ). * [[27. 7.]] - Amerikanac [[Greg LeMond]] pobedio prvi od tri puta na [[Tour de France]], prvi pobednik van Evrope. * [[28. 7.]] - Gorbačovljev govor u Vladivostoku: izlaže azijsku agendu, naročito u vezi Kine. Najavljuje redukciju snaga u Afganistanu - šest pukova odlazi u oktobru. * Spoljna trgovina Jugoslavije u prvih sedam meseci 1986: uvoz 6,7 milijardi dolara, izvoz 5,6 milijardi. === Avgust/August/Kolovoz === * [[6. 8.]] - Otvoren jugoslovenski deo pruge Titograd-Skadar, jedine železničke veze Albanije sa ostatkom sveta. * [[10. 8.]] - Prva trka Formule-1 na [[Hungaroring]]u i u nekoj zemlji istočnog bloka. * [[20. 8.]] - Radnik pošte u [[Edmond, Oklahoma]] upucao 20 kolega, 14 smrtno, pre nego što se i sam ubio. * [[21. 8.]] - Katastrofa na [[jezero Nyos|jezeru Nyos]] u [[Kamerun]]u: oslobođeni [[ugljen-dioksid]] ubio 1.700 ljudi. * [[23. 8.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] U [[Madrid]]u završeno svetsko prvenstvo u [[vaterpolo|vaterpolu]], Jugoslavija osvojila prvu titulu pobedivši Italiju 12:11 u zadnjoj sekundi četvrtog produžetka ([[Igor Milanović]]). * 26/27. 8. - Velike eksplozije u skladištu oružja nadomak Kabula. * 30/[[31. 8.]] - Jak zemljotres u Vranči u Rumuniji osetio se i u susednim zemljama. * [[31. 8.]] - Sovjetski putnički brod "Admiral Nahimov" se sudario sa teretnjakom kod Novorosijska u Crnom moru i potonuo - 423 mrtvih (objavljeno posle pet dana). * 31. 8. - Teretnjak ''Khian Sea'' kreće iz [[Filadelfija|Filadelfije]], SAD, sa 14.000 tona toksičnog tereta - sledećih 16 meseci neće naći mesto istovara (pristajali i u Jugoslaviji). * avgust - U okviru reklamne turističke kampanje ''[[Slovenija, moja dežela]]'' snima se video spot ''Gostje prihajajo'' - slogan kampanje, ranije usvojeni lipov list kao simbol (1984) i prizori ovog spota, zapaženog i u ostatku zemlje, smatraju se inicijacijom osećanja za nezavisnost u [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Sloveniji]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Zvaničan početak teretnog saobraćaja na pruzi [[Titograd]]-[[Skadar]] (putnički nikada nije uspostavljen). * 1 - 6. 9. - Osmi samit [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u [[Harare]]u. * [[5. 9.]] - Pan Am Flight 73: [[Abu Nidal]]ovi teroristi oteli avion u Karačiju, poginulo 20 putnika. * [[6. 9.]] - [[Abu Nidal]]ovi teroristi ubili 22 Jevrejina u istanbulskoj sinagogi Neve Šalom. * [[7. 9.]] - [[Desmond Tutu]] postaje prvi crni [[Anglikanska zajednica|anglikanski]] biskup u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. [[Datoteka:Prva postava Crvene jabuke.jpg|mini|180px|Prva postava "[[Crvena jabuka (bend)|Crvene jabuke]]"]] * 7. 9. - Čileanski diktator [[Augusto Pinochet]] preživeo atentat u organizaciji [[Patriotski front Manuel Rodríguez|Patriotskog fronta Manuel Rodríguez]] (FPMR), poginula petorica telohranitelja. * [[8. 9.]] - Prva emisija ''[[The Oprah Winfrey Show]]'', emituje se do 2011. * 8. 9. - Bugarska atletičarka [[Jordanka Donkova]] postavila u Ljubljani jedan od svojih svetskih rekorda na 100 metara sa preponama (12,26 sekundi). * [[9. 9.]] - [[Compaq]] uvodi ''Compaq Deskpro 386'', prvi personalni kompjuter sa 32-bitnim [[Intel]]ovim procesorom [[Intel 80386|80386]]; najjeftiniji model košta 6.499 dolara (ekvivalent 18.065 u 2024). * [[11. 9.]] - U [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] pušteno 225 političkih zatvorenika, krajem meseca amnestija. * [[13. 9.]] - Zemljotres pogađa grčku [[Kalamata|Kalamatu]], 20 mrtvih i velika razaranja. * 13. 9. - Sindikat danskih pomoraca objavio da su izraelski trgovci prevozili oružje za Iran<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/09/13/Danes-say-Israel-ships-weapons-to-Iran/1847526968000/ Danes say Israel ships weapons to Iran]. upi.com Archives Sept. 13, 1986</ref>. * 13. 9. - [[Jörg Haider]] dolazi na čelo [[Slobodarska stranka Austrije|Slobodarske stranke Austrije]] umesto vicekancelara Norberta Stegera - to izaziva vanredne izbore. * [[14. 9.]] - [[Rat protiv droge]]: prva dama SAD [[Nancy Reagan]] se obraća naciji, pokreće kampanju ''[[Just Say No]]''. * 14 - [[22. 9.]] - Bitka u ulici Ryesgade: ulične tuče između skvotera i policije u [[Kopenhagen]]u. * [[15. 9.]] - Počinje [[Urugvajska runda]] međunarodnih trgovačkih pregovora u okviru [[GATT]]-a - traje do 1994. i vodi osnivanju [[Svetska trgovinska organizacija|Svetske trgovinske organizacije]] * septembar - U [[DR Afganistan|Afganistanu]] osnovana Komisija nacionalnog kompromisa s ciljem kontakta između vlade i pobunjenika. * [[17. 9.]] - Bomba u pariskoj ulici Rennes ispred robne kuće Tati - sedam mrtvih, pripisano Hezbolahu i libanskim grupama. * [[18. 9.]] - Tri člana grupe [[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]] doživeli saobraćajnu nesreću kod [[Jablanica (BiH)|Jablanice]] - fatalnu za [[Dražen Ričl|Dražena Ričla]] († 1. 10.) i [[Aljoša Buha|Aljošu Buhu]]. [[Datoteka:Zgrada SANU u Knez Mihailovoj 02.JPG|mini|240px|Zgrada [[SANU]]]] * [[24.9.|24]] - [[25. 9.]] - Beogradske ''[[Večernje novosti]]'' objavljuju nacrt '''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'''. * [[25. 9.]] - [[Operacija Ciklon]]: u Afganistanu prvi put upotrebljen "[[FIM-92 Stinger|stinger]]" - oboren jedan sovjetski [[Mil Mi-24]], što se obično smatra prekretnicom rata. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Predsednik SAD Regan potpisao ''Goldwater–Nichols Act'' - važne promene u departmanu odbrane. * [[2. 10.]] - Počele su sankcije [[SAD]] protiv [[apartheid]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]]. * [[3. 10.]] - Eksplozija na sovjetskoj podmornici [[K-219]] u Atlantiku, tone tri dana kasnije. * [[5. 10.]] - Islamizacija Pakistana pod [[Muhammad Zia-ul-Haq|Zia-ul-Haqom]]: donesen zakon o blasfemiji. * [[8. 10.]] - Američki državljanin Petar Ivezaj osuđen u Titogradu na sedam godina zatvora zbog "neprijateljskih aktivnosti" (demonstracije u SAD 1982), neki kongresmeni traže zabranu trgovine sa Jugoslavijom zbog ovakvih slučajeva<ref>[http://www.upi.com/Archives/1986/10/08/A-judge-sentenced-a-naturalized-American-citizen-to-seven/4819529128000/ A judge sentenced a naturalized American citizen to seven...]. upi.com Archives Oct. 8, 1986</ref> - Ivezaj oslobođen i vraća se u SAD već 16-og. * [[9. 10.]] - U SAD pokrenuta ''[[Fox Broadcasting Company]]'', prvi uspešan konkurent tri velike TV mreže. * [[10. 10.]] - Zemljotres u [[El Salvador]]u, 1.500 mrtvih. * [[11. 10.|11]] - [[12. 10.]] - [[Samit u Rejkjaviku]], drugi sastanak Regana i Gorbačova - Gorbačov predložio eliminisanje sveg nuklearnog oružja u roku od deset godina, pod uslovom da istraživanje za [[Strateška obrambena inicijativa|SDI]] bude ograničeno na laboratorije, što je Regan odbio. * [[12. 10.]] - Otvoren civilni aerodrom u [[Niš]]u ("Car Konstantin"). * oktobar - Kongres slovenačkih novinara: iz statuta izbačena odredba o privrženosti marksizmu-lenjinizmu. * [[17. 10.]] - [[Beograd]] ne uspeva da dobije [[Olimpijada 1992|Olimpijske igre 1992.]] - u prva dva kruga glasanja su ispali [[Amsterdam]] i [[Birmingham]], a Beograd je imao više glasova i od [[Brisbane]]-a. U trećem i odlučujućem krugu najviše glasova ima [[Barcelona]], zatim [[Pariz]], Brizbejn pa Beograd. * [[19. 10.]] - Prvi predsednik [[Mozambik]]a [[Samora Machel]] poginuo u avionskoj nesreći. Naslediće ga [[Joaquim Chissano]] (do 2005). * [[21. 10.]] - {{flag|Maršalovi Otoci}} postaju suverena država u slobodnoj asocijaciji sa SAD. * 21. 10. - SAD naredile proterivanje 55 sovjetskih diplomata - u martu su zatražili da se za 170 ljudi smanji broj personala u sovjetskoj, ukrajinskoj i beloruskoj misiji pri UN, koje smatraju žarištem špijuna. * [[24. 10.]] - U [[New York Times]]-u objavljen članak "Srbi žale svoju sudbinu u jugoslovenskoj federaciji": svi od domaćica do akademika se žale na ekonomski i politički položaj svog naroda<ref>Binder, David (October 24, 1986). [http://www.nytimes.com/1986/10/24/world/serbs-bewail-their-lot-in-the-yugoslav-federation.html Serbs Bewail Their Lot in the Yugoslav Federation]. '' New York Times''</ref>. * [[26. 10.]] - Posle 41 godine gradnje, posvećena crkva [[Hallgrímskirkja]] ("Hallgrímurova crkva") u [[Reykjavik]]u. * [[27. 10.]] - "Big Bang" na [[London Stock Exchange|londonskoj berzi]]: promena pravila, deregulacija, uvod u elektronsko poslovanje. * 27. 10. - [[Rat protiv droge]] u SAD: stupio na snagu Zakon protiv zloupotrebe droge, naročito je oštar za korisnike [[crack]]a (obično crnci), za razliku od korisnika [[kokain]]a (obično bogati belci). * 27. 10. - Prvi verski susret u [[Assisi]]ju. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Požar u [[Sandoz]]ovom skladištu agrohemikalija kod Bazela izaziva ekološku katastrofu u [[Rajna|Rajni]] (spekulacije o umešanosti [[KGB]]-a). * 1. 11. - Izašao prvi broj [[Politika (novine)|Politikinog]] magazina "Ana" (ugašen 2008. godine) * [[2. 11.]] - Grupa Islamski džihad u Bejrutu oslobodila jednog američkog taoca. * [[3. 11.]] - [[Iran-Kontra afera]]: jedan libanski magazin objavljuje da su Amerikanci tajno prodavali oružje Iranu, u zamenu za oslobađanje sedam američkih talaca u Libanu. * 3. 11. - {{flagicon|Mikronezija}} [[Savezne Države Mikronezije]] postaju suverene u [[Sporazum o slobodnom udruživanju|Sporazumu o slobodnom udruživanju]] sa SAD. * [[4. 11.]] - Kongresni izbori u SAD: demokrati dobili većinu u Senatu i povećali je u Predstavničkom domu. Među novim senatorima su [[John McCain]], [[Harry Reid]] i [[Tom Daschle]]. * 4. 11. - [[Sjeverni Marijanski Otoci]] postaju [[komonvelt (ostrvsko područje SAD)|komonvelt SAD]] (najjužniji otok [[Guam]] je od ranije zasebna teritorija SAD). * [[6. 11.]] - Civilni [[Boeing CH-47 Chinook]] pao u more kod [[Shetland]]a - sa 45 mrtvih, to je najgora civilna helikopterska nesreća. * [[10. 11.]] - U [[Frankfurt]]u ubijen [[Ljubomir Magaš]] - Ljuba Zemunac. * [[11. 11.]] - [[Sperry Corporation|Sperry]] i [[Burroughs Corporation|Burroughs]] se ujedinili u [[Unisys]]. * [[14. 11.]] - Sudar voza i autobusa kod [[Aleksa Šantić (Sombor)|Alekse Šantića]] blizu Sombora - devet mrtvih. U somborskoj stanici šinobus udario u lokomotivu, ima pet teže povređenih. * [[17. 11.]] - U Parizu ubijen direktor Renaulta Georges Besse, leva radikalna organizacija ''Action Directe'' preuzima odgovornost ali poriče na suđenju. [[Datoteka:Lloyd's building from Leadenhall Street.jpg|mini|160px|[[Lloyd's building]]]] * [[18. 11.]] - U Londonu otvorena inovativna [[Lloyd's building]], nazvana i ''the Inside-Out Building'' - već 2011. stavljena na listu zgrada od istorijskog ili arhitektonskog značaja. * [[20. 11.]] - Protesti u [[Kraljevo|Kraljevu]] zbog [[fenol]]a i teških metala u [[Ibar|Ibru]] (vodosnabdevanje otežano od [[1984]]). * [[22. 11.]] - [[Mike Tyson]] (20) osvojio svoju prvu titulu, u organizaciji WBC. * [[23. 11.]] - Vanredni izbori u Austriji: [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] gube mesta ali ostaju najveća partija, u januaru će formirati veliku koaliciju sa [[Austrijska narodna stranka|narodnjacima]]. * [[24. 11.]] - [[Babrak Karmal]] smenjen s položaja predsednika Prezidijuma Revolucionarnog veća Afganistana, dobija stan i daču u Moskvi. Novi ustav Afganistana, usvojen 29. 11., ukinuo apsolutni veto šefa države. * 24. 11. - Bankrot ''McLean Industries'' [[Malcom McLean|Malcoma McLeana]], vlasnika ''[[United States Lines]]'' - dug 1,2 milijarde dolara, dotad najveći bankrot u američkoj istoriji. Ekspanzija flote štedljivim ali sporim brodovima se pokazala neekonomičnom u vreme jeftine nafte. * [[25. 11.]] - Jak zemljotres u [[knin]]sko-[[Bosansko Grahovo|grahovskom]] području, ima materijalne štete i povređenih. * 25. 11. - Državni tužilac SAD objavljuje da je profit od prodaje oružja Iranu bio nelegalno usmeravan nikaragvanskim kontrašima ([[Oliver North|Northova]] ideja). Savetnik za nacionalnu sigurnost [[John Poindexter]] daje ostavku. * 25. 11. - Zvanično otvoren [[Most kralja Fahda]]: niz mostova i uzdignutih puteva dužine 25&nbsp;km povezuje [[Saudi Arabija|Saudi Arabiju]] i [[Bahrein]]. * [[26. 11.]] - Afera [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra]]: predsednik Regan objavljuje stvaranje komisije, nazvana Towerova komisija, koja će ispitati skandal i poriče svoju umešanost. * [[28. 11.]] - Održana zvanična proslava otvorenja [[visoko|visočke]] dvorane utakmicom između [[RK Bosna (Visoko)]] i [[RK Borac (Banja Luka)]]. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Main hall of the Musée d'Orsay, Paris 13 June 2015.jpg|mini|200px|''[[Musée d'Orsay]]'', Glavna dvorana]] * [[1. 12.]] - U Parizu otvoren ''[[Musée d'Orsay]]'' s najvećom kolekcijom impresionista i postimpresionista. * [[5. 12.]] - [[Narodna banka Jugoslavije]] će zbog visoke inflacije povući sitne kovanice iz opticaja i uvesti veću novčanicu. * 5. 12. - U kineskom gradu Hefeiu počinju studentske demonstracije zbog inflacije i korupcije, šire se i u neke druge gradove, traju do polovine januara - generalni sekretar KPK [[Hu Yaobang]] će biti smenjen zbog "liberalnog" stava. * [[6. 12.]] - Afera Malik Oussekine: student uhapšen u Parizu tokom protesta zbog predložene reforme univerziteta i ograničenja imigracije, umro u pritvoru - pojačani protesti i napuštanje predloga. * [[7. 12.]] - Razoran zemljotres u bugarskoj [[Stražica (Bugarska)|Stražici]]. * ca. 13. 12. - "Naci žur" ili "bal crnih košulja"<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870131|page:7 "Borba", 31. jan. 1987, str. 7]</ref> kod [[Isidora Bjelica|Isidore Bjelice]] u Sarajevu izaziva kontroverze. * [[14. 12.|14]] - [[23. 12.]] - Eksperimentalni avion [[Rutan Voyager]] obleteo svet bez zaustavljanja i dopunjavanja. * 15 - [[18. 12.]] - Na VI kongresu KP Vijetnama pokrenuta politika ''[[Đổi mới]]'' ("Obnova") unošenja tržišnih principa umesto komandne ekonomije. * decembar - U službi je [[LGM-118 Peacekeeper]], ranije poznata kao MX, američka interkontinentalna balistička raketa s više bojevih glava (do 2005). * [[16. 12.]] - Zemljotres kod [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]], manja materijalna šteta. * 16. 12. - Smenjen Prvi sekretar KP Kazahstana Dinmuhamed Kunajev i zamenjen Genadijem Kolbinom, čovekom van republike - to izaziva trodnevne proteste "[[Želtoksan]]" sa ljudskim žrtvama. * [[18. 12.]] - Osnovana Grupa iz Rija, od 2010. [[Zajednica latinoameričkih i karipskih država]]. * [[19. 12.]] - Sovjetskom disidentu [[Andrej Saharov|Andreju Saharovu]] dozvoljen povratak u Moskvu posle šestogodišnjeg unutrašnjeg egzila u [[Nižnji Novgorod|Gorki]]. * 19. 12. - Prikazan film ''[[Platoon (film)|Platoon]]''. * [[20. 12.]] - Otvorena je nova [[brana Marib]] u Jemenu, nedaleko od stare. * [[23. 12.]] - Predsedništvo SFRJ odbilo molbu za pomilovanje Andrije Artukovića. * [[24. 12.]] - Presedan: ljubljanski nadbiskup [[Alojzij Šuštar]] poželeo srećan Božić preko radija, a predsednik republičkog Socijalističkog saveza [[Jože Smole]] juče čestitao vernicima preko televizije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/07/Newspapers-break-precedent-print-Christmas-message/4291536994000/ Newspapers break precedent, print Christmas message]. upi.com Archives Jan. 7, 1987</ref>. U splitskom brodogradilištu pored mesnog obroka nude i ribu (još 1983. je 47% anketiranih želelo posni obrok za blagdan).<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861229|page:4 "Borba", 29. dec. 1986, str. 4]</ref> * 24. 12. - U Argentini donesen zakon br. 23492, poznatiji kao ''Ley de Punto Final'', jer se njima stavlja tačka na istragu i procesuiranje za političko nasilje u [[Proces nacionalne reorganizacije|vreme diktature]] (opozvan 2003). * [[31. 12.]] - Nezadovoljni zaposlenici podmetnuli požar u hotel Dupont Plaza u [[San Juan]]u na Portoriku, 96 mrtvih. === Kroz godinu === * Prosečna kupovna moć Jugoslovena se vratila u [[1968]]. ("Večernje novosti") * "Finansijski kolaps" u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu: prezaduženost nerazvijenih.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19861213|page:5 "Borba", 13. dec. 1986, str. 5]</ref> * Izgrađene [[UNITIC poslovno upravne zgrade]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. * '' Yugo America Inc.'' prodao 35.959 automobila Yugo GV ove godine u SAD, prvobitni cilj od 60.000 nije dostignut jer je bilo potrebno napraviti 170 izmena<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/06/Yugo-says-1986-sales-hampered-by-availability/1797536907600/ Yugo says 1986 sales hampered by availability]. upi.com Archives Jan. 6, 1987</ref>. * Finansijske usluge su pretekle proizvodnju po udelu u BDP Sjedinjenih Država - ekonomski i populaciono depresirani bivši industrijski krajevi se nazivaju ''[[Rust Belt]]''. == 1986. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Sivi dom]]" (snim. 1984-85), "Noć punog meseca", "Frka", "Odlazak ratnika, povratak maršala", "Smešne i druge priče", "16 puta Bojan", "Daj mi krila jedan krug" (snim. 1985), "Znamenite žene srpske prošlosti" (TV Beograd); "Dosije", "Putovanje u Vučjak" 1986-87 (TV Zagreb); "Misija majora Atertona", "Mak i Zak", "Vrijeme prošlo - vrijeme sadašnje", "Znak" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Šmeker (film)|Šmeker]]", "[[Majstor i Šampita]]", "[[Crna Marija]]", "[[Sekula i njegove žene]]", "[[Lepota poroka]]", "[[Dobrovoljci (film)|Dobrovoljci]]", "[[Lijepe žene prolaze kroz grad]]", "[[Srećna nova ‘49]]", "[[Posljednji skretničar uzanog kolosjeka]]", "[[Večernja zvona]]", "[[Obećana zemlja (1986)|Obećana zemljа]]", "[[Od zlata jabuka (film)|Od zlata jabuka]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1986.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1986&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1986 on Discogs]. discogs.com (pristup. 5. 7. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Osmi nervni slom"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Distorzija"; <small>[[Disciplina kičme]]</small>: "Svi za mnom!"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "S’ vetrom uz lice"; <small>[[Bajaga i instruktori]]</small>: "Jahači magle"; <small>[[Kerber (muzička grupa)|Kerber]]</small>: "Seobe"; <small>[[Merlin]]</small>: "Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)"; <small>[[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]</small>: "Ulična molitva"; <small>[[Crvena jabuka]]</small>: "Crvena jabuka"; <small>[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]</small>: "Ljubav i moda"; <small>[[Plavi orkestar]]</small>: "Smrt fašizmu"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Zvučni zid"; <small>[[Đorđe Balašević]]</small>: "Bezdan"; <small>[[Galija (muzička grupa)|Galija]]</small>: "Digni ruku"; <small>[[Tonny Montano]]</small>: "Tonny Montano"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Grudi moje balkanske"; <small>[[Neki to vole vruće (bend)|Neki to vole vruće]]</small>: "Jeans generacija"; <small>[[Zana Nimani]]</small>: "Noćas pevam samo tebi"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Bomba u grudima"; ** Zabavni: <small>[[Hari Mata Hari]]</small>: "Ne bi te odbranila ni cijela Jugoslavija"; <small>[[Boris Novković]]</small>: "Kuda idu izgubljene djevojke"; <small>[[Magazin (grupa)|Magazin]]</small>: "Put putujem"; [[Novi fosili]]: "Za dobra stara vremena"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Šaj, šaj"; <small>[[Doris Dragović]]</small>: "Željo moja"; ** Folk: <small>[[Nervozni poštar]]</small>: "Zapamti, ja sam gazda"; <small>[[Dragana Mirković]]</small>: "Spasi me samoće"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Tebi"; <small>[[Lepa Brena]] & Slatki greh</small>: "Voli me, voli" i "Uske pantalone"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Mama ne da da te diram"; <small>[[Ljubiša Stojanović Louis|Louis]]</small>: "Srcem i dušom"; <small>[[Ljuba Aličić]]</small>: "Samo ona može u život da me vrati"; <small>[[Dobrivoje Topalović]]</small>: "Crno vino"; <small>[[Zorica Marković]]</small>: "Otrove moj"; <small>[[Rade Jorović]]</small>: "Tiha voda ruši stene"; <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Otrov" i "Zajedno smo jači". ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Osmi putnik, Tonny Montano, Crvena jabuka, [[Tutti Frutti Band]], Boris Novković, Đavoli, [[Mira Kosovka]], [[Dragan Kojić Keba]], [[Suzana Perović]], [[Kaliopi]], [[Van Gogh (muzički sastav)|Van Gogh]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1986.]]) * Neka vozila uvedena 1986: <gallery> Opel Omega A front 20090430.jpg|[[Opel Omega]] (Evropski auto godine '87) Audi 80 B3 front 20081201.jpg|[[Audi 80]] B3 ALEKO M-2141S (front view).jpg|[[Moskvič-2141 Aleko]] 1992 Jeep YJ.JPG|[[Jeep Wrangler]] YJ Citroen AX rear 20080320.jpg|[[Citroën AX]] Ford Escort MK4 front 20081215.jpg|[[Ford Escort]] 4. gen. 1989 FIAT Panda.jpg|[[Fiat Panda]] facelift </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Asa Akira]], glumica, model * 2. 1. - [[Igor Marenić]], jedriličar * [[3. 1.]] - [[Nikola Peković]], crnogorski košarkaš * [[6. 1.]] - [[Irina Šejk]], ruski model * [[19. 1.]] - [[Šime Fantela]], jedriličar * [[24. 1.]] - [[Mischa Barton]], britansko-američka filmska i TV glumica * [[29. 1.]] - [[Simon Vukčević]], crnogorski fudbaler * [[30. 1.]] - [[Anita Berisha]], glumica, TV voditeljica * [[5. 2.]] - [[Vedran Ćorluka]], hrvatski nogometaš * [[10. 2.]] - [[Viktor Troicki]], srpski teniser * [[11. 2.]] - [[Gabriel Boric]], predsjednik Čilea * [[24. 2.]] - [[Aleksandar Ivović]], crnogorski vaterpolista * [[28. 2.]] - [[Đorđe Terzin]], srpski politikolog i socijalni radnik * [[7. 3.]] - [[Natko Zrnčić-Dim]], hrvatski alpski skijaš * [[14. 3.]] - [[Jamie Bell]], glumac * [[17. 3.]] - [[Edin Džeko]], bosanskohercegovački nogometaš * [[18. 3.]] - [[Lykke Li]], švedska kantautorka * [[28. 3.]] - [[Lady Gaga]], američka muzičarka * [[29. 3.]] - [[Petra Cicvarić]], hrvatska glumica * [[30. 3.]] - [[Sergio Ramos]], fudbaler === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 4.]] - [[Dejan Borovnjak]], srpski košarkaš * [[3. 4.]] - [[Amanda Bynes]], glumica, modni kreator * [[9. 4.]] - [[Lejla Hot]], pevačica * [[18. 4.]] - [[Jakov Gojun]], hrvatski rukometaš * [[22. 4.]] - [[Amber Heard]], glumica, model * [[27. 4.]] - [[Elena Risteska]], makedonska pevačica * 27. 4. - [[Dinara Safina]], teniserka * [[13. 5.]] - [[Alexander Rybak]], pevač, pobednik Evrovizije * [[16. 5.]] - [[Megan Fox]], glumica, model * [[21. 5.]] - [[Mario Mandžukić]], hrvatski nogometaš * [[25. 5.]] - [[Geraint Thomas]], velški biciklista * [[30. 5.]] - [[Claudia Beni]], hrvatska pjevačica * [[3. 6.]] - [[Rafael Nadal]], teniser * [[11. 6.]] - [[Shia LaBeouf]], američki glumac * [[13. 6.]] - [[Ashley Olsen]] i [[Mary-Kate Olsen]], glumice, TV osobe * 13. 6. - [[Tonči Stipanović]], jedriličar * [[15. 6.]] - [[Stoya]], glumica * [[16. 6.]] - [[Žarko Šešum]], rukometaš * [[18. 6.]] - [[Ante Rukavina]], hrvatski nogometaš * 18. 6. - [[Richard Gasquet]], teniser * [[24. 6.]] - [[Bojana Stamenov]], pevačica === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Lindsay Lohan]], glumica, pevačica * [[25. 7.]] - [[Hulk (fudbaler)|Hulk]], brazilski fudbaler * [[21. 8.]] - [[Usain Bolt]], atletičar * [[27. 8.]] - [[Sebastian Kurz]], kancelar Austrije * [[28. 8.]] - [[Gilad Šalit]], izraelski vojnik, talac * [[30. 8.]] - [[Anesa Kajtazović]], američka političarka * [[1. 9.]] - [[Gaël Monfils]], teniser * [[2. 9.]] - [[Stevan Fedi]], crnogorski pevač * [[11. 9.]] - [[Uroš Tripković]], srpski košarkaš * [[15. 9.]] - [[Sanja Jovanović]], hrvatska plivačica === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[5. 10.]] - [[Novica Veličković]], srpski košarkaš * [[23. 10.]] - [[Jovanka Radičević]], crnogorska rukometašica * [[24. 10.]] - [[Drake (muzičar)|Drake]], kanadski muzičar * [[8. 11.]] - [[Aaron Swartz]], programer, internet aktivista († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Soraja Vučelić]], foto-model * [[22. 11.]] - [[Oscar Pistorius]], atletičar * 22. 11. - [[Zorana Arunović]], sportistkinja u streljaštvu * [[24. 11.]] - [[Mirza Čardaklija]], bosanskohercegovački pjesnik * [[1. 12.]] - [[Andrew Tate]], influenser * [[7. 12.]] - [[Jakov Milatović]], predsjednik Crne Gore * [[28. 12.]] - [[Ana Jelušić]], hrvatska skijašica * [[30. 12.]] - [[Ellie Goulding]], kantautorka, multiinstrumentalista == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1986.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Christopher Isherwood]], engleski pisac (* [[1904]]) * 4. 1. - [[Radovan Zogović]], književnik, kritičar i prevodilac (* [[1907]]) * 4. 1. - [[Phil Lynott]], frontmen ''Thin Lizzy'' (* [[1949]]) * [[12. 1.]] - [[Hinko Bauer]], arhitekt (* 1908) * [[14. 1.]] - [[Donna Reed]], glumica (* [[1921]]) * [[16. 1.]] - [[Stjepan Šulek]], skladatelj, ravnatelj (* [[1914]]) * [[18. 1.]] - [[Stana Đurić Klajn]], srpska muzikologinja (* [[1908]]) * [[23. 1.]] - [[Joseph Beuys]], njemački umjetnik (* [[1921]]) * [[24. 1.]] - [[L. Ron Hubbard]], SF pisac, osnivač sajentologije (* [[1911]]) * [[28. 1.]] - Sedam astronauta šatla ''Challenger''. * [[4. 2.]] - [[Branko Pešić]], bivši gradonačelnik Beograda (* [[1922]]) * [[6. 2.]] - [[Minoru Yamasaki]], američki arhitekta (* [[1912]]) * [[11. 2.]] - [[Frank Herbert]], SF pisac (* [[1920]]) * [[18. 2.]] - [[Stana Đurić-Klajn]], srpska muzikologinja (* 1905, '08) * [[19. 2.]] - [[André Leroi-Gourhan]], arheolog, paleoantropolog (* [[1911]]) * [[28. 2.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske (* [[1927]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[4. 3.]] - [[Ding Ling]], književnica (* [[1904]]) * [[6. 3.]] - [[Georgia O'Keeffe]], umetnica (* [[1887]]) * [[14. 3.]] - [[Branko Pavlović]], profesor filozofije na FF BU (* [[1928]]) * 14. 3. - [[Mihailo Vukdragović]], kompozitor, dirigent, rektor MU u Bg. (* [[1900]]) * [[17. 3.]] - [[John Bagot Glubb]], britanski i jordanski general (* [[1897]]) * [[22. 3.]] - [[Andrej Frušić]], episkop sremski (* [[1916]]) * [[25. 3.]] - [[Jaroslav Šidak]], povjesničar (* [[1903]]) * [[29. 3.]] - [[Lavoslav Glesinger]], neuropsihijatar (* [[1901]]) * [[30. 3.]] - [[James Cagney]], američki glumac (* [[1899]].) * 30. 3. - [[Drago Đurović]], vajar, slikar, pedagog (* [[1923]]) * [[11. 4.]] - Božidar Đorđević, srpski kardiolog (* [[1910]]) * [[14. 4.]] - [[Simone de Beauvoir]], francuska književnica (* [[1908]].) * [[15. 4.]] - [[Jean Genet]], književnik, aktivista (* [[1910]]) * 15. 4. - [[Rade Jovanović (kantautor)|Rade Jovanović]], tekstopisac, kompozitor folk muzike (* [[1928]]) * [[17. 4.]] - [[Marcel Dassault]], proizvođač aviona (* [[1892]]) * [[22. 4.]] - [[Mircea Eliade]], istoričar religije, pisac (* [[1907]]) * [[23. 4.]] - [[Otto Preminger]], filmski režiser (* [[1906]]) * [[24. 4.]] - [[Antun Bonifačić]], hrvatski emigrantski novinar i političar (* [[1901.]]) * 24. 4. - [[Wallis Simpson]], vojvotkinja od Windsora (* [[1896]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Branko Belan]], hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist (* [[1912]]) * [[9. 5.]] - [[Tenzing Norgay]], nepalski šerpa (* [[1914]]) * [[15. 5.]] - [[Elio de Angelis]], vozač F1 (* [[1958]]) * [[23. 5.]] - Aleksandar Aca Trandafilović, narodni pevač (* [[1936]]) * 23. 5. - [[Altiero Spinelli]], evropski federalista (* [[1907]]) * 23. 5. - [[Sterling Hayden]], glumac (* [[1916]]) * [[24. 5.]] - [[Yakima Canutt]], kaskader, redatelj druge ekipe (* [[1895]]) * [[26. 5.]] - [[Gian-Carlo Coppola]], filmski producent, Francis Fordov sin (* [[1963]]) * [[30. 5.]] - [[Perry Ellis]], modni kreator (* [[1940]]) * [[13. 6.]]. - [[Benny Goodman]], američki džez muzičar (* [[1909]].) * [[14. 6.]] - [[Jorge Luis Borges]], argentinski pisac (* [[1899]].) * 14. 6. - [[Dimitrije Bogdanović]], srpski istoričar (* [[1930]]) * [[19. 6.]] - [[Coluche]], francuski komičar, glumac (* [[1944]]) * [[24. 6.]] - [[Miroslav Antić]], srpski pesnik (* [[1932]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[14. 7.]] - [[Raymond Loewy]], industrijski dizajner (* [[1893]]) * [[18. 7.]] - [[Stanley Rous]], bivši predsednik FIFA (* [[1895]]) * [[23. 7.]] - [[Marko Čelebonović]], slikar (* [[1902]]) * [[25. 7.]] - [[Vincente Minnelli]], filmski i pozorišni režiser (* [[1903]]) * [[26. 7.]] - [[W. Averell Harriman]], američki političar i diplomata (* [[1891]]) * [[5. 8.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač sevdalinki (* [[1927]]) * [[8. 8.]] - [[Gordana Kosanović]], srpska glumica (* [[1953]]) * [[10. 8.]] - [[Chuck McKinley]], teniser (* [[1941]]) * [[22. 8.]] - [[Celâl Bayar]], bivši predsednik Turske (* [[1883]]) * [[27. 8.]] - [[Dragutin Mitić]], hrvatski tenisač (* [[1917]]) * [[31. 8.]] - [[Henry Moore]], skulptor (* [[1898]]) * 31. 8. - [[Urho Kekkonen]], bivši predsednik Finske (* [[1900]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[6. 9.]] - [[Dragan Jeremić]], kritičar, filozof, estetičar (* [[1925]]) * [[10. 9.]] - [[Ivan Krajačić]], učesnik Španskog rata i NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1906]]) * [[12. 9.]] - [[Jacques Henri Lartigue]], fotograf, slikar (* [[1894]]) * [[16. 9.]] - [[Jaša Romano]], veterinar (* [[1908]]) * [[18. 9.]] - [[Aljoša Buha]], basist u [[Crvena jabuka (bend)|Crvenoj jabuci]] (* [[1962]].) * [[25. 9.]] - [[Marija Čudina]], hrvatska pjesnikinja (* [[1937]].) * [[30. 9.]] - [[Franz Burda]], nemački izdavač (* [[1903]]) * [[1. 10.]] - [[Dražen Ričl]] Zijo, gitarist i osnivač Crvene jabuke (* [[1962.]]) * [[3. 10.]] - [[Danilo Lekić]] Španac, borac, general-pukovnik JNA, diplomata, narodni heroj (* [[1913]]) * [[14. 10.]] - [[Stanoje Janković]], operski pevač - bariton (* [[1905]]) * [[19. 10.]] - [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac (* [[1910]]) * [[31. 10.]] - [[Robert S. Mulliken]], fizičar, hemičar, nobelovac (* [[1896]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[6. 11.]] - [[Nikanor Iličić]], episkop bački (* [[1906]]) * [[8. 11.]] - [[Vjačeslav Molotov]], sovjetski političar (* [[1890]]) * 8. 11. - [[Artur London]], bivši čehoslovački političar (* [[1915]]) * [[10. 11.]] - [[Ljubomir Magaš]], Ljuba Zemunac, beogradski kriminalac (* [[1948]]) * [[12. 11.]] - [[Erich Koch]], bivši rajhskomesar Ukrajine (* [[1896]]) * [[13. 11.]] - [[Dimitrije Vučenov]], književnik, kritičar, prevodilac (* [[1911]]) * nov. - [[Borivoje Jovanović (glumac)|Borivoje Jovanović]], glumac (* [[1918]]) * [[18. 11.]] - [[Gia Carangi]], supermodel (* [[1960]]) * [[19. 11.]] - [[Kosta Nađ]], učesnik Španskog rata i NOB, general armije JNA, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1911]]) * [[23. 11.]] - [[Josip Hamm]], hrvatski filolog, lingvist i slavist (* [[1905]]) * [[29. 11.]] - [[Cary Grant]], američki filmski glumac (* [[1904]].) * [[15. 12.]] - [[Omraam Mikael Ajvanov]], duhovni učitelj iz Bugarske (* 1900) * [[17. 12.]] - [[Ante Raštegorac]], učesnik NOB, d-p. radnik, narodni heroj (* [[1923]]) * [[19. 12.]] - [[Zdenka Sertić]], hrvatska slikarica (* [[1899]].) * [[21. 12.]] - [[Ivo Vitić]], hrvatski arhitekt (* [[1917]].) * [[24. 12.]] - [[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar (* [[1920]]) * [[29. 12.]] - [[Andrej Tarkovski]], sovjetski režiser (* [[1932]]) * 29. 12. - [[Harold Macmillan]], bivši britanski premijer (* [[1894]]) === Kroz godinu === * [[Jovo Mijatović]], travar sa Romanije (* [[1886]]) * [[Zvonimir Furtinger]], novinar, književnik (* [[1912]]) * [[Muhamed Hadžijahić]], historičar (* 1918) == Nobelova nagrada za 1986. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Ernst Ruska]] (fundamentalan rad u [[elektronska optika|elektronskoj optici]] i za projekt prvog [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]]), [[Gerd Binnig]] i [[Heinrich Rohrer]] (projekt [[Skenirajući tunelski mikroskop|skenirajućeg tunelskog mikroskopa]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Dudley R. Herschbach]], [[Yuan T. Lee]] i [[John C. Polanyi]] (doprinos u vezi dinamike hemijskih elementarnih procesa) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Stanley Cohen]] i [[Rita Levi-Montalcini]] (otkriće [[faktor rasta|faktora rasta]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Wole Soyinka]] (koji u širokoj kulturalnoj perspektivi i s poetskim prizvucima stvara dramu egzistencije) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Elie Wiesel]] (svedok Holokausta, borac protiv ravnodušnosti) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[James M. Buchanan]] (razvoj ugovornih i ustavnih osnova za [[teorija javnog izbora|teoriju ekonomskog i političkog donošenja odluka]]) == Povezano == * [[Kronologija raspada SFRJ]] == Literatura == * [http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Covek koji je "polozio ispit" (Naša Borba)] (ima i Kalendar kosovskih događaja) * Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004) * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-19.shtml Controversy Over Kosovar Petitions]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-23.shtml Kosovar Official Attacks Serbian Hard-Liners]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml League of Communists of Yugoslavia (LCY)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307070312/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-8-3.shtml |date=2016-03-07 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml Eastern Europe, China, and the World Communist Movement in 1986] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310022735/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-13-127.shtml |date=2016-03-10 }}, Vladimir V. Kusin, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml The New Strong Men Of Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062945/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-3-68.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml Religious Trends in Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728062928/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/119-1-113.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE == Reference == {{reflist}} {{commonscat|1986}} [[Kategorija:Godine]] 4zlvq5n96bkqwjyb1rsf2j6i9pzrwtf 0 23513 42580790 42492801 2026-04-13T17:10:49Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku American_troops_landing_on_the_beach_at_Arzeu.jpg datotekom [[:File:The_Royal_Navy_during_the_Second_World_War-_Operation_Torch,_North_Africa,_November_1942_A12649.jpg|The_Royal_Navy_during_the_Second_World_War-_Operation_Torch,_North 42580790 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Year dab|1942}} {{Godina u drugim kalendarima|1942}} Godina '''1942''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]], po gregorijanskom kalendaru. == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:Original United Nations.jpg|mini|200px|[[Ujedinjene nacije]]]] * [[1. 1.]] - [[Konferencija Arcadia]]: potpisana [[Deklaracija Ujedinjenih nacija]] (26 vlada, među kojima i jugoslovenska izbeglička) - prvi put se pominju [[Ujedinjene nacije]]. * [[2. 1.]] - [[Drugi svjetski rat]]: [[Japan]]ci ušli u [[Manila|Manilu]], glavni grad [[Filipini|Filipina]]. * 2. 1. - Nemački zapovednik u Srbiji pod pretnjom smrtne kazne zabranio skrivanje Jevreja i čuvanje njihovih stvari. * [[4. 1.]] - Mađarska vojska i žandarmerija razbili Prvi šajkaški NOP odred kod [[Žabalj|Žablja]], počinju represalije prema civilima u Bačkoj, čiji je vrhunac Novosadska racija. * [[6. 1.]] - U oluji pored Baleara potonuli francuski putnički brod ''Lamoricière'' (301 žrtva), kao i teretni ''Jumièges'' (20). * [[7. 1.]] - [[Bitka za Moskvu]] se okončava strateškom sovjetskom pobedom, Staljin naređuje preširoku kontraofanzivu. Krvava [[Rževska bitka]] traje do marta 1943, [[Ljubanska operacija]] kod Lenjingrada do ovog aprila, [[Kerčko-feodosijska operacija]] do maja. [[Toropecko-holmska operacija]] do februara. * 7. 1. - Počinje [[Bitka za Bataan]] na Filipinima. * [[11. 1.]] - CK KPJ i VŠ [[NOP]] odreda Jugoslavije doneli odluku o stvaranju Dobrovoljačke vojske (novi naziva štaba je VŠ NOP i DV Jugoslavije). * 11. 1. - Okončana [[Dražgoška bitka]] kod Škofje Loke u Sloveniji - partizani se povukli nakon što su naneli gubitke Nemcima, koji zbog toga pale selo [[Dražgoše]]. * 11. 1. - Japan objavio rat Holandiji, prva meta je ostrvo [[Tarakan]] pored Bornea, bogato naftom. Japanci su takođe od Britanaca zauzeli [[Kuala Lumpur]] na Malaji (do septembra 1945). * 11. 1. - [[Operacija Paukenschlag]] ili "Drugo srećno vreme" za nemačke podmorničare: britanski brod ''SS Cyclops'' potopljen blizu Nove Skotije. * [[12. 1.]] - Prof. [[Slobodan Jovanović]] na čelu izbegličke jugoslovenske vlade, umesto generala [[Dušan Simović|Simovića]] (kome je kabinet otkazao poslušnost a kralj poverenje) - đeneral [[Draža Mihailović]] je imenovan za ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva. * 12. 1. - Delovi Kordunaškog NOP odreda zauzeli [[Vojnić]]. * [[13. 1.]] - Deklaracija iz St. Jamesa: predstavnici devet okupiranih zemalja, uklj. Jugoslaviju, zalažu se za privođenje pravdi ratnih zločinaca. * 13. 1. - Probni pilot nemačkog aviona [[Heinkel He 280]] prvi je koji se spasao katapultiranjem. * [[14. 1.]] - Zajednička deklaracija Poljske, Čehoslovačke, Jugoslavije i Grčke kojim je ustanovljen Planerski odbor Centralne i Istočne Evrope. * 14. 1. - Prvi let helikoptera [[Sikorsky R-4]], prvog masovno proizvođenog. [[Datoteka:AtlBalk1942.jpg|mini|220px|Balkan 1942.]] * [[15. 1.]] - Izbegličke vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Grčka|Grčke]] sklopile ugovor koji predviđa njihovu posleratnu konfederaciju (Balkanski Savez). * 15. 1. - Treća bitka kod Changsha: Kinezi porazili japansku ofanzivu. * januar - [[Kosmajski NOP odred]] se vratio na [[Kosmaj]] iz Sandžaka. * [[16. 1.]] - Glumica [[Carole Lombard]] poginula u avionskoj nesreći u Nevadi. * [[15.1.|15. 1.]] - [[7. 2.]] - "[[Druga neprijateljska ofanziva]]" u istočnoj Bosni, u dve etape: Romanijsko-birčanska i Druga ozrenska operacija; četnici propuštaju nemačke jedinice, partizani izbegli uništenje. * [[18. 1.]] - Počinje [[Japansko osvajanje Burme]]. * [[19. 1.]] - Draža Mihailović unapređen u diviziskog đenerala. * [[20. 1.]] - [[Wannsee konferencija]] predviđa deportaciju, prinudni rad i [[konačno rešenje|uništenje Jevreja]] iz Evrope i Francuske Severne Afrike (Magreba). * 20. 1. - Bugarski 1. okupacioni korpus (tri divizije) završio okupaciju dela Nedićeve Srbije (približno jugoistočna četvrtina, do Kragujevca i K. Mitrovice), zamenjujući nemačke snage. * [[21. 1.]] - Na stanici Pjenovac, između Olova i Han Pijeska, iznenađeno i poginulo 59 partizana Šumadijskog bataljona 1. proleterske i dela Romanijskog NOP odreda, među njima i N.H. [[Slaviša Vajner Čiča]]. * 21. 1. - [[Ervin Romel|Romelov]] Afrički korpus počinje kontraofanzivu u Libiji. [[Datoteka:Spomenik Žrtvama Racije 3.JPG|mini|180px|Spomenik žrtvama [[Novosadska racija|Novosadske racije]]]] * [[21.1.|21]] - [[23. 1.]] - [[Novosadska racija]] - mađarski fašisti ubili nekoliko hiljada Srba, Jevreja i Roma u Bačkoj. * [[22. 1.]] - Ravnogorski pokret proglašen od izbegličke vlade za [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovensku vojsku u otadžbini]] (prethodna imena: Četnički odredi jugoslovenske vojske, zatim Vojno-četnički odredi). * [[23. 1.]] - Počinje [[Bitka za Rabaul]], koja Japancima otvara Novu Gvineju. * 23 - 24. 1. - Partizani kod Ljubova, između Gospića i Korenice, zarobili dva tenka od Italijana. * 23. 1. - [[Holmski džep]]: Nemci opkoljeni južno od Lenjingrada izdržavaju do maja. * [[24. 1.]] - Izbegličke vlade [[Poljska|Poljske]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] sklopile ugovor koji predviđa njihovu posleratnu konfederaciju. * 24. 1. - Ante Pavelić osnovao [[Hrvatski državni sabor]] - članovi imenovani, savjetodavna funkcija. * 24. 1. - Partizani iz Graca kod [[Makarska|Makarske]] izveli prvu akciju na moru, zarobivši jedrenjak "Merkur" sa 90 tona hrane. * 24. 1. - Najhladnije jutro ove zime u Beogradu: -23,8&nbsp;°C. Na sarajevskim Bjelavama zabilježeno rekordnih -26,4. * [[25. 1.]] - Tajland objavio rat Britaniji i SAD pod uticajem Japana (ambasador u Washingtonu Seni Pramoj odbio uručiti objavu, ). * [[25. 1.]] - [[10. 5.]] - "[[Fočanski period]]" - CK KPJ i VŠ Narodnooslobodilačke partizanske i Dobrovoljačke vojske Jugoslavije se nalaze u [[Foča|Foči]]. * [[26. 1.]] - Prvi američki vojnici u Evropskom teatru se iskrcali u Belfastu, zbog čega će Republika Irska protestovati. * [[27. 1.]] - [[Igmanski marš]]. * [[28. 1.]] - Sile osovine se vratile u Bengazi. * [[29. 1.]] - Poslanik [[Endre Bajcsy-Zsilinszky]] u spoljnopolitičkom odboru mađarskog parlamenta osuđuje nasilje u Bačkoj. * 29. 1. - Počela Druga ozrenska operacija, druga etapa Druge ofanzive, * 29. 1. - Potpisan ugovor o savezu Velike Britanije, SSSR i Irana, kojim je regulisan boravak snaga prve dve države u Iranu. * [[30. 1.]] - [[1. 2.]] - Razgovori [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]] (četničkog komandanta u istočnoj Bosni), [[Milan Nedić|Nedića]] i nemačkih predstavnika u Beogradu - obećano pa opozvano priključenje 17 srezova istočne Bosne Nedićevoj Srbiji. * [[31. 1.]] - [[Malajska kampanja]] okončana japanskim zauzećem [[Malaja|poluostrva]]. === Februar/Veljača === <!-- {|style="float:right; margin: 0 0 1em 1em;" |__TOC__ |} --> * [[1. 2.]] - Osnovan [[Glas Amerike]]. * 1. 2. - [[Mao Zedong]] započinje [[Yan'anski rektifikacioni pokret]] (''Zhengfeng'') kojim je konsolidovana njegova vodeća uloga u [[KP Kine]], kao i [[Mao Zedongova misao|njegove misli]]. * [[3. 2.]] - [[Fočanski propisi]] o radu [[Narodnooslobodilački odbori|Narodnooslobodilačkih odbora]] (NOO). * [[4. 2.]] - Kod [[Petrovac na Moru|Petrovca]] se iskrcali oficiri britanske [[Misija Hidra|misije Hidra]], među kojima i major [[Terens Aterton]]. * 4. 2. - Incident u palati Abdeen: Britanci prinudili egipatskog kralja [[Faruk I|Faruka I]] da vladu poveri partiji [[Wafd]] ([[Mostafa El-Nahas]]) - događaj će imati uticaja na [[Egipatska revolucija 1952.|revolucionare 1952]]. * [[7. 2.]] - Ustaški pokolj u Banjalučkim naseljima [[Drakulić]], [[Šargovac]] i [[Motike]], u kojem je na svirep način ubijeno 2.300 stanovnika srpske nacionalnosti. * [[8. 2.]] - U manastiru Ostrog osnovan NOO za Crnu Goru i Boku (od novembra 1943. [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja|Zemaljsko antifašističko vijeće Narodnog oslobođenja za CG i Boku]]). * 8. 2. - Poginuo [[Fritz Todt]], rajhsministar za naoružanje i municiju, nasleđuje ga [[Albert Speer]] koji će znatno uvećati proizvodnju. * [[10. 2.]] - Luksuzni brod ''[[SS Normandie]]'' potonuo u njujorškoj luci nakon požara, dok je prepravljan u vojne svrhe. * 11 - 13. 2. - Poduhvat Zerberus: nemačka flota uspela proći bez gubitaka kroz La Manš prema Nemačkoj. * [[12. 2.]] - Bekstvo jedne grupe zatvorenika iz [[Logor Crveni krst|konc-logora na Crvenom krstu]] u [[Niš]]u. * 12. 2. - Militantni cionista [[Avraham Stern]] ubijen od Britanaca u Tel Avivu. * [[14. 2.]] - Britansko vazduhoplovno ministarstvo izdalo Direktivu o zonskom bombardovanju (''Area bombing directive''): napadati nemačku industrijsku radnu snagu i moral stanovništva putem bombardovanja gradova i civila. * 14. 2. - Japanci započeli invaziju [[Sumatra|Sumatre]], završena 28. 3.. * [[februar]] - Prokomunistički [[EAM]] u [[Grčka|Grčkoj]] formira gerilu [[ELAS]] (Nacionalna narodna oslobodilačka armija). * februar - Stanovnici Kosova dobili [[Kraljevina Albanija (1939—1943)|albansko]] državljanstvo. * februar - [[Petar Leković]] je prvi dobio naziv narodnog heroja ([[Orden narodnog heroja|orden]] je uspostavljen u avgustu 1943., ali Leković je poginuo već u junu '42.). [[Datoteka:Malayan Campaign (03 surrender of Percival 01) PDVD 003.JPG|mini|240px|Predaja Britanaca u Singapuru]] * [[15. 2.]] - [[Japan]]ci zauzimaju [[Singapur]]. * [[16. 2.]] - Masakr na ostrvu Bangka: Japanci streljali 22 medicinske sestre, koje su preživele potapanje broda ''SS Vyner Brooke''. * 16. 2. - [[Napad na Arubu]]: nemačke podmornice oštetile naftne instalacije i potopile šest tankera u Karibima. * [[17. 2.]] - Bugarska vojska izvršila pokolj u [[Bojnik]]u. * 17. 2. - Pukovnik [[Bajo Stanišić]] i komandant italijanske divizije "Taro" postigli prvi četničko-italijanski sporazum protiv partizana u Crnoj Gori. * 17. 2. - [[Vječeslav Vilder]] preko Radio Londona optužuje nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Stepinca]] da "nije dao ni glas saučešća" prilikom pokolja Srba. * 18/19. 2. - (Slobodna) Francuska podmornica ''[[Surcouf (podmornica)|Surcouf]]'', najveća na svetu, nestala u Karibima. * [[19. 2.]] - Japanci bombardovali [[Darwin]] u severnoj Australiji. * 19. 2. - Predsednik Roosevelt potpisao naređenje za internaciju Japanskih Amerikanaca. * 19. 2. - U Višijevskoj Francuskoj započeo [[Riomski proces]] liderima Treće republike - ali optuženi se uspešno brane. * [[23. 2.]] - Bombardovanje Ellwooda: japanska podmornica nanela manju štetu kod [[Santa Barbara, California|Santa Barbare]]. * [[24. 2.]] - Sovjetska podmornica na ulazu u Bosfor potopila bugarski brod ''SS Struma'' - poginulo 768 jevrejskih izbeglica iz Rumunije krenutih za britansku Palestinu. [[Datoteka:Ante Pavelic Parlament.jpg|mini|240px|Pavelić u Saboru]] * [[23.2.|23]] - [[28. 2.]] - Prvo zasjedanje Hrvatskog državnog sabora. * [[25. 2.]] - "[[Bitka za Los Angeles]]" - ispaljeno preko 1400 PV granata na neidentifikovani objekt. * [[26. 2.]] - [[14. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[How Green Was My Valley (film)|How Green Was My Valley]]'' (bio je nominovan i ''[[Citizen Kane]]''). * [[27. 2.]] - [[Bitka u Javanskom moru]] je katastrofalni saveznički poraz koji omogućuje japansko osvajanje [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemske Istočne Indije]] (Indonezija). === Mart/Ožujak === * [[mart]] - U toku su [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|Borbe za Istočnu Bosnu]]. * [[3. 3.]] - U Srbiji osnovana kvislinška [[Srpska državna straža]]. * [[4.3.|4]] - [[5. 3.]] - "Kairska afera" - potpuk. Miodrag Lozić preuzeo komandu od penzionisanog gen. [[Borivoje Mirković|Bore Mirkovića]], ali oficiri koji su podržavali Mirkovića odbili poslušnost - Britanci za v.d. postavili svog generala Stonea. * [[5. 3.]] - Izvršni komitet [[Kominterna|Kominterne]] kritikuje taktiku [[KPJ]] ("leva skretanja"), npr. osnivanje ''proleterskih'' brigada. * 5. 3. - Japanci ušli u Bataviju ([[Džakarta|Džakartu]]). * [[6. 3.]] - U Beogradu ubijen policajac [[Đorđe Kosmajac]]. * 6. 3. - U Nedićevoj Srbiji osnovana Srpska zajednica rada.<ref>[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/2017/mid/2017-0165.jpg "Srpski narod", 13. mart 1943]</ref> [[Datoteka:Avro 683 Lancaster.jpg|mini|[[Avro Lancaster]]]] * [[8. 3.]] - Japanci ušli u [[Rangun]] u Burmi. Takođe se okončava njihova kampanja u Holandskoj Ostindiji. * [[9. 3.]] - Japanska invazija ostrva Buka i [[Bougainville]], završena 5. aprila. * 9. 3. - Mađarski premijer [[László Bárdossy]] zamenjen umerenijim [[Miklós Kállay|Miklósem Kállayem]] (do 1944). * [[10. 3.]] - Prva bombaška misija [[Avro Lancaster]]a. * mart - Prva grupa zarobljenika se vratila u Srbiju.<ref>[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1315/mid/1315-0302.jpg "Kolo", 21. mart 1942]</ref> * [[17. 3.]] - Otvoren [[logor smrti Belzec]]. [[Datoteka:Pacific War Japanese Advances.jpg|mini|250px|[[Rat na Pacifiku]]: japanski prodori i pretnje]] * [[20. 3.]] - Nakon odlaska sa Filipina u Australiju (12. 3.), [[Douglas MacArthur]] izjavljuje "...''I shall return''". * [[22. 3.]] - [[Pokolj u Starom Brodu i Miloševićima]], ustaški zločini na Drini. * 22. 3. - Druga bitka kod Sirta: Britanci uspeli odbiti italijanski napad na konvoj prema Malti, ali stradao od bombardera. * [[23. 3.]] - Japanci zauzeli [[Andamanska i Nikobarska ostrva]]. * [[28. 3.]] - [[Prepad na Sen Nazer]] (''Operation Chariot'') - Britanci uništili suvi dok u [[Saint-Nazaire]]-u, u okupiranoj Francuskoj. * 28. 3. - Bombardovanje [[Lübeck]]a je prvi značajan napad britanskog RAF na civilno stanovništvo u nemačkim gradovima. Nemci naredna dva meseca odgovaraju ''[[Baedeker Blitz]]''-om na istorijske engleske gradove. * [[29. 3.]] - Crippsova misija: Britanci nude samoupravu i status dominiona Indiji nakon rata ako ova bude lojalna ratnim naporima, Gandi to naziva "postdatiranim čekom naplativim u banci koja se ruši". * [[31. 3.]] - Počinje "[[Treća neprijateljska ofanziva]]" (Operacija Trio) u istočnoj Bosni, severnoj Crnoj Gori, Sandžaku, severoistočnoj Hercegovini, traje do juna, partizani gube skoro svu oslobođenu teritoriju. U aprilu dolazi do niza pročetničkih pučeva u partizanskim jedinicama istočne Bosne. * 31. 3. - Japanci zauzeli [[Božićni Otok]] nakon pobune indijskih vojnika u britanskoj vojsci. Japanska mornarica narednih dana vrši uspešan upad u Indijski okean. === April/Travanj === [[Datoteka:Pavelić, Artuković i Germogen 1003a.jpg|mini|250px|"[[Hrvatska pravoslavna crkva|HPC]]": Pavelić, Artuković, [[Germogen Maksimov|Germogen]]]] * [[1. 4.]] - [[Crna legija]] iz Han-pijeska zauzela [[Vlasenica|Vlasenicu]] (tokom meseca vrši zločine nad civilima i nanosi gubitke četnicima u istočnoj Bosni). * [[3. 4.]] - Japanci bacili zapaljive bombe na [[Mandalay]] u Burmi, procenjeno 2.000 mrtvih. * [[4. 4.]] - U NDH osnovana "[[Hrvatska pravoslavna crkva]]", patrijarh [[Germogen Maksimov]] ustoličen 7. lipnja. * [[5. 4.]] - Uskršnji napad japanske mornarice na [[Colombo]] na Cejlonu ([[Sri Lanka]]), potopljene krstrice ''HMS Cornwall'' i ''HMS Dorsetshire''. * [[9. 4.]] - Operacija Trio: ustaška [[Crna legija]] mimo plana izbija na Drinu, vrši zločine. * 9. 4. - Okončana [[Bitka za Bataan]], najvećom filipinskom i američkom vojnom predajom u istoriji - počinje [[Bataanski marš smrti]]. * [[13. 4.]] - Imberski incident: pilot spitfajera greškom ubio 25 posmatrača demonstracionog leta u Engleskoj. * [[15. 4.]] - Ostrvu Malti dodeljen [[Đorđev krst]]. * april - U ovo doba otvoreni logori smrti [[Sobibor]] i [[Treblinka]]. * 15 - 18. 4. - Italijanska divizija "Taurinenze" i Nevesinjski četnički odred čiste gornje [[Nevesinje|Nevesinjsko]] polje. * [[17. 4.]] - Francuski general [[Henri Giraud]] pobegao iz nemačkog zarobljeništva. * [[18. 4.]] - [[Dulitlov napad]], Amerikanci prvi put bombardovali [[Tokio]] - veliki propagandni uspeh. * 18. 4. - [[Pierre Laval]] je ponovo premijer Višijevske Francuske (do 1944). * [[26. 4.]] - Poslednje zasedanje nacističkog Rajhstaga, Hitler je proglašen Vrhovnim sudijom Nemačkog naroda - nikakvi zakoni ga ne obavezuju, praktično raspolaže životom i smrti. * 26. 4. - Eksplozija ugljene prašine u rudniku Benxihu u [[Mančukuo|Mančukuu]], smatra se da je stradalo 1.549 ljudi. * [[27. 4.]] - [[Suradnja četnika sa NDH]]: komandant četničkog odreda [[Uroš Drenović]] sklopio sporazum u Mrkonjić Gradu. * [[29. 4.]] - Japanci osvojili [[Lashio]], terminus [[Burmanski put|Burmanskog puta]] prema Kini. * [[30. 4.]] - Poražena sovjetska [[Ljubanska ofanzivna operacija]] kod Lenjingrada. === Maj/Svibanj === * [[2. 5.]] - Japanci zauzeli Mandalay. * [[5. 5.]] - [[Bitka za Madagaskar]] (''Operation Ironclad'') - saveznici do novembra uzimaju ovo [[Madagaskar|ostrvo]] od višijevske Francuske. * 4 - [[8. 5.]] - [[Bitka na Koralnom moru]], prva pomorska bitka u kojoj flote nisu videle jedna drugu - taktična japanska ali strateška saveznička pobeda jer Japanci nisu uspeli zauzeti Port Moresby i biće slabiji kod Midwaya. * [[5. 5.]] - Nemci deblokirali [[Holmski džep]] blizu Velikog Novgoroda - ovaj i [[Demjanski džep]] su uspešno snabdevani vazdušnim mostom. * [[6. 5.]] - Japanci zauzeli otok Corregidor u Manilskom zaljevu - definitivni kraj Filipinske kampanje. * 6 - 11. 5. - [[Biltmorska konferencija]] u Njujorku: radikalizacija [[Cionizam|cionističkog]] stava, traži se neograničeno useljavanje u Palestinu, koja treba biti jevrejska država. * [[9. 5.]] - Druga talijanska armija preimenovana u Glavnu komandu Slovenije – Dalmacije (''Supersloda''), komandant [[Mario Roatta]]. * [[10. 5.]] - Okupator objavio da u Beogradu više nema Jevreja (od 2015. Dan sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu). * 10. 5. - [[Operacija Trio]], [[Operacija Foča]]: Italijani zauzeli [[Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi|Foču]]. * [[12. 5.]] - [[Bitka u Saint Lawrenceu]]: nemačka podmornica potopila prvi brod na domak Kanade, pomorske akcije traju do novembra 1944. * [[12. 5.|12]]-[[28. 5.]] - [[Druga bitka za Harkov]] - potučena sovjetska ofanziva. [[Datoteka:Stjepan Stevo Filipović.jpg|mini|220px|[[Stjepan Filipović]]]] * [[15. 5.]] - [[3. 6.]] - [[Operacija Forstrat]]: neuspešni nemački pokušaj hvatanja Draže Mihailovića - odlazi u Crnu Goru. * [[16. 5.]] - Oslobođen [[Prijedor]]. * maj - Organizirana [[Slovenska zaveza]], politička organizacija antikomunističkih snaga u Sloveniji, koja formalno priznaje đen. Mihailovića. * [[19. 5.]] - [[Kerčko-feodosijska operacija]] okončana posle skoro pet meseci, krvav sovjetski neuspeh na Krimu. * [[22. 5.]] - U [[Valjevo|Valjevu]] obešen [[Stjepan Stevo Filipović]] * [[23. 5.]] - Piloti NDH [[Franjo Kluz]] i [[Rudi Čajavec]] prebegli na oslobođenu teritoriju kod Prijedora. * [[26. 5.]] - Britansko-sovjetski ugovor. * [[26. 5.]] - [[11. 6.]] - [[Bitka za Bir Hakejm]] - Slobodni Francuzi usporili Romela kod Tobruka. Istog dana počinje [[Bitka kod Gazale]] (do 21. 6.) koja se smatra najvećim Romelovim uspehom. * [[27. 5.]] - [[Operacija Antropoid]], atentat na [[Reinhard Heydrich|Hajdriha]] u Češkoj (umro [[4. 6.]]) * 29-[[30. 5.]] - Četnički odredi Trebavski, Ozrenski i Majevički sklopili sporazum sa NDH protiv partizana. * 30/[[31. 5.]] - [[Operacija Millennium]]: prvi RAF-ov napad na Keln sa 1.000 bombardera. * [[31. 5.]] i sledećih dana - Napad na Sidneysku luku - japanske mini-podmornice upale u Sidnejsku luku. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Grand Coulee Dam no forebay.jpg|mini|250px|left|[[Hidroelektrana Grand Coulee]]]] * [[1. 6.]] - U Bugarskoj streljan gen. [[Vladimir Zaimov]] zbog špijuniranja za SSSR. * 1. 6. - [[Hidroelektrana Grand Coulee]] u SAD: ispunjen je rezervoar, prvi preliv vode. * 2. 6. - 11. 9. - Preko BBC-ija se objavljuju spiskovi nedićevaca i ljotićevaca stavljenih pod "slovo Z" ("zastrašiti"), neki od njih su ubijeni od [[Crne trojke|četničkih trojki]]. [[Datoteka:Battle of Midway.jpg|mini|220px|[[Bitka za Midvej]]: diorama]] * [[4.6.|4]] - [[6. 6.]] - [[Bitka za Midvej]], jedna od prekretnica rata na Pacifiku - Amerikanci se odupiru japanskom napadu zahvaljujući presretnutim komunikacijama. * [[5. 6.]] - [[Opsada Sevastopolja]]: nemačkom baražu se pridružuje i najveći top ''[[Schwerer Gustav]]''. * 6 - 7. 6. - [[Aleutska kampanja]]: nakon uspešnog napada na [[Dutch Harbor]] 4. 6., Japanci zauzimaju ostrva [[Kiska]] i [[Attu (otok)|Attu]]. * [[7. 6.]] - Mitropolit [[Germogen]] ustoličen za patrijarha [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatske pravoslavne crkve]]. * 7. 6. - [[Aris Veluhiotis]] proglasio početak borbe [[Grčka narodnooslobodilačka armija|Grčke narodnooslobodilačke armije]] (ELAS), vojnog krila levičarskog [[Narodnooslobodilačka fronta Grčke|EAM]]. * [[10. 6.]] - Po ukazu kralja Petra II, đen. [[Draža Mihailović]] postavljen za načelnika štaba Vrhovne komande [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] (štab je u [[Gornje Lipovo|Gornjem Lipovu]] kod Kolašina). * 10. 6. - Uništeno češko selo [[Lidice]] - osveta za Hajdriha (uništeni i [[Ležáky]] 24. 6.). * [[10. 6.]] - [[18. 7.]] - '''[[Bitka na Kozari]]''' (Operacija Zapadna Bosna): nemačke i snage NDH, kao i mađarski rečni monitori, vrše ofanzivu na [[Kozara|Kozaru]] - planina osvojena uz spaljena sela, veliki broj ubistava i oko 60.000 civila u konc-logorima ("čišćenja" do kraja jula). * [[12. 6.]] - [[Anne Frank]] započinje svoj dnevnik. * 12 - 15. 6. - Operacije Harpoon i Vigorous: Italijani potopili 4 od 6 teretnih brodova iz konvoja za Maltu, kao i dva razarača. * [[13. 6.]] - U SAD osnovan [[Ured za strateške usluge]] (OSS). [[Datoteka:Zločin ustaša na Kozari 1942.jpg|mini|250px|Ustaše na Kozari]] * [[16. 6.]] - Konferencija na [[Tjentište|Tjentištu]] delegata [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Boka Kotorska|Boke]] i [[Sandžak]]a - u donesenoj rezoluciji, koja će biti objavljena preko radio-stanice "[[Slobodna Jugoslavija]]" kao prva takva vest iz zemlje, govori se o "izdaji Draže Mihailovića". * [[18. 6.]] - Oružani okršaj Hajdrihovih ubica i Nemaca u pravoslavnoj katedrali u Pragu. * [[19. 6.]] - Zagrebački sporazum između NDH i "Superslode" (gen. [[Mario Roatta]]) - italijanska vojska će napustiti treću zonu (sem Karlovca) i deo druge zone, gde će ih zameniti ustaško-domobranske snage; četnički dobrovoljci mogu ulaziti u novoosnovanu [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Dobrovoljačku antikomunističku miliciju]]. * 19. 6. - Sednica CK KPJ: zaključeno da je u Crnoj Gori i istočnoj Hercegovini pretrpljen vojni i politički neuspeh, zbog "iskrivljavanja sektaške prirode" ("[[Leva skretanja]]"); neki smenjeni i isključeni iz partije; odlučeno da se nastavi ka zapadnoj Bosni (naređenje 22. 6.). * [[21. 6.]] - Romel zauzima [[Tobruk]] od Britanaca, za šta dobija čin feldmaršala, zarobljeno 35.000 savezničkih trupa. Nakon ovoga je odlučeno da Osovina prodre u Egipat (Operacija Aida), umesto da se pokuša invazija Malte (Operacija Herkules). * [[24. 6.]] - Vrhovni štab i grupa proleterskih udarnih brigada [[Pohod u Bosansku Krajinu|kreću prema zapadnoj Bosni]]. * 24. 6. - Kralj Petar II u poseti Vašingtonu, razgovara sa Rooseveltom i Churchilom<ref>[https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1941-43/d283 Foreign Relations of the United States, The Conferences at Washington, 1941–1942, and Casablanca, 1943 - Document 283]. history.state.gov</ref> (u toku je Druga Washingtonska konferencija, na kojoj je doneta odluka o iskrcavanju u Severnoj Africi). * [[26. 6.]] - Kapetan JVuO [[Vučko Ignjatović]] ubijen u Novoj Varoši od strane ljotićevaca. * [[28. 6.]] - Počinje [[Operacija Blau]] - nemačka letnja ofanziva u južnoj Rusiji, prema [[Staljingrad]]u i naftnim izvorima [[Baku]]a. * [[29. 6.]] - Osovina zauzela [[Mersa Matruh]] u Egiptu. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Bundesarchiv N 1603 Bild-262, Sewastopol, Hafen, versenkter Zerstörer.jpg|mini|200px|Nakon [[Opsada Sevastopolja (1941–1942)|Opsade Sevastopolja]]]] * [[1. 7.]] - Američka podmornica potopila japanski brod ''SS Montevideo Maru'' pored Filipina, stradala 1054 australska zarobljenika. * [[1. 7.|1]] - [[27. 7.]] - [[Prva bitka kod El Alamejna]] - Romelovo napredovanje zaustavljeno 106&nbsp;km od [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. * [[4. 7.]] - Nemci dovršili [[Opsada Sevastopolja (1941–1942)|osvajanje]] [[Sevastopolj]]a, [[Erich von Manstein]] je za ovo dobio feldmaršalsku palicu. * [[6. 7.]] - [[Voronješko-vorošilovgradska operacija]]: nakon što su prešli Don, Nemci zauzeli veći deo [[Voronjež]]a. * [[10. 7.]] - Saveznički [[Konvoj PQ 17]] konačno stiže do Rusije, nakon što je izgubio 24 od 35 trgovačkih brodova - sledeći konvoj poslat tek u septembru. * 10. 7. - Amerikanci pronašli netaknut [[Mitsubishi A6M Zero]] na aluetskom ostrvu Akutan, iz čega izvlače vredne podatke. * [[12. 7.]] - Talijanski zločin u [[Podhum (Jelenje)|Podhumu]] kod Rijeke: 91 mještanin strijeljan za odmazdu. * 12. 7. - Zarobljen [[Andrej Vlasov]], komandant uništene 2. udarne armije. * [[12.7.|12]] - [[13. 7.]] - Partizani zauzeli [[Gornji Vakuf]] i [[Prozor]]. * [[12. 7.]] - [[4. 11.]] - [[Operacija Ljubljanska pokrajina]] nanosi velike gubitke slovenskim partizanima. * [[15. 7.]] - Počela akcija paljenja žita u Sremu ("Ni zrna žita okupatoru"). * [[jul]] - Osnovana oružana sekcija [[EDES]]-a (desničarski pokret otpora u Grčkoj). * jul - U Bugarskoj osnovan [[Otadžbinski front (Bugarska)|Otadžbinski front]] (manjina Zemljoradnika i socijal-demokrata, [[Zveno]] i nelegalni komunisti). * 16 - 17. 7. - Vélodrome d'Hiver: u Parizu uhapšeno 13.152 Jevreja i poslato u Auschwitz. * [[18. 7.]] - Prvi let [[Messerschmitt Me 262]] sa mlaznim motorima (ulazi u službu 1944). * [[21. 7.]] - Japanci započinju Kampanju Kokodanske staze na Papui, prema Port Moresbyju - bezuspešne borbe traju do novembra. * [[22. 7.]] - [[Operacija Reinhard]]: počinje Velika akcija Varšava, transport Jevreja iz Varšavskog geta u [[Logor smrti Treblinka|Treblinku]] - do septembra prebačeno 260.000 ljudi. Prema [[Höfleov telegram|Höfleovom telegramu]] i [[Korherrov izveštaj|Korherrovom izveštaju]], do kraja godine u logorima istrebljenja Belzec, Sobibor, Treblinka i Lublin-Majdanek, završilo je 1.274.166 poljskih Jevreja. * [[23. 7.]] - [[Datoteka:SU Medal For the Defence of the Caucasus ribbon.svg|35px|Medalja "Za odbranu Kavkaza"]] Nemci zauzeli Rostov, "kapiju Kavkaza" i naftnih izvora. * 23. 7. - Führerova Direktiva br. 45: Armijska grupa Jug podeljena u grupe A i B, usmerene [[Bitka za Kavkaz|prema Kavkazu]], operacija Edelweis, odn. prema Volgi i [[Staljingradska bitka|Staljingradu]]. * [[25. 7.]] - Partizani zauzeli [[Duvno]]. * [[28. 7.]] - Staljinovo [[Naređenje br. 227]]: "Ni koraka nazad". * 28. 7. - [[20. 8.]] - [[Bitka za Kupres 1942.|Bitka za Kupres]]: partizani nisu uspeli zauzeti grad. * [[30. 7.]] - Prva rževsko-sičjovska operacija: neuspešna sovjetska ofanziva protiv Rževske izbočine blizu Moskve. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:GuadTenaruSandbar.jpg|mini|240px|[[Gvadalkanalska kampanja]], [[Bitka na Tenaruu]]: mrtvi Japanci]] * [[1. 8.]] - Počeo [[Štrajk muzičara u SAD]] (do novembra 1944); nenamerna posledica je opadanje [[big band]]ova i dolazak vokalista u prvi plan. * [[3. 8.]] - Nemci zauzeli Vorošilovsk/[[Stavropolj]]. * [[5. 8.]] - Britanska vlada se odrekla [[Minhenski sporazum|Minhenskog sporazuma]] iz [[1938]]. * [[7. 8.]] - [[Borbe za Livno 1942.|Borbe za Livno]]: partizani zauzimaju [[Livno|grad]] posle trodnevnih borbi. * 7. 8. - Američkim iskrcavanjem počinje [[Gvadalkanalska kampanja]] u [[Solomonski otoci|Solomonima]] - početak ofanzive na Pacifiku. * [[8. 8.]] - Pokret Napustite Indiju: Gandi zahteva "uredno povlačenje Britanaca" - čitavo rukovodstvo Indijskog nacionalnog kongresa je odmah uhapšeno. * [[9. 8.]] - Svetska premijera "[[Bambi]]ja" u Londonu. * 9. 8. - "[[Meč smrti]]": kijevski fudbalski tim Start porazio nemački Flakelf. * 9. 8. - Lenjingradska premijera [[Šostakovič, Dmitrij Dmitrijevič|Šostakovičeve]] Simfonije br. 7. * [[11. 8.]] - [[Bitka kod Kalača]] završena nemačkom pobedom, koji tako mogu preći Don na putu prema Staljingradu. * [[12. 8.]] - [[Druga moskovska konferencija]]: [[Vinston Čerčil|Čerčil]] i [[Josif Staljin|Staljin]] se sastaju sa predstavnicima SAD i francuskog Pokreta otpora da bi raspravljali o Drugom frontu. * 12. 8. - Nacistička zastava na planini [[Elbrus]] (simbolički značaj). [[Datoteka:World War II in Europe, 1942.svg|mini|200px|Vrhunac osovinske ekspanzije u Evropi]] * [[13. 8.]] - Gen. [[Bernard Montgomeri|Montgomeri]] preuzima komandu nad britanskim snagama u [[Egipat|Egiptu]] nakon pogibije [[William Gott|Williama Gotta]]. * 13. 8. - Na zasedanju u [[Bombaj]]u, [[Britanska Indija]], donesena rezolucija "Napustite Indiju", početak pokreta građanskog neposluha. * [[15. 8.]] - [[Operacija Pedestal]]: Konvoj svete Marije stiže na Maltu uz velike gubitke, što je strateški uspeh saveznika. * [[avgust]] - [[Holokaust u Srbiji]]: Nemci do sada ubili skoro 90% [[jevreji|Jevreja]] u Srbiji (deo "[[Konačno rešenje|Konačnog rešenja]]"). * avgust - Draža Mihailović naređuje da se izvode sabotaže na železnicama. * [[16. 8.]] - Incident kod Bazilike od Begoñe u Španiji, sukob između karlista i falangista, zbog ćega će [[Ramón Serrano Suñer]], ministar ino. poslova i Francov zet biti smenjen 3. 9. [[Datoteka:Color Photographed B-17E in Flight.jpg|mini|[[Boeing B-17]] Leteća tvrđava]] * [[17. 8.]] - [[USAAF]] izvodi svoj prvi napad teškim bombarderima [[Boeing B-17]] Leteća tvrđava u Evropi, na ranžirnu stanicu Rouen-Sotteville (Britanci su koristili B-17 prošle godine ali ih nije zadovoljio). * [[19. 8.]] - Neuspešan [[Desant na Dijep|napad saveznika na Diep]] u Francuskoj. * 19. 8. - Sovjeti započinju Sinjavinsku operaciju kod Lenjingrada (do oktobra) - neuspeh, ali Nemci su morali odustati od svoje ofanzive ''Nordlicht''. * 19. 8. - Četnički pokolj u Foči. * [[22. 8.]] - Brazil objavio rat Nemačkoj nakon što je potopljen niz brazilskih brodova. * [[23. 8.]] - [[Datoteka:SU Medal For the Defence of Stalingrad ribbon.svg|35px|Medalja "Za odbranu Staljingrada"]] Nemačka Šesta armija stigla na severnu periferiju Staljingrada, izložen je prvom velikom bombardovanju. * [[24. 8.]] - [[Operacija Fruška gora]]: ofanziva Nemaca i ustaša [[Viktor Tomić|Viktora Tomića]] na [[Fruška Gora|Frušku Goru]] (sa mađarskom flotilom i nemačkim i NDH vazduhoplovstvom). * 24. 8. - Partizani zauzeli [[Mrkonjić Grad]]. * [[25. 8.]] - [[7. 9.]] - Bitka za Milneov zaliv na istočnom kraju Papue je prvi veći japanski poraz. * 27 - 28. 8. - Masakr u gradu Sarni blizu Rovna, ubijeno 14 - 18.000 Jevreja. * [[31. 8.]] - Generalni štrajk u Luksemburgu protiv regrutacije u nemačku vojsku. * 31. 8. - Uhapšen [[Harro Schulze-Boysen]], vodeći ćlan [[Crveni orkestar (špijunaža)|Crvenog orkestra]], špijunskog kruga u Nemačkoj, koji je rasturen narednog meseca. * [[31. 8.]] - [[5. 9.]] - Kampanja u Zapadnoj pustinji: [[bitka kod Alam el Halfe]], novi Romelov neuspeh. === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - U Belfastu pogubljen republikanac Tom Williams - IRA vodi Severnu kampanju od dolaska stranih trupa. * ca. [[2. 9.]] - [[Septembarski propisi]] u [[Oštrelj]]u - narodnooslobodilački odbori dobijaju stalan karakter. * [[3. 9.]] - Pošto Nemci žele deportovati geto Łachwa na istoku predratne Poljske, dolazi do valjda prvog ustanka u nekom getu. * [[4. 9.]] - U Francuskoj donesen zakon o radnoj obavezi, u Nemačku će do 1944. otići preko 600.000 radnika. * [[9. 9.]] - Nemački komandant Srbije, gen. [[Paul Bader|Bader]], izdao naredbu o izviđanjima i borbi protiv nelegalnih četnika Draže Mihailovića u Srbiji. * 9. 9. - Japanski hidroavion bacio dve zapaljive bombe na šumu u [[Oregon]]u - mala šteta, prvi put da su iz vazduha bombardovane kontinentalne SAD. * [[12. 9.]] - ''RMS Laconia'' potopljena blizu [[Otok Ascension|Otoka Ascension]], stradalo je 1.649 ljudi, uglavnom talijanskih zarobljenika. * 12. 9. - Operacija Anglo: britanski komandosi uništili najmanje 33 aviona na [[Rodos]]u. * [[13. 9.]] - Nemci u južnim predgrađima Staljingrada, počinje [[Staljingradska bitka|bitka za sam grad]]. * septembar - Poslanstvo Kraljevine Jugoslavije u Moskvi podignuto u ambasadu, Tito zbog toga šalje protest Kominterni (<small>proveriti</small>). * septembar - [[Pokolj u Makarskoj 1942.]] * [[16. 9.]] - [[Incident Laconia]]: američki [[Consolidated B-24|liberator]] napao nemačku podmornicu U-156, iako su se na njoj nalazili preživeli sa potopljene Laconije - nakon ovoga, nemačkim podmornicama je zabranjeno spašavanje preživelih. * 16. 9. - Konferencija u Pezë kod Tirane, osnovan albanski [[Nacionalni oslobodilački pokret (Albanija)|Nacionalni oslobodilački pokret]] pod dominacijom [[Komunistička partija Albanije|komunista]], pod uticajem Titovih partizana. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-B22478, Stalingrad, Luftwaffen-Soldaten in Ruinen.jpg|mini|250px|[[Staljingradska bitka]]]] * [[22. 9.]] - Nemci stižu do centra [[Staljingrad]]a. * 22. 9. - Poglavnik Ante Pavelić u poseti Hitleru. * 22. 9. - De Golovi Slobodni Francuzi se odrekli Minhenskog sporazuma. * [[25.9.|25]] - [[27. 9.]] - U [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]] održan [[Prvi kongres ljekara partizana|Prvi kongres partizanskih lekara]] i sanitetskih radnika Jugoslavije, upućen poziv lekarima i studentima medicine da se priključe borbi. * [[28. 9.]] - [[31. 10.]] - Ciklus [[Operacija Dinara|operacija "Dinara"]] protiv NOP i DV u BiH - partizani gube Prozor, Livno i Jajce. * [[29. 9.]] - Kod [[Uroševac|Uroševca]] formiran NOP odred "Zejnel Ajdini", prvi od pripadnika albanske nacionalnosti. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Četnički [[masakr u Gatima]], u Poljici. * 1. 10. - Američka podmornica potopila japanski transporter ''Lisbon Maru'', stradalo 800 britanskih zarobljenika. * [[2. 10.]] - Transporter trupa ''Queen Mary'' presekao razarač ''Curacoa'' severno od Irske, stradalo 337 mornara (otkriveno nakon rata). * [[3. 10.]] - Prvi uspešan test rakete A-4, buduće [[V-2]] - postignuta visina od 84,5&nbsp;km. * [[5.10.|5]] - [[10. 10.]] - Italijansko-četnička "[[Operacija Alfa|Prozorska operacija]]" ("Alfa", deo operacija Dinara), čiji je cilj odbacivanje partizana od mostarskog basena [[boksit]]a i pruge Sarajevo-Mostar; četnici [[Pokolj u Prozoru 1942.|ubili nekoliko stotina]] muslimana i Hrvata u okolnim selima. * [[9. 10.]] - [[Vestminsterski statut]] važi za [[Australija|Australiju]] - zakonodavna nezavisnost. * [[11. 10.]] - Nemačko-bugarski zločin u selu Kriva Reka kod [[Brus]]a, svih 330 zatečenih stanovnika sela ubijeno - dignuto u vazduh sa crkvom, streljano, živo spaljeno... Zverstva fotodokumentovana radi propagandne upotrebe (objavljeni članci u nemačkoj štampi i sl.). * 12-20. 10. - [[Operacija Kopaonik]] - nemačko-bugarska operacija protiv gerile u južno-centralnoj Srbiji, četnici i partizani izmiču iz obruča. * [[13. 10.]] - U Ljubljani ubijen kvisling [[Marko Natlačen]]. * [[14. 10.]] - Zvanični datum nastanka nacionalističke [[Ukrajinska ustanička armija|Ukrajinske ustaničke armije]]. * oktobar - Ciklus okupatorsko-kvislinških operacija "Dinara": [[Operacija Alfa|Alfa]] ("Prozorska"), "[[Borbe za Jajce 1942.|Jajce I]]", "[[Operacija Beta|Beta]]" ("Livanjska"), "Jajce II". * [[16. 10.]] - Bengalski ciklon odnosi 40.000 žrtava, šteta će doprineti [[Bengalska glad 1943.|Bengalskoj gladi]] sledeće godine. * [[17. 10.]] - Nemci zauzeli fabriku traktora u Staljingradu. * [[18. 10.]] - Hitler izdao [[Komandosko naređenje]]: komandose treba streljati, makar bili u uniformi i želeli da se predaju. * [[21. 10.]] - Nemački brod ''Palatia'' potopljen kod Norveške, stradalo 915 zarobljenika i 71 Nemac. * 23 - [[26. 10.]] - Bitka za Henderson Field: Japanci ne uspevaju povratiti pistu na [[Guadalcanal]]u. * [[23. 10.]] - [[11. 11.]] - Druga [[Bitka kod El Alameina]] - saveznička ofanziva i odlučujuća pobeda. * [[30. 10.]] - Britanci zarobili vredan kriptografski materijal sa potopljene podmornice U-559. * [[31. 10.]] - Pjesma ''[[White Christmas (pjesma)|White Christmas]]'' dolazi na prvo mjesto. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:A mine explodes close to a British truck as it carries infantry through enemy minefields and wire to the new front lines.jpg|mini|250px|[[Bitka kod El Alameina]]]] * [[1. 11.]] - Vrhovni štab NOV i PO Jugoslavije doneo odluku o stvaranju [[NOVJ]] kao redovne vojske. Istog dana formirane Prva i druga proleterska udarna divizija NOVJ. VŠ Narodnooslobodilačke partizanske i Dobrovoljačke vojske Jugoslavije postaje VŠ Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije. * 1. 11. - General [[Rudolf Lüters]] imenovan za komandanta nemačkih snaga u NDH (ranije im je zapovedao komandant Srbije, [[Paul Bader]]). * 1 - 4. 11. - Nemačke podmornice potopile 15 brodova atlantskog konvoja SC 107. Eksplozija municije na jednom od brodova se smatra jednom od najvećih prednuklearnih. * novembar, početkom - Sastanak Hitler-[[Alexander Löhr|Ler]]-Pavelić u Vinici, Ukrajina - razmotreno stanje u NDH i odlučeno da se preduzmu operacije za uništenje partizana. * [[2.11.|2]] - [[15. 11.]] - Partizani izvode [[Bihaćka operacija|Bihaćku operaciju]] - cilj je uništenje neprijatelja u međurečju Une i Korane i spajanje slobodne teritorije u Bosni i Hrvatskoj. * [[3. 11.]] - Formiran Šarplaninski NOP odred. * 3. 11. - Nemački Treći pancer korpus zaustavljen na tri kilometra od [[Vladikavkaz|Ordžonikidzea]]. * [[4. 11.]] - Oslobođenjem [[Bihać]]a nastaje "[[Bihaćka republika]]". * 4-[[5. 11.]] - Sremski i bosanski partizani prelaze preko Save u Bosnu. [[Datoteka:The Royal Navy during the Second World War- Operation Torch, North Africa, November 1942 A12649.jpg|left|mini|250px|[[Operacija Baklja]]]] * [[8.11.|8]] - [[16. 11.]] - [[Operacija Baklja]] - prva velika invazija saveznika, u [[Maroko|Maroku]] i [[Alžir]]u; francuski Pokret otpora neutralizovao višijevske snage u Alžiru. * [[9. 11.]] - ''Wickard v. Filburn'': presuda Vrhovnog suda SAD dramatično uvećava regulatornu moć federalne vlade, konkretno proizvodnju pšenice na farmerovom imanju. * [[10. 11.]] - 11. 11. - Višijevski admiral [[François Darlan]] prinuđen da okonča otpor u severnoj Africi, uz ostanak na čelu administracije. * 10. 11. - Churchill objavljuje pobedu kod El Alameina: nije kraj, čak ni početak kraja, ali je možda kraj početka (crkvena zvona su 15. 11. zvonila prvi put od 1940). * [[12. 11.]] - ''Unternehmen Anton'' - Nemci okupirali [[Višijevska Francuska|Višijevsku Francusku]]. * [[12.11.|12]] - [[15. 11.]] - Pomorska [[bitka kod Gvadalkanala]] - američka strateška pobeda nad Japancima. * [[13. 11.]] - Britanci konačno zauzimaju [[Tobruk]]. * [[14. 11.]] - Britanska podmornica potopila italijanski brod SS Scillin sa 800 zarobljenika. * [[15. 11.]] - Prvi broj lista "Slobodna Vojvodina" (od 1.1. [[1952]] "[[Dnevnik (Novi Sad)|Dnevnik]]"). [[Datoteka:Battle of Stalingrad.png|mini|200px|[[Operacija Uran]]: odsečena Šesta armija]] * novembar? - Osnovana Jugoslovenska ravnogorska omladina (JURAO). * novembar - Antikomunistički Dobrovoljački odredi u Srbiji reorganizovani u [[Srpski dobrovoljački korpus]] (razoružavanje svih vrsta četnika do kraja godine, mnogi oficiri uhapšeni i poslati u Nemačku<ref name="Jozo">Jozo Tomasevich, Četnici ...</ref>). * novembar - Osnivanje antikomunističke organizacije ''[[Balli Kombëtar]]'' ("Nacionalni front") u [[Albanija|Albaniji]]. * [[16. 11.]] - [[Bitka kod Buna–Gone]]: Amerikanci i Australci uspevaju do januara proterati Japance sa Papue. * [[17. 11.]] - Počinje [[Tuniska kampanja]] (do sledećeg maja) - Nemci su prvi stigli u zemlju. * [[19. 11.]] - Potpuni neuspeh britanske operacije Freshman, pokušaja sabotaže fabrike teške vode u Vemorku, Norveška. * [[19. 11.|19]] - [[23. 11.]] - [[Operacija Uran]] - sovjetska kontraofanziva u Staljingradu dovodi do opkoljavanja nemačke Šeste armije. Istog dana počinje [[Bitka za Velikije Luki]] na severnom delu fronta. * [[20. 11.]] - Britanske snage zauzele [[Bengazi]]. Okončana je Opsada Malte. * [[23. 11.]] - Nakon što mu je brod torpedovan, [[Poon Lim]] provodi 133 dana sam na splavu. * [[25. 11.]] - [[20. 12.]] - [[Operacija Mars]]: neuspešna sovjetska ofanziva na Rževsku izbočinu. * [[26. 11.]] - [[Operacija Harling]] - združeni Britanci, EAM i EDES dižu u vazduh važan železnički most [[Gorgopotamos]] na pruzi [[Solun]]-[[Atina]]. [[Datoteka:Oslobođena teritorija u vreme prvog zasedanja AVNOJ-a.jpg|mini|240px|"[[Bihaćka republika]]"]] * [[26.11.|26]] - [[27. 11.]] - U [[Bihać]]u osnovan [[AVNOJ]] (Prvo zasedanje) - konstatovane unutrašnje i međunarodne prilike, donesene Rezolucije o osnivanju i organizaciji AVNOJ-a i upućen Proglas narodima Jugoslavije. Na čelu izvršnog odbora dr [[Ivan Ribar]]. * [[26. 11.]] - Premijera filma ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]'' [[Michael Curtiz]]a u [[Hollywood Theater]]u u [[New York]]u. * [[27. 11.]] - [[Samopotapanje francuske flote u Toulonu]]: višijevska mornarica potopila svoje brodove i podmornice u Tulonu, kako ne bi pali u ruke Nemcima. * [[28. 11.]] - Bosanski i sremski partizani uništili četnički Majevički odred i kombinovani bataljon Trebavskog korpusa u selu [[Maleševci]]. * 28. 11. - Premijera "Centrale za humor" u Beogradu.<ref>[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1315/mid/1315-1084.jpg "Kolo", 28. novembar 1942, str. 12]</ref>, od 1. februara nastupaju svaki dan. * 28. 11. - U požaru koji je uništio noćni klub "Cocoanut Grove" u američkom gradu [[Boston]]u poginule 492 osobe. * 28. 11. - Nemačka podmornica potopila brod ''RMS Nova Scotia'' sa italijanskim zarobljenicima pored Južne Afrike, stradalo 858 od 1.052 ljudi na brodu. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:KinugawaMaru1.jpg|mini|240px|[[Pomorska bitka kod Gvadalkanala]]: ostaci japanskog transportera]] * [[2. 12.]] - [[Projekat Menhetn]]: tim na čelu sa [[Enrico Fermi|Enricom Fermijem]] ostvario u [[Čikago|Čikagu]] lančanu [[nuklearna reakcija|reakciju]] fisije. [[Chicago Pile-1]] je prvi nuklearni reaktor. * 2. 12. - U Britaniji objavljen [[Beveridgeov izveštaj]], osnova posleratnih reformi Države socijalnog staranja. * 6-[[8. 12.]] - U Bosanskom Petrovcu Prva zemaljska konferencija [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] za Jugoslaviju. * [[7.12.|7]] - [[12. 12.]] - Operacija Frankton - britanski komandosi oštetili šest brodova u luci [[Bordeaux]]. * [[12. 12.|12]] - [[23. 12.]] - [[Operacija Zimska oluja]]: neuspešni nemački pokušaj deblokade Staljingrada. Istovremeno Sovjeti počinju [[Operacija Mali Saturn|Operaciju Mali Saturn]]. * 16 - 28. 12. - Napad na Tacinskaju: sovjetski tenkovski korpus prodro duboko u nemačku pozadinu kod Staljingrada, do važnog aerodroma. * [[decembar]] - Četnički [[pokolj u Brajincima]] u istočnoj Bosni. * [[17. 12.]] - Zajednička deklaracija članica Ujedinjenih nacija osuđuje istrebljivanje Jevreja. * [[20. 12.]] - Japanci prvi put bombardovali Kalkutu. * 20. 12. - Zemljotres Niksar–Erbaa u severnoj Turskoj, oko 3.000 žrtava. * [[21. 12.]] - Masakr u Cataviju: bolivijska vojska pucala na rudare-štrajkače, zvanično 19 mrtvih, nezvanično 400. * [[22. 12.]] - Kod [[Slunj]]a oboren avion ustaškog komandanta [[Jure Francetić]]a (umro pet dana kasnije). * [[24. 12.]] - U [[Alžir]]u ubijen admiral [[François Darlan]], Visoki komesar Francuske za Severnu i Zapadnu Afriku, bivši višijevski zapovednik - nasleđuje ga gen. [[Henri Giraud]]. * [[25. 12.]] - Britanska misija pukovnika S. W. Bailey-a se spustila u Crnu Goru, u Mihailovićev štab. * 25. 12. - U Mladenovcu streljano 50 talaca zbog ubistva nemačkog oficira u tom mestu; streljano i 250 Mihailovićevih pristalica zbog ubistva četvorice Nemaca iz [[organizacija Todt|Organizacije Todt]] u Žagubici<ref name="Jozo"/>. * 27-[[29. 12.]] - Na Prvom kongresu antifašističke omladine osnovan [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije]] (USAOJ); takođe osnovan [[Savez pionira Jugoslavije]]. * [[28. 12.]] - Hitlerova Direktiva br. 47 o mogućem savezničkom napadu na Balkan. Vazduhoplovni general [[Alexander Löhr]] je postavljen za komandanta Jugoistoka (jan-avg. 1943) i komandanta novostvorene [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]]. * [[29. 12.]] - [[Slavko Kvaternik]] se povlači iz vlade [[NDH]]. * 29. 12. - Zemljotres kod [[Imotski|Imotskog]] ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.0, int. IX). * [[30. 12.]] - [[Frank Sinatra]] održao prvi solo koncert u Njujorku, uz vrištanje tinejdžerskih obožavateljki. * [[31. 12.]] - [[Bitka u Barencovom moru]]: konvoj JW 51B prolazi bez ijednog izgubljenog teretnog broda, Hitler naređuje davanje prednosti podmornicama nad brodovima a komandant mornarice [[Erich Raeder]] će biti zamenjen [[Karl Dönitz|Dönitzom]]. === Kroz godinu === * Nacisti tokom godine razrađuju ''[[Generalplan Ost]]'', plan masovnog etničkog čišćenja i genocida u srednjoj i istočnoj Evropi, pre svega protiv Slovena, radi kolonizacije Nemaca. * Tim na čelu s [[Harry Coover|Harryjem Cooverom]] patentirao [[cijanoakrilat]], superlepak. * [[Joseph Schumpeter]]: "Kapitalizam, socijalizam i demokratija". * Objavljen [[Albert Camus|Camus]]-jev ''[[L’Étranger]]. * [[Isaac Asimov]] izneo [[tri zakona robotike]] u priči ''Runaround''. == 1942. u temama == * Rukovodstvo zemlje: ** Šef države: Kralj [[Petar II Karađorđević]] (u izbeglištvu, međunarodno priznat). ** Predsednik Vlade: gen. [[Dušan Simović]], od [[12. 1.]] [[Slobodan Jovanović]] (u londonskom izbeglištvu); u zemlji, na oslobođenim teritorijama, organi koje je uspostavila [[KPJ]]; drugde kvislinške vlasti i okupaciona uprava. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1942.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Andrija Nikić]], hrvatski književnik * 1. 1. - [[Kornelije Kovač]], srpski kompozitor, producent, aranžer († [[2022]]) * [[3. 1.]] - [[László Sólyom]], predsednik Mađarske († [[2023]]) * [[5. 1.]] - [[Zvonko Bogdan]], pivač vojvođanske pisme * [[8. 1.]] - [[Stephen Hawking]], britanski teorijski fizičar († [[2018]]) * 8. 1. - [[Junichiro Koizumi]], premijer Japana * 8. 1. - [[Yvette Mimieux]], glumica († [[2022]]) * [[17. 1.]] - [[Muhammad Ali]] (Cassius Clay), bokserski šampion († [[2016]]) * [[25. 1.]] - [[Eusébio]], portugalski nogometaš porijeklom iz Mozambika († [[2014]]) === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - [[Terry Jones]], britanski glumac i komičar († [[2020]]) * [[4. 2.]] - [[Dragomir Milošević]], general VRS * [[12. 2.]] - [[Ehud Barak]], premijer Izraela * [[14. 2.]] - [[Michael Bloomberg]], milijarder, političar * [[20. 2.]] - [[Mitch McConnell]], američki političar * [[23. 2.]] - [[Michael Haneke]], filmski režiser * [[24. 2.]] - [[Joe Lieberman]], američki političar († [[2024]]) * [[27. 2.]] - [[Sava Jurić]], episkop slavonski * [[28. 2.]] - [[Brian Jones]], član ''The Rolling Stones''-a († [[1969]]) * 28. 2. - [[Dino Zoff]], italijanski golman, trener === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - [[Lou Reed]], muzičar, kantautor († [[2013]]) * [[5. 3.]] - [[Felipe González]], premijer Španije * [[6. 3.]] - [[Leo Martin]] (Miloš Jović), srpski pevač * [[7. 3.]] - [[Michael Eisner]], direktor ''The Walt Disney Company'' * [[12. 3.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS * [[13. 3.]] - [[Scatman John]], muzičar († [[1999]]) * [[21. 3.]] - [[Ali Abdullah Saleh]], predsednik Jemena († [[2017]]) * [[23. 3.]] - [[Lado Leskovar]], pevač * [[25. 3.]] - [[Aretha Franklin]], američka soul pjevačica († [[2018]]) * [[26. 3.]] - [[Erica Jong]], američka spisateljica * [[27. 3.]] - [[Michael York]], glumac * [[28. 3.]] - [[Neil Kinnock]], britanski političar * 28. 3. - [[Mike Newell]], filmski režiser === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Peter Greenaway]], filmski režiser * [[6. 4.]] - [[Ivan Đuranec]], hrvatski rukometaš († [[2009.]]) * 6. 4. - [[Barry Levinson]], filmski režiser, producent * [[8. 4.]] - [[Douglas Trumbull]], filmski režiser, nadzornik specijalnih efekata († [[2022]]) * [[9. 4.]] - [[Petar Nadoveza]], hrvatski nogometaš i trener († [[2023]]) * 9. 4. - [[Branko Andrić]] Andrla, književnik, slikar, muzičar, filmadžija († [[2005]]) * [[12. 4.]] - [[Jacob Zuma]], predsednik Južne Afrike * [[16. 4.]] - [[Frank Williams]], osnivač tima F1 († [[2021]]) * [[17. 4.]] - [[Ismar Mujezinović]], bosanskohercegovački slikar * 17. 4. - [[Holm Sundhaussen]], istoričar († [[2015]]) * [[20. 4.]] - [[Dragoslav-Pavle Aksentijević]], pojac i ikonopisac * [[23. 4.]] - [[Sandra Dee]], glumica († [[2005]]) * [[24. 4.]] - [[Barbra Streisand]], američka pevačica * [[28. 4.]] - [[Aleksandar Hrnjaković]], glumac († [[2014]]) === Maj/Svibanj === * [[2. 5.]] - [[Jacques Rogge]], predsednik MOK († [[2021]]) * [[5. 5.]] - [[Jovan Adamov]] Joca, kompozitor i dirigent zabavne muzike * 5. 5. - [[Tammy Wynette]], country pevačica († [[1998]]) * [[9. 5.]] - [[Mirko Sandić]], vaterpolista, preds. Vaterpolo saveza Srbije († [[2006]]) * [[22. 5.]] - [[Ted Kaczynski]], "Unabomber", terorista († [[2023]]) * [[23. 5.]] - [[Milutin Mrkonjić]], srpski političar, građevinski inženjer († [[2021]]) === Jun/Juni/Lipanj === * [[5. 6.]] - [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo]], predsednik Ekvatorijalne Gvineje * [[13. 6.]] - [[Jelisaveta Sablić]], srpska glumica * [[15. 6.]] - [[Silvije Degen]], hrvatski odvjetnik * [[17. 6.]] - [[Mohamed ElBaradei]], direktor IAEA, nobelovac za mir * [[18. 6.]] - [[Paul McCartney]], britanski glazbenik * 18. 6. - [[Thabo Mbeki]], predsednik Južne Afrike * [[20. 6.]] - [[Zdenka Vučković]], hrvatska pjevačica († [[2020]]) * 20. 6. - [[Brian Wilson]], suosnivač ''The Beach Boys'' († [[2025]]) * [[21. 6.]] - [[Marina Matulović Dropulić]], hrvatska političarka * [[25. 6.]] - [[Michel Tremblay]], kanadski pisac * [[27. 6.]] - [[Vidosav Stevanović]], književnik === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Geneviève Bujold]], glumica * [[2. 7.]] - [[Vicente Fox]], predsednik Meksika * [[9. 7.]] - [[Richard Roundtree]], glumac († [[2023]]) * [[10. 7.]] - [[Mirjana Marković]], političarka, supruga S. M. († [[2019]]) * [[13. 7.]] - [[Harrison Ford]], američki glumac * 13. 7. - [[Roger McGuinn]], frontmen grupe ''The Byrds'' * [[14. 7.]] - [[Javier Solana]], španski i evropski političar, generalni sekretar NATO * [[15. 4.]] - [[Momir Talić]], general VRS († [[2003]]) * [[25. 7.]] - [[Ruža Pospiš Baldani]], hrvatska operna pjevačica * [[26. 7.]] - [[Vladimír Mečiar]], premijer Slovačke === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Jerry Garcia]], član grupe ''Grateful Dead'' († [[1995]]) * [[2. 8.]] - [[Isabel Allende]], spisateljica * [[4. 8.]] - [[Don S. Davis]], američki glumac († 2008.) * [[7. 8.]] - [[Ljubica Kolarić-Dumić]], hrvatska književnica * [[18. 8.]] - [[Radko Polič]], glumac († [[2022]]) * [[20. 8.]] - [[Isaac Hayes]], muzičar, kantautor, glumac († [[2008]]) * [[21. 8.]] - [[Božidar Orešković]], glumac († [[2010]]) * [[22. 8.]] - [[Mira Adanja-Polak]], srpska novinarka i producentkinja * [[25. 8.]] - [[Đurđija Cvetić]], glumica († [[2015]]) * [[29. 8.]] - [[Gordana Kuić]], književnica († [[2023]]) === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - [[Al Jardine]], član ''Beach Boys'' * [[5. 9.]] - [[Werner Herzog]], filmski režiser * [[8. 9.]] - [[Želimir Žilnik]], filmski režiser * [[13. 9.]] - [[Béla Károlyi]], gimnastički trener († [[2024]]) * [[14. 9.]] - [[Mato Pižurica]], srpski filolog * [[15. 9.]] - [[Bisera Veletanlić]], pevačica * 15. 9. - [[Wen Jiabao]], premijer NR Kine * [[18. 9.]] - [[Wolfgang Schäuble]], njemački političar († [[2023]]) * [[22. 9.]] - [[David Stern]], komesar NBA († [[2020]]) * [[25. 9.]] - [[Tanasije Uzunović]], glumac († [[2023]]) * [[29. 9.]] - [[Stojan Stiv Tešić]], srpsko-američki književnik, filmski scenarista, dobitnik Oskara († [[1996]]) * 29. 9. - [[Madeline Kahn]], glumica († [[1999]]) * 29. 9. - [[Ian McShane]], glumac === Oktobar/Listopad === * [[4. 10.]] - [[Jóhanna Sigurðardóttir]], premijerka Islanda * [[6. 10.]] - [[Britt Ekland]], glumica * [[15. 10.]] - [[Rajko Kasagić]], predsednik vlade RS * [[23. 10.]] - [[Michael Crichton]], pisac († [[2008]]) * [[25. 10.]] - [[Katalin Ladik]], književnica, glumica, multimedijalna umetnica * [[26. 10.]] - [[Zdenko Runjić]], hrvatski kompozitor († [[2004]]) * 26. 10. - [[Bob Hoskins]], britanski glumac († [[2014]]) === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Larry Flynt]], izdavač ''Hustler''-a († [[2021]]) * 1. 11. - [[Marcia Wallace]], glumica, komičarka († [[2013]]) * [[2. 11.]] - [[Shere Hite]], seksologinja, feministkinja († [[2020]]) * [[15. 11.]] - [[Daniel Barenboim]], pijanista, dirigent * 15. 11. - [[Dragan Zarić]], glumac († [[2000]]) * [[16. 11.]] - [[Jagoš Purić]], srpski fizičar, rektor BU 1998-2000 († [[2022]]) * [[17. 11.]] - [[Martin Scorsese]], filmski režiser * [[18. 11.]] - [[Linda Evans]], američka glumica * [[20. 11.]] - [[Joe Biden]], predsednik SAD * [[22. 11.]] - [[Ruslan Hasbulatov]], ruski političar († [[2023]]) * [[27. 11.]] - [[Jimi Hendrix]], američki muzičar († [[1970]]) === Decembar/Studeni === * [[6. 12.]] - [[Peter Handke]], austrijski književnik * [[9. 12.]] - [[Dragan Mojović]], slikar († [[2001]]) * [[14. 12.]] - [[Drago Mlinarec]], glazbenik, skladatelj * [[17. 12.]] - [[Muhammadu Buhari]], predsednik Nigerije († [[2025]]) * [[19. 12.]] - [[Milan Milutinović]], predsednik Srbije († [[2023]]) * [[21. 12.]] - [[Hu Jintao]], generalni sekretar CK KPK, predsednik NR Kine * [[25. 12.]] - [[Ismet Arnautalić]], bosanskohercegovački muzičar i kompozitor * [[30. 12.]] - [[Janko Prunk]], slovenski povjesničar i političar === Kroz godinu === * pribl. - [[Moamer Gadafi]], vođa Libije († [[2011]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1942.}} === Januar/Siječanj === * [[14. 1.]] - [[Milan Rešetar]], lingvista (* [[1860]]) * [[16. 1.]] - [[Carole Lombard]], glumica (* [[1908]]) * [[17. 1.]] - [[Walther von Reichenau]], nemački feldmaršal (* [[1884]]) * [[21. 1.]] - [[Slaviša Vajner]] Čiča romanijski, narodni heroj (* [[1903]]) * 21. 1. - [[Milan Ilić Čiča]] šumadijski, narodni heroj (* [[1886]]) * 21. 1. - [[Dragan Pavlović Šilja]], narodni heroj (* [[1908]]) * 21. 1. - [[Dušan Radenković]], srpski reditelj i dramski prvak (* [[1892]]) * [[22. 1.]] - [[Anka Butorac]], narodni heroj (* [[1903]]) * [[23. 1.]] - [[Bogdan Šuput]], slikar (* [[1914]]) * [[26. 1.]] - [[Tadija Anušić]], narodni heroj Jugoslavije (* [[1896]]) * 26. 1. - [[Felix Hausdorff]], matematičar (* [[1868]]) * [[27. 1.]] - [[Petar Dobrović]], slikar (* [[1890]]) === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Danil Harms]], ruski pisac (* [[1905]]) * [[8. 2.]] - [[Fritz Todt]], inženjer, osnivač istoimene radne organizacije (* [[1891]]) * [[12. 2.]] - [[Grant Wood]], američki slikar (* [[1891]]) * [[13. 2.]] - [[Fehim Spaho]], reisu-l-ulema (* [[1877]]) * [[14. 2.]] - [[Mirosław Ferić]], poljski pilot (* [[1915]]) * februar - [[Moša Šoamović]], slikar (* 1876?) * [[15. 2.]] - [[Stanislav Binički]], kompozitor i dirigent, autor prve srpske opere (* [[1872]]) * [[19. 2.]] - [[Đermano Senjanović]], narodni heroj (* [[1923]]) * [[20. 2.]] - [[Fadil Jahić Španac]], narodni heroj (* [[1910]]) * 20. 2. - [[Ivan Marković Irac]], narodni heroj (* [[1909]]) * 20. 2. - [[Ruža Meštrović]], slikarica i kiparica (* [[1883]]) * [[22. 2.]] - [[Stefan Zweig]], austrijski književnik, novinar (* [[1881]]) * [[23. 2.]] - [[Miloje Zakić]], narodni heroj (* [[1912]]) * [[24. 2.]] - [[Anton Drexler]], nemački političar (* [[1884]]) * [[28. 2.]] - [[Karel Doorman]], holandski admiral (* [[1889]]) === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Cornelius Vanderbilt III]], oficir, inženjer, pronalazač (* [[1873]]) * [[6. 3.]] - [[Đorđe Kosmajac]], zamenik upravnika logora Banjica (* 1903) * [[7. 3.]] - [[Zejnel Ajdini]], narodni heroj (* 1910) * [[8. 3.]] - [[José Raúl Capablanca]], kubanski [[šah]]ist i svjetski prvak u šahu od 1921-1927 (* [[1888]].) * [[12. 3.]] - [[William Henry Bragg]], fizičar, nobelovac (* [[1862]]) * [[13. 3.]] - [[Žikica Jovanović Španac]], narodni heroj (* [[1914]]) * [[15. 3.]] - [[Olga Alkalaj]], učesnica NOB (* [[1907]]) * [[17. 3.]]? - [[Nada Dimić]], narodni heroj (* [[1923]]) * [[18. 3.]] - [[Vera Blagojević]], narodni heroj (* [[1920]]) * [[20. 3.]] - [[Bajo Sekulić]], narodni heroj (* [[1913]]) === April/Travanj === * [[2. 4.]] - [[Mladen Stojanović]], ljekar, učesnik NOB, narodni heroj (* [[1896]]) * april? - [[Zija Dizdarević]], bh. književnik (* [[1916]]) * [[13. 4.]] - [[Jan Vlašimsky]], hrvatski skladatelj i zborovođa češkog porijekla (* [[1861]].) * [[15. 4.]] - [[Robert Musil]], austrijski književnik (* [[1880]].) * [[18. 4.]] - [[Gertrude Vanderbilt Whitney]], vajarka, pokroviteljka umetnosti (* [[1875]]) * [[24. 4.]] - [[Lucy Maud Montgomery]], književnica (* [[1874]]) * [[29. 4.]] - [[Vasilj Gaćeša]], narodni heroj (* [[1906]]) * april-maj - [[Terence Atherton]], član britanske misije u Jugoslaviji (* 1903) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Thorvald Stauning]], premijer Danske (* [[1873]]) * [[6. 5.]] - [[Hasan Kikić]], bosanskohercegovački književnik (* [[1905]]) * [[7. 5.]] - [[Felix Weingartner]], dirigent, skladatelj (* [[1863]]) * [[9. 5.]] - [[Čedomir Ljubo Čupić]], narodni heroj (* 1913) * [[12. 5.]] - [[Janko Čmelik]], narodni heroj (* [[1905]]) * [[14. 5.]] - [[Frank Churchill]], filmski kompozitor (* [[1901]]) * [[15. 5.]] - [[Ivan Krkač]], narodni heroj (* [[1911]]) * [[16. 5.]] - [[Bronisław Malinowski]], antropolog (* [[1884]]) * maj - [[Slobodan Princip]], narodni heroj Jugoslavije. (* [[1914]]) * [[19. 5.]] - [[Arthur Edward Waite]], okultista (* [[1857]]) * [[21. 5.]] - [[Tone Tomšič]], narodni heroj (* [[1910]]) * [[22. 5.]] - [[Rade Končar]], sekretar CK KPH, narodni heroj (* [[1911]]) * 22. 5. - [[Stjepan Filipović]], narodni heroj (* [[1916]]) * [[27. 5.]] - [[Chen Duxiu]], bivši generalni sekretar CK KP Kine (* [[1879]]) * [[29. 5.]] - [[John Barrymore]], glumac (* [[1882]]) === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - [[Rudi Čajavec]], partizanski pilot, narodni heroj (* [[1911]]) * 4. 6. - [[Tamon Yamaguchi]], japanski admiral (* [[1892]]) * 4. 6. - [[Reinhard Heydrich]], v.d. Protektora Bohemije-Moravske, direktor glavne sigurnosne službe (* [[1904]]) * [[7. 6.]] - [[Bora Baruh]], slikar, učesnik NOB (* [[1911]]) * 7. 6. - [[Alan Blumlein]], engleski inženjer elektronike (* [[1903]]) * [[10. 6.]] - [[Boško Palkovljević]] Pinki, narodni heroj (* [[1920]]) * [[11. 6.]] - [[Anđa Ranković]], narodni heroj (* [[1909]]) * [[12. 6.]] - [[Petar Leković]], prvi proglašeni narodni heroj (* [[1893]]) * jun - [[Lujo Davičo]], baletski igrač, pedagog, učesnik NOB (* [[1908]]) * [[21. 6.]] - [[Mihovil Pavlek Miškina]], hrvatski književnik (* [[1887]].) * [[26. 6.]] - [[Vučko Ignjatović]], major JVuO (* 1909) * [[27. 6.]] - [[Dragica Pravica]], narodni heroj (* [[1919]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[8. 7.]] - [[Louis Franchet d'Espèrey]], maršal Francuske, počasni srpski vojvoda (* [[1856]]) * jul - [[Zdravko Čelar]], narodni heroj (* [[1917]]) * [[17. 7.]] - [[Esad Midžić]], narodni heroj (* 1917) * [[28. 7.]] - [[Flinders Petrie]], arheolog, egiptolog (* [[1853]]) * [[30. 7.]] - [[Leopold Mandić]], svećenik, kapucin, svetac (* [[1866]].) === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - [[Richard Willstätter]], hemičar, nobelovac (* [[1872]]) * [[5. 8.]] - [[Ante Jonić]], narodni heroj Jugoslavije (* [[1918]].) * [[13. 8.]] - [[Simo Šolaja]], narodni heroj (* [[1905]]) * [[22. 8.]] - [[Michel Fokine]], plesač, koreograf (* [[1880]]) * [[25. 8.]] - [[Princ George, vojvoda od Kenta]], član britanske kraljevske porodice (* [[1902]]) * [[30. 8.]] - [[Sava Šumanović]], srpski slikar (streljan) (* [[1896]]) === Septembar/Rujan === * [[4. 9.]] - [[Gorazd Praški]], episkop Moravske i Šlezije, svetac (* [[1879]]) * [[18. 9.]] - [[Ćiro Truhelka]], hrvatski arheolog i povjesničar (* [[1865]].) * [[21. 9.]] - [[Nina Vavra]], hrvatska glumica (* [[1879]].) * [[30. 9.]] - [[Hans-Joachim Marseille]], nemački letački as (* [[1919]]) === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Rifat Burdžević]], narodni heroj (* [[1913]]) * 3. 10. - [[Vladimir Knežević Volođa]], narodni heroj (* [[1915]]) * 3. 10. - [[Milan Kalabić]], oficir SDS, načelnik kragujevačkog okruga (* [[1886]]) * [[9. 10.]] - [[Franjo Ogulinac Seljo]], španski borac, narodni heroj (* [[1904]]) * [[10. 10.]] - [[Vojo Kushi]], narodni heroj Albanije i Jugoslavije (* [[1918]]) * [[13. 10.]] - [[Marko Natlačen]], bivši dravski ban, kolaborant (* [[1886]]) * [[29. 10.]] - [[Husein Hodžić]], narodni heroj (* [[1913]]) === Novembar/Studeni === * [[4. 11.]] - [[Žarko Zrenjanin]] Uča, član CK KPJ, narodni heroj (* [[1902]]) * [[19. 11.]] - [[Bruno Schulz]], poljski pisac i slikar (* [[1892]].) * [[20. 11.]] - [[Brana Cvetković]], srpski glumac, dečiji pisac, humorista (* [[1874]]) * [[21. 11.]] - [[Leopold Berchtold]], austrougarski diplomata (* [[1863]]) * [[22. 11.]] - [[Moša Albahari]], učesnik NOB (* [[1913]]) === Decembar/Studeni === * nov/dec. - Bogosav Vojnović-Pelikan, slikar (* 1894)<ref>[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1315/mid/1315-1124.jpg "Kolo", 12. dec. 1942, str. 12]</ref> * [[5. 12.]] - [[Emin Duraku]], narodni heroj Albanije i Jugoslavije (* [[1917]]) * [[7. 12.]] - [[Gavro Schwarz]], zagrebački nadrabin (* [[1872]]) * [[21. 12.]] - [[Franz Boas]], antropolog (* [[1858]]) * [[24. 12.]] - [[François Darlan]], francuski admiral (* [[1881]]) * [[25. 12.]] - [[Vojislav Vučković]], kompozitor, dirigent, revolucionar (* [[1910]]) * [[27. 12.]] - [[Jure Francetić]], ustaški pukovnik, komandant Crne legije (* [[1912.]]) === Kroz godinu === * [[Nikola Zaninović]], hrvatski operni pjevač (* [[1878]].) * [[Dragutin Inkiostri Medenjak]], srpski dekorater i slikar. (*[[1866]]) * [[Dionisije Miković]], srpski iguman, književnik i etnograf. (*[[1861]]) * [[Mavro Frankfurter]], vinkovački rabin (* [[1875]]) * [[Izidor Gross]], šahovski velemajstor, karlovački kantor (* [[1860]]) * [[Slavko Hirsch]], liječnik, epidemiolog (* [[1893]]) * [[Daniel Ozmo]], umjetnik (* 1912) * [[Hermann Weissmann]], odvjetnik, kolekcionar umjetnina (* [[1884]]) * [[Oton Vinski]], zagrebački bankar (* [[1877]]) == Nobelova nagrada za 1942. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: nije dodijeljena == Reference == {{reference}} == Povezano == * [[Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] * [[Spisak osovinskih operacija u Jugoslaviji]] * [[Spisak antipartizanskih operacija u NDH]] * [[Spisak nemačkih operacija protiv četnika u Drugom svetskom ratu]] * [[Hronologija ustaških zločina 1942.]] * [[Hronologija četničkih zločina 1942. godine]] == Literatura/Spoljne veze == * Istorijska čitanka 4, Drugi svetski rat [http://www.pescanik.info/content/view/4618/171/] * [https://www.znaci.org/00001/53.htm Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945], događaji 1942, partizanska perspektiva: [https://www.znaci.org/00001/53_13.pdf januar], [https://www.znaci.org/00001/53_14.pdf februar], [https://www.znaci.org/00001/53_15.pdf mart], [https://www.znaci.org/00001/53_16.pdf april], [https://www.znaci.org/00001/53_17.pdf maj], [https://www.znaci.org/00001/53_18.pdf jun], [https://www.znaci.org/00001/53_19.pdf jul], [https://www.znaci.org/00001/53_20.pdf avgust], [https://www.znaci.org/00001/53_21.pdf septembar], [https://www.znaci.org/00001/53_22.pdf oktobar], [https://www.znaci.org/00001/53_23.pdf novembar], [https://www.znaci.org/00001/53_24.pdf decembar] (ima dosta slovnih grešaka). {{commonscat|1942}} [[Kategorija:1940-e]] [[Kategorija:20. vijek|42]] [[Kategorija:Godine]] auojxwe77qy6o1e9wwh2lh4sb1llstw 0 23789 42580724 42580317 2026-04-13T14:01:23Z Alekol 2231 /* Maj/Svibanj */ 42580724 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera. * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih. * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu. * [[23. 5.]] - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liba, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * 24. 5. - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] - [[Mosul]] pripada Iraku. * [[10. 6.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[20. 6.]] - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[27. 6.]] - [[Čehoslovačka|Čehoslovački]] predsednik [[Tomaš Masarik]] odlikovao [[Beograd]] [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]]. [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će sve fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''Кръсте Льондев''). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica. * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.<ref name="Indi"/> * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada. [[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]] * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). * [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci<ref name="Indi"/>, kao i ugovor o prijateljstvu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu). * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. === Septembar/Rujan === * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]]. * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] 3mfqsywhsb6yw6bl3j5ngzhqar29i5z 0 27777 42580819 41801142 2026-04-13T21:10:07Z Expedition Summits 343462 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 42580819 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Lepavina Monastery.gif|thumb|right|Manastir Lepavina: crkva Vavedenja s kapelom Sv. Tihona Zadonskog (lijevo) i samostanskom zgradom (desno)]] [[Datoteka:Manastir Lepavina28aug2004.jpg|thumb|desno|Crkva Vavedenja presvete Bogorodice manastira Lepavina]] '''Lepavina''' je manastir [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] u istoimenom selu nedaleko od grada [[Koprivnica|Koprivnice]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Posvećen je Vavedenju (Uvođenju u jeruzalemski hram) Bogorodice. == Od nastanka do Drugog svjetskog rata == Prema starom lokalnom ljetopisu, manastir Lepavina je podignut oko 1550. godine, dakle uskoro po osnivanju prvih srpskih naselja u ovom kraju. Kao njegov osnivač pominje se monah iz manastira Hilandara (s poluotoka Atos u današnjoj Grčkoj) – Jefrem Vukodabović, podrijetlom Hercegovac, koji je s dva monaha iz Bosne sagradio drvenu crkvicu. Ubrzo im se pridružilo još nekoliko monaha, a ustanova je, prema ljetopisu, proglašena manastirom. Turci i islamizirano stanovništvo iz Stupčanice, Pakraca i Bijele, pod vodstvom Zarep-age Alije, su u kolovozu 1557. godine spalili crkvu i monaške zgrade, četiri monaha su ubijena, a dvojica odvedena u ropstvo. Godine 1598. u Lepavinu je došao jeromonah (monah-svećenik) Grigorije, također subrat Hilandara, s dvojicom monaha iz manastira Mileševa, te je manastir obnovljen. Pravoslavnom stanovništvu, koje je neprekidno sudjelovalo u borbama protiv Turaka i njihovih pomagača, 1630. dane su pogoleme povlastice, čime su stvoreni uvjeti za gradnju širih razmjera. Arhimandrit je Visarion 1635. godine došao u Lepavinu i stavio se na čelo manastira, te je pod njegovim nadzorom od 1636. do 1642. izniknuo ozbiljniji manastirski kompleks. Baron Johannes Galler je u rujnu 1642. godine potvrdio manastiru pravo vlasništva svih posjeda koje su mu podarili seljani Branjske i Sesvečana. To isto su posebnim pismima učinili i baron Sigmund von Eibiswald, zatim vojvoda Gvozden s Đorđem Dobrojevićem, Blažom Pejašinovićem i vojvodom Radovanom (5. veljače 1644.), baron Honorius von Trauttmansdorff (10. srpnja 1644.) i grof Georg Ludwig von Schwarzenberg (23. studenog 1644.). Povijest manastira Lepavine neodvojivo je povezana s poviješću Srba u Varaždinskom generalatu, koji su se identificirali s pravoslavljem i ustrajno se odupirali vjerskoj uniji s Rimokatoličkom Crkvom. Monasi imaju udjela i u borbi lokalnog življa protiv društvenih nepravdi: 1666. stradaju u golemoj buni križevačkog velikog suca Osmokruhovića, a 1672. su zajedno s monasima iz Gomirja (ukupno njih 14) bili osuđeni na doživotno robovanje na galijama i u okovima poslani na Maltu. 24 studenog 1715. (odn. 13. studenog prema [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]) na pragu manastirske crkve je iz pušaka ubijen iguman (predstojnik) Kodrat, što je bila posljedica sporova s obližnjim unijatskim (grkokatoličkim) svećenstvom. Potkraj 1692. godine i početkom 1693. boravio je u Lepavini srpski (pećki) patrijarh Arsenije III. Čarnojević (Crnojević). Okupljao je narod i propovijedao u manastiru, te odlazio u posjete okolnim krajiškim vojvodama, što je podiglo ugled manastira, koji je – poslije predavanja manastira Marče unijatima – postao najvažniji centar pravoslavlja u tom kraju. Pravoslavci iz Varaždinskog generalata uspjeli su 1734. godine dobiti dozvolu za pravoslavnog episkopa – unijatski episkop (biskup) je za sjedište primio nedavno oduzeti manastir Marču, dok je za rezidenciju novog pravoslavnog episkopa određena Lepavina. Međutim, zbog perifernog položaja Lepavine, konačno sjedište pravoslavne episkopije postao je Severin, dok je episkopija dobila naziv Lepavinsko-severinska eparhija. U Lepavini je sahranjen prvi lepavinsko-severinski episkop Simeon (Filipović), koji je umro u istražnom zatvoru u Koprivnici, što je opet bila posljedica postupnog nametanja unije lokalnim pravoslavcima. Iako pravoslavcima život pod Marijom Terezijom nije bio lak – pravoslavlje je kraće vrijeme stavljeno i izvan zakona, a lepavisnki manastir je trebao pripasti unijatima – polovinom 18. stoljeća izgrađena je današnja manastirska crkva. Gradnju je vodio Nikola Popović, nekadašnji “protopop horvacki” i bivši paroh (župnik) Pisanice, gdje je bio podigao lijepu crkvu. Nikola se zamonašio i postao lepavinski arhimandrit (predstojnik) Nikifor. Dovršenu crkvu baroknog stila posvetio je 25. ožujka 1753. kostajničko-zrinopoljski episkop Arsenije (Teofanović), koji je gotovo stalno boravio u Severinu. Izuzetno teške trenutke je manastir proživio u vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Odmah poslije okupacije bratstvo je uhićeno i odvedeno u logor. [[Jeromonah]] Joakim (Babić) je ubijen, a ostali su monasi prognani u Srbiju. 27. listopada 1943. manastir je bombardiran, manastirske su zgrade gotovo posve razrušene, a crkva i samostanska zgrada teško su oštećeni. Crkvena je oprema bila u cjelini uništena, ali je u dijelu samostanske zgrade koji je izbjegao rušenje ostao sačuvan dio manastirske knjižnice, koji su prisvojili unijatski svećenici. == Poslije Drugog svjetskog rata == Poslije rata u manastiru živi otac Simeon (Sakulj), koji ga djelomično obnavlja i vraća otuđeno blago. Zalaganjem zagrebačko-ljubljanskog mitropolita Jovana (Pavlovića), koji je 1977. postao poglavar eparhije, manastir polako vraća nekadašnji sjaj i važnost. Veza s manastirom Hilandarom ponovno je oživjela 1984. godine dolaskom hilandarskog monaha Gavrila (Vučkovića), koji je nakon nekog vremena postao manastirski iguman i naposljetku arhimandrit. U obnovi manastira sudjelovali su Svjetsko vijeće crkava, Evangelistička mladež iz Würtemberga i vjernici Evangelističke crkve iz Stuttgarta. Zahvaljujući požrtvovnom radu oca Gavrila (Vučkovića), duhovni život je u usponu: bratstvo broji nekoliko članova, izdaje se časopis "Put, Istina i Život", a manastir je omiljeno stjecište hodočasnika ne samo iz Hrvatske, nego iz cijele Europe, pa i šire. Posjećuju ga rijeke pravoslavnih i rimokatoličkih vjernika, kao i oni koji traže odgovore na neka duhovna pitanja ili pomoć u stisci. Lepavina služi mostom u novom dijalogu ljubavi između istočne i zapadne Crkve, stare razmirice se zaboravljaju, a uspostavlja se nova atmosfera međusobnog razumijevanja i istinskog dubljeg upoznavanja. == Manastirske dragocjenosti == Manastir se ponosi čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske, koja ga i čini važnim hodočasničkim središtem. Naslikana je u kretsko-italijanskom stilu s početka 16. stoljeća. Ne zna se kako je točno dospjela u manastir, a lokalna predaja veli da je bila tu dok je manastir još bio u povojima. Jedna od znamenitosti bio je i crkveni ikonostas iz 1775., rad jednog od najboljih predstavnika ranog srpskog baroka, Jovana Četirevića-Grabovana, uništen u Drugom svjetskom ratu, a od njega su se sačuvale samo tri slike. Pored ovih, u manastiru se čuvaju i starije ikone svetog Simeona Nemanje, svetog Save i ikona Vavedenja Presvete Bogorodice, koje su izrađene u Lepavini 1647. godine. Osobitu vrijednost predstavljaju stare rukopisne i tiskane knjige. Među najstarije spadaju dva četveroevanđelja iz 13. i 14. stoljeća, od kojih je jedno srpsko-raške, a drugo makedonske redakcije, oba s lijepim inicijalima. Budući da je Lepavina služila i kao osnovna škola za stjecanje pismenosti i osnovnih znanja, ovdje su pohranjivane i mnogobrojne pisane i kopirane knjige. == Vanjske veze == * [http://manastir-lepavina.org Internetna stranica Manastira Lepavina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180224030848/http://manastir-lepavina.org/ |date=2018-02-24 }} * [http://www.manastir-lepavina.htnet.hr Starija internetna stranica Manastira Lepavina] == Izvori == [[Kategorija:Problemi]] * ''Čuda presvete Bogorodice Lepavinske''. Ur. V. Srbljan. Sokolovac: Manastir Lepavina, 2000. * Gavrilović, S. ''Iz istorije Srba u Hrvatskoj, Slavoniji i Ugarskoj: XV-XIX vek''. Beograd: Filip Višnjić, 1993. * Jovanović, M. “Jovan Četirević Grabovan,” ''Zbornik za likovne umetnosti'' 1 (1965), 199-222. * Kaser, K. ''Slobodan seljak i vojnik: povojačenje agrarnog društva u Hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini (1535-1881)''. 2 sv. Zagreb: Naprijed, 1997. * Timotijević, M., “Poštovanje Bogorodice Brnske kod Srba,” ''Saopštenja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije'', XXIX (1997), 181-191. * Kašić, D. ''Srpski manastiri u Hrvatskoj i Slavoniji''. Beograd: Srpska patrijaršija, 1971. * Krasić, V. ''Manastir Lepavina: prilog k srpskoj istoriji''. Novi Sad: Srpska štamparija dra Svetozara Miletića, 1889. * Roksandić, D. ''Srbi u Hrvatskoj: od 15. stoljeća do naših dana''. Zagreb: Vjesnik, 1991. * ''Zbornik radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj''. Zagreb: JAZU, Zavod za povijesne znanosti. 1988. {{DEFAULTSORT:Lepavina}} [[Kategorija:Srpski pravoslavni manastiri]] [[Kategorija:Manastiri Mitropolije zagrebačke]] [[Kategorija:Manastiri u Hrvatskoj]] <!-- Internacionalni linkovi --> cv9r4z08gpvtebws351gndzyn6p2e9o 0 28168 42580829 42510856 2026-04-13T21:28:37Z Expedition Summits 343462 Izmenjen zarez gde ne treba da stoji 42580829 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} {{NPOV}} {{Infokutija biografija |ime= Prof. dr Nikola Strajnić |slika=N. Strajnic.jpg |opis_slike= }} '''Nikola Strajnić''' rođen je 11. maja 1945. u Popovcu (Hrvatska). Studije Jugoslavenskih jezika i književnosti i Filozofije završio je 1969. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gde je i magistrirao, tezom o Branku Miljkoviću i doktorirao, tezom o Momčilu Nastasijeviću. Predavao je Teoriju književnosti, Estetiku i Svetsku i komparativnu književnost na univerzitetima u Osijeku, Zagrebu, Novom Sadu i Banja Luci. Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu osnovao je Katedru za komparativnu književnost 2000. godine. Bavi se izučavanjem svetskog i srpskog pesništva. Najsažetiji iskaz o svom radu dao je prilikom primanja nagrade za životno delo u obrazovno-pedagoškom i naučno-istraživačkom radu Univerziteta u Novom Sadu 2011. godine: „Put kojim idem vodi prema rasvetljavanju i tumačenju pesničkog stvaranja, koje, uz ljudsku teoriju i praksu, predstavlja temelj čovekovog postojanja./ Naime, grčka reč ποιησις znači proizvođenje umetničkih dela; a Aristotel u Metafizici njome označava i proizvođenje prirode: Ποιησις Φυσις-a. Ali ona znači i utemeljivanje čovekovog bića kao bića u istini njegovog bivstvovanja. / Dakle, pesništvo nije tek vrsta čovekovog zanimanja. Ono je autentično svedočanstvo o našem esse i našem existere./ Današnje vreme nije vreme umetnosti, a posebno pesništva. I njima preti da iščeznu iz sveta. / Kad bi se to dogodilo, čovekov opstanak na ovoj zemlji počeo bi da pusti. / Ovo što radim, mali je doprinos da do toga ne dođe.“ [[Jure Kaštelan]], hrvatski pesnik i književnik, 1984. godine napisao je tekst ''Portret Nikole Strajnića,'' u kome je dao najsažetiju i najcelovitiju ocenu Strajnićevnog rada. <nowiki>''</nowiki>Nikola Strajnić, od prvih radova i rasprava, znanost o književnosti vidi kao teorijsku disciplinu, a povijest književnosti i književna kritika ostaju izvan žarišta njegovih istraživanja, ali se ne isključuju. Ta misaona usmjerenost karakteristična je oznaka njegova znanstvenog profila. Znanstvena i stručna kritika izrekla je pozitivan sud i analitički potvrdila doseg i vrijednost njegovih teorijskih istraživanja. Strajnićevo djelo pristupačno je i poznato širem krugu kulturne javnosti. Ovdje ističemo neke od njegovih oznaka. Klasične pojmove znanost ( ''scientia'' ) i mudrost ( ''sofia, sapientia'' ), Strajnić, već na samom početku, dovodi u samostalno zacrtani kreativni suodnos. Poetika je, prema tome, i samostalna disciplina i istovremeni ''govor pjesme''. Tako znanje ( kriterij, spoznaja ) i umijeće ( metoda interpretacije ) postaju saznanje samog pjesničkog djela. Uvijek je opasno dijalektiku mišljenja pojednostavniti i svesti na zornu sliku ili na samo jednu dimenziju. Razumno utemeljena misao nije, samim time, neposredno, bez napora otkrivanja, razumljiva. Ono što je razumno tek mora postati razumljivo. Strajnić je težak i strog mislilac. Otvoren je jednako životnoj struji kritičko teorijskih istraživanja našeg stoljeća kao i samim vrelima antičke filozofije koja kreativno napaja ljudsku misao. Istovremena prisutnost Heraklita, Aristotela, Marxa i Heideggera označava kontinuitet mišljenja i „rodbinske veze“  univerzalne kulture. Poznavanje univerzalne kulture ovdje se potvrđuje u kvaliteti zaključaka a ne u kvantiteti citata i navoda. Poznavanje predmeta pretpostavka je svakog ozbiljnog znanja, što je u cjelini ovog djela obilno pokazano. Poezija je osnovna i dosljedna tema Strajnićevih istraživanja i raspravljanja od ''Poezija ili optimizam'' ( 1972 ), ''Jasike bele'' ( 1978 ) do knjige ''Vid i riječ'' ( 1984 ). On, u slobodnijem značenju, pripada krugu „nove kritike“ koja istražuje „literarnost literature“, prema Jacobsonovoj definiciji. Pojavu nove kritike odredjuje, prije svega, sama moderna poezija ( Rimbaud, Mallarme, Lautreamont, Apollinaire, Hlebnjikov, Majakovski, Breton, Kafka ), a istovremeno razvoj lingvistike  ( De Saussure ), psihoanalize i filozofije. Govor nove kritike postaje rasprava „jezika o jeziku“, njen predmet je jezik i morfologija književnog djela. Susret kritičara i pjesme za Strajnića je uvijek kreativan čin koji ostvaruje poseban oblik interpretacije, to je otvoreni razgovor između razmišljanja i pjevanja. To gledanje dodiruje se s Heideggerovom težnjom: „Svako objašnjenje mora crpsti ne samo iz teksta već neopaženo mora dodati nešto svoga.”( ''Holzwege'' ). Takav odnos dolazi do punog izraza u knjizi ''Vid i riječ''. Ona raspravlja o tekstovima hrvatskih i srpskih pjesnika novoga razdoblja naše književnosti. Kao cjelina, i kao svaka od sedam studija posebno, otkriva samostalni vidokrug književne znanosti. Središno pitanje tih studija nije interpretacija sadržaja ( ''što'' pjesma kaže ) nego približavanje razlogu ( ''zašto'' pjesma ) i postojanju samostalnog jezičkog organizma ( ''kako'' pjesma ). Iz tako jasno zacrtanih temelja i polazišta kristalizira se perspektiva znanstvene poetike kao teorije i književne estetike. Tajnu ili zagonetku pjesme Strajnić ne zatvara u konstrukciju poetike nego predaje otvorenosti mišljenja. I upravo je ta otvorenost, ta živa upitanost ono dragocjeno „nešto svoga“, koje se ne može oponašati. Temeljno načelo da „pjesma nije govor o nečemu: ona je govor nečega“, provedeno je implicitno i eksplicitno kroz ove Strajnićeve studije. Izuzetnost i samostalnost znanstveno utemeljene Strajnićeve poetike izražava se u odnosu na tekst. Njegov interpretativni postupak sastoji se u tome da skida nataložene slojeve privida i omogućava da sakrivena ili zatamnjena svjetlost riječi sama iznova svijetli i sama vidi. A to je dragocjeni prilog i samostalno poglavlje i kreativni smjer u književnoj teoriji. Nikola Strajnić i sam je pjesnik. Ta činjenica što je i sam stvaralac u punom je suglasju sa znanstvenim pristupom književnosti. Individualno iskustvo daje mu sigurnost poniranja u tajnu stvaranja a pisanoj riječi i rečenici daje strogu i mudru sažetost izraza. Po tim oznakama znanstveni, kritički i stručni radovi Nikole Strajnića postali su prisutni, nezaobilazni i djelujući dio suvremene književno teorijske misli.” (akademik Jure Kaštelan) Strajnić je do sada objavio preko trideset knjiga studija, ogleda, poezije. Za naučni, književni i kulturni rad dobio je nekoliko visokih međunarodnih i domaćih priznanja I nagrada. Prevođen je na engleski, poljski, slovenački, nemački, rumunski, bugarski i ruski. Predsednik je Društva književnika Vojvodine. Živi u Sremskim Karlovcima. == Bibliografija == '''Studije i ogledi''': * ''Poezija ili optimizam'' ( studija o Branku Miljkoviću ), Osijek, 1972. * ''„Jasike bele“'' ( studija o Momčilu Nastasijeviću ), Beograd, 1978. * ''Vid i riječ'' ( studije ), Osijek, 1984. * ''Haire'' ( eseji ), Čakovec, l991. * ''Zamah i mirovanje'' ( eseji o pesništvu Jovana Zivlaka ), Sremski Karlovci, 1993. * ''Preko'' ( studija o Novalisovim ''Himnama noći'' ), Sremski Karlovci, 1993. * ''Anđeoski pesnik Rajner Marija Rilke'' ( ogledi o Devinskim elegijama R.M. Rilkea ), Novi Sad, 1995. * ''Stari grčki liričari'' ( ogledi ), Novi Sad, 1999 i Sremski Karlovci,  2001. * ''Karlovački eseji'', Novi Sad, 1999. * ''Milić od Mačve'' ( monografija ), Banja Luka – Beograd, 2001. * ''Na gozbi kod boga'' ( studije ), Novi Sad, 2002. * ''Tri dijaloga'', Novi Sad, 2002. * ''Umetnost kao publika'' ( dijalozi ), Banja Luka, 2004. * ''Ogledi iz klasične književnosti'', Sremski Karlovci, 2004. * ''Približavanje prozračnom'' ( eseji ), Novi Sad, 2006. * ''U sažetom obliku'' ( studije i ogledi ), Novi Sad, 2006. * ''Vidljivo i nevidljivo'' ( eseji o pesništvu Jovana Zivlaka ), Sremski Karlovci – Bačka Palanka, 2007. * ''Ogledi'', Bačka Palanka, 2009. * ''Jezik anđela'' ( eseji ), Bačka Palanka, 2012. * ''Oči i jezik'' ( ogledi i kritike ), Novi Sad, 2015. * ''Ispovest anđela'' ( eseji ), Novi Sad, 2015. '''Poezija''': * ''Zvjezdani sati'' ( pesme ), Osijek, 1975. * ''Oči zemne'' ( pesme ), Osijek, 1981. * ''Pepeo svoj razdajem'' ( pesme ), Osijek, 1982. * ''Vožnja u krug'' ( pesme ), Osijek, 1990. ''Pesme'', Novi Sad, 1993. * ''Karlovačke pesme'', Sremski Karlovci, 1994. * ''Srce pčele'' ( pesme ), Novi Sad, 2000. * ''Plavi dah šume'' ( izabrane i nove pesme ), Banja Luka, 2004. * ''Šumska kuća'' ( pesme ), Novi Sad, 2007. * ''Antologija svetskog  pesništva'' ( sastavio N.S), Novi Sad, 2004. * ''Antologija svetskog pesništva'' , I-II ( sastavio N.S), Novi Sad, 2007. * ''Horacijeva koža'' ( pesme ), Novi Sad,2010. * ''Pre sirene'' ( pesme ), Vršac, 2011. * ''Srce pčele'' ( izabrane pesme ), Novi Sad, 2013. * ''Paučina'' ( pesme ), Novi Sad, 2014. == Nagrade i priznanja == * Orden za izuzetno delo Ministarstva prosvete NR Mađarske (1983) * Orden rada sa srebrnim vencem Predsedništva SFR Jugoslavije (1984) * Plaketa Visoke nastavničke škole u Pečuju, NR Mađarska (1984) * Plaketa Pedagoškog fakulteta u Osijeku (1988) * Nagrada za književno delo „Petar Kočić“, Republika Srpska, Banja Luka (2010) * Nagrada Društva književnika Vojvodine za knjigu godine (2010) * Nagrada za životno delo Univerziteta u Novom Sadu (2011) * Nagrada Udruženja pisaca Bugarske „Početna Gramota“ (2014) == Vanjske veze == * [http://novisadrs.wixsite.com/nikolastrajnic Oficijelni sajt Nikole Strajnića] * [http://www.ff.ns.ac.yu/fakultet/ljudi/fakultet_odseci_komparativna_knizevnost_nikola_strajnic.html Filozofski fakultet, Novi Sad: Nikola Strajnić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080930235356/http://www.ff.ns.ac.yu/fakultet/ljudi/fakultet_odseci_komparativna_knizevnost_nikola_strajnic.html |date=2008-09-30 }} * [https://www.worldcat.org/search?qt=worldcat_org_bks&q=nikola+strajnic&fq=dt%3Abks WorldCat/Nikola Strajnić] {{Lifetime|1945||Strajnić, Nikola}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Srpski pedagozi]] [[Kategorija:Biografije, Popovac]] fgrrb2ajueu8lkpvrivrozjv3e6rr8z 0 30648 42580844 42576347 2026-04-14T01:25:11Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/Smikanzee|Smikanzee]] ([[User talk:Smikanzee|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]] 42445099 wikitext text/x-wiki '''Centralna banka''' je definisana kao emisiona ustanova monetarnog sistema, odgovorna za monetarnu politiku. Historijski centralna banka i svi njeni poslovi su bili pod potpunom kontrolom države,ali u skladu s [[Neoliberalizam|neoliberalnom ideologijom]] pojavila se tendencija davanja ovoj ustanovi sve veće i veće samostalnosti od države. Osnovni uspeh ta ideologija uz punu podršku [[Svjetska banka|Svetske banke]] i [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] će ostvariti krajem 20 veka kada centralne banke u zapadnoj evropi (primjer:u Velikoj Britanije tek 1997. godine) i [[Sjedinjene Američke Države|SADu]] dobivaju samostalnost u odnosu na državni aparat. Centralna banka može da obezbedi ostvarivanje svojih funkcija uz pomoć instrumenata monetarno-kreditnog regulisanja, u koje spadaju: eskontna stopa, obavezna rezerva, utvrđivanje minimalne rezerve likvidnosti, kupovina i prodaja hartija od vrednosti, učešće u deviznim transakcijama, ograničenje plasmana, i slično. == Uloga Centralne banke == === Emisija novčanica, novca i kredita === Centralna banka vrši emisionu funkciju. Ona preko svojih specijalizovanih institucija emituje gotov novac. Centralna banka emituje i primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama ili od njih kupuje nedospela potraživanja. Na ovaj način Centralna banka održava potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu kamatnih stopa na [[finansijska tržišta|finansijskim tržištima]]. === Sprovođenje mera kreditno-monetarne politike === Monetarnom politikom obezbeđuje se optimalan odnos količine novca u opticaju i kvantitativnog karaktera društvenog proizvoda u okviru jedne nacionalne privrede. Ona se svodi na aktivnosti centralne banke koje se odnose na emisiju i povlačenje novca iz opticaja u cilju obezbeđenja adekvatne količine novca u nekoj nacionalnoj privredi. U okviru ostvarivanja mera kreditno-monetarne politike, centralna banka ima nekoliko instrumenata: * '''ekontna politika''', koja se sastoji u određivanju visine eskontnih stopa i uslova za odobravanje kredita (visina kredita, rok trajanja i slično); * '''operacije na otvorenom tržištu''', koje se sastoje u kupovini ili prodaji različitih [[hartije od vrednosti|hartija od vrednosti]], čime se ostvaruju određeni ciljevi kreditno-monetarne politike. Centralna banka vrši kupovinu hartiju od vrednosti, kada želi da poveća likvidnost [[banke|banaka]] i njihov kreditni potencijal. Ovo se dešava u slučaju realizacije kreditno-monetarne politike, kada je cilj da se poveća nivo novčane mase. U slučaju restriktivne kreditno-monetarne politike, centralna banka vrši prodaju hartija od vrednosti, čime smanjuje količinu novca u opticaju i kreditni potencijal poslovnih banaka; * '''politika obaveznih rezervi''', kojom centralna banka ostvaruje ciljeve kreditno-monetarne politike preko kontrole visine kreditnog potencijala. Ova mera značajna je i za kontrolu bankarskog sistema i održavanje likvidnosti banaka. Suština ove mere sastoji se u utvrđivanju osnovice i stope izdvajanja banaka iz svog depozitnog potencijala u korist obaveznih rezervi kod centralne banke. U slučaju restriktivne kreditno-monetarne politike povećava se stopa obaveznih rezervi, čime se povlači deo novca i smanjuje kreditni potencijal banaka, i * '''politika aktiviranja i deaktiviranja depozita''', čime se takođe, reguliše nivo novčane mase. Aktiviranje depozita znači ukidanje ograničenja za njihovo slobodno korišćenje. Obrnuto, dezaktiviranje depozita znači njihovo povlačenje u smislu uvođenja različitih ograničenja u korišćenju slobodnih sredstava. === Održavanje spoljne likvidnosti === U okviru ove funkcije centralna banka se angažuje na ostvarenju ciljeva devizne politike, kao što su: obezbeđenje međunarodne likvidnosti zemlje, održavanje stabilnosti deviznog kursa, nesmetano obavljanje platnog prometa, održavanje ravnoteže platnog bilansa, otplata dugova, praćenje i kontrola obavljanja poslova sa inostranstvom, i slično. === Obavljanje određenih poslova na račun države === Centralna banka za račun države obavlja različitne kreditne i fiskalne poslove, u kom smislu se zakonom propisuju njena ovlašćenja. === Druge funkcije === * kontrola rada [[banke|banaka]] i drugih [[finansijske institucije|finansijskih institucija]]; * pružanje pomoći pri održavanju likvidnosti ostalih učesnika na [[finansijska tržišta|finansijskim tržištima]]; * vođenje politike selektivnog kreditiranja određenih segmenata privredne aktivnosti; * vođenje ''zlatne politike'', odnosno vođenje poslova održavanja i kontrole rezervi plemenitih metala, itd. == Povezano == * [[Lista centralnih banaka]] * [[Narodna banka Srbije]] {{Commonscat|Central banks}} [[Kategorija:Centralne banke| ]] [[Kategorija:Banke]] [[Kategorija:Država|Banka]] sgc8fb4nww51idgsum85dinactg76ec 14 36940 42580860 9054167 2026-04-14T08:09:25Z Vipz 151311 dodana kategorija [[:Kategorija:Autorsko pravo na Wikipediji|Autorsko pravo na Wikipediji]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42580860 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Wikipedijine slike]] [[Kategorija:Autorsko pravo na Wikipediji]] jdl251cjrf2aco4rg1nsgelwkid6dms 0 68767 42580801 20263796 2026-04-13T19:05:59Z ~2026-22956-08 343436 42580801 wikitext text/x-wiki '''Abelova grupa''' ili '''komutativna grupa''' je u [[matematika|matematici]] [[grupa (matematika)|grupa]] (''G'', * ), gde je ''a'' * ''b'' = ''b'' * ''a'' za svako ''a'' i ''b'' iz ''G''. Drugim rečima, ''redosled'' kojim se binarna operacija sprovodi nije bitan. Ovakve grupe je generalno lakše razumeti, iako su beskonačne Abelove grupe i dalje tema istraživanja. Grupe koje nisu komutativne se nazivaju ''ne-Abelove'' (ili ''nekomutativne''). Abelove grupe su dobile ime po norveškom matematičaru [[Nils Abel|Nilsu Abelu]]. == Notacija == Operacije u Abelovoj grupi mogu biti zapisane ''aditivno'' ili ''multiplikativno''. {| class="wikitable" |- ! Konvencija ! Operacija ! Neutral ! Stepeni ! Inverz ! [[Direktna suma]]/proizvod |- ! Aditivna | ''x'' + ''y'' || 0 || ''nx'' || &minus;''x'' || ''G'' &oplus; ''H'' |- ! Multiplikativna | ''x'' * ''y'' ili ''xy'' || ''e'' ili 1 | ''x''^''n'' | ''x''^&minus;1 || ''G'' &times; ''H'' |} Multiplikativna notacija je uobičajena notacija u teoriji grupa, dok se aditivna notacija obično koristi za [[modulo (matematika)|module]]. Kada se Abelove grupe proučavaju odvojeno od drugih grupa, obično se koristi aditivna notacija. == Primeri == Svaka [[ciklična grupa]] ''G'' je Abelova, jer ako su ''x'', ''y'' iz ''G'', onda ''xy'' = ''a''^''m''''a''^''n'' = ''a''^{''m'' + ''n''} = ''a''^{''n'' + ''m''} = ''a''^''n''''a''^''m'' = ''yx''. Tako, na primer, skup [[ceo broj|celih brojeva]], '''Z''', čini Abelovu grupu u odnosu na sabiranje, kao i [[modularna aritmetika|celi brojevi po modulu ''n'']], '''Z'''/''n'''''Z'''. Svaki [[prsten (matematika)|prsten]] je po definiciji Abelova grupa u odnosu na svoju operaciju sabiranja. U [[komutativni prsten|komutativnom prstenu]] invertibilni elementi čine Abelovu [[multiplikativna grupa|multiplikativnu grupu]]. Skup [[Realan broj|realnih brojeva]] je Abelova grupa u odnosu na sabiranje, dok realni brojevi bez nule čine Abelovu grupu u odnosu na množenje. [[Matrica (matematika)|Matrice]] formata ''n''&nbsp;&times;&nbsp;''n'', čak i invertibilne matrice, ne grade za ''n''&nbsp;>&nbsp;1 Abelove grupe u odnosu na množenje, jer množenje matrica u opštem nije komutativno. == Tablica množenja == Kako bismo proverili da je [[konačna grupa]] Abelova, možemo konstruisati tabelu (matricu), poznatu kao [[Kejlijeva tabela|Kejlijevu tabelu]], sličnu [[tablica množenja|tablici množenja]]. Ako je grupa ''G'' = {''g''₁ = ''e'', ''g''₂, ..., ''g''_''n''} pod operacijom &sdot;, (''i'', ''j'')-ti član tabele sadrži proizvod ''g''_''i'' &sdot; ''g''_''j''. Grupa je Abelova [[Ekvivalencija|akko]] je ova tabela simetrična u odnosu na glavnu dijagonalu (tj. ako je matrica [[simetrična matrica|simetrična]]). Ovo je tačno, jer je grupa Abelova ako i samo ako je ''g''_''i'' &sdot; ''g''_''j'' = ''g''_''j'' &sdot; ''g''_''i'' za sve ''i'', ''j'', dakle da (''i'', ''j'')-ti član tabele treba biti jednak (''j'', ''i'')-tom članu. == Svojstva == Ako je ''n'' [[prirodan broj]] i ''x'' je element Abelove grupe ''G'' zapisane aditivno, onda se ''nx'' može definisati kao ''x'' + ''x'' + ... + ''x'' (''n'' sabiraka) i (&minus;''n'')''x'' = &minus;(''nx''). Na ovaj način, ''G'' postaje [[modul nad prstenom|modul]] nad [[prsten (matematika)|prstenom]] '''Z''' celih brojeva. Zapravo, na ovaj način se moduli nad '''Z''' mogu identifikovati sa Abelovim grupama. Teoreme o Abelovim grupama (tj. modulima nad [[glavnoidealski domen|glavnoidealskim domenom]] '''Z''') se često mogu uopštiti na teoreme o modulima nad proizvoljnim glavnoidealskim domenom. Tipičan i važan primer je klasifikacija konačno generisanih Abelovih grupa. Ako ''f'', ''g'' : ''G'' &nbsp;&rarr;&nbsp; ''H'' su dva [[homomorfizam grupa|homomorfizma grupa]] između grupa, pri čemu je ''H'' Abelova grupa, tada je njihov zbir ''f'' + ''g'', definisan kao (''f'' + ''g'')(''x'') = ''f''(''x'') + ''g''(''x''), takođe homomorfizam. (Ovo nije tačno ako je ''H'' ne-Abelova grupa). Unekoliko srodno [[dimenzija vektorskog prostora|dimenziji]] [[vektorski prostor|vektorskih prostora]], svaka Abelova grupa ima ''[[rang Abelove grupe|rang]]''. On se definiše kao [[kardinalan broj|kardinalnost]] najvećeg skupa [[linearna nezavisnost|linearno nezavisnih]] elemenata grupe. Celi brojevi i [[racionalan broj|racionalni brojevi]] imaju rang jedan, kao i svaka podgrupa racionalnih brojeva. Dok su ''netorzione'' Abelove grupe ranga jedan dobro izučene, čak i Abelove grupe konačnog ranga nisu dobro proučene. Abelove grupe beskonačnog ranga mogu imati veoma složenu strukturu, i još uvek postoji puno otvorenih pitanja, često blisko vezanih za pitanja [[teorija skupova|teorije skupova]]. == Konačne Abelove grupe == '''Strukturna teorema za konačne Abelove grupe''' kaže da svaka konačna Abelova grupa može biti izražena kao direktna suma cikličnih podgrupa čiji su redovi stepeni prostih brojeva. Ovo je poseban slučaj [[strukturna teorema za konačno generisane Abelove grupe|strukturne teoreme za konačno generisane Abelove grupe]] u rangu 0. (Konačno generisane Abelove grupa ranga 0, odnosno čisto [[torzija (teorija grupa)|torzione]], su upravo konačne grupe.) Na primer, '''Z'''/15'''Z''' = '''Z'''/15 se može izraziti kao direktna suma dve cikličke podgrupe reda 3 i 5: '''Z'''/15 = {0, 5, 10} &oplus; {0, 3, 6, 9, 12}. Isto se može reći za svaku Abelovu grupu reda 15, što dovodi do izuzetnog zaključka da su sve Abelove grupe reda 15 [[izomorfizam grupa|izomorfne]]. Kao još jedan primer, svaka Abelova grupa reda 8 je izomorfna ili '''Z'''/8 (npr. grupa celih brojeva od 0 do 7 u odnosu na sabiranje po modulu 8), '''Z'''/4 &nbsp;&oplus;&nbsp;'''Z'''/2 (npr. grupa neparnih celih brojeva od 1 do 15 u odnosu na množenje po modulu 16), ili '''Z'''/2 &nbsp;&oplus;&nbsp; '''Z'''/2 &nbsp;&oplus;&nbsp; '''Z'''/2 (npr. grupa [[uređeni par|uređenih trojki]] celih brojeva u odnosu na počlano sabiranje po modulu 2). '''Z'''_''mn'' je izomorfno direktnom proizvodu '''Z'''_''m'' i '''Z'''_''n'' ako i samo ako su ''m'' i ''n'' uzajamno prosti. Ovde '''Z'''_''n''&nbsp;&cong;&nbsp;'''Z'''/''n'''''Z''' označava cikličnu grupu reda ''n''. Prema strukturnoj teoremi i prethodnoj primedbi, bilo koju konačnu Abelovu grupu ''G'' možemo da zapišemo kao direktnu sumu oblika :<math>G=G_1\oplus G_2\oplus\cdots\oplus G_u\cong\mathbb{Z}_{k_1} \oplus \mathbb{Z}_{k_2} \cdots \oplus \mathbb{Z}_{k_u}</math> na dva načina: * gde su brojevi ''k''₁,...,''k''_''u'' (redovi podgrupa ''G''_''i'') stepeni prostih brojeva * gde ''k''₁ deli ''k''₂, koje deli ''k''₃ i tako dalje do ''k''_''u''. U svakom od njih brojevi ''k''₁,...,''k''_''u'' su jednoznačno određeni (u prvom do na redosled). Koristi se jedan ili drugi zapis već kako je pogodno za dati problem. Na primer: * Postoji, do na izomorfizam, tačno jedna Abelova grupa reda 6, naime '''Z'''₂&nbsp;&oplus;&nbsp;'''Z'''₃, odnosno '''Z'''₆. Slično, svaka Abelova grupa reda 10 je izomorfna '''Z'''₂&nbsp;&oplus;&nbsp;'''Z'''₅, odnosno '''Z'''₁₀. * Abelova grupa reda 12&nbsp;=&nbsp;2&nbsp;&#183;&nbsp;2&nbsp;&#183;&nbsp;3 može biti izomorfna '''Z'''₄&nbsp;&oplus;&nbsp;'''Z'''₃, odnosno '''Z'''₁₂, ili može biti izomorfna '''Z'''₂&nbsp;&oplus;&nbsp;'''Z'''₂&nbsp;&oplus;&nbsp;'''Z'''₃, odnosno '''Z'''₂&nbsp;&oplus;&nbsp;'''Z'''₆. Pritom ova dva tipa grupe ''nisu'' izomorfna među sobom (ovo je iskaz o jednoznačnosti u sturkturnoj teoremi), na primer zato što prva od njih sadrži elemente reda 4, a druga ne. === Automorfizmi konačnih Abelovih grupa === Strukturna teorema se može primeniti da se prebroje (i ponekad odrede) automorfizmi date konačne Abelove grupe ''G''. Da bi se ovo uradilo, koristi se činjenica (čiji dokaz ovde neće biti iznet) da, ako je grupa ''G'' direktna suma svojih dveju podgrupa ''H'' &oplus; ''K'' uzajamno prostih redova, tada Aut(''H'' &oplus; ''K'') &cong; Aut(''H'') &oplus; Aut(''K''). Uz ovo, strukturna teorema pokazuje da kako bi se izračunali automorfizmi grupe ''G'', dovoljno je da se izračunaju automorfizmi grupe [[Teoreme Silova|Silovljevih]] ''p''-podgrupa odvojeno (to jest, svih cikličnih podgrupa reda stepena ''p''). Fiksirajmo prost broj ''p'' i pretpostavimo da su eksponenti ''e''_''i'' cikličnih faktora raspoređeni u rastućem redosledu: :''e''₁ &le; ''e''₂ &le; &hellip; &le; ''e''_''n'' za neko ''n'' > 0. Jedan specijalan slučaj je kada je ''n'' = 1, tako da postoji samo jedan ciklični faktor u Silovljevoj ''p''-podgrupi ''P''. U ovom slučaju se može koristiti jednostavna teorija automorfizama konačne ciklične grupe. Naime, automorfizam je jednoznačno određen dejstvom na jedan fiksni generator grupe, koji može preslikati u bilo koji od generatora grupe, i samo njih. Prema tome je u ovom slučaju :|Aut(''P'')| = ''p''^''e'' &minus; ''p''^{''e''&minus;1}. Još jedan specijalan slučaj je kada je ''n'' proizvoljno, ali ''e''_''i'' = 1 za 1 &le; ''i'' &le; ''n''. U ovom slučaju, ''P'' je izomorfno grupi oblika :'''Z'''_''p'' &oplus; &hellip; &oplus; '''Z'''_''p'', pa se elementi ove podgrupe mogu posmatrati kao da sačinjavaju vektorski prostor dimenzije ''n'' nad [[konačno polje|konačnim poljem]] od ''p'' elemenata '''F'''_''p''. Automorfizmi ove podgrupe su stoga dati invertibilnim linearnim transformacijama, pa :Aut(''P'') &cong; GL(''n'', '''F'''_''p''), za šta jednostavan [[argument brojenjem]] pokazuje da je reda :|Aut(''P'')| = (''p''^''n'' &minus; 1) &hellip; (''p''^''n'' &minus; ''p''^{''n''&minus;1}). U najopštijem slučaju, gde su ''e''_''i'' i ''n'' proizvoljni, automorfizam grupe je teže odrediti. Poznato je, međutim, da ako se definiše :''d''_''k'' = max{r | ''e''_''r'' = ''e''_''k''} i :''c''_''k'' = min{r | ''e''_''r'' = ''e''_''k''}, tako da posebno imamo ''d''_''k'' &ge; ''k'' &ge; ''c''_''k'', tada je :<math>|\mathrm{Aut}(P)| = \left(\prod_{k=1}^n{p^{d_k} - p^{k-1}}\right)\left(\prod_{j=1}^n{(p^{e_j})^{n-d_j}}\right)\left(\prod_{i=1}^n{(p^{e_i-1})^{n-c_i+1}}\right).</math> Ovo daje redove iz prethodnih primera kao specijalne slučajeve. == Spisak malih Abelovih grupa == Sledi tabela malih Abelovih grupa. Imati u vidu da na primer "3 &times; Z₂" znači da postoje 3 podgrupe tipa Z₂, dok na drugim mestima krstić predsatvlja [[direktan proizvod]]. {| class="wikitable" |----- ! Red ! Grupa ! Podgrupe ! Svojstva ! Ciklični graf |----- ! 1 | '''trivijalna grupa'''<br /> = Z₁ = ''S''₁ = ''A''₂ | - | razna svojstva važe trivijalno | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC1.png|center]] |----- ! 2 | Z₂ = ''S''₂ = Dih₁ | - | jednostavna, najmanja netrivijalna grupa | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC2.png|center]] |----- ! 3 | Z₃ = ''A''₃ || - | jednostavna | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC3.png|center]] |----- ! rowspan="2" | 4 | Z₄ || Z₂ || &nbsp;&nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC4.png|center]] |----- | [[Klajnova četvorna grupa|Klajnova 4-grupa]] = Z₂ ² = Dih₂ | 3 &times; Z₂ || najmanja neciklična grupa | [[Datoteka:GroupDiagramMiniD4.png|center]] |----- ! 5 | Z₅ || - || prosta | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC5.png|center]] |----- ! 6 | Z₆ = Z₃ × Z₂ | Z₃, Z₂ || &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC6.png|center]] |----- ! 7 | Z₇ || - || prosta | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC7.png|center]] |----- ! rowspan="3" | 8 | Z₈ || Z₄, Z₂ | &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC8.png|center]] |----- | Z₄ &times;Z₂ | 2 &times; Z₄, Z₂², 3 &times;Z₂ | &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC2C4.png|center]] |----- | Z₂ ³ || 7 &times; Z₂²</sub>, 7 &times; Z₂ | ne-neutralni elementi odgovaraju tačkama u [[Fanoova ravan|Fanoovoj ravni]] | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC2x3.png|center]] |----- ! rowspan="2" | 9 | Z₉ || Z₃ || &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC9.png|center]] |----- | Z₃ &times; Z₃ | 4 &times; Z₃ || &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC3x2.png|center]] |----- ! 10 | Z₁₀ = Z₅ &times; Z₂ | Z₅, Z₂ || &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC10.png|center]] |----- ! 11 | Z₁₁ || - || prosta | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC11.png|center]] |----- ! rowspan="2" | 12 | Z₁₂ = Z₄ &times; Z₃ | Z₆, Z₄, Z₃, Z₂ | &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC12.png|center]] |----- | Z₆ &times; Z₂ = Z₃ &times; Z₂ &times; Z₂ = Z₃ &times; Z₂² | 2 &times; Z₆, Z₃, 3 &times; Z₂ | &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC2C6.png|center]] |----- ! 13 | Z₁₃ || - || prosta | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC13.png|center]] |----- ! 14 | Z₁₄ = Z₇ &times; Z₂ | Z₇, Z₂ || &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC14.png|center]] |----- ! 15 | Z₁₅ = Z₅ &times; Z₃ | Z₅, Z₃ || &nbsp; | [[Datoteka:GroupDiagramMiniC15.png|center]] |----- ! rowspan="5" | 16 {{grupe 16a|}} |} [[Kategorija:Algebra]] [[Kategorija:Apstraktna algebra]] [[Kategorija:Teorija grupa]] a0uourxh8favf3ueyo1tbvwr77jb1gg 10 69056 42580805 42579016 2026-04-13T19:41:34Z Ekvatarina 270952 42580805 wikitext text/x-wiki <!--DO NOT UPDATE BEFORE OFFICIAL RANKINGS ARE PUBLISHED!--> {{Navbox with columns | name = Top 10 tenisera i teniserki | title = Prvih 10 tenisera i teniserki na svijetu (ažurirano 13. aprila 2026.) | titlestyle = background:#f5ebda; color:black; | belowstyle = background:#f2e7d3; color:black; | state = <includeonly>{{{state|collapsed}}}</includeonly> | colstyle = text-align:left; | colwidth = 25% | col1header = [[ATP ljestvica|ATP singlovi]] | col1headerstyle = background:#f3f3f3; color:black; | col2header = [[ATP ljestvica|ATP parovi]] | col2headerstyle = background:#f3f3f3; color:black; | col3header = [[WTA ljestvica|WTA singlovi]] | col3headerstyle = background:#f3f3f3; color:black; | col4header = [[WTA ljestvica|WTA parovi]] | col4headerstyle = background:#f3f3f3; color:black; | col1 = <div style="display: table; width: 100%"><div style="display: table-row"><div style="display: table-cell; {{#if:{{{atpsingles|{{{atpsinglovi|}}}}}}|background: #ffc}}"> #{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]] #{{flagicon|ESP}} [[Carlos Alcaraz]] #{{flagicon|GER}} [[Alexander Zverev]] #{{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] #{{flagicon|CAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] #{{flagicon|USA}} [[Ben Shelton]] #{{flagicon|AUS}} [[Alex de Minaur]] #{{flagicon|USA}} [[Taylor Fritz]] #{{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] #{{flagicon image|Blank flag.svg|border=0}} [[Danil Medvedev]] <!-- #{{flagicon|KAZ}} [[Aleksandar Bubljik]] #{{flagicon|NOR}} [[Casper Ruud]] --> </div></div></div> | col2 = <div style="display: table; width: 100%"><div style="display: table-row"><div style="display: table-cell; {{#if:{{{atpdoubles|{{{atpparovi|}}}}}}|background: #ffc}}"> <ol> <li value="1">{{flagicon|GBR}} [[Neal Skupski]] <li value="2">{{flagicon|ARG}} [[Horacio Zeballos]] <li value="3">{{flagicon|ESP}} [[Marcel Granollers]] <li value="4">{{flagicon|GBR}} [[Lloyd Glasspool]] <li value="5">{{flagicon|GBR}} [[Julian Cash]] <li value="6">{{flagicon|FIN}} [[Harri Heliövaara]] <li value="6">{{flagicon|GBR}} [[Henry Patten]] <li value="8">{{flagicon|GBR}} [[Joe Salisbury]] <li value="9">{{flagicon|ESA}} [[Marcelo Arévalo]] <li value="9">{{flagicon|CRO}} [[Mate Pavić]] <!-- <li value="11">{{flagicon|USA}} [[Christian Harrison]] <li value="12">{{flagicon|GER}} [[Kevin Krawietz]] <li value="12">{{flagicon|GER}} [[Tim Pütz]] --> </ol> </div></div></div> | col3 = <div style="display: table; width: 100%"><div style="display: table-row"><div style="display: table-cell; {{#if:{{{wtasingles|{{{wtasinglovi|}}}}}}|background: #ffc}}"> #{{flagicon image|Blank flag.svg|border=0}} [[Arina Sabaljenka]] #{{flagicon|KAZ}} [[Jelena Ribakina]] #{{flagicon|USA}} [[Coco Gauff]] #{{flagicon|POL}} [[Iga Świątek]] #{{flagicon|USA}} [[Jessica Pegula]] #{{flagicon|USA}} [[Amanda Anisimova]] #{{flagicon|UKR}} [[Elina Svitoljina]] #{{flagicon|ITA}} [[Jasmine Paolini]] #{{flagicon image|Blank flag.svg|border=0}} [[Mira Andrejeva]] #{{flagicon|CAN}} [[Victoria Mboko]] <!-- #{{flagicon|SUI}} [[Belinda Bencic]] #{{flagicon|CZE} [[Karolina Muchova]] #{{flagicon image|Blank flag.svg|border=0}} [[Jekaterina Aleksandrova]] --> </div></div></div> | col4 = <div style="display: table; width: 100%"><div style="display: table-row"><div style="display: table-cell; {{#if:{{{wtadoubles|{{{wtaparovi|}}}}}}|background: #ffc}}"> <ol> <li value="1">{{flagicon|BEL}} [[Elise Mertens]] <li value="2">{{flagicon|CZE}} [[Kateřina Siniaková]] <li value="3">{{flagicon|ITA}} [[Jasmine Paolini]] <li value="3">{{flagicon|ITA}} [[Sara Errani]] <li value="5">{{flagicon|USA}} [[Taylor Townsend]] <li value="6">{{flagicon|CAN}} [[Gabriela Dabrowski]] <li value="7">{{flagicon|KAZ}} [[Ana Danilina]] <li value="8">{{flagicon|SRB}} [[Aleksandra Krunić]] <li value="9">{{flagicon image|Blank flag.svg|border=0}} [[Veronika Kudermetova]] <li value="10">{{flagicon|BRA}} [[Luisa Stefani]] <!-- <li value="12">{{flagicon|CHN}} [[Shuai Zhang]] <li value="11">{{flagicon|NZL}} [[Erin Routliffe]] --> </ol> </div></div></div> | below= }}<noinclude> {{Squad maintenance}} {{documentation}}<!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> i5f2kt09e0at5dmmmyj266umg4mhoq0 0 69482 42580799 41891215 2026-04-13T18:47:30Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Caravaggio 035.jpg]] → [[File:Caravaggio-Nativity(1600).jpg]] → File replacement: Updating from an old version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 42580799 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Giorgione - Adoration of the Shepherds - National Gallery of Art.jpg|250px|thumb|[[Giorgione]]: Isusovo rođenje]][[Datoteka:NativitySceneCharlesPoerson.JPG|200px|desno|thumb|Charles Poerson: Isusovo rođenje, 1667.]] '''Isusovo rođenje''' odnosi se na rođenje [[Isus|Isusa Hrista]], koje je opisano u [[Biblija|Bibliji]] i povijesnim spisima. Slavi se na blagdan [[Božić]]. Kršćani vjeruju, da je Isus obećani [[Mesija]], koji se rodio i postao čovjekom, da otkupi ljude od [[grijeh]]a, iskaže im svoju [[ljubav]] i [[milosrđe]]. Isusovo rođenje opisano je u [[Evanđelje po Luki|Evanđeljima po Luki]] i [[Evanđelje po Mateju|Mateju]]. U ostala dva Evanđelja se ne spominje. U [[Stari zavjet|Starome zavjetu]] proroci su navijestili rođenje Mesije, koji će otkupiti ljude od grijeha. Novi zavjet donosi ispunjenje proročanstva. [[Isus]]a, Božjeg Sina, rodila je [[Djevica Marija]], uz pomoć svoga zaručnika [[Sveti Josip|Josipa]] u gradu [[Betlehem]]u. Oko devet mjeseci prije, začela ga je po Duhu Svetome. Car [[August]] zapovijedio je popisivanje stanovništva. Josip i trudna Marija krenuli su na put iz njihovog grada Nazareta u Betlehem, gdje je bio popis stanovništva za njih, jer je Josip bio iz roda kralja Davida. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima te su na posljetku završili u staji, okruženi domaćim životinjama, gdje se Isus rodio. [[Anđeo|Anđeli]] su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su prvi vidjeli dijete. Poslije je [[betlehemska zvijezda|zvijezda repatica]] dovela [[sveta tri kralja]] do Isusa. Pastiri su predstavnici puka, a sveta tri kralja plemstva, jer se Isus rodio za sve ljude. Isusovo rođenje slavi se [[25. prosinca]] u zapadnom kršćanstvu, a [[6.|6. siječnja]]/[[7. siječnja]] u istočnom kršćanstvu, kada su Božić slavili i prvi kršćani sve do [[4. stoljeće|4. stoljeća]]. U Bibliji nije naveden datum Isusova rođenja. U Evanđelju po Mateju piše, da je Isus rođen za vrijeme [[Herod I. Veliki|Herodove]] vladavine, koji je umro 4. godine prije nove ere. == Grijeh prvih ljudi i iščekivanje Isusova rođenja == [[Datoteka:Accademia - St John the Baptist by Titian Cat314.jpg|200px|desno|thumb|[[Tizian]]: Sv. Ivan Krstitelj, preteča Isusova rođenja]] Prema [[Biblija|Bibliji]], prvi ljudi [[Adam]] i [[Eva]], bili su iskušavani od [[đavao|đavla]], koji je pred njih stavio izbor između [[život]]a i [[smrt]]i, između života s ili bez [[Bog]]a. Obmanio ih je, da je život bez Boga bolji život.<ref>Svijet Biblije, Stari zavjet, Mladinska knjiga, Zagreb 1991.</ref> Prvi ljudi povjerovali su mu više nego Bogu, htjeli su biti jednaki Bogu, sami biti gospodari bez Boga. Ljude je Bog stvorio slobodne, tako da im je dao mogućnost, da sami odlučuju. Kada su prvi ljudi sagriješili, izgubili su posvetnu milost, prestali su biti djeca Božja i izgubili su pravo na [[raj|nebo]].<ref>Heffler-Kornfeld: Srednji kršćanski nauk, Hrvatsko društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1990.</ref> Budući, da su prvi ljudi bili zastupnici svoje djece, što su oni izgubili vrijedilo je za sve njihove potomke. Čovjek nije mogao spasiti samoga sebe, a nije mogao osloboditi ni druge ljude.<ref>Mikić, Ivan: Došašće-Advent, Biblija danas, Zagreb broj 4 (2004.)</ref> Nakon prvog grijeha, dogodili su se mnogi drugi grijesi, npr. [[Kajin]] je ubio brata [[Abel]]a. Ni najsvetiji ljudi poput [[Abraham]]a nisu poslije smrti mogli prispjeti u raj. Nisu došli ni u [[pakao]], nego su bili nad paklom. Bog se smilovao ljudima, tako da im je obećao dolazak Spasitelja, koji će ljude izbaviti od [[grijeh]]a. Ljudi su dugo čekali Spasitelja. Nisu pasivno čekali, nego su vapili za Božjim dolaskom: "O, da razdreš nebesa i siđeš ([[Izaija (knjiga)|Iz]] 63,19)". Bog je preko [[Stari zavjet|starozavjetnih]] [[prorok]]a poručio, da će Spasitelj biti iz roda [[David]]ova, da će sam Bog doći i otkupiti ljudski rod, da će se roditi u [[Betlehem]]u od [[Djevica Marija|Djevice]], činiti velika čudesa, biti izdan, mučen, da će umrijeti, uskrsnuti i na nebo uzaći. Primjeri za to su: "Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel! (Iz 7,14)", "Prezren bješe, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja, prezren bješe, odvrgnut. A on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe (Iz 53,3-5)" te "A ti, Betleheme Efrato, najmanji među kneževstvima Judinim, iz tebe će mi izaći onaj koji će vladati Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vječnih vremena. Zato će ih Jahve ostaviti dok ne rodi ona koja ima roditi. Tada će se Ostatak njegove braće vratiti djeci Izraelovoj (Mih 5,1-4)". [[Sveti Ivan Krstitelj|Sv. Ivan Krstitelj]] je preteča, posljednji i najveći prorok, Božji glasnik koji naviješta skori dolazak Isusa i poziva ljude na obraćenje:<ref>Baričević Josip, Šabić Ana Gabrijela: Pođimo zajedno, Katekizam 5, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1992.</ref> Njegovo poslanje zapisano je u knjizi proroka Izaije: "Evo šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da ti pripravi put". Propovijedao je blizinu kraljevstva Božjeg i pozivao svoje sunarodnjake na promjenu života, a mnogi su se kajali za svoje grijehe i dali da ih Ivan krsti. Neki su mislili, da je on obećani Mesija, ali on im je govorio: "Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim (Mk 1,7-8)". == Evanđelje po Luki == [[Datoteka:Worship of the shepherds by bronzino.jpg|200px|lijevo|thumb|Angelo Bronzino: Poklon kraljeva]] U [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]] piše kako Djevica Marija, saznaje od [[arkanđeo|arkanđela]] [[Gabrijel]]a, da će začeti i roditi dijete koje će se zvati Sin Svevišnjega. Kada je upitala arkanđela, kako će se to dogoditi, jer je djevica, on joj odgovori da će [[Duh Sveti]] "sići na nju i sila Svevišnjeg će je osjeniti (Lk 1,35)".<ref>http://www.hbk.hr/biblija/pregled.php</ref> Na kraju je dodao: "Ta Bogu ništa nije nemoguće (Lk 1,37)". Ona odgovori: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi (Lk 1,38)". Marija je dva mjeseca nakon bezgrešnog začeća pohodila svoju trudnu rođakinju Elizabetu, koju je [[Bog]] u dubokoj starosti blagoslovio potomkom. Čim je Elizabeta čula Djevicu Mariju, zaigralo joj je dijete u utrobi. Osim što je to bio susret Djevice Marije i Elizabete, bio je i prvi susret [[Isus]]a i [[Sveti Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]], koje su trudnice nosile. Elizabeta se napunila [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] i izjavila: "Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! (Lk 1, 42)" U vrijeme kada je Marija trebala roditi, ona i Josip putuju iz njihova doma u [[Nazaret]]u oko 150 kilometara južno do [[Betlehem]]a, kako bi pristupili popisu stanovništva za vrijeme "Kvirinijeva upravljanja Sirijom (Lk 2,2)". Marija je rodila Isusa i položila ga u [[jaslice]], jer nije bilo mjesta ni u jednom svratištu. Anđeo Gospodnji posjetio je pastire, koji su čuvali svoja stada u blizini i donosi im "blagovijest, veliku radost za sav narod!" te im govori: "Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin. I evo znaka: naći će te novorođenče povijeno gdje leži u jaslama (Lk 2,10-12)." Anđeo se pridružuje "silnoj nebeskoj vojski" koja hvali Boga: "Slava Bogu na visini neba, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim! (Lk 2,14)" Pastiri su požurili potražiti Isusa u jaslicama. Kada su ga našli s [[Sveti Josip|Josipomi]] Marijom, ispričali su im, što im je anđeo poručio, slavili su i hvalili Boga. Marija je u sebi razmišljala o svim ovim događajima. Nakon osam dana, po židovskom običaju, Marija i Josip odveli su Isusa u Jeruzalem na obrezanje, prije povratka u njihov dom u Nazaretu. == Evanđelje po Mateju == [[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|200px|desno|thumb|[[Caravaggio]]: Isusovo rođenje]] U [[Evanđelje po Mateju|Evanđelju po Mateju]] navodi se, kako je Marija zaručena s Josipom, začela Isusa po [[Duh Sveti|Duhu Svetome]]. Josip je primijetio, da je Marija trudna, a budući da mu ona nije rekla kako se to dogodilo, razmišljao je kako da je potajice napusti, ne želeći joj raditi neugodnosti. Dok još nije ostvario što je planirao, u [[san|snu]] mu se ukaza [[anđeo]] i reče: "Josipe, Sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih (Mt 1,20-21)." [[Sveta tri kralja|Mudraci s istoka]] došli su, raspitati se kod židovskog kralja [[Herod I. Veliki|Heroda]], gdje se nalazi Isus, da mu se poklone. Herod se silno uznemirio, pozvao je glavare svećeničke i učenjake, da od njih sazna, gdje se rodio Isus. Rekli su mu, da je rođen u Betlehemu, jer je tako pisano po [[Stari zavjet|starozavjetnom]] proroku [[Mihej (knjiga)|Miheju]]: "A ti, [[Betlehem]]e, zemljo Judina! Nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim jer iz tebe će izići vladalac koji će pasti narod moj – Izraela (Mt 2,6)." Herod je javio mudracima s istoka, da se Isus rodio u Betlehemu te im je poručio, da mu na povratku jave, tako da i on dođe pokloniti se. Mudraci su došli do mjesta Isusova rođenja prateći [[betlehemska zvijezda|betlehemsku zvijezdu]]. Našli su Isusa s Marijom i Josipom, poklonili su mu se i dali mu darove: [[zlato]], [[tamjan]] i [[smirna|smirnu]]. U snu su upućeni, da se ne vraćaju Herodu, jer je imao zle planove pa su otišli kući drugim putem. Anđeo je javio Josipu, da [[Bijeg u Egipat|pobjegne u Egipat]] s Marijom i Isusom. U međuvremenu, Herod naređuje da se pobiju sva muška djeca od dvije godine naniže u Betlehemu i okolici što je poznato kao "pokolj nevine dječice". Nakon Herodove smrti, sveta obitelj vratila se iz Egipta i nastanila se u [[Nazaret]]u, da se ispuni proroštvo: "Zvat će se Nazarećanin (Mt 2,23)". == Datum rođenja == Opisi rođenja u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]] (Evanđelja po Mateju i Luki) ne spominju datum ili [[godišnje doba]], kada se Isus rodio. U zapadnom kršćanstvu, [[Božić]] se tradicionalno slavi [[25. prosinca]]. Postoje zapisi, da su rimokatolici već [[330]]. godine slaviti Božić na taj datum. Kod istočnih kršćana, Isusovo rođenje slavi se [[6. siječnja|6]]. i [[7. siječnja]]. Prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se toga datuma u tada još uvijek većinski poganskom [[Rim]]u slavilo rođenje boga [[Sunce|Sunca]] (Nativitas Solis Invicti - Rođenje nepobjedivoga Sunca) pa je Crkva željeći potisnuti taj poganski blagdan tada počela slaviti rođenje [[Isus]]a Krista koji je Božansko Sunce s visine. Neki znanstvenici smatraju, da se prema aktivnostima pastira iz Lukina opisa Isusova rođenja, može zaključiti da se Isus rodio u [[proljeće]] ili [[ljeto]].<ref>Porter, J. R. (1999). Jesus Christ: The Jesus of History, the Christ of Faith. New York: Oxford University Press. p. 70. {{ISBN|0-19-521429-3}}.</ref> Pretpostavka da je 25. prosinca datum Isusova rođenja, najranije je zabilježena u djelu u "Chronographiai" [[Sekst Julije Afrikanac|Seksta Julija Afrikanca]] [[221]]. godine. U Evanđelju po Mateju piše, da se Isus rodio u vrijeme vladavine [[Herod I. Veliki|Heroda Velikog]], koji je umro 4 godine pr. Kr. Herod je javio mudracima s istoka, da se Isus rodio u [[Betlehem]]u te im poručio, da mu na povratku jave gdje se nalazi Isus, tako da i on dođe pokloniti se. No, Herod je imao zle namjere pa je dao pobiti svu mušku djecu u Betlehemu i okolici od 2 godine naniže. Prema tome, Isus se rodio između 6. i 4. godine pr. Kr. U Evanđelju po Luki, navodi se, da se Isus rodio za vrijeme popisa stanovništva za "Kvirinijeva upravljanja Sirijom (Lk 2,2)", što je bilo 10 godina nakon Herodove smrti. Taj [[popis stanovništva]] opisao je židovski povjesničar [[Josip Flavije]] u svom djelu "Antiquitates Judaicae"<ref>Josip Flavije: Antiquities Judaicae 18.1-2 (18.1.1).</ref>. Većina učenjaka, smatra da je vrijeme Isusova rođenja ono koje proizlazi iz opisa u Evanđelju po Mateju. Prema crkvenim piscima, razlike između dva izvješća u Evanđeljima, uvelike eliminiraju mogućnost, da su evanđelisti pisali lažne činjenice. Naprotiv, pokazuju, da je svaki evanđelist istraživao događaje nezavisno od drugih.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://apologeticspress.com/articles/555 |access-date=2011-04-10 |archive-date=2010-09-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100917094009/http://apologeticspress.com/articles/555 |dead-url=yes }}</ref> == Mjesto rođenja == {{glavni|Betlehem}} [[Datoteka:NativityChurch10.jpg|thumb|200px|desno|Spilja Rođenja. Zvijezda koja označava mjesto Isusova rođenja.]] U Evanđeljima po Mateju i Luki, mjesto Isusova rođenja je [[Betlehem]]. [[Evanđelje po Mateju]] podrazumijeva, da je sveta obitelj već živjela u Betlehemu kada se Isus rodio.<ref>Vermes, Géza (2006-11-02). The Nativity: History and Legend. Penguin Books Ltd. p. 64. {{ISBN|0-14-102446-1}}.</ref> Prema [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]], Josip i Marija (koji su živjeli u [[Nazaret]]u) putovali su u Betlehem radi popisa stanovništva za "Kvirinijeva upravljanja Sirijom", jer je Betlehem grad Josipovih predaka, rodno mjesto kralja [[David]]a. Evanđelje po Luki navodi da je Marija rodila Isusa i položi ga u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svratištu, ali ne piše točno gdje je Isus rođen.<ref>Brown, Raymond Edward (1977). The Birth of the Messiah: A Commentary on the Infancy Narratives in Matthew and Luke. Garden City, N.Y.: Doubleday. p. 401. {{ISBN|0-385-05907-8}}.</ref> Pretpostavlja se, da su se [[jaslice]] nalazile u [[špilja|špilji]], koja je bila unutar brda. Tako su prikazane u [[Bizantska umjetnost|bizantskoj umjetnosti]]. U 2. stoljeću, [[Justin Mučenik]] izjavio je, da se Isus rodio u špilji izvan grada. [[Bazilika Rođenja Isusova]] u Betlehemu, koju je dala izgraditi sv. [[Jelena Križarica]], sadrži jaslice u špilji, koje se tradicionalno slave kao mjesto Isusova rođenja. U [[Evanđelje po Ivanu|Evanđelju po Ivanu]], Isusovo rođenje samo se usput spominje. [[Farizeji]] su raspravljali odakle Isus potječe: "Pa zar Krist dolazi iz Galileje? Ne kaže li Pismo da Krist dolazi iz potomstva Davidova, i to iz Betlehema, mjesta gdje bijaše David? (Iv 7,41-42)" Nikodem je branio Isusa, a drugi farizeji mu odgovoriše: "Da nisi i ti iz Galileje? Istraži pa ćeš vidjeti da iz Galileje ne ustaje prorok (Iv 7,52)." Evanđelist Ivan, spominje i kako je Riječ Božja postala tijelom: "I Riječ tijelom postade i nastani se među nama i vidjesmo slavu njegovu – slavu koju ima kao Jedinorođenac od Oca – pun milosti i istine (Iv 1,14)." [[Evanđelje po Marku]] također navodi, da je Isus došao iz [[Galileja|Galileje]], ali ne daje druge pojedinosti o njegovu rođenja. == Očinstvo == Najraniji tekstovi o Isusovu očinstvu potječu od [[Sveti Pavao|svetoga Pavla]], napisani između oko 50. i 65. godine. Pavao spominje Isusovo očinstvo samo dva puta u poslanicama [[Poslanica Galaćanima|Galaćanima]] i [[Poslanica Rimljanima|Rimljanima]]. U oba slučaja, kaže da je [[Isus]] bio rođen "pod Zakonom" (tj. kao [[Židov]]), od linije kralja [[David]]a. U prvom stoljeću u [[Judeja|Judeji]], zaruka je obvezujući ugovor koji se sklapao, prije ulaska u [[pubertet]]. Ugovor je bio doživotan, ali je pod nekim okolnostima mogao biti poništen. Nakon ceremonije zaruka, mlada nevjesta ostala je u svojoj [[kuća|kući]] godinu dana ili više dok nije dosegla dovoljnu zrelost. Tada bi prešla u suprugovu kuću, što se obilježilo slavljem. Kada je arkanđeo [[Gabrijel]] došao Mariji i navijestio joj, da će začeti i roditi Isusa, Marija je bila zaručena za Josipa, ali je još živjela u svojoj kući, nije još došlo vrijeme, da se preseli u Josipovu kuću. Mariji nije bilo jasno kako će ostati trudna: "Kako će to biti kad ja muža ne poznam? (Lk 1,34)" Anđeo joj odgovori: "Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. (Lk 1,35)" Iz toga proizlazi, da Marija i Josip nisu imali spolni odnos prije nego što su zajedno živjeli kao supružnici. Rodoslovlje Isusa kako je navedeno u Matejevom i Lukinom evanđelju pokazuje Josipa, kao zamjenskog oca. == Isusovo utjelovljenje == [[Isus]] se utjelovio po [[Duh Sveti|Duhu Svetome]], kada ga je [[Djevica Marija]] začela. Time se božanska i ljudska narav sjedinila u Osobi Isusa Krista. Isus je postao [[čovjek]]om, ne prestavši time biti [[Bog]]om.<ref>Kompendij Katekizma Katoličke Crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Verbum Split 2006.</ref> [[Sveti Pavao]] je u [[Poslanica Hebrejima|Poslanici Hebrejima]] napisao, da je Isus "supatnik u našim slabostima" te "poput nas iskušavan svime, osim grijehom (Heb 4,15)", a u [[Poslanica Filipljanima|Poslanici Filipljanima]]: "On, trajni lik Božji, nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sâm sebe "oplijeni" uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan; obličjem čovjeku nalik, ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu (Fil 2,5-8)". Isus je postao čovjekom, da ljude otkupi od grijeha [[Isus na križu|mukom i smrću na križu]] te da svojim učenjem i primjerom pokaže put prema vječnom životu. O tome govori i [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje]]: "Radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa; i utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom." Sama riječ "Isus", ([[hebrejski jezik|hebrejski]]. ''Je(ho)šua'') ima značenje "Bog spašava", označava njegovo poslanje i identitet. Isus je postao čovjekom tako, da je poprimio pravu ljudsku [[duša|dušu]] i [[tijelo]]. On je Sin nebeskog Oca po božanskoj naravi i Marijin Sin po ljudskoj naravi.<ref name="hbk.hr">http://www.hbk.hr/katekizam/i/13f4d.html#RTFToC17</ref> == Uloga sv. Marije == [[Datoteka:Madonna and Child (Filippo Lippi).jpg|200px|lijevo|thumb|[[Filippo Lippi]]: Madona s Djetetom]] [[Bog]] je odabrao [[Djevica Marija|Mariju]], da bude Isusova majka. Stoga je Djevica Marija od prvog trena svoga [[život]]a dobila potrebne [[milost]]i, da bude dostojna povjerene joj zadaće. Crkva vjeruje, da je jedina je od svih ljudi bila sačuvana od [[istočni grijeh|istočnog grijeha]] još u prvom trenutku [[Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije|svoga začeća]].<ref>Pobožnost dvanaest subota na čast Bezgrješnoj, Upt, Đakovo 2000.</ref> To se dogodilo, kako bi se Isus mogao utjeloviti u [[žena|ženi]], koja je sačuvana od [[grijeh]]a. Anđeo [[Gabrijel]] pozdravio je Djevicu Mariju pozdravom "Zdravo Marijo, milosti puna (Lk 1,28)". Iz toga proizlazi, da je Bog podario duši Djevice Marije mnogobrojne milosti, da bude dostojna Isusova utjelovljenja i da ima snage i sposobnosti brinuti se za Isusa. Dobila je milosti, da se odupre grijehu i da može podnijeti boli za vrijeme [[Isus na križu|Isusove muke i smrti na križu]]. Marija je trebala potvrditi, da želi sudjelovati u Božjem naumu i da želi postati Majka Spasiteljeva. Ona je to učinila riječima: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj! (Lk 1,38)" Porodom Isusa, Marija je postala Majka Božja (Bogorodica). U [[Evanđelje po Luki|Evanđelju po Luki]], Elizabeta je rekla Mariji: "Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? (Lk 1,43)". Izraz "majka Gospodina" može se direktno primijeniti na Marijino bogomaterinstvo.<ref>Glas Koncila, broj 1468-1469, Zagreb kolovoz 2002.</ref> Marijino duhovno majčinstvo proteže se na sve ljude. [[Sveti Bernardin Sijenski|Sv. Bernardin Sijenski]] o tome je rekao: "Kad je Marija izgovorila svoj "neka bude", nije samo začela Sina Božjega, nego je s njim začela i sve one koje je On imao otkupiti." <ref>Valentin Ivan: Marija, kraljica svibnja, Upt Đakovo 2000.</ref> Crkva slavi Mariju kao "Aeiparthenos", "vazda Djevicu". Rođenje Krista nije njezinu djevičansku netaknutost umanjilo nego posvetilo.<ref name="hbk.hr"/> [[Sveti Augustin]] je izjavio za Mariju, da je "Djevica u začeću svoga Sina, Djevica u porodu, Djevica trudna, Djevica majka, Djevica trajno". == Uloga sv. Josipa == [[Datoteka:Saint Joseph with the Infant Jesus by Guido Reni, c 1635.jpg|200px|desno|thumb|[[Guido Reni]]: Sv. Josip s Djetetom Isusom, oko [[1635]].]] [[Djevica Marija|Marija]] i [[Sveti Josip|Josip]] bili su zaručeni i zakonski vjenčani. Dokaz za to su i anđelove riječi, kada se obratio Josipu u trenucima, kada Josip nije znao kako je Marija ostala trudna: "Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga (Mt 1,20)". Svrha njihove ženidbe bila je, da Isus Božji Sin, na častan način dođe na [[svijet]] i da ne bude odbaćen od svijeta kao nezakonito [[dijete]].<ref>Grupa autora: Sveti Josip, njegova veličina i značenje, Svetište sv. Josipa, Karlovac 1987.</ref> Svijet nije znao, da je Marija začela po [[Duh Sveti|Duhu Svetom]]. Da su i znali, nisu bili zreli prihvatiti to, stoga da Marija nije bila u [[brak]]u s Josipom, osudili bi je i kamenovali kao nezakonitu majku, što je tada bilo uobičajeno. Marija i Josip su djevičanski Isusovi roditellji. Josip nije tjelesno Isusov otac, nego ima ulogu zamjenskog i zakonskog oca. Isus je začet i rođen u zakonitoj ženidbi pa iz toga proizlazi, da je Josip zakonski otac. [[Ignacije Antiohijski|Sv. Ignacije Antiohijski]] piše da je prva zadaća sv. Josipa što je [[Bog]] preko njega, povezao Isusa s plemenskim stablom po Mojsijevom zakonu, a druga zadaća je zaštita Marijina djevičanstva, što je činio kao njen djevičanski životni suputnik. [[Sveti Augustin|Sv. Augustin]] piše, kako je sv. Josip, Isusov otac u duhu, a Marija majka po tijelu. [[Kardinal]] [[Loius Billot]] izjavio je, da je Josip vršio sve očinske dužnosti izuzevši začeće. U Evanđelju po Mateju, Josip se opisuje kao "pravednik", jer u vrijeme dok nije znao, da je Marija začela po Duhu Svetom, namjeravao je časno otpustiti Mariju i razvrgnuti zaruke na način, da Marija bude pošteđena sramote i kamenovanja. Nedavna otkrića su pokazala, da je zakonske mogućnosti za razvod bilo i u to vrijeme. == Posjetitelji == {{glavni|Sveta tri kralja}} [[Datoteka:The visit of the wise-men.jpg|200px|desno|thumb|Posjet mudraca s istoka]] [[Sveta tri kralja|Mudraci]] su donijeli darove Isusu: [[zlato]], [[tamjan]] i [[smirna|smirnu]]. Iako ih se tradicionalno opisuje kao mudrace ili kraljeve, [[Evanđelje po Mateju]] zapravo ih navodi kao mage. Ni imena mudraca, ni njihov broj nisu navedeni, ali je prema broju darova zaključeno, da ih je bilo troje. Kasnije su u tradiciji nazvani Melkior, Baltazar i Gašpar. Baltazar je [[grčka]] inačica [[babilon]]skog imena, koje znači "Neka Bel zaštiti njegov život". Melkior znači "kralj je moje svjetlo" u [[aramejski jezik|aramejskom jeziku]]. Gašpar je latinizirana inačica [[Perzijski jezik|perzijskog]] imena "Gondophares". Mudraci se ponekad nazivaju "kraljevi" zbog proročanstva proroka Izaije: "K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja (Iz 60,3)." Također se u 72. Psalmu naviješta: "Klanjat će mu se svi vladari, svi će mu narodi služiti (Ps 72,11). Magi su, vidjeli [[betlehemska zvijezda|betlehemsku zvijezdu]] na nebu, smatrajući je objavom, da se rodio kralj Židova: "Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti (Mt 2,2)." S druge strane, [[Evanđelje po Luki]] ne spominje posjet mudraca. Tamo se navodi posjet lokalnih pastira, kojima je [[anđeo]] poručio: "Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama (Lk 2,10-12)." Pastiri su poslušali i našli Isusa u jaslama u društvu Marije i Josipa. Vijest o Isusovu rođenju proširili su po okolnom području. == Povijesnost == O povijesnim točnostima [[Evanđelje|Evanđelja]], raspravljali su moderni znanstvenici. Neki vide opise u Evanđeljima kao različite, suprotstavljene opise, dok su drugi branili povijesnost opisa, ističući različite perspektive evanđelista. Raymond Brown tvrdi, da Evanđelja predstavljaju dva različita opisa Isusova rođenja:<ref>Brown, Raymond Edward (1999.) The Birth of the Messiah: A Commentary on the Infancy Narratives in the Gospels of Matthew and Luke (The Anchor Yale Bible Reference Library). Yale University Press. p. 36. {{ISBN|0-300-14008-8}}.</ref> [[Evanđelje po Mateju]] opisuje pojavu anđela u Josipovom snu, mudrace s istoka, pokolj nevine dječice i [[bijeg u Egipat]], dok [[Evanđelje po Luki]] ne spominje ništa od toga, ali opisuje začeće i rođenje Isusa, posjet arkanđela Gabrijela Mariji, popis stanovništva, rođenje u jaslicama i posjet anđela i pastira. S druge strane, znanstvenici kao što su Darrell L. Bock i Mark D. Roberts tvrde, da su dva opisa Isusova rođenja povijesno točni, a ne suprostavljeni. Roberts tvrdi da, iako se razlikuju, nisu međusobno kontradiktorni, te da postoje sličnosti između dva opisa,<ref>Mark D. Roberts Can We Trust the Gospels?: Investigating the Reliability of Matthew, Mark, Luke and John Good News Publishers, 2007. str. 102</ref> kao što su rodno mjesto [[Betlehem]] i djevičansko začeće. Drugi autori pišu, da opisi Isusova rođenja sadrže teološki povezane podatke, kao što su djevičansko začeće i Davidovo podrijeklo, ali sadrže i činjenične podatke kao što su vrijeme Isusova rođenja, imena roditelja i podaci o zarukama i braku.<ref>Bruce M. Metzger, Michael D. Coogan, The Oxford Guide to People & Places of the Bible. Oxford University Press US, 2004. str. 137</ref> == Raspored u Evanđeljima == Tablica prikazuje događaje vezane uz Isusovo rođenje opisane u Evanđeljima: <center> {| border=1 class="wikitable sortable" style="width:100%; border="1" cellpadding="3" || !width="40" |Broj !width="200" |Događaj !width="100" |Matej !width="100" |Marko !width="100" |Luka !width="100" |Ivan |- ||1||[[Isusovo rodoslovlje]]||(Mt 1,1-17)||||(Lk 3,23-38)|| |- ||2||[[Rođenje Ivana Krstitelja]]||||||(Lk 1,5-25)|| |- ||3||[[Blagovijest]]||||||(Lk 1,26-38)|| |- ||4||[[Pohođenje blažene djevice Marije]]||||||(Lk 1,39-56)|| |- ||5||[[Isusovo rođenje]]||(Mt 1,25)||||(Lk 2,1-7)|| |- ||6||[[Pohod pastira]]||||||(Lk 2,8-20)|| |- ||7||[[Prikazanje Gospodinovo u Hramu]]||||||(Lk 2,21-38)|| |- ||8||[[Betlehemska zvijezda]]||(Mt 2,1-2)|||||| |- ||9||[[Sveta tri kralja|Poklon mudraca]]||(Mt 2,3-12)|||||| |- ||10||[[Bijeg u Egipat]]||(Mt 2,13-15)|||||| |- ||11||[[Nevina dječica]]||(Mt 2,16-18)|||||| |} </center> == Galerija == <center> <gallery> Datoteka:Charles Le Brun.jpg|Charles Le Brun: Isusovo rođenje Datoteka:9821 - Milano - Sant'Ambrogio - Sarcofago di Stilicone - Foto Giovanni Dall'Orto 25-Apr-2007.jpg|Sarkofag iz 4. stoljeća u [[Milano|Milanu]]; jedan od najstarijih prikaza Isusova rođenja Datoteka:Maesta3.jpg|Duccio, [[13. stoljeće]] Datoteka:Mural - Birth of Christ.jpg|Mural s prikazom Isusova rođenja po bizantskoj tradiciji Datoteka:Georges de La Tour 001.jpg|Slika [[Georges de La Tour]]a oko [[1644]]. Datoteka:KellsFol007vMadonnaChild.jpg|Najstariji prikaz Bogorodice i Djeteta Isusa u Zapadnoj Europi iz Knjige Kellsa, oko [[800]] godine Datoteka:Crkva Gospe Lurdske 251208.jpg|[[Jaslice]] u crkvi Gospe Lurdske u [[Rijeka|Rijeci]] Datoteka:San.Maria.Trastevere.jpg|[[Mozaik]] iz crkve "Santa Maria Trastevere" u Rimu </gallery> </center> == Povezano == * [[Božić]] * [[Bazilika Rođenja Isusova]] * [[Isusovo rođenje u likovnoj umjetnosti]] * [[Istorijski Isus]] == Izvori == {{reflist|2}} {{Commonscat|Nativity}} [[Kategorija:Isusov život]] [[Kategorija:Božić]] oyhnh2ios53ax5d7z8nvzun0pin52xq 0 81244 42580824 42525153 2026-04-13T21:23:33Z Expedition Summits 343462 Uneta tacka 42580824 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{Infokutija muzičar <!-- See Wikipedia:WikiProject_Musicians --> | Ime = The New Seekers | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = group_or_band | Alias = | Porijeklo = [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]] | Žanr =[[Pop]], [[Folk muzika|Folk]], [[Gospel muzika|Gospel]], [[Rock and Roll|Rock]], [[Middle of the road (muzika)|MOR]], [[Country]] | Period = 1969 – | Diskografska kuća = [[Philips Records|Phillips]]<br />[[Polydor Records|Polydor]]<br />[[CBS Records|CBS]]<br />[[Elektra Records]] | Povezani_izvođači = [[The Seekers]]<br /> [[Prima Donna (band)|Prima Donna]]<br /> Springfield Revival<br /> The Nocturnes<br /> [[Pussyfoot]] | URL = | Sadašnji_članovi = [[Paul Layton]]<br /> Donna Jones<br /> Francine Rees<br /> Mick Flynn<br /> Mark Hankins | Bivši_članovi = [[Eve Graham]]<br /> [[Lyn Paul]]<br /> [[Marty Kristian]]<br /> [[Peter Doyle (singer)|Peter Doyle]]<br /> [[Peter Oliver]]<br /> [[Keith Potger]]<br /> Sally Graham<br /> Laurie Heath<br /> Chris Barrington<br /> Kathryn Ann Rae<br /> Nicola Kerr<br /> Danny Finn<br /> Catriona Walsh<br /> Vikki James | Notable_instruments = }} '''''The New Seekers''''' je [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[muzika|pop]] [[bend|grupa]] koju je godine 1969. osnovao Keith Potger nakon raspada njegovog ranijeg benda ''[[The Seekers]]''. Potgerova zamisao je bila da pravi muziku za istu publiku koja je slušala stare ''Seekerse''. U tome je imao uspjeha, jer je grupa uživala veliku popularnost početkom 1970-ih. Uz niz izmjena u postavi djeluje i danas. Godine 1972. je s pjesmom ''Beg, Steal or Borrow'' predstavljala [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Veliku Britaniju]] na [[Eurosong 1972|natjecanju za Pjesmu Eurovizije]] kada je osvojila drugo mjesto. == Diskografija == === Singlice === {| class="wikitable" !width="40"|Date !Pjesma !width="30"|<sup>[[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref>{{Cite web |title=UK chart positions |url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2269 |access-date=2012-07-22 |archivedate=2012-07-22 |archiveurl=https://archive.today/20120722064011/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2269 |deadurl=no }}</ref> !width="30"|<sup>[[Billboard Hot 100|US]]<br /><ref>{{Cite web |title=US chart positions |url=http://www.thenewseekers.com/new_seekers_web_site_202.htm |access-date=2010-05-25 |archive-date=2011-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719185310/http://www.thenewseekers.com/new_seekers_web_site_202.htm }}</ref> !width="30"|<sup>[[IRL]]<br /><ref>[http://www.irishcharts.ie/search/placement Irish chart positions]</ref> !Album |- |oktobar 1969. |"Meet My Lord" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |rowspan="1"|''The New Seekers'' |- |jun 1970, |"What Have They Done to My Song, Ma" |align="center"|44 |align="center"|14 |align="center"|- |rowspan="1"|''Keith Potger and The New Seekers'' |- | oktobar 1970. |"Beautiful People / When There's No Love Left" |align="center"|- |align="center"|67 |align="center"|- | rowspan="1"|''Beautiful People'' |- | mart 1971. |"Nickel Song" |align="center"|- |align="center"|81 |align="center"|- | - |- |jun 1971. |"Never Ending Song of Love" |align="center"|2 |align="center"|- |align="center"|1 |rowspan="1"|''Beautiful People'' |- | oktobar 1971. |"Good Old Fashioned Music" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |rowspan="1"|''New Colours'' |- | decembar 1971. |"[[I'd Like to Teach the World to Sing (in Perfect Harmony)|I'd Like to Teach the World to Sing]]" |align="center"|1 |align="center"|7 |align="center"|1 |rowspan="2"|''We'd Like to Teach the World to Sing'' |- | mart 1972. |"Beg, Steal or Borrow" |align="center"|2 |align="center"|81 |align="center"|3 |- | jun 1972. |"Circles" |align="center"|4 |align="center"|87 |align="center"|3 |rowspan="1"|''Circles'' |- |septembar 1972. |"Dance Dance Dance" |align="center"|NR<small>1</small> |align="center"|84 |align="center"|- | rowspan="2"|- |- |novembar 1972. |"[[Come Softly to Me]]" |align="center"|20 |align="center"|95 |align="center"|- |- | februar 1973. |"[[Pinball Wizard]]-See Me Feel Me" |align="center"|16 |align="center"|29 |align="center"|20 |rowspan="1"|''Now'' |- | mart 1973. |"Nevertheless" |align="center"|34 |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="3"|- |- |jun 1973. |"Goodbye is Just Another Word" |align="center"|36 |align="center"|- |align="center"|- |- | septembar 1973. |"We've Got to Do it Now" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- | novembar 1973. |"[[You Won't Find Another Fool Like Me]]" |align="center"|1 |align="center"|- |align="center"|1 | rowspan="2"|''Together'' |- | mart 1974. |"I Get a Little Sentimental Over You" |align="center"|5 |align="center"|- |align="center"|9 |- | maj 1974. |"Sing Hallelujah" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="1"|''Farewell Album'' |- |jun 1976. |"It's so Nice (To Have You Home)" |align="center"|44 |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="2"|''Together Again'' |- |novembar 1976. <small>2</small> |"I Wanna Go Back" |align="center"|25 |align="center"|- |align="center"|- |- | maj 1977. |"Give Me Love Your Way"<small>3</small> |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="1"|- |- |januar 1978. |"Flashback" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="3"|''Anthem - One Day in Every Week'' |- |mart 1978. |"Do You Wanna Make Love" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |jun 1978. |"Anthem (One Day in Every Week)" |align="center"|21 |align="center"|- |align="center"|15 |- | novembar 1978. |"[[You Needed Me]]" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="6"|- |- |januar 1979. |"Don't Stop the Music" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |oktobar 1979. |"Love is a Song" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |mart 1980. |"Tell Me" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |jul 1980. |"California Nights" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |decembar 1985. |"Let the Bells Ring out Forever" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |} <small>NAPOMENE</small><br /> <small>1</small> neizdana u UK<br /> <small>2</small> na top-listi u januaru 1977.<br /> <small>3</small> posljednja singlica u SAD * Singlice "Tonight" i "The Greatest Song I Ever Heard" su izdane u SAD 1971. i 1973. (iako nisu došle na top-listu). * "For You We Sing" izdana kao singlica u mnogim evropskim zemljama 1972. * "All the Way" izdana kao singlica u Australiji 1983. === Albumi === {| class="wikitable" !width="40"|Godina !Naslov albuma !width="30"|^{[[UK Album Chart|UK]]} <br /><ref>{{Cite web |title=UK album chart positions |url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2269 |access-date=2012-07-22 |archivedate=2012-07-22 |archiveurl=https://archive.today/20120722064011/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2269 |deadurl=no }}</ref> |- |januar 1970. | ''The New Seekers'' |align="center"|- |- |novembar 1970. | ''Keith Potger and The New Seekers'' |align="center"|- |- |maj 1971. | ''Beautiful People'' |align="center"|- |- | septembar 1971. | ''New Colours'' |align="center"|40 |- |mart 1972. | ''We'd Like to Teach the World to Sing'' |align="center"|2 |- |jun 1972. | ''Never Ending Song of Love'' <small>1</small> |align="center"|35 |- |septembar 1972. |''Circles'' |align="center"|23 |- |novembar 1972. |''Live at the Royal Albert Hall'' |align="center"|- |- |mart 1973. |''Now'' |align="center"|47 |- |mart 1974. | ''Together'' |align="center"|12 |- |august 1974. | ''Farewell Album'' |align="center"|- |- |novembar 1976. |''Together Again'' |align="center"|- |- |septembar 1978. | ''Anthem - One Day in Every Week'' |align="center"|- |- |2007 |''Live'' |align="center"|- |- |jul 2009. |''It's Been a Long Time - Greatest Hits and More'' |align="center"|17 |} <small>NAPOMENE</small><br /> <small>1</small> Reizdanje ''Beautiful People'' * U septembru 1973. su Peter Doyle, Paul Layton i Marty Kristian izdali album ''Peter, Paul and Marty''. On je uključivao singlicu New Seekersa "Come Softly to Me".<ref>{{Cite web |title=Official site - ''Peter, Paul and Marty'' |url=http://www.thenewseekers.com/new_seekers_web_site_182.htm |access-date=2010-05-25 |archive-date=2009-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090604050811/http://www.thenewseekers.com/new_seekers_web_site_182.htm }}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.thenewseekers.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070420094131/http://www.thenewseekers.com/ |date=2007-04-20 }} * [http://www.myspace.com/thenewseekersofficial MySpace stranica] * [http://www.lynpaulwebsite.org/Home.htm Lyn Paul] službena stranica * [http://www.evegraham.com Eve Graham Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190904095459/http://www.evegraham.com/ |date=2019-09-04 }} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:New Seekers, The}} [[Kategorija:Engleske muzičke grupe]] [[Kategorija:Pop-grupe]] [[Kategorija:Predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva na Pjesmi Eurovizije]] l1vrw7qst0vqc4onzecp6yggkz6vkwb 12 81369 42580755 40758387 2026-04-13T16:21:31Z Aca 108187 42580755 wikitext text/x-wiki <h2 style="background-color:#efefff;border-bottom:0px;border: 1px solid #1e90ff;text-align:center;padding-top:4px;">[[Datoteka:Nuvola_apps_kmessedwords.png|30px]] Prvi koraci</h2> <div style="padding-left:2em"> :'''[[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli na Vikipediju]]''' :[[Wikipedia:Igralište|Pesak]] :[[Wikipedia|O Wikipediji]] :[[Wikipedia:Kako da se prijavim|Kako da se prijavim?]] :[[Wikipedia:Zašto postati korisnik?|Zašto da se prijavim?]] ::[[Wikipedia:Korisničko ime|Izbor korisničkog imena]] ::[[Wikipedia:Budite ljubazni prema novim korisnicima|Novajlije]] - ''predstavite se!'' :'''[[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Postavite pitanje]]''' - postavite pitanje, dobijte odgovor<br /> :[[Wikipedia:Wiki žargon|Rječnik pojmova na Wikipediji]] </div> {{Pomoć nazad}} m81nb3k6cyiozxs3qdu03r5n05ucr9e 12 81377 42580756 42431306 2026-04-13T16:21:46Z Aca 108187 + 42580756 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ <h2 style="background-color: #efefff;border-bottom:0px; border: 1px solid #1e90ff;text-align:center;padding-top:4px;margin-top:15px;">[[Datoteka:Nuvola devices mouse.png|30px]] Pregled Wikipedije</h2> <div style="padding-left:2em;padding-right:2em;"> [[Wikipedia:Ko uređuje Vikipediju|Ko uređuje Vikipediju]] (neophodne informacije za nove korisnike)<br /> === [[Datoteka:Nuvola devices mouse.png|25px]] Pregled - Kako da: === :[[Wikipedia:Pretraga|'''''Pronađem''''' članak]] (uključuje „Idi“ dugme) :[[Wikipedia:Istraživanje|'''''Istražim''''' Vikipediju]] :[[Pomoć:Što je povezano ovdje|Koristim '''''Što vodi ovamo''''' opciju]] :[[Wikipedia:Stranica za razgovor|Koristim '''''stranicu za razgovor''''' (stranice za diskusije)]] (<small>potpun kurs</small>) ::[[Wikipedia:Kako da arhiviram stranicu za razgovor|arhiviram]] stranicu za razgovor na više [[Wikipedia:Podstranica|podstrana]]. :[[Pomoć:Nedavne izmjene|Koristim stranicu '''''Nedavne promjene''''']] ::[[Wikipedia:SI patrola|Patroliram skorašnje izmene]] :[[Wikipedia:Proučavanje pomoću Wikipedije|'''''Proučavam''''' koristeći Wikipediju]] :[[Wikipedia:Multimedijalne datoteke|'''''Pokrenem multimedijalni fajl''''' na Vikipediji]] :[[Wikipedia:Ostali jezici|Ostali jezici na Wikipediji]] === [[Datoteka:Nuvola_filesystems_www.png|25px]] Navigacioni sistem === :Navigacioni bar ::[[Wikipedia:Sadržaj|Drvo kategorija]] ::[[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|NPP]] ::[[Wikipedia:Wiki žargon|Rječnik]] :: ::[[Wikipedia:Portal|Portali]] ::[[Wikipedia:Aktuelnosti|Aktuelnosti]] === [[Datoteka:Cscr-featured.svg|25px]] Izabrani sadržaji === :[[Wikipedia:Izabrani članci|Izabrani članci]] </div> {{Pomoć nazad}} [[Kategorija:Liste|Spiskovi]] ptqosy5htn06woy7k8jzz80wx8qswbw 0 90051 42580847 42576353 2026-04-14T01:26:13Z Edgar Allan Poe 29250 42580847 wikitext text/x-wiki '''Likvidnost''' ({{jez-engl|solvency, liquidity}}, {{jez-nem|Zahlungsfähigkeit, Liquidität}}) je svojstvo [[imovina|imovine]] ili njenih pojedinih dijelova koje se mogu pretvoriti u [[gotovina|gotovinu]] za pokriće preuzetih obveza. Drugačije rečeno, likvidnost je odnos sredstava kojima raspolaže neko preduzeće,prema obavezama kojima uskoro dolazi rok plaćanja. Pokazatelji likvidnosti porede kratkoročne obveze sa kratkoročnim ili tekućim izvorima sredstava dostupnim za podmirivanje kratkoročnih obveza. Gospodarski subjekti su privatna kućanstva, [[Preduzeće|poduzeća]] i države sa svojim podružnicama. Svi oni moraju se pobrinuti za svoju likvidnost čim postanu [[Dug|dužnici]]. Likvidnost je rezultat privatnih izračuna likvidnosti (fizičke osobe, privatna kućanstva). Za poduzeća se [[računovodstvo]] likvidnosti naziva računovodstvo toka kapitala ili računovodstvo novčanog toka. Za javne proračune to se naziva financijsko računovodstvo. Kako bi održali likvidnost, oni imaju ekonomske objekte kao što je imovina – kao što su gotovina u blagajni, bankovni saldi, potraživanja, dugotrajna imovina – ili neiskorištene obveze zajma (eng. ''credit commitment''). Ekonomski objekti su likvidni ako se u svakom trenutku mogu prodati na aktivnom tržištu. Likvidnost je, dakle, svojstvo sredstava i karakterizira njihovu bliskost sa [[Novac|novcem]], odnosno mogućnost korištenja kao sredstva plaćanja izravno ili nakon konverzije. [[Kategorija:Ekonomski pojmovi]] h3ngbr6gy5bwmuyxfb9dieie9nlxfq3 10 146589 42580727 42567275 2026-04-13T14:04:34Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Infobox rukometni klub]] na [[Šablon:Infokutija rukometni klub]]: + 42567275 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 88%; text-align: left;" ! colspan="2" style="font-size: 120%; background: #AAD0FF; text-align: center;" | {{#if: {{{ime kluba|}}} | {{{ime kluba}}} | {{PAGENAME}}}} {{ #if: {{{slika|}}} | <tr><td colspan="2" style="text-align: center;">[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|200px}}|{{PAGENAME}}]]{{ #if: {{{natpis_pod_slikom|}}} | <br /> <small>{{{natpis_pod_slikom}}}</small> }}</td></tr> }} |- ! colspan="2" style="background: #AAD0FF; text-align: center;" | {{ #ifeq: {{{Tv-film}}} | da | Osnovno | Osnovno }}</th></tr>{{ #if: {{{puno ime|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Puno ime</th><td>{{{puno ime}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{nadimak|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Nadimak</th><td>{{{nadimak}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{godina osnivanja|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Osnovan</th><td>{{{godina osnivanja}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{dvorana|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Dvorana</th><td>{{{dvorana}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{kapacitet dvorane|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Kapacitet</th><td>{{{kapacitet dvorane}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{predsjednik|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Predsjednik</th><td>{{{predsjednik}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{trener|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Trener</th><td>{{{trener}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{liga|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Liga</th><td>{{{liga}}}</td></tr> }} |- |- ! colspan="2" style="background: #AAD0FF; text-align: center;" | {{ #ifeq: {{{Tv-film}}} | da | Dres | Dres }}</th></tr> |- |class="toccolours" style="background: #ffffff;" colspan="2"| {| style="width:100%; text-align:center;" |{{Nogometni dres | pattern_la = {{{pattern_la1|}}} | pattern_b = {{{pattern_b1|_unknown}}} | pattern_ra = {{{pattern_ra1|}}} | leftarm = {{{leftarm1|}}} | body = {{{body1|}}} | rightarm = {{{rightarm1|}}} | shorts = {{{shorts1|}}} | socks = {{{socks1|}}} | title = Domaći dres }} |{{Nogometni dres | pattern_la = {{{pattern_la2|}}} | pattern_b = {{{pattern_b2|_unknown}}} | pattern_ra = {{{pattern_ra2|}}} | leftarm = {{{leftarm2|}}} | body = {{{body2|}}} | rightarm = {{{rightarm2|}}} | shorts = {{{shorts2|}}} | socks = {{{socks2|}}} | title = Gostujući dres }} |} |}<noinclude> {{Dokumentacija}} {{tl-sort}} [[Kategorija: Wikipedijini šabloni]] [[Kategorija:Infokutije]] </noinclude> o220xj5szgdcvhwyb7wlbgly7fa7zln 42580731 42580727 2026-04-13T14:05:11Z Aca 108187 + 42580731 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 88%; text-align: left;" ! colspan="2" style="font-size: 120%; background: #AAD0FF; text-align: center;" | {{#if: {{{ime kluba|}}} | {{{ime kluba}}} | {{PAGENAME}}}} {{ #if: {{{slika|}}} | <tr><td colspan="2" style="text-align: center;">[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|200px}}|{{PAGENAME}}]]{{ #if: {{{natpis_pod_slikom|}}} | <br /> <small>{{{natpis_pod_slikom}}}</small> }}</td></tr> }} |- ! colspan="2" style="background: #AAD0FF; text-align: center;" | {{ #ifeq: {{{Tv-film}}} | da | Osnovno | Osnovno }}</th></tr>{{ #if: {{{puno ime|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Puno ime</th><td>{{{puno ime}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{nadimak|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Nadimak</th><td>{{{nadimak}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{godina osnivanja|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Osnovan</th><td>{{{godina osnivanja}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{dvorana|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Dvorana</th><td>{{{dvorana}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{kapacitet dvorane|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Kapacitet</th><td>{{{kapacitet dvorane}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{predsjednik|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Predsjednik</th><td>{{{predsjednik}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{trener|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Trener</th><td>{{{trener}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{liga|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Liga</th><td>{{{liga}}}</td></tr> }} |- |- ! colspan="2" style="background: #AAD0FF; text-align: center;" | {{ #ifeq: {{{Tv-film}}} | da | Dres | Dres }}</th></tr> |- |class="toccolours" style="background: #ffffff;" colspan="2"| {| style="width:100%; text-align:center;" |{{Nogometni dres | pattern_la = {{{pattern_la1|}}} | pattern_b = {{{pattern_b1|_unknown}}} | pattern_ra = {{{pattern_ra1|}}} | leftarm = {{{leftarm1|}}} | body = {{{body1|}}} | rightarm = {{{rightarm1|}}} | shorts = {{{shorts1|}}} | socks = {{{socks1|}}} | title = Domaći dres }} |{{Nogometni dres | pattern_la = {{{pattern_la2|}}} | pattern_b = {{{pattern_b2|_unknown}}} | pattern_ra = {{{pattern_ra2|}}} | leftarm = {{{leftarm2|}}} | body = {{{body2|}}} | rightarm = {{{rightarm2|}}} | shorts = {{{shorts2|}}} | socks = {{{socks2|}}} | title = Gostujući dres }} |} |}<noinclude> {{Dokumentacija}} {{tl-sort}} [[Kategorija: Wikipedijini šabloni]] [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija;Standardne infokutije|Rukometni klub]] </noinclude> 2grt1abykjvww3g2m34he3ug7y6cufp 42580732 42580731 2026-04-13T14:05:21Z Aca 108187 42580732 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 88%; text-align: left;" ! colspan="2" style="font-size: 120%; background: #AAD0FF; text-align: center;" | {{#if: {{{ime kluba|}}} | {{{ime kluba}}} | {{PAGENAME}}}} {{ #if: {{{slika|}}} | <tr><td colspan="2" style="text-align: center;">[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|200px}}|{{PAGENAME}}]]{{ #if: {{{natpis_pod_slikom|}}} | <br /> <small>{{{natpis_pod_slikom}}}</small> }}</td></tr> }} |- ! colspan="2" style="background: #AAD0FF; text-align: center;" | {{ #ifeq: {{{Tv-film}}} | da | Osnovno | Osnovno }}</th></tr>{{ #if: {{{puno ime|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Puno ime</th><td>{{{puno ime}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{nadimak|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Nadimak</th><td>{{{nadimak}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{godina osnivanja|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Osnovan</th><td>{{{godina osnivanja}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{dvorana|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Dvorana</th><td>{{{dvorana}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{kapacitet dvorane|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Kapacitet</th><td>{{{kapacitet dvorane}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{predsjednik|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Predsjednik</th><td>{{{predsjednik}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{trener|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Trener</th><td>{{{trener}}}</td></tr> }}{{ #if: {{{liga|}}} | <tr><th style="background: #EBF5FF;">Liga</th><td>{{{liga}}}</td></tr> }} |- |- ! colspan="2" style="background: #AAD0FF; text-align: center;" | {{ #ifeq: {{{Tv-film}}} | da | Dres | Dres }}</th></tr> |- |class="toccolours" style="background: #ffffff;" colspan="2"| {| style="width:100%; text-align:center;" |{{Nogometni dres | pattern_la = {{{pattern_la1|}}} | pattern_b = {{{pattern_b1|_unknown}}} | pattern_ra = {{{pattern_ra1|}}} | leftarm = {{{leftarm1|}}} | body = {{{body1|}}} | rightarm = {{{rightarm1|}}} | shorts = {{{shorts1|}}} | socks = {{{socks1|}}} | title = Domaći dres }} |{{Nogometni dres | pattern_la = {{{pattern_la2|}}} | pattern_b = {{{pattern_b2|_unknown}}} | pattern_ra = {{{pattern_ra2|}}} | leftarm = {{{leftarm2|}}} | body = {{{body2|}}} | rightarm = {{{rightarm2|}}} | shorts = {{{shorts2|}}} | socks = {{{socks2|}}} | title = Gostujući dres }} |} |}<noinclude> {{Dokumentacija}} {{tl-sort}} [[Kategorija: Wikipedijini šabloni]] [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Rukometni klub]] </noinclude> cfw17sm2r17ffxjw4as90vcnajuv2nm 0 174371 42580785 42580573 2026-04-13T16:42:04Z ~2026-13681-46 333099 42580785 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Litorale Adriatico.svg|thumb|[[Operativna zona Jadransko primorje]], stecište jugoslovenskih kolaboracionista 1945. godine.]] [[File:Četnički vojvoda Momčilo Đujić (drugi sleva) u društvu s Dimitrijem Ljotićem (treći sleva) negde u Sloveniji 1945.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Momčilo Đujić]] (u sredini) u društvu s Dimitrijem Ljotićem (prvi slijeva), vjerovatno u Sloveniji 1945.]] '''Povlačenje četnika sa nemačkom vojskom 1944-45''' predstavlja završnu fazu [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svetskog rata u Jugoslaviji]], kada su zajedno sa okupacionim trupama i njihovi lokalni suradnici počeli napuštati svoje prostore. Povlačeći se sa Nemcima, četničke su jedinice usput zajedno vodile borbe protiv partizana.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref> U pograničnim oblastima Trećeg Rajha ([[Operativna zona Jadransko primorje]]), Nemci su pokušali da objedine sve kvislinške snage u borbi protiv [[NOVJ|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. Reichsführer SS-a [[Heinrich Himmler]] je lično bio zainteresiran da se četnici skoncentrišu u Istri i Slovenskom primorju, kako bi ih uvrstio u [[SS]].<ref>AVII, Na, F. 3/Bon, s. 957.</ref><ref name="Pop izdaje"/> Istovremeno, u oslobođenu Srbiju su slate [[Lovačke grupe Jugoistok|diverzantske grupe]], obučene od [[Gestapo]]a, radi slabljenja napora [[NOVJ|Narodnooslobodilačke vojske]] koja je vodila teške borbe protiv [[Wehrmacht]]a na [[Sremski front|Sremskom frontu]]. [[15. mart]]a 1945. godine, sve jugoslovenske kvislinške snage na teritoriji Trećeg Rajha objedinjene su pod vrhovnom komandom generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], a izravnom komandom njegovog generala [[Miodrag Damjanović|Damjanovića]]. Tu su bili [[četnici]] [[Momčilo Đujić|Đujića]] i [[Dobrosav Jevđević|Jevđevića]], zatim [[Srpski dobrovoljački korpus]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] ([[ljotićevci]]), Nedićeva [[Srpska državna straža]] ([[nedićevci]]), slovenski kolaboracionisti okupljeni oko generala [[Ivan Prezelj|Ivana Prezelja]], generala [[Lev Rupnik|Leva Rupnika]] i biskupa Rožmana ([[Slovensko domobranstvo]], [[Slovenski četnici]]), kao i grupa Hrvata iz pročetničke »Hrvatske armije« pod komandom generala [[Matija Parac|Matije Parca]]. Sva ta vojska zajedno nije imala više od 25.000 vojnika.<ref name="Pop izdaje"/> Sve kvislinške jedinice (uključujući i ruske) prikupljene u operativnoj zoni Jadransko primorje činile su jedinstvenu borbenu cjelinu pod komandom zloglasnog austrijskog [[nacist]]e i [[SS]] vođe [[Odilo Globocnik|Odila Globočnika]].<ref name="Pop izdaje"/> Mihailović je sredinom [[april]]a [[1945]]. slao emisare u [[Zagreb]], pokušavajući da ostvari saradnju sa [[Hrvatske oružane snage|snagama NDH]]. Nemački diplomata [[Herman Nojbaher|Nojbaher]] je poticao saradnju srpskih kvislinga i [[Ante Pavelić]]a, koji je izrazio spremnost da sa Srbima nađe "neki modus vivendi", ali za realizaciju takvih planova bilo je suviše kasno.<ref>https://www.znaci.org/00001/11_77.htm</ref> [[29. 4.]] je došlo do kapitulacija nemačkih snaga u severnoj Italiji, Austriji, Štajerskoj i Koruškoj. Mnogi kvislinzi su do poslednjeg trenutka gajili iluzije da će ih Amerikanci prihvatiti i naoružati da nastave borbu protiv [[komunizam|komunizma]]. == Povlačenje iz Srbije == [[Datoteka:Nazi Germany.svg|thumb|[[Treći Rajh]] sa pripojenim delovima [[Slovenija|Slovenije]].]] {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Proboj Nijemaca i četnika iz Srbije}} {{izdvojeni citat|- -Razgovor načelnika štaba Jugoistoka [Š] i generala v. Buttlara [B]: -B.: Da li je moguće prevesti Dražu Mihajlovića na našu stranu (izvještaj poslanika Neubachera Führeru)? -Š.: Sumnjam da možemo prevesti njega lično, ali moramo prevesti sve njegove grupe. To, međutim ide samo s teškim oružjem. Razgovor sa generalom Buhleom nije bio uspješan. -B.: Molim za odgovarajući telegram: Mišljenje glavnokomandujućeg Jugoistoka po pitanju Draže Mihajlovića i traženje oružja u razumnim granicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=194&broj=193 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000187.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.v.Buttlar : Wie beurteilen Sie die Aussichten den DM für uns einzuspannen (Meldung des Min.Neubacher an Führer). </br> Chef : Ob man DM selber noch einspannen kann, bezweifle ich, aber wir müssen alle seine Gruppen an uns binden und das geht aber nur mit schweren Waffen. Ferngesprach mit Gen.Buhle war ohne Erfolg. </br> Gen.v.Butlar : Ich bitte um diesbezgl.Fernschreiben : Stellungnahme des OB.Südost zur DM–Sache und vernünftige Waffenorderung."}})</ref>|Stenogrami telefonskih razgovora od 4. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedince kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref><ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Kad su u oktobru 1944. [[bitka za Srbiju|Nijemci istjerani iz Srbije]], sa njima su pošli mnogi Srbi odani Nediću, Ljotiću i Mihailoviću; povlačenje je bilo organizirano, njemačko poslanstvo u Beogradu je s tom namjerom izdavalo putovnice i četnicima. {{izdvojeni citat|Čim je nestalo nemačke podrške, srušile su se različite kvislinške administracije. Nedić je otišao iz Beograda s Nemcima. Pavelić se pripremao da pobegne iz Zagreba. Vojne i poluvojne formacije, koje su organizovali, ili su se predavale ili povlačile na sever zajedno sa neprijateljevim jedinicama koje su odstupale.<ref name="ReferenceC">https://www.znaci.org/00001/1_17.htm</ref>|[[Fitzroy MacLean]]}} Nemačka [[Armijska grupa E]] bila je prinuđena na proboj preko [[Sandžak]]a prema [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="znaci.net">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Komande Armijske grupe E], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2</ref> Jedini raspoloživ put vodio je preko [[Sjenica|Sjenice]] i [[Prijepolje|Prijepolja]]. Na isti pravac bila je orijentisana i glavnina snaga [[JVuO]] koja se povlačila iz centralne Srbije, izbegavajući sukob sa sovjetskom [[Crvena armija|Crvenom armijom]].<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_87.htm Direktiva Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 21. oktobra 1944. komandantima jurišnih grupa za prodor u Sandžak], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 87</ref> Na tom području bile su prisutne slabije snage NOVJ (oko 4.000 boraca). Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] je postigla sporazum sa ovom grupom JVuO o sadejstvu u borbi protiv NOVJ.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_171.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E komandantu Jugoistoka o postignutom sporazumu sa četnicima], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 171</ref> {{izdvojeni citat|Jače nepr. jedinice, dobro naoružane, na izgrađenim položajima zap. od Prijepolja i na visovima s obe strane doline Lima. Prema verodostojnim izveštajima četnika, u rejonu Nove Varoši nalaze se najmanje 2 brigade 37. divizije, pojačane delovima koji su otišli iz Prijepolja, sa neprekidnim priticanjem iz sev. dela Priboja i tesnaca puta u Bijelom Brdu. U rejonu Sjenice prikupljanje oko 14.000 četnika, koji će krenuti preko Pljevalja i Sarajeva prema zapadu.<ref name="znaci.net"/>|Ratni dnevnik Komande Armijske grupe E od 31. 10. 1944.}} Koncentrični napad Nijemaca, [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] i ojačane [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]] na izlazni pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] počeo je [[22. oktobar|22. oktobra]] [[1944]]. Borbena grupa Šojerlen je, koristeći ojačanja, nakon oštrih borbi uspela da ovlada Sjenicom [[24. oktobar|24. oktobra]], Prijepoljem [[1. novembar|1. novembra]] i [[Višegrad]]om [[11. novembar|11. novembra]]. Radi razvijanja u širinu i smanjivanja marševske gustine, snage [[JVuO]] su, nakon savladavanja deonice [[Sjenica]] - [[Prijepolje]], usmerene preko [[Pljevlja|Pljevalja]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_95.htm Zapovest Dragutina Keserovića od 3. novembra 1944. komandantima potčinjenih jedinica za grupisanje snaga i dejstva u dolini Lima], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 95</ref> Ovim marševskim putem izvuklo se u istočnu [[Bosna|Bosnu]] oko 85.000 Nemaca<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E o brojnom stanju], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 174</ref> i oko 20.000 četnika. Umešnim korišćenjem terena i znatnim borbenim angažovanjem, [[37. sandžačka divizija NOVJ|37.]] i zatim [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. divizija NOVJ]] (tokom [[Borbe na komunikaciji Višegrad - Sarajevo novembra 1944|proboja od Višegrada do Sarajeva]]) uspele su da zadrže ovu grupaciju preko mesec dana. Tokom tog proboja i marša Nemci i njihovi saputnici bili su izloženi frontalnim i bočnim napadima, kao i intenzivnim dejstvima [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo|savezničkog vazduhoplovstva]], od čega su pretrpeli ozbiljne gubitke u ljudstvu i tehnici. {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihajlovića: Suprotno od Titovih bandi, koje Rusi čvrsto vode, pokret Draže Mihajlovića se nalazi u raskoraku između straha od crvenog neprijatelja i nade u dosad izostalu anglo-američku pomoć. Njihova volja za borbu protiv komunizma je nesmanjena; dijelom je vode uz njemačku pomoć, a dijelom se nadaju engleskoj pomoći, posebno u albansko-crnogorskoj oblasti i u Makedoniji. Na ovo zadnje treba obratiti pažnju radi podjele uticajnih sfera između Anglo-Amerikanaca. Iako odbačeni od svih strana, kod četnika je očigledan kurs koji, s jedne strane, stremi ka uništenju njihovog glavnog neprijatelja Tita po svaku cijenu, a s druge se i dalje nada u političku i praktičnu pomoć od strane Anglo-Amerikanaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=887&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000881—000882.]</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe F (8. novembar 1944. godine)}} [[3. novembra]] na molbu četničkog delegata [[Dobroslav Jevđević|Jevđevića]] iz Vrhovnog štaba Draže Mihailovića, održan je sastanak sa načelnikom Obaveštajnog odeljenja [[Grupa armija E|Grupe armija E]]. Draža Mihailović se nalazio sa oko 40.000 četnika u rejonu između Novog Pazara i [[Višegrad]]a. Na sastanku je dogovoreno: {{izdvojeni citat|1.) Četnici će pratiti i potpomagati nemačke trupe u njihovom nastupanju do Sarajeva. 2.) Četnici ukazuju da će posle razjašnjenja situacije u savezničkom štabu za vezu: a) u slučaju predaje Jugoslavije boljševizmu krenuti zajedno sa Nemcima na sever; b) u slučaju da Englezi (u sporazumu sa Rusijom) proklamuju samostalnost Jugoslavije, u prvo vreme ostati na širem području Sarajeva, da bi sa ove baze nastavili borbu protiv Tita.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944.</ref>}} {{izdvojeni citat|Upotreba četnika u različitim područjima je je dala dobre rezultate. Pogotovo je njihovo poznavanje terena i izviđačka aktivnost protiv Titovih bandi od koristi Wehrmachtu. Naslanjanje četnika na Wehrmacht je ipak samo posljedica njihove slabosti u odnosu na Titove snage. Oružana intervencija Anglo-amerikanaca bi sigurno izazvala njihov trenutačni prelazak u neprijateljski tabor.<ref>NAW, T-314, Roll 1630, 000770: Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“. (decembar 1944)</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“. (decembar 1944)}} Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]] (pseudonim »Branko«) u depeši od 10. novembra izvještava majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (»Ram—Hari«) o veoma teškoj situaciji u kojoj su se četničke trupe našle nakon [[SSSR|sovjetskog]] prodora na [[Balkan]] i [[Beogradska operacija|oslobođenja Beograda]]: {{izdvojeni citat|Dobio sam tvoje depeše od 8 novembra. Najnovija situacija sledeća: Glavne snage Rusa i partizana u reonu Beograda i Srema. U unutrašnjosti Srbije slabije snage. Neke naše jedinice vraćene su na svoje terene. 20.000 četnika iz Srbije zajedno sa Švabama na reonu Sjenica — Prijepolje — Pljevlje. Ove snage izbiće na Drinu. Crveni u Srbiji vrše užasni teror. [[Predrag Raković|Raković]] koji je najduže radio sa Rusima morao je pobeći od njih i kreće ka Sandžaku. U Istočnoj Bosni štab III korpusa crvenih sa 38 divizijom u Tuzli i 27 u Sokolovićima i Vlasenici. Nemci drže Zvornik, Bijeljinu, Brčko. Višegrad, Romaniju i Praču. U zapadnoj Bosni svega četiri brigade crvenih. Nemci i ustaše drže sva veća mesta i polako se povlače ka Zagrebu. Moral naših boraca u Bosni još na visini, ali nikoga ne mogu pokrenuti ka Crnoj Gori, dok Englezi iz Grčke ne pređu granicu ili se iskrcaju na obali. Sa obućom, municijom, hranom i odelom vrlo se slabo stoji.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Vrijedi pomenuti i tumačenje generala Milana Nedića u istrazi pred isljednicima novih jugoslovenskih vlasti. Naime, general Nedić je u iskazu datom 5. januara 1946. godine naglasio koliko je njemački okupator, pri [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|izvlačenju svojih trupâ sa Balkana]], računao na pripadnike [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]], [[SDK]] i JVuO: {{izdvojeni citat|Dr [[Hermann Neubacher|Nojbaher]] prilično se zadržao, koje u [[Beograd]]u, koje u [[Osijek]]u, gde je bio štab komande Zid-ost. [tj. Jugoistok — prim.] armija generala [[Maximilian von Weichs|Vajksa]]. On se je zadržao tamo da sa [[Dimitrije Ljotić|Mitom Ljotićem]] uredi pitanje dobrovoljačkog korpusa, koji je od [[Vinkovci|Vinkovaca]] do Osijeka prebačen železnicom. U Osijeku zadržao se samo toliko da ga Nojbaher predstavi generalu Vajksu, a potom transportuje za [[Postojna|Postojnu]], [[Slovenska Bistrica|Slovensku Bistricu]] i [[Rijeka|Rijeku]]. Docnije je došao vojvoda [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] (Dobrosav) sa svojim četnicima u Postojnu, pa u [[Trst]], i [[Momčilo Đujić|pop Đujić]] (Momčilo) iz Dalmacije sa svojim četnicima za Goricu. Namera je bila dr Nojbahera da tu stvori veću srpsku vojsku i uputi je na jugozapad da sa hrvatskom vojskom brani [[NDH]] i pomogne generala [[Alexander Löhr|Lera]] izvući iz teškog položaja u koji je zapao.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/356, fus. 40.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Decembra 1944. godine, došlo je do pregovora sa Nemcima i generalom Nedićem u [[Beč]]u o udruženju kvislinških snaga, pod kontrolom nemačke vlasti. Predlog sporazuma je predviđao potčinjavanje svih Mihailovićevih jedinica pod zapovedništvo nemačke vojske, angažovanje četnika koji se nalaze u Bosni protiv komunista, prema nemačkom uputstvu, koncentrisanje četničkih jedinica koje se povlače iz Srbije u prostor koji im nemačke trupe budu odredile, delegiranje nemačkog oficira za vezu u štab Ostojića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm OPŠTI USLOVI SPORAZUMA O SARADNJI IZMEĐU ČETNIKA I NEMAČKIH JEDINICA PRIPREMLJENI ZA PREGOVORE DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Potisnute s matičnog teritorija, četničke formacije iz Srbije i drugih oblasti stalno su se osipale, a njihov [[moral]] opadao. Mnogi četnici u zemlji su iskoristili [[Amnestija|amnestiju]] i pridružili se partizanima. Drugi su se pridružili ljotićevcima i nedićevcima u povlačenju na sever s Nemcima.<ref name="ReferenceC"/> == Operacije četnika u Bosni == {{main|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[Datoteka:Mihailovic u Bosni 1944.jpg|mini|Veliki četnički zbor u selu [[Osječani]], u Bosni, oktobra 1944. Govori američki obaveštajac [[Robert Mekdauel]].]] [[Datoteka:Mihailovic i muslimani u Bosni 1944.jpg|mini|[[Draža Mihailović]] i [[Robert Mekdauel]] sa muslimanskim prvacima u Bosni.]] {{izdvojeni citat|Jednog dana (decembra 1944) pojavio se preda mnom iznenada jedan četnički general sa dva generalštabna oficira (bili su aktivni u srpskoj vojsci) i rekao sledeće: Kad su Rusi upali u Srbiju, njegovih 40.000 četnika povuklo se preko Drine i stoje na obali Bosne 10-20 km od Maglaja. Oni su spremni da se stave pod nemačku komandu i prime moju podršku prema istoku, dok bih ja trebalo da im stavim na raspolaganje neophodnu pešadijsku municiju.<ref>Stefan Hedrich: Erinnerungen an ein wechselvolles Leben in den Jahren 1880-1975. strane 115. i dalje, citirano prema: https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: Totenkopf & Edelweiß], (Ares verlag, Graz), četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz) strana 268. ({{jez-nem|Eines Tages (Dezember 1944) tauchten bei mir plötzlich ein Cetnik-General mit 2 Generalstäblern auf (gewesene aktive Offiziere der serbischen Armee) und erzählten mir Folgendes: Beim Einmarsch der Russen in Serbien seien 40.000 Tschetniks über die Drina zurückgewichen und stünden nun am rechten Bosnaufer auf 10—20 km vor Maglaj. Sie seien bereit, sich unter deutsches Kommando zu stellen und meine Rückendeckung gegen Osten zu übernehmen, wenn ich ihnen die nötige Infanteriemunition zur Verfügung stelle.}})</ref>|[[Stefan Hedrich]], SS-oberfirer i inspektor u glavnom štabu [[SS]], nadležan za sjeverozapadnu Bosnu}} Razbijeni u Srbiji, Mihailovićevi četnici, njih 15.000 do 18.000, su izbjegli u Bosnu, nakon što je otpala mogućnost proboja do obale [[Jadran]]a. U Bosnu su se povlačili zajedno s dijelovima [[Grupa armija »E«|Grupe armija »E«]], i služili su kao »zaštitnica Nemcima«.<ref>AVII, Ča, 77, 12/5</ref> [[11. novembra]] Komanda Grupe armija »E« izveštava da se general [[Miroslav Trifunović]] s 18.000 četnika kreće u pravcu Foče štiteći bokove njemačkim trupama.<ref>AVII, Na, f. 311, r. 185, s. 1231</ref> Na pregovorima sa [[Dobroslav Jevđević|Jevđevićem]], Nemci su uspeli da usmere snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] iz jugozapadne [[Srbija|Srbije]] u pravcu [[Sarajevo|Sarajeva]], u smeru kretanja vlastitih snaga: {{izdvojeni citat|3. 11, na molbu četničkog delegata majora Jevđevića iz Vrhovnog štaba Draže Mihailovića, održan je sastanak sa načelnikom Obaveštajnog odeljenja Grupe armija. Draža Mihailović sada se nalazi sa oko 40.000 četnika u rejonu između Novog Pazara i Višegrada.<ref name="znaci.net"/>}} Između četnika i Nemaca vođeni su pregovori o snabdevanju i njihovom daljem angažovanju. Mihailovićev predstavnik na ovim pregovorima bio je pukovnik [[Gojko Borota]], komandant Romanijskog korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (5. decembar 1944)</ref> Na ovim pregovorima konačno je postignut dogovor o nastupanju u pravcu [[Zvornik]]a, koji je Nemcima odgovarao. O ovome je štab [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] [[10. 12.|10. decembra]] obavestio potčinjene komande. {{izdvojeni citat|10. 12. 1944. Operat. odeljenje (Sarajevo) Saradnja sa četnicima. Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) Draža Mihajlović garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref>}} Tokom decembra 1944. godine, Mihailović je preduzeo veliku [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|četničku ofanzivu u istočnoj Bosni]]. Ovaj napad izveden je kao pomoćni udar u toku napora [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] da se probije na [[Sremski front]] i ratište severno od Drave, gde je vladala akutna kriza. Takođe je pomogao napor [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] da uspostavi poprečnu vezu između [[Sarajevo|Sarajeva]] i fronta u donjem toku [[Drina (reka)|Drine]]. 16. decembra 1944, general Mihailović piše pukovniku [[Petru Simiću]] (pseudonim »Rodi«), komandantu severne grupe bosanskih korpusa JVuO, da partizani predstavljaju »glavnog neprijatelja« četničkog pokreta: {{izdvojeni citat|Sa 10.000 srbijanskih snaga neračunajući bosanske, krećem pravcem Han Pijesak — Vlasenica — Šekovići — Tuzla i pravcem Olovo — Kladanj — Stupari — Zavrtnice. Preduzmite odmah energične napade prema oblasti Tuzle sa svim snagama. Vi znate ko je glavni neprijatelj i napadati ga. Nemojte da u ovom momentu stvarate i druge neprijatelje. Ponavljam, najenergičnije koncentrične napade u oblasti Tuzle sa svima snagama.<ref name="Depeše"/>}} Mihailovićeva ofanziva je uzvedena prema željama Komande Jugoistoka, uz njihovu saglasnost i uz nemačku pomoć u municiji i zbrinjavanju ranjenika. Pored četnika, nemački proboj podržavaju i ustaše: {{izdvojeni citat|5. SS brdski korpus: [...] Krećući se od Kalinovika sa sjeveru, jače banditske snage potisle četnička osiguranja od Trnova ka Kasindolu (6 [kilometara] južno od Sarajeva). 1. bataljon 734. lovačkog puka, prebačen iz Podromanije motorizovanim transportom, stupio u kontranapad u saradnji sa ustašama i četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=352&rec=311&roll=195 NAW, T-311, Roll 195, 000343: Tajni dnevni izvještaj komande Jugoistoka (23. decembar 1944.)]</ref>|Tajni dnevni izvještaj nemačke komande Jugoistoka (23. decembar 1944.)}} 28. decembra, Draža Mihailović šalje depešu kapetanu [[Stevan Leko Damjanović|Stevanu Leku Damjanoviću]] (pseudonim »Hektor«) u kojoj ga podsjeća da u borbi protiv snaga NOVJ stoje na raspolaganju sva moguća sredstva: {{izdvojeni citat|Nemojte se ženirati, da komuniste udarite u leđa u svakoj prilici. Oni su nas, dok smo napadali Nemce kod Bileće i na Sokolcu uvek napadali u leđa.<ref name="Depeše"/>}} Mihailovićeva ofanziva završila se neuspešno, porazom u bici za Tuzlu. Nakon ovog poraza došlo je do izvesnog osipanja u redovima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]]. [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] odmarširao je Nemcima u [[Sarajevo]], da bi bio transportovan vozovima u [[Slovenija|Sloveniju]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_134.htm Izveštaj šefa propagandno-obaveštajne službe i sudstva Zeničkog korpusa od 8. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o razgovoru sa štabom Srpskog udarnog korpusa], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 134</ref> a ostale snage izvukle su se preko [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozrena]] prema [[Modriča|Modriči]]. {{izdvojeni citat|Suzbijajte sve glasove o nekom našem krahu, suprotno tome širite da mi nismo begunci već se i dalje borimo dokle god možemo na svome terenu.<ref name="Depeše">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA VRHOVNE KOMANDE OD 12. DECEMBRA 1944. DO 7. APRILA 1945.GODINE]</ref>|Depeša generala Mihailovića od 27. januara 1945. god.}} Tokom februara i marta [[1945]]. četnici su zajedno sa nemačkim snagama učestvovali u borbama protiv pokušaja [[Druga armija JA|Druge armije JA]] da preseče saobraćajnicu u dolini [[bosna (rijeka)|reke Bosne]]. General Mihailović je pod svojom komandom u Bosni, sem četnika, imao i neke kvislinške muslimanske jedinice i delove Srpske državne straže.<ref name="Saslušanje"/> {{izdvojeni citat|Hvatajte što čvršće veze sa svima vrstama milicija i objedinite ih u zajedničkoj borbi.<ref name="Depeše"/>|Depeša generala Mihailovića od 22. marta 1945. god.}} Kad su Nijemci u oktobru 1944. istjerani iz Srbije, a ostaci četnika pobjegli u Bosnu, [[Milan Aćimović]] je postao glavna veza Draže Mihailovića sa specijalnim poslanikom Ministarstva inostranih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] u [[Beč]]u.<ref>https://www.znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: CETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945</ref> U memoarima, Nojbaher tvrdi da je Mihailović zadržao svoj oportunistički stav prema njemačkom okupatoru sve do kraja rata: {{izdvojeni citat|Početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom - i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču - da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>https://www.znaci.org/00001/172_7.pdf</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} Njemačka služba bezbednosti ([[Sicherheitsdienst]]) je, pred kraj rata, uspostavila radio vezu sa Mihailovićevim štabom. Radio veza je primarno služila da četnicima omogući slanje zahteva za snabdevanjem njemačkim vlastima.<ref>WASH-REG-INT-74, XX 7619, File 160, Box 28, Entry 109, RG 226, NA.</ref> U Bosni se Mihailović još dva puta sastao sa Šterkerom i Aćimovićem.<ref name="Saslušanje"/> Mihailović se sastajao sa Nojbaherovim izaslanikom prilikom povlačenja iz Srbije za Bosnu septembra 1944. godine i dva puta u Bosni u oblasti Sarajeva koncem 1944. godine i početkom 1945. godine. Sastancima između Mihailovića i Nemaca prisustvovao je i američki pukovnik [[Robert Mekdauel|Mak Dauel]], američki obaveštajac koji je tražio od Nemaca da polože oružje isključivo Mihailoviću, a Mihailovića uveravao da [[Sjedinjene Američke Države]] pomažu isključivo njega i njegovu organizaciju.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Početkom [[april]]a 1945. njemački major Šterker donio je Mihailoviću [[Alexander Löhr|Löhrovu]] poruku da je voljan da se preda angloameričkim snagama.<ref>Jozo Tomasevich, Četnici u drugom svjetskom ratu, Zagreb 1979, 398 i 400</ref> Mihailović je, pak, inzistirao da se njemačke trupe stave pod njegovu komandu kao »naši državljani«.<ref>AVII, Ča, 276, 6/1-44, uputstvo potčinjenim od 3. aprila 1945</ref> == Povlačenje Đujićevih četnika == {{main|Dinarska četnička divizija}} U drugoj polovini oktobra 1944. godine, jedinice [[NOVJ]] su prešle u ofenzivu za oslobođenje Dalmacije. 21. oktobra Đujić naređuje svojim jedinicama da se prikupe na [[Dalmatinsko Kosovo|Dalmatinskom Kosovu]], »jer mi našu živu snagu moramo da očuvamo za odsudni momenat«. Đujić je procijenio da Nijemci »napuštaju teren Jugoslavije«, pa dok se još drže u Dalmaciji, »moramo blagovremeno da izvršimo pripajanje svih naših manjih odvojenih i usamljenih grupa glavnini«.<ref>AH, Ča, 1.</ref> O ubrzanom povlačenju četnika i Nemaca iz Dalmacije govori nemački kapetan Rettich: [[Datoteka:Djujicevi cetnici povlacenje.jpg|mini|Povlačenje Đujićevih četnika, uporedo sa Nemcima, na teritoriju Trećeg Rajha.]] {{izdvojeni citat|»Stojim usred ovog haosa i ne mogu da sprečim katastrofu. Prvi put u ovom ratu gubim nerve i urlam kao pas na lancu. Opterećenje živaca poslednjih dana bilo je odviše veliko. A sad još i ovo potresno razočaranje što moji ljudi ovako beže. U toku dana je više puta pokušano da se zadrže mase naših jedinica koje su se bez smetnje žurno povlačile i da se uspostavi jedna nova linija. Ali četnici, kojih ima mnogo na ovom prostoru, beže potpuno rastureni i sve povlače za sobom.<ref>Franz Schraml, Kriegsschauplatz Kroatien, die deutsch-kroatischen Legionsdivisionen, Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd, 1962, 207.</ref>|Zapis kapetana Retticha o povlačenju Nemaca i četnika iz Dalmacije}} Đujić 7. novembra šalje »najhitniju« depešu s naznakom »SOS« komandi Sjeverne grupe bosanskih korpusa: {{izdvojeni citat|»Jeste li krenuli. Gde ste i kada će te doći ovamo. Situacija na vrhuncu kritična kod nas. Ako ne stignete u najkraćem roku propadamo svi. Ponavljam: ako ne stignete u najkraćem roku propadamo svi. Đujić«.<ref>AVII, Ča, 206, 36/1.</ref>}} Novembra 1944. godine, došlo je do [[Kninska operacija 1944.|bitke za Knin]] sa [[NOVJ|Narodnooslobodilačkom vojskom Jugoslavije]] koja je oslobađala zemlju od okupatora. [[Momčilo Đujić]] je sa glavninom snaga četničke [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije]] krenuo u proboj prema sjeveru 1. prosinca, dan prije odlučnog [[Kninska operacija|napada NOVJ na Knin]].<ref>[[Todor Radošević|Radošević, Todor]]: ''Ofanziva za oslobođenje Dalmacije (1. IX - 9. XII 1944.)'', Beograd: Vojnoistorijski institut, 1965, str. 277</ref><ref>[[Fikreta Jelić-Butić|Jelić-Butić, Fikreta]]: ''Četnici u Hrvatskoj 1941-1945.'', Zagreb: Globus, 1986, str. 239-240</ref> U izveštaju Dinarske divizije nemačkoj komandi [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog armijskog korpusa]] od [[1. decembra]] [[1944]]. godine, četnici najavljuju svoje napuštanje Kninskog fronta: {{izdvojeni citat|Četnička komanda sa svim svojim oružanim snagama od meseca septembra prošle godine radi i sarađuje sa Nemačkom vojskom u ovim krajevima iskreno i lojalno. Ovo su nam nalagali naši zajednički interesi u borbi protivu zajedničkog neprijatelja. Ova se saradnja produžila sve do danas. Kada je pre skoro meseca dana otpočela velika partizanska ofanziva na Knin i kada su četnici izgubili jedan veći deo teritorije četnici su uvideli da je više ovde njihova borba uzaludna jer da će ipak morati jednog dana napustiti ovu teritoriju. To je od strane predstavnika ove komande majora Mijovića tačno rečeno Komandantu Nemačkog Korpusa u Kninu. Sa strane gospodina generala komandanta Korpusa je izražena želja da ne treba da se rastavljamo nego da do kraja zajednički podelimo sudbinu pa šta nam bude.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_115.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 115.</ref>|Izveštaj Dinarske četničke divizije komandi štaba [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. korpusa Vermahta]] ([[1. decembra]] [[1944]].)}} Kad su Đujićevi četnici napustili nemački front kod Knina, u hronici njemačke [[373. legionarska divizija|373. divizije]] je zapisano: {{izdvojeni citat|Do osetnog slabljenja fronta kod Knina došlo je kad je 6-7.000 ljudi jaka četnička grupa vođena od popa Momčila pešačkim maršem prebačena u oblast Karlovca. Razlog koji je ovo izazvao je neprijateljstvo sa ustašama, pa je rešeno da se formira jedan četnički korpus u oblasti Ljubljane. Marševski pokret bio je pomognut od strane 373. divizije koliko god je to bilo moguće.<ref>[https://www.znaci.org/00001/180.htm Franz Schraml: KRIEGSSCHAUPLATZ KROATIEN], Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962. strana 207 ({{jez-nem|Eine empfindliche Schwächung des Frontabschnittes bei Knin trat dadurch ein, daß eine bisher nordwestlich der Stadt gestandene, etwa 6—7000 Mann starke, von dem Popen Momčilo geführte Cetnikgruppe im Fußmarsch in die Gegend von Karlovac verlegt wurde. Der Grund des Abzuges war Verfeindung mit der Ustascha, auch hieß es, daß im Raum von Laibach ein Cetnikkorps aufgestellt würde. Die Marschbewegung wurde so gut als möglich von der 373. Div. unterstützt.}})</ref>|Hronika njemačke [[373. legionarska divizija|373. legionarske divizije]]}} Đujićevci se povlače na sjever uz podršku dijelova [[373. legionarska divizija|373. divizije]] [[Vermaht]]a. Proboj iz okruženja za mnoge je bio poguban. [[Brane Bogunović]], [[Boško Asanović]] i stotine drugih su zarobljeni. Major Mijović je poginuo u zoru 3. decembra na obali [[Radljevac|Radljevca]]. Tu se vojvodi priključio njemački general [[Alois Windisch]], komandant [[264. divizija|264. divizije]], sa svega oko 200 preostalih vojnika.<ref name="Pop izdaje"/> 12. decembra general Gustav Fehn je u pravcu pokreta četničkih jedinica poslao nekoliko nemačkih i ustaških bataljona, kako bi četnicima otvorili komunikaciju [[Ličko Petrovo Selo]]—Vaganac—Drežnik—Grad—Rakovica—[[Saborski]]—[[Plaški]].<ref name="Pop izdaje"/> Četnici usput provode prisilnu mobilizaciju praćenu žestokim zastrašivanjem stanovništva. Đujić Mihailoviću javlja: {{izdvojeni citat|»Naši su na putu popalili mnoga sela.«<ref>Zb. NOR, XIV/4, 714.</ref>|Izveštaj Đujića Mihailoviću}} Nije pouzdano utvrđeno koliko je četnika bilo u koloni. Partizanski izvori govore o dvije do dvije i po hiljade četnika.<ref name="Pop izdaje"/> Domobranski general Tomašević je sredinom decembra javio »da je oko 5000 četnika s obitelji stiglo preko Drežnik-Grada u Plaški, odakle produžavaju u Njemačku«.<ref>Zb. NOR, V/36, 687.</ref> Dana 21. prosinca stižu u dolinu [[Gacka (rijeka)|Gacke]]; tu su im se priključili četnici iz gornje Like. Nakon što su im prišli svi četnici sjeverozapadne Like i neki bosanski četnici, izvještaj o brojnom stanju Dinarske divizije 25. decembra navodi 4561 četnika.<ref>AVII, H-V/750.</ref> Po planu generala Mihailovića, Đujić je, dolaskom na [[Kapela|Kapelu]], završio povlačenje. Vrhovna komanda [[JVUO]] je tražila da se Đujić tu zadrži, jačajući frontu ispred Rijeke, na pravcu Brlog—Kupa. {{izdvojeni citat|»U osnovi se ne slažem sa napuštanjem terena i odlaskom za Istru. U Sloveniju i na Istru treba poslati građanske izbeglice koje treba spasiti. Vojnici moraju da produže borbu na celom prostranstvu Jugoslavije. Ni u kom slučaju naši vojnici ne smeju biti izbeglice.«<ref>Zb. NOR, XIV/4, 909.</ref>|Mihailovićev odgovor Đujiću}} Đujić je, pak, uporno tražio slobodan prolaz do Rajha. Poglavnik NDH [[Ante Pavelić]], na zahtjev Nijemaca, izdaje [[21. prosinca]] [[1944.]] zapovijed da se Đujićevim četnicima omogući prolaz preko [[Zagreb]]a i [[Zaprešić]]a ka granici Reicha. On se poziva na sporazum između vlade NDH i vlade Trećeg Reicha, prema kojemu će se otpremiti "četnička skupina popa Đujića, ukupne jakosti oko 6.000 ljudi, iz područja južno od Bihaća i južne Like prema sjeveru u Njemačku". U naredbi se kao "vjerojatni smjerovi pokreta" navodi pravac Bihać-Bos. Novi-Kostajnica-Novska-Dugo Selo-Zagreb-Zaprešić-granica, ili Gospić-Ogulin-Karlovac-Zagreb-Zaprešić-granica. Pavelić je naredio da se spomenuta grupacija "bezuvjetno nesmetano" propusti, prijeteći ratnim sudom onima koji bi to ometali. Četnike je do granice trebala pratiti jedna vojna jedinica NDH.<ref>[https://www.znaci.org/00001/41_18.htm Fikreta Jelić Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945: Bijeg pred snagama NOP-a]</ref><ref name="povijest.net">[http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/842-odlazak-cetnicke-divizije-iz-kninske-krajine-i-predaja-saveznicima.html Domagoj Zovak, prof.: Odlazak četničke divizije iz kninske krajine i predaja saveznicima]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, preuzeto 1. travnja 2012.</ref> {{izdvojeni citat|»Z a p o v i e d a m : 1. — da sve naše oružane postrojbe označenim smjerovima bezuvjetno nesmetano propuste ovu četničku skupinu u svom prolazu. Tko se ogrieši ovoj zapoviedi stavit će se pred Ratni sud shodno okružnici Glavnog Stana Poglavnika br. 124/taj. od 13. 12. 44. 2. — da četničku skupinu Popa Đujića u pokretu prema sjeveru do njemačke granice prati popratna postrojba hrvatskih oružanih snaga, koja se u sporazumu s njemačkim zapovjedničtvima ima brinuti za uredan i nesmetan prolaz skupine. 3. — ukoliko pomenuta četnička skupina bude prolazila područje pojedinih hrvatskih zapovjedničtava, odgovorni zapovjednici izvjestit će odmah i najžurnije Minors-Operod.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_233.htm Zapovest poglavnika Nezavisne Države Hrvatske od 21. decembra 1944. oružanim jedinicama (na pravcima Bihać — Bosanski Novi — Kostajnica — Zagreb — Slovenija i Gospić — Ogulin — Karlovac — Zagreb — Slovenija) da neometano propuste i obezbede prolaz Dinarskoj četničkoj diviziji prilikom njenog prebacivanja u Sloveniju]</ref>|Naređenje Ante Pavelića od 21. decembra 1944. godine za bezbjedan propust vojvode Momčila Đujića i Dinarske divizije JVuO ka Trećem Reichu}} U međuvremenu, 17. decembra, [[ustaše]] su u [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnici]] poubijali 123 (ili 147<ref>Zb. NOR, XIX/4, 714.</ref>) ranjenika Dinarske divizije, koji su bili prevoženi [[vlak]]om. Zato Đujić izbjegava taj put. Đujić uz pomoć [[Dimitrije Ljotić|Ljotića]], koji već boravi tamo, dobija dozvolu Nijemaca da pređe u Istru i djelove Slovenije (tada [[Operativna zona Jadran]]). Ujutro 26. decembra iz [[Brlog]]a je krenulo oko 4500 četnika. Gdje god su mogli, upadali su u hrvatska sela i terorizirali narod, a neka sela su zapalili. U Hrvatskom primorju — javlja Okružni komitet KPH za Primorje — četnici su »napravili totalnu pljačku, paljevine i ubistva među narodom«.<ref name="Pop izdaje"/> Preko [[Velebit]]a i primorja, vršeći usput teror nad stanovništvom, Đujićevi četnici i dio njihovih obitelji dolaze [[1. siječnja]] [[1945]]. u [[Viškovo]]. Unutar granica Rajha Đujićevi četnici se spajaju sa postrojbama [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] i drugim kolaboracionistima pod zapovjedništvom [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]. Ljotić je Neubachera depešom [[2. januar]]a obavijestio da je stiglo oko 4500 Đujićevih četnika, 1000 ličkih četnika i oko 500 izbeglica, bolesnih, dece i ranjenika. "''Borbeni moral odličan. Hranu primaju od Nemaca''."<ref name="Pop izdaje"/> Po naređenju SS-[[gruppenführer]]a [[Odilo Globočnik|Odila Globočnika]], komandanta SS-a i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje, u sastav Dinarske divizije je uključena i štabna četa SS-[[sturmbannführer]]a [[Ernst Lerch|Ernsta Lercha]]. Ta [[SS]] četa je imala »zadatak da ličnim dodirom s komandantima brigada uprosti prenošenje naređenja, da ličnim primerom aktivira delatnost četnika i da zajedno s njima vrši izviđanja u celoj Vipavskoj dolini radi sprečavanja infiltriranja banditskih snaga iz Trnovskog gozda.«<ref>Zb. NOR, VI/19, 842.</ref> SS vođa Globocnik izvijestio je najvišu njemačku komandu kako su »izvršenim posedanjem uporišta delovima četničke Dinarske divizije« njegove, tj. njemačke »policijske jedinice oslobođene za druge zadatke«.<ref>Zb. NOR, VI/19, 824</ref> Sa četnicima je u Sloveniju stiglo i nekoliko angloameričkih avijatičara, koje je Đujić predao Nemcima. O Đujićevom postupku je od strane Dobroslava Jevđevića obaviješten i Mihailović,<ref>Zb. NOR, XIV/4, 729.</ref><ref>AVII, 276, 16, 1 - 2 7 .</ref> koji je samo prokomentarisao: »Svaki će polagati račune za svoj rad.«<ref>Zb. NOR, XIV/4, 923.</ref> {{izdvojeni citat|Pop Đujić sa oko 4.000 vojnika otišao u Istru. Njegove snage bi se dislocirale u dolini Vipave. Pri izvlačenju imao vrlo male gubitke. Njegova saradnja sa broj 11 prekoračila granice. On čak i padobrance predaje broju 11. Javno se neprijateljski izjašnjava protivu saveznika.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/4_14_4_156.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba četničke Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 26. februara 1945. godine]</ref>|Iz depeše koju su Vrhovnoj komandi JVuO poslali delegati Draže Mihailovića u Sloveniji, 8. januar 1945. godine}} Delegati Draže Mihailovića u Sloveniji major [[Vasilije Marović]] i kapetan [[Ilija Jeftić]], u depeši poslatoj Vrhovnoj komandi 10. januara 1945. godine, optužuju vojvodu Đujića za samovolju. Naime, dvojica četničkih oficira tvrde da Đujić odbija da se povinuje Jevđevićevim naređenjima »jer veruje da će svoj cilj postići preko Ljotića i Nemaca«, zatim da su u njegovu štabu uvijek prisutna dva njemačka oficira, te da jedan od njih, pod pseudonimom Branko Lazarević i u četničkoj uniformi, zapravo komanduje divizijom: {{izdvojeni citat|Major Kapetanović i Đujićeva savetodavka Stanić, nedavno došli iz Nemačke i doneli sobom veću sumu novca. Sigurno je da su u nemačkoj obaveštajnoj službi. Vređajući, klevetajući Čiču i V. K. Đujić traži opravdanje za svoje postupke. On javno pozdravlja nemačke oficire [[Rimski pozdrav|rimskim pozdravom]] i protiv svoga uređenja iz inata radi na štetu opštu. Jevđević je apsolutno odan Čiči pokušava da ga urazumi.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/4_14_4_156.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba četničke Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 26. februara 1945. godine]</ref>}} == Povlačenje Đurišićevih četnika == {{main|Pavle Đurišić|Proboj četnika i Nemaca iz Crne Gore}} {{izdvojeni citat|On [Pavle Đurišić — prim.] je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} Tokom septembra i oktobra [[1944]]. snage NOVJ zauzele su [[Gacko]], [[Berane]], [[Nikšić]], [[Kolašin]], [[Mojkovac]], [[Bijelo Polje]], [[Prijepolje]], [[Pljevlja]], [[Trebinje]], [[Bileća|Bileću]] i [[Grahovo]], čime se [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|njemački 21. korpus]] našao u potpunoj izolaciji. Pod komandom [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemačkog korpusa]] borila se četnička grupacija [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], koju su Nemci procenili na 10.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - Dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> Nakon dugotrajnih teških borbi i obostranih ozbiljnih gubitaka, [[18. decembra]] [[1944]]. su Nijemci i četnici probili blokadu. Zajedno sa njemačkim trupama, Crnu Goru su napustili i četnici potpukovnika [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]]. Oko 7000 četnika iz Crne Gore, kojima se pridružilo oko 1300 iz Hercegovine, uputilo se u sjevernu Bosnu, s pravcem prema Istri i Slovenskom primorju.<ref>AVII, Na, f. 311, r. 185, s. 1208.</ref> Pored naoružanih četnika iz Crne Gore, bilo je oko 2000 izbjeglica.<ref>AVII, Ča, k. 276. reg. br. 16/1-8.</ref> SS-[[gruppenführer]] i general-potpukovnik policije [[Odilo Globočnik]] je u vezi s pokretom Đurišićevog [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]] (»12.000 navodno odličnih boraca i 1.500 žena, dece, staraca i ranjenih«) od vlasti [[NDH]] i komande Jugoistoka tražio da se »istome osigura slobodan prolaz, kao što je učinjeno sa četnicima popa Đujića«. O formacijskom jedinstvu CDK i [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]], kao i o ideološkom svjetonazoru Pavla Đurišića, Odilo Globočnik (ili njegov pomoćnik SS-[[sturmbannführer]] [[Ernst Lerch]], koji je parafirao ovaj dokument) zapaža sljedeće: {{izdvojeni citat|Vojvoda Đurišić je ranije pripadao četnicima Draže Mihailovića te bi verovatno još i danas mogao da održava uske veze s njim. On je ipak svoje snage odvojio i one nose naziv CDK, koji je uključen u srpske dobrovolj. jedinice generala Mušickog. On je istovremeno postao potpukovnik SDK i zamenik generala Mušickog. Ova grupa najoštrije suzbija težnje za nezavisnošću Crne Gore i danas se drži opšte političke linije ministra Ljotića, tj. nacionalnog jedinstva svih srpskih plemena.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dok. 158, str. 815.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 2. marta 1945. o dolasku u Istru Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa}} U međuvremenu, javio se Pavelićev prijatelj [[Sekula Drljević]] sa predlogom da Pavlu Đurišiću garantuje povlačenje ako svoje trupe preimenuje u »[[Crnogorska narodna vojska|Crnogorsku narodnu vojsku]]« i stavi ih pod komandu Drljevića. Đurišić i dio bliskih suradnika Draže Mihailovića, među kojima [[Dragiša Vasić]] i [[Zaharije Ostojić]], prihvaćaju Drljevićevu ponudu i kreću u povlačenje preko NDH. O položaju trupa pod Đurišićevom zapovjedništvom u novim okolnostima, kapetan [[Vladimir Tešanović]], komandant 2. sarajevske četničke brigade, obavijestio je 8. aprila preko štaba Srednjobosanskog korpusa JVuO i samog generala Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Situacija dana 7—IV u Lijevču polju: Jedinice vojvode Pavla Đurišića usled teške situacije, a zavedeni propagandom Sekula Đorđevića [sic!] odlučile su da se predaju ustašama, odnosno Sekuli Drljeviću, koji se proglasio vrhovnim komandantom Crnogorske vojske nezavisne Crne Gore. Na pregovorima koji su vodili Pavlovi delegati sa nekim Pavelićevim izaslanikom, zaključeno je da se Crnogorci ne razoružavaju i imaju se dislocirati na području Hrvatske po nahođenju hrv. vlasti. — Bosanci i Srbijanci imaju se smatrati ratnim zarobljenicima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_193.htm Obaveštenje komandanta 2. sarajevske brigade od 8. aprila 1945. komandantu Srednjobosanskog korpusa o predaji crnogorskih četničkih jedinica ustašama]</ref>}} No, Đurišić je pokušavao izigrati Drljevića. Odlučuje da ipak neće preći Savu, kako je dogovoreno, već svoje kolone vodi prema Bosanskoj krajini. Ustaše su [[4. april]]a te kolone zaustavili na Lijevča-polju. Poslije žestoke [[bitka na Lijevča polju|bitke na Lijevča polju]], četnici se predaju ustašama i Drljeviću.<ref>Zb. NOR, XIV/970.</ref> Glavnina zarobljenih trupa se, kao »[[Crnogorska narodna vojska]]« pod Drljevićevom komandom, narednih dana uključuje u sastav ustaških zdrugova, a četničko vodstvo je likvidirano u [[Logor Jasenovac|logoru Jasenovac]], uključujući Đurišića, Ostojića, Vasića, [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] i druge.<ref>R. Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941 — 1945, Cetinje, 1977, str. 505, 515. i 527.</ref> Svoju verziju smrti Pavla Đurišića u ustaškom logoru dao je po sjećanju rekonstruisati i Hitlerov »ministar za Jugoistok« [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci. Ustaše, za koje su do poslednjeg trenutka glavni neprijatelj ostali pravoslavni Srbi, nisu ispoštovali dogovor, postavili su mu zasedu i pobili jedan deo njegovog odreda. Svi četnički oficiri bili su uhvaćeni i ubijeni. Pavle Đurišić bio je, zajedno sa nekoliko svojih drugova, spaljen.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>}} == Politički planovi == Radi ostvarenja plana o ujedinjenju svih "nacionalnih snaga" Nemci su pokušali da angažuju i patrijarha Gavrila i vladiku Nikolaja Velimirovića. U prvoj polovini decembra 1944. godine, Nojbaher je naredio da se oni puste iz logora u Bavarskoj, gde su bili internirani, i doprate u Beč. Nojbaher je pozvao Milana Nedića, Dimitrija Ljotića, Milana Aćimovića, ministra Velibora Jonića i druge, da prisustvuju dolasku patrijarha i vladike u Beč. Uveliko se govorilo kako će se sazvati sabor pravoslavnih crkava (ruske, rumunske, hrvatske i srpske), te kako će se na tom saboru osuditi boljševička pravoslavna crkva. Nojbaher je smatrao da dovođenje srpskih crkvenlh velikodostojnika predstavlja veliki politički uspeh za njega.<ref name="Milovanović">[https://www.znaci.org/00001/11_77.htm Nikola Milovanović: PLAN KOMANDE LOVAČKIH GRUPA JUGOISTOK]</ref> Nojbaher je, po Ljotićevom savetu, premesto crkvene dostojnike na [[Vrpsko jezero]] u Koruškoj, zbog bombardovanja Beča. Ljotić je Mihailoviću javljao da je sa slovenskim nacionalistima »postigao sporazum i oni su obrazovali Nacionalni komitet koji će proglasiti slobodnu federativnu jedinicu Kraljevine Jugoslavije — Sloveniju — koja ne priznaje Tita nego Kralja Petra II.« Zamolio je Mihailovića da dođe u Sloveniju da »vodi operacije«.<ref>Boško N. Kostić, ''Za istoriju naših dana'', Lille, 1949. 211—212</ref> [[24. januar]]a 1945. Mihailović je javio emigrantskoj vladi da su se sporazumeli [[Slovenska ljudska stranka]], socijalisti i [[Jugoslovenska nacionalna stranka]] i sastavili »Narodni odbor za Sloveniju«. Odbor je proglasio [[slovensko domobranstvo]] »narodnom vojskom«, a "veliku Sloveniju" (sa [[Istra|Istrom]] i [[Trst]]om) delom »Federativne Jugoslavije« pod Karađorđevićem. Mihailović još kaže da "odbor priznaje đenerala Mihailovića i nastavlja borbu protivu komunista i okupatora".<ref name="Depeše"/> Nameravali su da traže od Anglo-Amerikanaca da Titovim trupama ne dozvole ulazak u Sloveniju, već da anglo-američke trupe kao savezničke uđu u Sloveniju.<ref name="Milovanović"/> Bilo je u planu i da se obrazuje Srpski komitet, u kojem bi [[Aleksandar Cincar-Marković]] bio ministar inostranih poslova, predsednik [[Nikolaj Velimirović]], a članovi Ljotić i Aćimović. O ovim političkim kombinacijama govori se u telegramu koji je [[31. januar]]a Mihailoviću poslao [[Dobroslav Jevđević]]: {{izdvojeni citat|U sredu stiže ministar Nojbaher sa Ljotićem i Nedićem. Izgleda da dolazi i patrijarh. Preuzeo sam sve da mi politički ne budemo izigrani i tražio u vezi s tim objašnjenje sa Đujićem. Povodom vesti ljotićevaca da će obrazovati vladu u koju će ući Đujić uz blagoslov patrijarhov, imao sam dug razgovor sa Đujićem. Đujić je izjavio da neće ući ni u kakvu političku kombinaciju sa Ljotićem. To će saopštiti Ljotiću. Prema tome, sa te strane nema nikakvih razloga za uznemirenost.<ref name="Milovanović"/>}} Početkom 1945. godine dolazi do razdora između Ljotića i Nedića. Glavni razlog bilo je Ljotićevo nastojanje da se raspusti [[Nedićeva vlada|Nedićeva kvislinška vlada]], a da se umesto nje obrazuje "komitet spasa" u koji bi ušli predstavnici svih kolaboracionističkih grupa. Zadatak ovog "komiteta" je trebalo da bude prikupljanje svih ostataka razbijenih četničkih i kvislinških formacija iz Srbije, Slovenije i Hrvatske (s izuzetkom ustaških), od kojih bi se, na teritoriji Slovenije, obrazovala "nacionalna armija" sposobna da se suprotstavi [[NOVJ]].<ref name="Milovanović"/> == Zbližavanje četnika i ustaša == [[Datoteka:Stepinac.jpg|minijatura|Zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], sa kim je Draža Mihailović pokušao da uspostavi vezu.]] [[File:Povlačenje crnogorskih četnika prema zapadu. Zagreb, svibanj 1945.webp|thumb|Povlačenje crnogorskih četnika ka Trećem Reichu (Zagreb, [[svibanj]] 1945)]] Nakon [[bitka za Srbiju|poraza u Srbiji]], general Mihailović je pokušao da prestroji »Jugoslovensku vojsku u otadžbini« iz isključivo srpske formacije u združenu snagu srpskih, hrvatskih i muslimanskih jedinica, pri čemu je četničko rukovodstvo izrazilo spremnost da se odrekne zamisli o [[Etničko čišćenje|etnički čistoj]] »[[velika Srbija|velikoj Srbiji]]«.<ref>AVII, Ča, 276, 6/1-32-</ref> [[29. novembra]] 1944. Mihailović je pisao ustaškom poručniku, »bratu Mati Matićeviću«, komandantu [[Hrvatske oružane snage|oružanih snaga NDH]] u oblasti [[Vareš]]a, povodom dogovora o priključenju "Jugoslovenskoj vojsci u domovini" i punoj saradnji "protiv zajedničkog neprijatelja": {{izdvojeni citat|Sada nam se otvaraju široki putevi da dosadašnji rad još pojačamo i da dođe do pune sloge i saradnje protiv zajedničkog neprijatelja. Jedinice pod vašom komandom će ubuduće nositi ime hrvatske jedinice u sastavu jugoslovenske vojske u domovini pod hrvatskom zastavom, a sa nazivom jednog od hrvatskih velikana prema Vašem izboru (na primer »1. Hrvatski korpus Stjepana Radića«)... Mi Vas, brate Mato, već sada smatramo u tajnoj suradnji sa nama, a ako uspijemo da naša suradnja bude javna biti će to od najvećeg značaja za cijeli naš narod.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_109.htm PISMO DRAŽE MIHAILOVlĆA OD 29. NOVEMBRA 1944. USTAŠKOM PORUČNIKU MATI MATIĆEVlĆU O ZNAČAJU SARADNJE IZMEĐU USTAŠA I ČETNIKA] (Zb. NOR-a, XIV/4, str. 426—429.)</ref>|Pismo četničkog vođe Mihailovića ustaškom poručniku Mati Matićeviću od 29. novembra 1944.}} [[1. decembra]] [[1944]]. Mihailović je izdao naredbu, u ime kralja [[Petar II Karađorđević|Petra Karađorđevića]], koji ga se već bio odrekao, kojom unapređuje Matićevića u čin kapetana II klase.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_112.htm NAREDBA DRAŽE MIHAILOVIĆA OD 1. DECEMBRA 1944. POVODOM UNAPREĐENJA USTAŠKOG PORUČNIKA MATE MATIĆEVIVĆA U ČlN PEŠADIJSKOG KAPETANA II KLASE] (Zb. NOR, XIV/4, 432)</ref> Istog dana, [[1. decembra]] 1944. Mihailović je doneo uredbu kojom predviđa da JVO čine »Srpska, Hrvatska i Slovenačka armija i grupa Muslimanskih korpusa«, pod jedinstvenom komandom Mihailovića.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_111.htm UREDBA O FORMACIJI JUGOSLOVENSKE VOJSKE U OTADŽBINI] (Zbornik, XIV, 4, str. 431.)</ref> Tendecija približavanja četnika Draže Mihailovića hrvatskim kvislinškim vlastima u trenutku kada se trupe Wehrmachta nalaze u povlačenju s Balkana, konstatovana je potkraj decembra 1944. i od strane njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]]: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} U telegramu poslatom pretposljednjeg dana 1944. godine iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], kapetan Merrem izvještava o borbama koje u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] vode [[Hrvatske oružane snage]] (HOS) i [[JVuO]] protiv [[NOVJ]]: {{izdvojeni citat|"Prema iskazu prebjega, zapadno od [[Jajce|Jajca]] traju borbe između četnika i ustaša sa jedne, i Titovih bandi s druge strane."<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=442&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000433.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Überl.Auss. W Jajce Kämpfe zwischen Cetniks und Ustaschen einerseits mit Tito–Banden andererseits."}})</ref>|Ispravka za večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja od 29. decembra 1944 (30. decembar 1944.).}} [[18. 1.|18. januara]] na području donjeg toka [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] su sklopile sporazum sa snagama NDH.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj komande Smederevskog korpusa JVuO od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 144</ref> [[7. februar]]a 1945. godine general Mihailović naređuje svojim potčinjenima saradnju sa ustašama u Gračanici: {{izdvojeni citat|Sa ustašama u [[Gračanica|Gračanici]] održavati najprijateljskije veze.<ref name="Depeše"/>|Depeša generala Mihailovića od 7. februara 1945. godine}} Već narednog dana, general Dragoljub Mihailović šalje depešu potpukovniku [[Dragoslav Račić|Dragoslavu Račiću]] (pseudonim »Miki«), u kojoj o ustašama zapisuje: {{izdvojeni citat|Ustaše dižu glavu u Bosni, ali znajte da ima dve vrste ustaša. Samo su idejne ustaše naši neprijatelji, a ostali prestavljaju miliciju, koja je sa nama u saradnji.<ref name="Depeše"/><ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 276, registarski broj 6/1.</ref>|Depeša generala Mihailovića od 8. februara 1945. godine}} [[2. mart]]a [[1945]]. godine četnički vođa Draža Mihailović nalaže svom opunomoćeniku u [[Zagreb]]u hvatanje što čvršće veze sa zagrebačkim nadbiskupom [[Alojzije Stepinac|Alojzijem Stepincem]]: {{izdvojeni citat|Nastanite da sa Stepincem, ponavljam sa Stepincem uhvatite što čvršću vezu i upoznate ga sa celim našim programom i radom... Ako možete učinite mu zvaničnu posetu, da bismo sa tim stvorili sporazum protiv komunista... Samo o tome Mačekovci nesmeju da znaju ništa, jer u isto vreme treba raditi sa mačekovcima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA VRHOVNE KOMANDE OD 12. DECEMBRA 1944. DO 7. APRILA 1945.GODINE</ref>|Depeša [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] od 2. marta 1945. godine}} == Mihailovićeva delegacija Paveliću == General Mihailović je slao izaslanike u [[Zagreb]], glavni grad [[NDH]], radi uspostavljanja kontakta. Mihailovićevi emisari su u Zagrebu pregovarali s Mačekom i Pavelićem. Pregovori su na različitim nivoima vođeni tokom marta i aprila, uvijek »u cilju vođenja jedne zajedničke borbe protivu partizana«.<ref>Zb. NOR, XIV/4, 984—985.</ref> Prema svedočenju [[Vladimir Košak|Vladimira Košaka]], tadašnjeg ambasadora [[NDH]] u Berlinu i ministra državne riznice (finansija) u vladi Ante Pavelića do aprila 1943. godine, dva emisara Draže Mihailovića su posetila Pavelića tokom aprila 1945. i sklopili aranžmane čiji je cilj bio isključenje međusobne borbe između ustaša i četnika, kako bi se olakšala zajednička borba protiv partizana.<ref name="Ispitivanje"/> U Zagreb je išao i nemački izaslanik za Balkan [[Herman Nojbaher]] nastojeći da ostvari saradnju između srpskih kvislinga i [[Ante Pavelić]]a, koji je izrazio spremnost da sa Srbima nađe "neki modus vivendi". Pavelić je prvi put Mihailovićevu delegaciju primio [[17. april]]a. S poglavnikom su bili [[Andrija Artuković]], general [[Ante Moškov]] i [[Juco Rukavina]]. Na drugom sastanku, [[18. april]]a, bili su još prisutni i generali [[Đorđe Gruić]] i [[Vjekoslav Luburić]]. General Đukić je iznio Mihailovićeve molbe da se četnicima osigura slobodan prolaz, da im se dodijeli hrana, lijekovi i municija, kao i da ustaše oslobode ranjenike zarobljene na [[Vučijak (planina)|Vučijaku]]. Na trećem sastanku, [[22. april]]a, Pavelić i Đukić su se sporazumjeli o svim četničkim zahtjevima: poslani su kamioni s lijekovima i municijom, bolnica je oslobođena i, što je najvažnije, izdana su potrebna naređenja da se Mihailovićeva grupa propusti za Sloveniju.<ref name="Pop izdaje"/> Ustaške vlasti su smatrale da bi se preko četnika moglo doći do Angloamerikanaca.<ref name="Pop izdaje"/> == Ujedinjenje četnika i ljotićevaca == [[Datoteka:Parac, Đujić, Mušicki and Damjanović in 1945.jpg|mini|desno|250p|General [[Matija Parac]], vojvoda [[Momčilo Đujić]], te generali [[Kosta Mušicki]] i [[Miodrag Damjanović]], skupa sa pripadnicima [[Dinarska divizija|Dinarske divizije JVuO]] i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], prilikom predaje savezničkim snagama ([[Trst]], proljeće 1945. godine)]] Odlična ilustracija o bliskim vezama koje su, po pristizanju u [[Slovenija|Sloveniju]], četničke vođe s teritorije [[NDH]] gajile sa političkim i vojnim rukovodstvom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], nalazi se u knjizi<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 192.</ref> [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] sekretara [[Boška Kostića]]: {{izdvojeni citat|Od prvog sastanka između D. Ljotića i M. Đujića uzajamno poverenje i srdačnost u odnosima nisu prestajali. Sve važnije stvari oko naših nacionalnih jedinica i sva pitanja od opšteg narodnog interesa pretresana su i rešavana zajednički između Ljotića, Đujića, Mušickog i Jevđevića.|[[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, ovako opisuje koncentraciju četničko-dobrovoljačkih snagâ: {{izdvojeni citat|U martu i aprilu 1945. boravio sam na prostoru Trsta. Tu se se sakupile jake snage naoružanih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca. Oni su uspostavili front, koji nije bio tako jasno definisan, protiv Titovih partizana. Prisutan je bio vođa bosanskih četnika dr Jevđević sa oko dve hiljade svojih ljudi, kao i dalmatinski sveštenik pop Đujić sa oko šest hiljada boraca. Njima treba dodati i Ljotića sa, otprilike, tri hiljade dobrovoljaca. Njima se pridružilo i nekoliko hiljada srpskih civila. Meni je, pre svega, bilo stalo do toga da proučim stvar i da jasno utvrdim da li bi ove srpske trupe mogle da budu opasne po Nemačku, kada bi, recimo, došle u kontakt sa anglo-američkim snagama, a one nisu bile daleko od Trsta.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 182.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} Posredovanjem vojvode [[Momčilo Đujić|Đujića]], u Sloveniji se Ljotić sastao sa komandantom [[Plava garda|slovenačkih četnika]], generalom [[Ivan Prezelj|Ivanom Prezeljom]]. Na sastanku Ljotića, Đujića i Prezelja, održanom u [[Ljubljana|Ljubljani]], došlo je do punog saglasja o zajedničkom delovanju. Prethodno, Mihailović je 9. januara 1945. obaviješten od strane svojih delegata u Sloveniji majora Vasilija Marovića i kapetana Ilije Jeftića da se vojvoda Đujić u [[Trst]]u sastao sa Ljotićem i generalom [[Leon Rupnik|Leonom Rupnikom]]: {{izdvojeni citat|U Trstu su konferisali: jedan Hitlerov delegat, Rupnik, Ljotić i Đujić. Đujić je tvrdio da je Ljotić jedini prestavnik srpskog naroda. On napada pored saveznika i naš pokret. Ljotićevci tvrde da će Đujić ući u sastav njihov. Jevđeviću kao prestavniku našega pokreta preti opasnost da bude interniran, jer Đujić hoće preko Nemaca i Ljotića da potčini njegovo ljudstvo sebi, a njega da odstrani.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/4_14_4_156.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba četničke Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 26. februara 1945. godine]</ref>}} Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] (pseudonim »Vilda«) šalje 1. januara 1945. depešu Draži Mihailoviću u kojoj navodi da je izvjesno stvaranje »vojnog saveza« sa [[Slovensko domobranstvo|Slovenskim domobranstvom]] i Ljotićevim [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskim dobrovoljačkim korpusom]]: {{izdvojeni citat|Svu vojsku ćemo sastaviti u jednu diviziju 7.000 ljud. 1.000 Ličana ostalo je kod mene, a daćemo Đujiću Slovenske saveznike. Napravićemo zajednički vojni savez sa Ljotićem i domobrancima. Sećate se kad ste mi davali primer kako drugi ratuju protiv okupatora, sad ulažem sav autoritet da ti drugi ni izjavama ni delima na našu štetu ne uvrede Saveznike. Vilda.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/4_14_4_156.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba četničke Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 26. februara 1945. godine]</ref>}} 18. januara 1945, vojvoda Dobroslav Jevđević obavještava Vrhovnu komandu JVuO i Dražu Mihailovića o daljim planovima za povlačenje kolaboracionističkih snaga ka Sloveniji: {{izdvojeni citat|Ljotić otišao u Beč sa misijom da obezbedi hranu za 6.000 ljudi Pavla Đurišića, da dovede ovde 2.000 srpske državne straže iz Bosne, da razgovara o mogućnosti prevođenja ostalih naših vojnika (snaga) ovde, da izradi jedan avion sa kojim će do Ljubljane doći jedna delegacija u Sarajevo do Vas. U delegaciji bi bila dva njegova delegata, đeneral Parma, jedan moj i jedan Đujićev delegat. Đujić poslao depešu Pavlu da traži da svakako sa svim snagama dođe ovamo. Ja sam protivan tome.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/4_14_4_156.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba četničke Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 26. februara 1945. godine]</ref>}} Na drugoj strani, Mihailović je bio nezadovoljan borbenim angažmanom [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]], tj. [[Srpskog udarnog korpusa]]. O tome svjedoči depeša upućena 12. februara 1945. jednom njegovom neimenovanom saradniku (pseudonim »Parma«): {{izdvojeni citat|Što se tiče Nedićeva plana o nekoj njegovoj vladi, to su čiste Nedićeve gluposti. Što se tiče S.D.S. to su obični begunci, koji nisu bili u stanju ni tri meseca da izdrže u šumi. Kad sam ih primio ja sam im obećao samo teškoću i borbu. Čim su se uverili, pobegli su, kod svojih starih gospodara. To je vrlo žalosna stvar, naročito kada se ima na umu da je tamo bilo mnogo aktivnih oficira. Zbog ljudstva koje će jednog dana opet prići nama, ja ćutim.<ref name="Depeše"/>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Ljotić je iz Slovenije, u dogovoru sa Nojbaherom, [[28. februar]]a 1945. poslao delegaciju na čelu sa [[Milan Aćimović|Aćimovićem]] iz Bistrice u štab Draže Mihailovića u Bosni. Ljotićeva delegacija je stigla u Bosnu [[15. mart]]a. Poruka je glasila da žele objedinjenje svih nacionalnih snaga i da Mihailović preuzme komandu. Ljotić je molio đenerala Mihailovića da sa celokupnom vojskom dođe u Sloveniju da lično vodi operacije. Trebalo je da se sve "nacionalne snage" koncentrišu u operativnoj zoni Jadran. Po Ljotićevoj proceni tu će se odigrati odlučna bitka između nacionalista i komunista.<ref name="Milovanović"/> [[Datoteka:Patrijarh Gavrilo Dožić, Episkop Nikolaj Velimirović, vojvoda Momčilo Đujić, Dimitrije Ljotić i drugi u Sloveniji 1945. godine.png|mini|[[Milan Cvjetićanin]] (treći slijeva), komandant Bosanskog četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, đeneral [[Miodrag Damjanović]], pomoćnik đenerala [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]]a, patrijarh srpski [[Gavrilo Dožić|Gavrilo]], vladika žički [[Nikolaj Velimirović|Nikolaj]], vojvoda [[Momčilo Đujić]] i vođa [[ZBOR]]-a [[Dimitrije Ljotić]], u [[Slovenija|Sloveniji]] 1945. godine.]] General Mihailović je, sa radošću, prihvatio predlog i odgovorio Ljotiću [[16. mart]]a: {{izdvojeni citat|Sa radošću pozdravljam Vaš rad na objedinjavanju svih nacionalnih snaga i ako u poslednjem momentu. Vremena još ima ipak da se najnužnije organizuje i poveže. [[Kosta Mušicki|Kosta]] i Vaš delegat preneli su mi sve Vaše poruke i budite uvereni da ih ja primam od prve do poslednje. Visoki gospodin koji nam je trebao sada mnogo pomoći, otkazao nam je, a pomoć nam je toliko nužna. Zato Vas molim da Vi nasebe primite sve da bi nam se ova pomoć ostvarila i da pronađete mogućnosti sa našim ljudima da bi se ona ostvarila i da dođe do nas. Poslaću moje ljude sa ovlašćenjima koji uživaju moje puno poverenje a koji će uživati i Vaše. Bez obzira na sve teškoće koje preživljujemo, ja sam uveren da ćemo uz Božju pomoć u borbi za Kralja i Otadžbinu postići sve što želimo.<ref name="Milovanović"/>}} U depeši poslatoj 21. marta 1945, general Mihailović napominje vojvodi Momčilu Đujiću da se oficiri iz Srpske državne straže, kako bi napredovali u hijerarhiji JVuO, prethodno moraju dokazati u borbi: {{izdvojeni citat|One iz S.D.S. držati naročito pod kontrolom i na nižim dužnostima da polože ispit pa tek kad se uverite da valjaju tek onda ih rasporedite na komandne položaje, ukoliko se uverite da je potrebno i da valjaju.<ref name="ReferenceD">[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref>}} [[File:Vladika Nikolaj kod dobrovoljaca u Ilirskoj Bistrici.png|mini|Vladika žički [[Nikolaj Velimirović]] u posjeti srpskim dobrovoljcima u [[Ilirska Bistrica|Ilirskoj Bistrici]]. Salutiraju mu (slijeva na desno): [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]ev ađutant potporučnik D. Bogićević i potporučnik Đ. Ćosić, dok mu vrata od automobila pridržava poručnik Varjaški, ađutant generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]. Iza vladike Nikolaja (s četničkom, crnom kapom na glavi) vojvoda [[Momčilo Đujić]].]] Vojvoda Momčilo Đujić obavještava 30. marta 1945. komandante Bosanskog, Dalmatinskog i Ličkog korpusa JVuO o ujedinjenju Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca, kao i o pripremama za zajednički udar na jedinice [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslovenske armije]]: {{izdvojeni citat|Naša delegacija stigla je od Čiče gde je sav posao uspešno završen. Dobrovoljci su ušli u sastav J.V.U.O. pod Čičinu Komandu. Čiča je ovamo poslao svoga pomoćnika đenerala Damjanovića radi važnih zadataka. S njim sam već bio u Bistrici. Ovih dana on vrši inspekciju dobrovoljačkog Korpusa i našeg IV. korpusa kod Vojvode g. Jevđevića. Sutra imam ponovan sastanak s njim u Trstu odakle treba da uputimo naše delegate na front V. Armije Američke, da uhvate vezu. Izvođenje ovog posla meni je stavljeno u dužnost od Čiče.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_184.htm Obaveštenje Štaba Dinarske četničke divizije od 30. marta 1945. komandantima korpusa o planu i pripremama za napad na snage Jugoslovenske armije]</ref>}} Mihailović je sve do početka aprila 1945. gajio iluzije o produžetku njemačkog prisustva u Bosni, budući da je naslon na okupatora bila jedina garancija opstanka četničkih snagâ na području sjeverne Bosne. O tome rječito svjedoče dvije Mihailovićeve depeše. U prvoj depeši (31. mart 1945) general Mihailović obavještava Dimitrija Ljotića o daljim namjerama: {{izdvojeni citat|Iako je u Nemačkoj vrlo teška situacija, ipak nemačke trupe u Bosni vrše veliku ofanzivu protiv komunista. Po svem izgledu, što se podudara i sa Vašim izveštajem, da Nemci hoće da razviju gerilu ne samo u Nemačkoj već i na Balkanu. Do sada mi ne vidimo nikakve poteze nemačkog povlačenja iz Jugoslavije. Naprotiv, sada su u vrlo oštroj ofanzivi protiv komunista u oblasti Sarajeva i Tuzle. Mi smo čak u stanju da verujemo po izvesnim znacima i po ovakvom radu Nemaca u Jugoslaviji da oni možda imaju i neki sporazum sa Anglosaksoncima. Mi moramo razviti što jaču gerilu na celom prostoru Jugoslavije.<ref name="ReferenceD">[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref>}} U drugoj depeši od 3. aprila 1945. godine, upućenoj [[Stevan Leko Damjanović|Stevanu Leki Damjanoviću]], komandantu Majevičkog korpusa JVuO, Mihailović sugeriše sljedeće: {{izdvojeni citat|Posmatrajte sve što se dešava kod br. 11 (četnička šifra za Nijemce — nap.) i izveštavajte nas stalno. Ispitajte tačno razlog zašto napuštaju Bijeljinu i okolinu. Pokušajte da na slučaj da se br. 11 povlači da ih pridobijete da ostanu pod našom komandom kao naši državljani.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 967.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 422.</ref>}} U radiogramu Ljotiću od 1. aprila 1945. on je napisao: {{izdvojeni citat|Mi moramo razviti što jaču gerilu u celom našem prostoru Jugoslavije. U komunističkim redovima veliko je rasulo naročito u Srbiji. Narod u Srbiji nas željno očekuje i kad olista šuma prepuniće šume i planine.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 238—239.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} U poruci poslatoj Ljotiću 11. aprila, Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Što se tiče ustanka u Srbiji to je sam narod koji se diže i to se ne može sprečiti. Ja samo koristim situaciju koja se time stvara.<ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref>}} Mihailović je poslao generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]], pukovnika [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića Patka]] i potpukovnika [[Siniša Ocokoljić|Sinišu Ocokoljića]] (tzv. Istaknuti deo Vrhovnog štaba) u Sloveniju radi preuzimanja komande nad združenim kvislinškim snagama.<ref name="Saslušanje"/> General Damjanović je, nakon povratka iz zarobljeništva u Njemačkoj, bio šef kabineta [[Milan Nedić|Milana Nedića]], a od kraja 1944. i zamjenik komandanta JVuO, tj. generala Mihailovića. General Dragoljub Mihailović potpisao je 16. marta 1945. punomoćje kojim se general Miodrag Damjanović ovlašćuje da preuzme komandu nad svim »nacionalnim snagama« u Sloveniji: {{izdvojeni citat|Ovim ovlašćujem svoga pomoćnika đenerala Miodraga M. Damjanovića: da kao ''Istaknuti deo Vrhovne komande'' dejstvuje u Zapadnom delu naše Otadžbine i po potrebi u moje ime uzme pod svoju komandu sve nacionalne snage koje se tamo nalaze. Đeneral Damjanović formiraće svoj štab od ljudstva koje povede odavde kao i od onog koje uzme iz jedinica i sa terena. <br> Po mojim instrukcijama đeneral Damjanović donosiće shodne odluke i izdavati potrebna naređenja, a o ovome obavestiti sve nadležne u zapadnom delu Otadžbine, koje pozivam da se ovoj mojoj odluci pokoravaju. <br> Štab đenerala Damjanovića nosiće naziv “Gorski štab br. 1. v.”<ref>[http://www.udruzenje-bkjv-draza-mihailovic.org/%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B1%D0%B0-%D1%92%D0%B5%D0%BD-%D0%B4%D1%80%D0%B0%D0%B3%D0%BE%D1%99%D1%83%D0%B1%D0%B0-%D0%BC%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0/?lang=src Наредба и пуномоћје ђенерала Драгољуба Михаиловића за ђенерала Дамјановића]</ref>}} [[15. april]]a, general Damjanović je u pograničnoj zoni Trećeg Rajha izdao naredbu koja glasi: {{izdvojeni citat|Na osnovu ovlašćenja br. 300 od 16. marta 1945. načelnika štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini, armijskog đenerala Dragoljuba Mihailovića, formirao sam istaknuti deo štaba Vrhovne Komande, koji će nositi naziv 'Gorski štab br. 1b' i pod današnjim danom primam pod svoju komandu sve naše nacionalne snage u ovim krajevima.<ref name="Milovanović"/>}} == Front na granicama Rajha == {{main|Operativna zona Jadransko primorje|Operacija Winterende|Operacija Frühlingsanfang}} [[Datoteka:1945-04-15GerWW2BattlefrontAtlas.jpg|thumb||Front u Europi [[15. april]]a 1945.]] Novembra 1944, štab [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] bio je smješten u [[Postojna|Postojni]], dok se Ljotić nalazio u [[Ilirska Bistrica|Ilirskoj Bistrici]]. U decembru su im se priključili pripadnici [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpske granične straže]] zajedno sa svojim vođstvom, kad su napustili generala Mihailovića i njegove četničke jedinice u Bosni.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-2007-0188, Odilo Globocnik.jpg|mini|[[Gruppenführer]] [[Šucštafel|SS]]-a [[Odilo Globocnik]], zapovjednik kvislinških formacija na granicama [[Treći Reich|Velikonjemačkog Rajha]].]] Ljotić se iz Austrije prebacio u Sloveniju i Istru, gde su se prikupljali ostaci Dobrovoljačkog korpusa i četničkih jedinica Dobrosava Jevđevića i Momčila Đujića. Govorilo se da će na proleće početi ofanziva, u kojoj će učestvovati i kvislinške snage. Obrazovaće se 'odbor trojice' za rukovođenje operacijama, koji bi činili Ljotić, Đujić i Jevđević.<ref name="Milovanović"/> Đujić i Jevđević su dovedeni kod patrijarha srpskog [[Gavrilo Dožić|Gavrila Dožića]]. Govorilo se da će srpski patrijarh obići trupe i blagosloviti vojnike i da je sve gotovo za ofanzivu.<ref name="Milovanović"/> [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-N0301-503, General Wlassow mit Soldaten der ROA.jpg|mini|[[Andrej Vlasov]] i pripadnici kvislinške "[[Ruska oslobodilačka armija|Ruske oslobodilačke armije]]" 1944.]] SS vođa [[Odilo Globocnik]], zapovednik kvislinških formacija u operativnoj zoni Jadran, naredio je [[6. mart]]a 1945. godine: {{izdvojeni citat|Svaka jedinica koja ovde dođe dužna je da sve učini za odlučujuću akciju u ovome ratu, a time i za sopstvene nacionalne interese... Svojim rasporedom one ne samo da sačinjavaju sistem obezbeđenja koji zatvara mesta prodora banditskih formacija, nego služe i za to da obezbeđuju odbrambena postrojenja ispred granice Rajha i da predusretnu iskrcavanje neprijatelja. A ova organizacija i zaštita granice Rajha jedan je od preduslova da jednoga dana budu u stanju da vode borbu za svoju domovinu. Isto važi i za srpske jedinice. I oni izrađuju svoje organizacije, obučavaju se vojnički i obezbeđuju područje koje će istovremeno biti koncentrijski prostor za ponovno posedanje njihove domovine. Uprkos svoj teškoj situaciji u snabdevanju, Nemački Rajh je spreman i u stanju da pruži svojim vernim saborcima sve ono što povećava njihovu borbenu sposobnost. Nemačko rukovodstvo ovim pokazuje svoju vernost prema svakome ko se sa njim bori za konačnu pobedu. Stoga od jedinica stranih nacionalnosti očekujem da na ovu vernost, radi stvarnog krajnjeg uspeha, odgovore vernošću. Naše najviše načelo je uništiti svakog onog neprijatelja koji se bori protiv Nemačkog Rajha ili narodnosti koja je u savezu s njim. To je boljševizam i svaki njegov saveznik, pa ma u kom obliku on istupio. Nemačko rukovodstvo danas mora da zahteva da bude uklonjen svaki onaj koji odbacuje zamisao tvorca pravedne Evrope Adolfa Hitlera...<ref name="Pop izdaje"/>|Naredba [[Odilo Globocnik|Odila Globocnika]] od [[6. mart]]a 1945.}} Na osnovu prethodnog ekspozea, on je naredio stvaranje Radne zajednice na čijem čelu je SS-šturmbanfirer [[Ernst Lerh]], a u njoj se nalaze i predstanici svih kvislinških grupa, među kojima su predstavnik kozaka generala Domanova, predstavnik Severokavkazaca pod komandom SS-štandartfirera Tojermana i kapetana Tojrera, predstavnik Srpskog dobrovoljačkog korpusa, predstavnik vojvode Đujića i predstavnik vojvode Jevđevića.<ref>Zb. NOR, VI/19, 819-821.</ref> U ovu »Radnu zajednicu« nisu bili uključeni slovenački i hrvatski domobrani, za koje je bio zadužen SS poručnik Rossbacher. [[Datoteka:Globocnik obilazi trupe u Trstu.jpg|thumb|Viši [[SS]] i policijski vođa [[Odilo Globocnik]] obilazi trupe u [[Trst]]u, glavnom gradu [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativne zone Jadransko primorje]].]] General-potpukovnik Globočnik naređuje 19. marta 1945. majoru Lerhu da svoju štabnu četu, jačine oko 120 ljudi, stavi pod komandu komandanta SS i policije u [[Gorica|Gorici]], nakon čega bi četa bila raspoređena među brigadama iz sastava Dinarske divizije JVuO: {{izdvojeni citat|Četa ima zadatak da ličnim dodirom s k-dantima brigada uprosti prenošenje naređenja, da ličnim primerom aktivira delatnost četnika i da zajedno s njima vrši izviđanje u celoj Vipavskoj dolini radi sprečavanja infiltriranja banditskih snaga iz Trnovskog gozda. SS-šturmbanfirer Lerh održavaće najužu vezu s vojvodom Đujićem.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dok. 158, str. 842.</ref>|Naređenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 19. marta 1945. o dodeljivanju Štabne čete četničkoj Dinarskoj diviziji za vreme operacije „[[Operacija Početak proljeća|Frilingsanfang]]”}} [[15. mart]]a, u operativnoj zoni Jadran je izvršeno objedinjavanje četničkih i ljotićevskih snaga pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Damjanovića]]. To su bile snage koje su imali uza se [[Momčilo Đujić]], [[Dimitrije Ljotić]] i [[Dobrosav Jevđević]].<ref name="Saslušanje"/> U pograničnoj zoni Trećeg Rajha oni formiraju jedinstvenu postrojbu pod zapovjedništvom [[SS|SS-ovca]] [[Odilo Globočnik|Odila Globočnika]]. Objedinjene Ljotićeve i četničke jedinice pod komandom generala Damjanovića, a u sastavu [[SS]] divizije, vršile su poslednje pripreme da zajedno sa okupatorskim snagama zaustave snažan prodor Jugoslovenske armije prema Istri i Julijskoj krajini.<ref name="Milovanović"/> Četnici su intenzivno obučavani uz pomoć nemačkih oficira.<ref name="Milovanović"/> {{izdvojeni citat|Po svem izgledu, da Nemci hoće da razviju gerilu ne samo u Nemačkoj već i na Balkanu.«<ref name="Depeše"/>|Depeša generala Mihailovića od 1. aprila 1945 god.}} Napori kolaboracionista, zajedno s Vermahtom, bili su usmjereni na uništenje snaga [[Deveti korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]]. Proleća 1945. godini, snage [[Vermaht]]a su zajedno sa snagama [[Srpski dobrovoljački korpus (Drugi svetski rat)|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]], [[Andrej Vlasov|Vlasovljeve]] [[Ruska oslobodilačka armija|Ruske oslobodilačke armije]], [[četnici]]ma i [[ustaše|ustašama]], preduzeli nekoliko prodora na [[slobodna teritorija|slobodnu teritoriju]], a [[19. mart]]a su otpočeli poslednju i najžešću ofanzivu. U neprekidnim teškim borbama do [[3. april]]a, naročito na području oko [[Cerkno|Cerkna]], u [[Trnovski Gozd|Trnovskom Gozdu]] i na Banjškoj planoti, jedinice IX korpusa pretrpele su teške gubitke.<ref>Deveti slovenački korpus, u Vojna enciklopedija (knjiga druga). Beograd 1971. godina.</ref> Nemačko-kvislinške snage su uspostavile front na granicama Rajha, pokušavajući da zadrže snage nadiruće Jugoslovenske armije. Na prostoru [[Kamnik]] — [[Ljubljana]] — [[Gorica]] — [[Jesenice]] je bilo ukupno 20.200 njemačko-kvislinških vojnika, uključujući glavninu Đujićevih snaga. Na prostoru [[Kočevje]] — [[Gomanjce]] — [[Postojna]] je bilo 10.300 vojnika, uključujući tri puka Ljotićevih dobrovoljaca, dva njemačka SS puka i Jevđevićev korpus.<ref>Uroš Kostić, Oslobođenje Istre, Slovenačkog primorja i Trsta 1945, Beograd 1978, str. 244.</ref> Tu su nemačko-kvislinške jedinice dočekale dijelove 4. armije JA i bile razbijene, djelomično zarobljene ili odbačene preko Soče. [[12. april]]a je probijen [[Sremski front]], a [[Jugoslovenska armija]] je silovito prodrla na zapad. Uveče istog dana, general Damjanović je izdao naređenje »nacionalnim jedinicama« za povlačenje. »Usled nastale situacije opštim povlačenjem Nemaca iz ovih krajeva preko Soče u pravcu Udina« naredio je »da se i naše snage blagovremeno prebace na desnu obalu reke Soče«. Započela je opšta bežanija. == Ljotićeva pogibija == [[23. april]]a 1945. u saobraćajnoj nesreći kod [[Ajdovščina|Ajdovščine]] je poginuo vođa fašističkog pokreta "[[Zbor]]" [[Dimitrije Ljotić]], bežeći ispred [[Jugoslovenska armija|Jugoslovenske armije]]. Ovo je bio težak udarac za kvislinške snage: {{izdvojeni citat|Da je odsečena samo jedna grana, stablo ne bi mnogo osetilo, ali stablo je odsečeno do korena, i nama je nanesen veliki bol. Aj, Bože! To je tvoja volja i mi joj se moramo pokoravati. Ljotić je bio ne samo naš, on je pripadao čovečanstvu, Evropi, svetu... On nije bio samo državnik, on je bio hrišćanin državnik... To je bio političar sa krstom. Mi blagodarimo njemu, Njegova Svetost i ja, zahvaljujemo mu što smo došli iz zatočenja do Beča, i od Beča ovamo. Mi ne možemo to nikada zaboraviti najvernijem sinu srpstva... On je dao odgovor na sva pitanja. On je u svojoj ideologiji obuhvatio sve grane narodnog života.<ref name="Milovanović"/>|Govor [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]] na odru Dimitrija Ljotića}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev lični sekretar, u svojim ratnim memoarima prenosi riječi [[Vladika|vladike]] [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]] nad odrom Dimitrija Ljotića: {{izdvojeni citat|On je bio veliki čovek. Ono što je posadio, uhvatilo je duboka korena. I sve što je uradio, mirisaće. Dobrovoljci, pevajte u slavu Dimitrija Ljotića! Četnici, pletite vence slave! Srbi, spominjite se Dimitrija Ljotića! Pala je najveća žrtva. Bože, ne traži više. Bože, dosta, molimo Te: uzeo si mnogo i kao najveću žrtvu, njega! Bože, neka bude dosta. Ja verujem da je ova velika žrtva kapija koja će nas dovesti do slobode. Dimitrije Ljotić je kapija naše nove Otadžbine.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 256.</ref>}} Takođe, sekretar Kostić navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Sutradan, 25 aprila, izvršena je sahrana Dimitrija Ljotića. U ime djenerala Draže Mihajlovića na odar pokojnog Ljotića položio je venac djeneral [[Miodrag Damjanović]]. Položeni su brojni venci od strane sviju nacionalnih jedinica, kao i od slovenačkog stanovništva.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 258.</ref>}} [[Hermann Neubacher]] takođe piše o Ljotićevoj pogibiji u memoarskoj knjizi “Specijalni zadatak Balkan”: {{izdvojeni citat|Poslednji razgovor sa Ljotićem sam vodio krajem aprila 1945. On me je zamolio da patrijarha Gavrila i mitropolita Nikolaja prebacim preko Švajcarske u Englesku i Ameriku, kako bi srpski nacionalni glas mogao tamo da se čuje i da ima svog zagovornika. Sa Ljotićem sam, takođe, razgovarao o tome šta da se radi kada dođe do sloma nemačkog fronta u Italiji. Postavilo se pitanje: kako da se nađe odstupnica za ove srpske jedinice? Dan posle našeg razgovora Ljotić je doživeo saobraćajnu nesreću: njegov auto naišao je noću na rupu na mostu koji je oštetila avionska bomba i njegova kola survala su se u provaliju. On je ostao na mestu mrtav.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 182.</ref>|[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok }} Ljotićeva pogibija je doprinela tome što u glavnoj bitci sa [[NOVJ]] nije bilo snažnog vojničkog jedinstva.<ref name="Pop izdaje"/> Od [[21. april|21.]] do [[24. april]]a, jedinice 9. korpusa likvidirale su neprijateljska uporišta na Banjskoj planoti i u zapadnom delu Čerpovanske doline. Potom, 9. korpus je sa 30. divizijom do [[27. april]]a izbio na Komenski kras i učestvovao u oslobođenju [[Opčine|Opčina]] i [[Trst]]a od [[29. april]]a do [[1. maj]]a, a sa 31. divizijom u oslobođenju [[Nabrežina|Nabrežine]] [[30. april]]a, [[Monfalkone]]a i Gorice 1. maja. == Mihailovićev pokušaj proboja == {{main|Bitka na Zelengori}} Ocenivši da je glavnina Jugoslovenske armije na zapadu zemlje, Mihailović je pokušao proboj ka Srbiji. On je sredinom aprila s oko 10.000 do 12.000 četnika krenuo desnom obalom Save na zapad, a onda naglo skrenuo jugoistočno. Maršovali su kroz planinske predjele pored Fojnice, preko Ivan-planine i zapadnih padina Bjelašnice sjeveroistočno od [[Konjic]]a pa južno od [[Kalinovik]]a, s namerom da se dohvate [[Brod (Foča)|Broda]] na Drini. Dalje bi produžili kroz [[Sandžak]] do Srbije. Izabrani pravac je vodio kroz planinska područja, šumovita i besputna, radi izbegavanja domašaja 2. armije JA. Na tom pravcu je trebalo savladati mnoštvo teških terenskih prepreka, što je imalo za posljedicu gubljenje teže ratne opreme i ostavljanje bolesnika i ranjenika koji nisu imali fizičke snage da to izdrže. Ovo zlopaćenje, među četnicima upamćeno kao "[[bosanska golgota]]", je dovelo do demoralizacije razočaranja u vodstvo. Glavnina četničkih snaga je ubrzo potom uništena tokom [[bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]] 12. i 13. maja [[1945]]. godine. Na Zelengori je poginuo i [[Milan Aćimović]]. == Kapitulacija Nemačke == {{main|Kapitulacija Nemačke}} Probojem [[Sremski front|sremskog fronta]] [[12. april]]a [[1945]]. godine, usledila je brza propast [[NDH]]. [[3. maj]]a 1945, vlada NDH je odlučila da se sa ostacima [[Hrvatske oružane snage|oružanih snaga NDH]] povuče preko nekadašnje granice [[Treći Rajh|Trećeg Rajha]], kako bi izbegla gnjev [[Jugoslovenska armija|Jugoslovenske armije]] i predala se Britanskoj vojsci. No, istodobno je nastupila i propast [[Treći Rajh|Trećeg Rajha]]. Nemački general u Italiji von Vietinghoff potpisao je [[29. travnja]] predaju svih snaga pod svojim zapovjedništvom, a taj je sporazum stupio na snagu [[2. svibnja]]. Gotovo istovremeno, [[bitka za Berlin|pao je Berlin]]: {{izdvojeni citat|Berlin kapitulirao pred ruskim vojnim snagama. Na čelu junačkih branioca Berlina pao je Firer.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 2. maja 1943.}} Čak i nakon pada Berlina i kapitulacije pred zapadnim Saveznicima, Nijemci su pokušavali nastaviti borbu sa Sovjetima i Jugoslovenima: {{izdvojeni citat|Došlo je do primirja sa Englezima, sa maršalom Montgomerijem, a u ime Nemačke, dogovor je sklopio admiral Denic, jer je rat protiv Zapadnih sila izgubio smisao i nepotrebno vodi do gubitka dragocene nemačke krvi. Ovaj dogovor o primirju važi za područje severne Nemačke. Otpor prema Sovjetima, međutim, nastavlja se i dalje. Amerikanci osvojili Linc. Početak češkog ustanka protiv Nemaca u Pragu. <br />Naše jedinice vode borbu sa neprijateljem oko Rijeke, Opatije i Trsta.<ref name="Živković">[http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta]</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 5. maja 1943.}} {{izdvojeni citat|U dogovoru sa Nemcima, Englezi osvojili Kopenhagen. I na celom području britanske operacione ratne zone, na severozapadu Nemačke, vlada primirje. U Italiji, prema dogovoru, vlada primirje. <br />Naše povlačenje iz Hrvatske odvija se po planu. <br />Vodimo žestoke borbe sa Rusima na prostoru Češke i Kurlanda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 6. maja 1943.}} U danima nakon kapitulacije Nemačke, četničke i ustaške snage su odbijale da se predaju Jugoslovenskoj armiji, pokušavajući da izvrše proboj. == Izručenje kolaboracionista == {{main|Poljanska bitka|Blajburška predaja}} [[File:Grupa četnika zarobljenih sredinom maja 1945. na širem prostoru Celje — Dravograd.jpg|thumb|Grupa četnika zarobljenih sredinom maja 1945. na širem prostoru Celje — Dravograd]] Na kraju rata, početkom svibnja [[1945.]] godine, Đujićevi četnici su uglavnom prešli u Italiju i predali se anglo-američkim snagama. Amerikanci su zarobljene četnike uputili u logor [[Palma Nova]], nakon čega su emigrirali u razne zemlje Zapadne Europe, Sjeverne Amerike i Južne Amerike. U svibnju [[1945.]] godine u južnoj Austriji ([[Koruška (Austrija)|Koruškoj]]) je veliki broj zarobljenih ruskih kvislinga izručen [[SSSR]]-u, dok su zarobljeni slovenski, hrvatski i srpski kvislinzi ([[domobranci]], [[ustaše]] i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrani]], te [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnici]]) izručeni [[DFJ|Jugoslaviji]], odnosno [[Jugoslavenska Armija|Jugoslavenskoj Armiji]]. Veliki broj njih su likvidirani (vidi [[blajburški pokolj]]). 5. svibnja 1945. godine oko 12.000 četnika pod komandom generala Damjanovića, plus civili (i žene i djeca), predali su se Novozelanđanima u [[Palmanova|Palmanovi]] blizu [[Trst]]a. Damjanović izjavljuje novozelandskim časnicima, koji ništa ne znaju o situaciji u Jugoslaviji, da su oni "kraljevska vojska", vjerna kralju [[Petar II (kralj Jugoslavije)|Petru]]. On i njegovi vojnici bili su uvjereni da će ih zapadni saveznici s veseljem prihvatiti, dodatno nahraniti i naoružati, i da će se kao njihovi saveznici vratiti natrag i boriti protiv komunista. Bili su šokirani saznavši da takav rat nije u planu.<ref>[[Nikolaj Tolstoj]], ''Ministar i pokolji'', Zagreb 1991. str. 31-33 i 37.</ref> Razoružani četnici i ljotićevci su smješteni u zarobljeničke logore, uglavnom u mjestu [[Eboli]]. Nedića i Mušickog su saveznici izručili Jugoslaviji, a Đujić i Jevđević su se, uz pomoć svojih jakih veza u Italiji, uspjeli sakriti u seminarijima [[Rimska kurija|katoličke kurije]], izbjegavši izručenje.<ref name="Pop izdaje"/> {{izdvojeni citat|U 02:41 Nemačka potpisala bezuslovnu kapitulaciju u francuskom gradu [[Reims]]u. <br />Nastavljamo sa povlačenjem naših trupa iz Hrvatske.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 7. maja 1945.}} {{izdvojeni citat|Od danas u 00:01 Nemačka objavila kapitulaciju: treba obustaviti svako neprijateljstvo protiv svih naših dosadašnjih protivnika, i to na svim ratištima. Ako dođe do bilo kog napada ili upotrebe oružja od strane bilo kog pripadnika nemačke vojske, takav deluje u suprotnosti sa odlukom Vrhovne komande Vermahta i samim time šteti interesima nemačkog naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. maja 1945.}} Glavnina [[Hrvatske oružane snage|snaga NDH]] pod komandom generala [[Ivo Herenčić|Herenčića]] se predala britanskoj vojsci blizu [[Blajburg]]a u Austriji, danima nakon njemačke kapitulacije. Tamošnji britanski zapovednik je odbio prihvatiti predaju pošto su po njegovoj interpretaciji ratnog prava te jedinice izgubile pravo na status vojne jedinice i postale oružana banda kada su odbile priznati naređenje o kapitulaciji osovinskih snaga od [[7.5.]] 1945. i nastavili borbe. Dana [[15. maj]]a [[1945]], britanski general [[Patrik Skot]] je izručio sve zarobljenike jugoslovenskim snagama, čiji je komandant bio [[Milan Basta]], politički komesar [[51. vojvođanska divizija NOVJ|51. vojvođanske divizije]].<ref>Marco Picone Chiodo: In nome della resa: L'Italia nella guerra, 1940-1945 (Testimonianze fra cronaca e storia), Mursia 1990 str. 559</ref> Sam general Herenčić je izbegao izručenje i kasnije završio u Argentini. == Suđenje Mihailoviću == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Beogradski proces.jpg|thumb|Optuženi na beogradskom procesu.]] Na [[Beogradski proces|posleratnom suđenju]] u [[Beograd]]u [[1946]]. godine suđeno je generalu Mihailoviću i ostalim kolaboracionistima zbog saradnje sa okupatorom tokom rata. Svedok Marković Vojislav je svedočio o zajedničkom maršu četnika sa Nemcima: :Pretsednik: Jeste li u to vreme povlačeći se susreli nemačke jedinice pošto su se i one povlačile? :Svedok Marković: Jesmo, na istom drumu su maršovale. :Pretsednik: Kako, maršovali zajedno sa vama? :Svedok Marković: Nemci su maršovali drumom, a mi smo bili levo. :Pretsednik: Jeste li zajedno sa Nemcima išli? :Svedok Marković: Tako je vodio general [[Miroslav Trifunović|Trifunović]]. :Pretsednik: Je li izdao vama naređenje da se povlačite zajedno sa Nemcima? :Svedok Marković: Izdao je da se povlačimo. :Pretsednik: A šta je kazao za Nemce? :Svedok Marković: Da se Nemci ne diraju, a Nemci neće dirati nas.<ref name="Ispitivanje"/> [[Vladimir Košak]], bivši ambasador [[NDH]] u Berlinu, svjedočio je o saradnji Mihailovića i Pavelića: {{izdvojeni citat|Prvi put sam čuo od savjetnika poslanstva u Berlinu Vjekoslava Ivakovića, posljednjih dana aprila mjeseca 1945. u Austriji, a zatim i u Zagrebu da su dva emisara Draže Mihailovića posjetila Pavelića i sklopili aranžmane... O gornjim vezama Pavelića i Mihailovića nisam čuo ni sa jedne strane sem od njemačkog ministra... Moj utisak po tim aranžmanima bio je taj da je njihov cilj i svrha bila isključenje međusobne borbe između ustaša i četnika, kako bi se olakšala zajednička borba jednih i drugih protiv partizana.<ref name="Ispitivanje">[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]</ref>}} Optuženi Mihailović je priznao da je nakon oslobođenja Srbije slao izaslanike u glavni grad NDH radi hvatanja kontakta. [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] pred Vrhovnim sudom u Beogradu [[1946]].]] :Pretsednik: Da li ste slali advokata Brašića kadgod za Zagreb? :Optuženi: Jesam. :Pretsednik: Ko je svršio tu stvar oko slanja Brašića za Zagreb? :Optuženi: Ja mislim pop Savo. :Pretsednik: Zašto je Brašić slat u Zagreb? :Optuženi: Sam je tražio. Došao je sa generalom Trifunovićem i učinio mi je predlog, pošto je meni trebalo da se na svaki način povežem sa Zagrebom.<ref name="Saslušanje"/> Mihailović je nakon početnog poricanja, priznao da je njegov izaslanik uhvatio vezu sa ustaškim štabom. :Pretsednik: U redu. Kad se Brašić vratio iz Zagreba u kakvoj je uniformi bio? :Optuženi: U nemačkoj uniformi. :Pretsednik: Da li je imao još s kim da hvata veze sem sa mačekovcima i domobranima. :Optuženi: Ni sa kim više. Apsolutno. Ono što optužnica iznosi da je dobio zadatak da hvata vezu sa Stepincem i Pavelićem to nije istina. :Pretsednik: Kako nije istina, objasnite? :Optuženi: Taj zadatak nije dat. Ako bi mu ja i prepustio da hvata vezu sa nekim ustašama, to je zato da bi mogao da legalizuje boravak, jer on, kao obaveštajni organ, smatram da ima pravo na sve. :Pretsednik: Da li je uhvatio vezu sa ustaškim štabom? :Optuženi: Jeste, nešto mi je nejasno u tome, kao da jeste.<ref name="Saslušanje"/> Mihailović je 1946. godine osuđen na smrt za veleizdaju i ratne zločine. == Izvori == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]] * [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja]] * [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak]] * [[Proboj Armijske grupe "E" kroz istočnu Bosnu]] * [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]] {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:NOB u 1944.]] [[Kategorija:NOB u 1945.]] [[Kategorija:Operativna zona Jadransko primorje]] ih87r6ekd3prk5yp5kzumohwuq50w8a 0 176884 42580836 42577888 2026-04-13T23:57:32Z ~2026-13681-46 333099 42580836 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">[https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА]</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovor i potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega...“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Zanimljivo da Draža Mihailović (potpisujući se još uvijek kao pukovnik) šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM. ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> Komande Jugoistoka za 16. maj 1944. upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ, prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.]</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} I tokom avgusta 1944. godine, njemački nadležni organi javljaju o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izvješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom.[omunističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.]</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji 1941.]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] bkxn029s4nb79a0n0u093iqajfohxns 42580837 42580836 2026-04-14T00:00:24Z ~2026-13681-46 333099 42580837 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">[https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА]</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovor i potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega...“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Zanimljivo da Draža Mihailović (potpisujući se još uvijek kao pukovnik) šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM. ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> Komande Jugoistoka za 16. maj 1944. upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ, prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.]</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} I tokom avgusta 1944. godine, njemački nadležni organi javljaju o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izvješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom.[unističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.]</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji 1941.]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] 61brquiva7tsujgjxwl8h0c7vig9bzw 42580838 42580837 2026-04-14T00:04:21Z ~2026-13681-46 333099 42580838 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">[https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА]</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovor i potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega...“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Zanimljivo da Draža Mihailović (potpisujući se još uvijek kao pukovnik) šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM. ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> Komande Jugoistoka za 16. maj 1944. upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ, prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.]</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} I tokom avgusta 1944. godine, njemački nadležni organi javljaju o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom.[unističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.]</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji 1941.]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] 896yec1ucve69zeepdwyyqiqyi7tksl 10 217771 42580729 41863260 2026-04-13T14:04:34Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Infobox rukometni klub/dok]] na [[Šablon:Infokutija rukometni klub/dok]]: + 41863260 wikitext text/x-wiki <pre> {{Infobox rukometni klub | ime kluba = | slika = | puno ime = | nadimak = | godina osnivanja = | dvorana = | kapacitet dvorane = | predsjednik = | trener = | liga = | pattern_la1 = | pattern_b1 = | pattern_ra1 = | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = | socks1 = | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = | socks2 = }} </pre> 1328ykfsftbgttu3jfgxtlef4lhk5ll 2 232970 42580856 42580552 2026-04-14T06:40:17Z Duma 16555 /* Hipotetske koristi */ 42580856 wikitext text/x-wiki [[File:Placental morphologies encountered in placental mammals.jpg|thumb|Morfologija posteljice kod različitih placentnih sisara]] [[File:Goat_eating_placenta.jpg|alt=|thumb|Majka koza vrši placentofagiju]] '''Placentofagija''' je čin konzumiranja dijela ili cijele [[Izbacivanje placente|posteljice]] nakon porođaja kod sisara.<ref name="Hayes 2016">{{Cite journal |last=Hayes |first=Emily Hart |date=2016 |title=Consumption of the Placenta in the Postpartum Period |journal=Journal of Obstetric, Gynecologic & Neonatal Nursing |language=en |volume=45 |issue=1 |pages=78–89 |doi=10.1016/j.jogn.2015.10.008 |issn=0884-2175 |pmid=26815801}}</ref> Porođaj obuhvata rađanje novorođenčeta, kao i izbacivanje posteljice i fetalne membrane.<ref name="Kristal 1980">{{Cite journal |last=Kristal |first=Mark B. |date=1980 |title=Placentophagia: A biobehavioral enigma (or ''De gustibus non disputandum est'') |journal=Neuroscience & Biobehavioral Reviews |volume=4 |issue=2 |pages=141–150 |doi=10.1016/0149-7634(80)90012-3 |pmid=6999389 |s2cid=10468943 |issn=0149-7634}}</ref> [[Posteljica]] je ključni organ koji se razvija u majčinoj maternici tokom trudnoće kako bi podržao fetus. Povezuje se s fetusom putem pupčane vrpce kako bi omogućila transport hranjivih tvari, izlučivanje otpadnih tvari i razmjenu plinova između majke i [[fetus]]a.<ref name="Kristal 1980" /> Morfološke osobine posteljice razlikuju se među vrstama, ali njena funkcija je univerzalna. Placentofagija je ponašanje karakteristično za majku kod većine placentalnih sisara.<ref name="Hayes 2016" /> Opažen je značajan broj slučajeva placentofagije kod niza životinja. Anomalije uglavnom uključuju ljude i vodene vrste, kao i deve.<ref name="Kristal 1980" /> Međutim, koncept postaje sve popularniji među ženama na Zapadu, uprkos svom kontroverznom prizvuku.<ref name="Hayes 2016" /> Teorije o tome zašto sisari praktikuju placentofagiju povezane su s mnogim predloženim prednostima konzumiranja posteljice. One se razlikuju među životinjama, ali su obično bihevioralne, medicinske ili duhovne prirode.<ref name="Kristal 1980" /><ref>{{cite journal |last1=Ober |first1=William |date=1979 |title=Notes on Placentophagy |journal=Bulletin of the New York Academy of Medicine |volume=55 |issue=6 |pages=591–599 |pmid=111747 |pmc=1807646}}</ref><ref name="Kristal 1991">{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark B. |date=1991 |title=Enhancement of Opioid-Mediated Analgesia: A Solution to the Enigma of Placentophagia |journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews |volume=15 |issue=3 |pages=425–435 |doi=10.1016/S0149-7634(05)80035-1 |pmid=1956610 |s2cid=6331181 |issn=1873-7528}}</ref> == Zastupljenost == Placentofagija je normalna kod većine članova taksonomske skupine [[Eutheria]]. Primijećena je kod životinja u rasponu od glodara do primata, u nekim slučajevima čak i kod ljudi. Najopsežnija studija provedena je na životinjama iz redova [[Rodentia]], [[Chiroptera]], [[Lagomorpha]], [[Carnivora]], [[Perissodactyla]], [[Artiodactyla]] i [[Primates]].<ref name="Kristal 1980" /> Izuzeci od tog sveprisutnog ponašanja kod sisara mogu se vidjeti kod ljudi, morskih sisara i [[Camelidae|deva]]. Pretpostavlja se da je dio morskih vrsta koje ne praktikuju placentofagiju onaj koji svoje potomstvo rađa u vodi jer se korisne komponente raspršuju nakon izbacivanja iz majke, te da je domestikacija deva iskorijenila takvo ponašanje vršeći stres i selektivni pritisak na tu vrstu.<ref name="Kristal 2012">{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=DiPirro |first2=Jean |last3=Thompson |first3=Alexis |date=2012 |title=Placentophagy in Humans and Nonhuman Mammals: Causes and Consequences |journal=Ecology of Food and Nutrition |volume=51 |issue=3 |pages=177–197 |doi=10.1080/03670244.2012.661325 |pmid=22632059 |bibcode=2012EcoFN..51..177K |s2cid=540223 |issn=1543-5237}}</ref> === Kod zečeva === [[File:Oryctolagus_cuniculus_Tasmania_2.jpg|thumb|Domaći zec, ''Oryctolagus cuniculus,'' korišten kao modelna vrsta u proučavanju placentofagije|alt=]] Placentofagiju kod zečeva isključivo vrše majke koje su se nedavno okotile. Istraživanje pokazuje da čak i kada se skotnim ženkama zeca i onima koje uskoro treba da se okote prezentira obrok s posteljicom, postoji malo učešća u ponašanju, ali su nakon koćenja sve majke jele posteljicu. U poređenju s konzumiranjem jetre, još jednog izvora proteina, pojava same placentofagije se povećava za otprilike 55% u kratkom periodu od 1-5 dana nakon koćenja.<ref name="Melo 2003">{{Cite journal |last1=Melo |first1=Angel I. |last2=González-Mariscal |first2=Gabriela |date=2003 |title=Placentophagia in rabbits: Incidence across the reproductive cycle: Placentophagia in Rabbits |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=37–43 |doi=10.1002/dev.10118 |pmid=12794777 |issn=1098-2302}}</ref> Jetra je dosljedno preferirana kod ne-gravidnih, skotnih i majki pred koćenjem, za razliku od majki nakon koćenja koje su odlučile konzumirati samo posteljicu kada su im prezentirane obje opcije. Isto istraživanje je također proučavalo interes za posteljicu kod skotnih zečica, te su otkrili da su u danima prije koćenja životinje bile više zainteresirane za posteljicu kada im je ona predstavljena, što se ispazalo povećanim njuškanjem iste. Privlačnost nije demonstrirana prema jetri. To ukazuje na to da postoji veza između elemenata koji potiču i porođaj i placentofagiju kod skotnih zečica.<ref name="Melo 2003" /> Placentofagija je kod zečeva u nekim slučajevima povezana s [[kanibalizam|kanibalizmom]] - dok majka konzumira posteljicu, slučajno proguta i novorođenče.<ref>{{Cite journal |last1=Clauss |first1=Marcus |last2=Lischke |first2=Andreas |last3=Botha |first3=Heike |last4=Hatt |first4=Jean-Michel |date=2016 |title=Carcass consumption by domestic rabbits (Oryctolagus cuniculus) |journal=European Journal of Wildlife Research |language=en |volume=62 |issue=1 |pages=143–145 |doi=10.1007/s10344-015-0980-y |s2cid=16166906 |issn=1612-4642}}</ref> === Kod pacova === Placentofagija je najviše istražena kod glodara, posebno pacova. Iz dostupne literature izvedeni su brojni zaključci. Jedan od glavnih je da konzumiranje posteljice i povezanih materijala povećava početak i intenzitet majčinskog ponašanja kod pacova.<ref name="Kristal 1991" /> Povećani kontakt između odrasle jedinke i mladunčeta je ono što poboljšava usvajanje roditeljskog ponašanja. Pored povećanja roditeljskih tendencija majki, uočeno je da placentofagija kod ženki laboratorijskih pacova koji se odbijaju od sisanja, kada majka okoti sljedeće leglo, podiže [[aloroditeljstvo|aloroditeljsko]] ponašanje prema njihovoj braći i sestrama.<ref>{{Cite journal |last1=Harding |first1=Kaitlyn M. |last2=Lonstein |first2=Joseph S. |date=2014 |title=Placentophagia in weanling female laboratory rats: Placentophagia in Weanling Females |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=56 |issue=6 |pages=1290–9 |doi=10.1002/dev.21208 |pmc=4119531 |pmid=24604548 |issn=1098-2302}}</ref> Dodatna istraživanja su pokazala da gutanje posteljice i amnionske tekućine utiče na toleranciju prema bolu kod skotnih pacova putem povećanja prirodno nastale analgezije posredovane opioidima.<ref name="Kristal 1991" /> Tokom procesa koćenja povećava se proizvodnja endogenih opioida koje proizvodi centralni nervni sistem, što podiže prag bola majke. U kombinaciji sa gutanjem posteljice ili amnionske tečnosti, dolazi do drastičnog povećanja opioidnog efekta. Test u kojem je pacovima dato obično meso umjesto posteljice podržao je stav o doprinosu jedenja posteljice u svrhu stvaranja pojačanog opioidnog efekta nakon koćenja, budući da u tom slučaju nije dolazilo do povećanja praga boli kod majke poslije koćenja.<ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 2012" /> == Hipotetske koristi == Postoje brojne hipoteze o koristima prakticiranja placentofagije kod ljudi i ostalih sisara, koje se smatraju direktnom motivacijom raznih životinja da konzumiraju posteljicu. Mnoge od tih pretpostavljenih koristi su u međuvremenu opovrgnute kroz naučna istraživanja. === Osjećaj gladi === Neke početne pretpostavke su se direktno odnosile na zadovoljavanje specifične i opće majčine gladi.<ref name="Kristal 2012" /> One su se zasnivale na ideji da su majke prije koćenja prestajale jesti i da su odmah nakon rođenja konzumirale posteljicu kako bi zadovoljile intenzivnu glad. Daljnja ideja bila je ona o specifičnoj gladi, prema kojoj majka učestvuje u placentofagiji kako bi nadoknadila sve resurse iscrpljene tokom graviditeta, a koji su se nalazili u posteljici.<ref name="Kristal 1991" /> To je kasnije opovrgnuto istraživanjima na pacovima i drugim vrstama koje su pokazale da širok spektar životinja obično ne smanjuje količinu hrane ili vode koju unose prije koćenja i da će pacovi koji imaju posteljicu konzumirati istu bez obzira na to da li su gravidni ili ne.<ref name="Kristal 1980" /><ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 1973">{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=Wampler |first2=Richard |date=1973 |title=Food and water intake prior to parturition in the rat |journal=Physiological Psychology |volume=1 |issue=3 |pages=297–300 |doi=10.3758/BF03326927 |doi-access=free |issn=2197-9960}}</ref> === Čistoća i zaštita od predatora === Drugi aspekt placentofagije koji se u početku smatrao korisnim razlogom za njenu pojavu bio je taj što je konzumiranje posteljice osiguravalo čistoću gnijezda i eliminiralo svaki znak novog i ranjivog potomstva.<ref name="Kristal 1980" /> Predloženo je da životinje koje se gnijezde, a zatim odgajaju svoje mlade unutar gnijezda, imaju koristi od aseptičnog područja. Nadalje, predatore bi na mjesto porođaja privukao miris krvi i fetalnog tkiva, tako da bi gutanje posteljice eliminiralo mogućnost predatora da lako lociraju mladunčad.<ref name="Kristal 1980" /> Te hipotetske koristi kasnije su odbačene jer bi čin konzumiranja posteljice oduzimao više vremena nego puko napuštanje mjesta koćenja ili uklanjanje posteljice iz područja gniježđenja, od čega bi svako pružilo istu korist kao što se pretpostavljalo da placentofagija pruža.<ref name="Kristal 1980" /> === Povećani prag boli === A newer hypothesis about the maternal consumption of afterbirth in mammals is that the placenta contains compounds that increase pain tolerance post parturition.<ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 1973" /> Although it is known that during pregnancy and labour there is a natural increase in internal production of enkephalins and endorphins that decrease the sensation of pain, studies indicated that the consumption of placenta by maternal rats after delivery spiked the subsequent numbers of these opioids.<ref name="Kristal 2012" /> This was due to the active ingredient present in the placenta as well as the amniotic fluid, placental opioid-enhancing factor (POEF). It is important to note that afterbirth also contains amniotic fluid, and scientists believe its consumption may be equally as important in the elevation of pain threshold as is the placental ingestion. Amniotic fluid is likely taken in unknowingly by cleaning the genital area prior or post delivery, or by cleaning or kissing the infant soon after expulsion.<ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 1973" /> == Evolucija == Placentophagy evolved independently in different lineages as adaptations to various challenges faced by ancestral species.<ref name="Kristal 2012" /> The behaviour was ultimately attractive to the maternal subject based on the hypothesized benefits discussed above but provided some kind of advantage. Based on this advantage, placentophagy was selected for by natural selection which lead to its persistence in mammal species.<ref name="Kristal 2012" /> == Placentofagija kod ljudi == {{Main|Placentofagija kod ljudi}} [[File:Ziheche.jpg|thumb|left|200px|Sušena ljudska posteljica kao lijek (''ziheće'') (紫河车)]] Iako se posteljica poštuje u mnogim kulturama, postoji malo dokaza da se igdje uobičajeno jede nakon porođaja.<ref name="Young 2010">{{cite journal |last1=Young |first1=Sharon M. |last2=Benyshek |first2=Daniel C. |title=In Search of Human Placentophagy: A Cross-Cultural Survey of Human Placenta Consumption, Disposal Practices, and Cultural Beliefs |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2010 |volume=49 |issue=6 |pages=467–484 |doi=10.1080/03670244.2010.524106 |pmid=21888574 |issn=1543-5237}}</ref> Oni koji zagovaraju placentofagiju kod ljudi smatraju da jedenje posteljice sprječava [[postporođajna depresija|postporođajnu depresiju]] i druge komplikacije u trudnoći. [[akušerstvo|Akušer]]ica i glasnogovornica [[Royal College of Obstetricians and Gynaecologists|Kraljevskog koledža akušera i ginekologa]] Maggie Blott osporava teoriju postporođajne depresije, navodeći da ne postoji medicinsko opravdanje za jedenje posteljice: "Životinje jedu svoju posteljicu kako bi dobile hranjive tvari - ali kada su ljudi već dobro uhranjeni, nema koristi, nema razloga za to."<ref>{{Cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/4918290.stm |title=Why eat a placenta? |publisher=[[BBC News]] |access-date=12 December 2007 |date=18 April 2006}}</ref> Iako nijedno [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|naučno istraživanje]] nije dokazalo bilo kakvu korist, istraživanje koje su proveli američki [[antropologija|medicinski antropolozi]] na [[University of South Florida|Univerzitetu Južne Floride]] i [[University of Nevada, Las Vegas|Univerzitetu Nevade u Las Vegasu]], pokazalo je drugačije rezultate. Među ispitanicama, oko tri četvrtine je tvrdilo da ima pozitivna iskustva s jedenjem vlastite posteljice, navodeći "poboljšano raspoloženje", "povećanu energiju" i "poboljšanu laktaciju".<ref>{{cite web |url=http://news.unlv.edu/article/steamed-dehydrated-or-raw-placentas-may-help-moms%E2%80%99-post-partum-health |publisher=University of Nevada, Las Vegas |title=Steamed, Dehydrated or Raw: Placentas May Help Moms' Post-Partum Health |last=Bawany |first=Afsha |date=27 February 2013 |access-date=25 March 2013}}</ref> <ref name="Selander 2013">{{cite journal |last1=Selander |first1=Jodi |last2=Cantor |first2=Allison |last3=Young |first3=Sharon M. |last4=Benyshek |first4=Daniel C. |title=Human Maternal Placentophagy: A Survey of Self-Reported Motivations and Experiences Associated with Placenta Consumption |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2013 |volume=52 |issue=2 |pages=93–115 |doi=10.1080/03670244.2012.719356 |url=http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20(Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013).pdf |issn=1543-5237 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216214212/http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20%28Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013%29.pdf |archive-date=16 February 2015 |url-status=dead |via=University of Nevada, Las Vegas}}</ref> Ljudska posteljica je također sastojak nekih [[tradicionalnih kineskih lijekova]],<ref>{{Cite web |url=http://www.news-medical.net/print_article.asp?id=1333 |title=Traditional Chinese medicine contains human placenta |website=News-Medical |date=8 May 2004 |access-date=12 December 2007 |url-access=registration}}</ref uključujući korištenje sušene ljudske posteljice, poznate kao ''ziheće'' ({{zh|s=[[wikt:紫河车|紫河车]]|t=紫河車|p=Zǐhéchē}}), za liječenje bolesti iscrpljivanja, neplodnosti, impotencije i drugih stanja.<ref>{{cite book |author1=Tierra, Lesley |author2=Tierra, Michael |title=Chinese Traditional Herbal Medicine, Volume II: Materia Medica and Herbal Reference |publisher=Lotus Press |location=Twin Lakes, Wis. |year=1998 |isbn=978-0-914955-32-0 |page=225}}</ref> CDC je nedavno<ref>{{cite journal |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |title=Notes from the Field: Late-Onset Infant Group B Streptococcus Infection Associated with Maternal Consumption of Capsules Containing Dehydrated Placenta — Oregon, 2016 |volume=66 |issue=25 |pages=677–678 |doi=10.15585/mmwr.mm6625a4 |doi-access=free |pmid=28662016 |pmc=5687501 |issn=1545-861X |year=2017 |last1=Buser |first1=Genevieve L. |last2=Mató |first2=Sayonara |last3=Zhang |first3=Alexia Y. |last4=Metcalf |first4=Ben J. |last5=Beall |first5=Bernard |last6=Thomas |first6=Ann R.}}</ref> objavio izvještaj o novorođenčetu zaraženom bakterijom streptokoka grupe B (GBS), vjerovatno nakon što je majka progutala kapsule sa posteljicom. Shodno tome, CDC je iznio da treba izbjegavati gutanje kapsula sa posteljicom i obavijestiti majke zainteresirane za enkapsulaciju posteljice o potencijalnim rizicima. Nedavna objava<ref>{{cite journal |last1=Farr |first1=Alex |last2=Chervenak |first2=Frank A. |last3=McCullough |first3=Laurence B. |last4=Baergen |first4=Rebecca N. |last5=Grünebaum |first5=Amos |date=2018 |title=Human placentophagy: a review |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=218 |issue=4 |pages=401.e1–401.e11 |doi=10.1016/j.ajog.2017.08.016 |issn=0002-9378 |pmid=28859955 |s2cid=4450981}}</ref> savjetuje je da ljekari trebaju obeshrabrivati ​​placentofagiju jer je potencijalno štetna bez dokumentirane koristi. Slavni britanski kuhar [[Hugh Fearnley-Whittingstall]], poznat po svojoj seriji emisija River Cottage, bio je zloglasan zbog toga što je u jednoj od svojih emisija skuhao i pojeo ljudsku posteljicu.<ref>{{cite web |date=28 May 1998 |title=Channel 4 rapped for serving placenta |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/101944.stm |publisher=BBC News |access-date=29 June 2021}}</ref> Na str. 104-7 u knjizi [[Cecil Adams|Cecila Adamsa]] ''[[Return of the Straight Dope]]'' (1994) opisuje se porođaj kod kuće, nakon kojeg uslijedi placentofagija, u [[Berkeley, California|Berkeleyu]] u Kaliforniji. == Povezano == * [[Autokanibalizam]] == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjske poveznice == *{{Commons category-inline|Placentophagy}} {{načini ishrane}} qo7wpv45kwidxrlw9bgrkx9syfyzj9w 42580859 42580856 2026-04-14T07:49:12Z Duma 16555 /* Povećani prag boli */ 42580859 wikitext text/x-wiki [[File:Placental morphologies encountered in placental mammals.jpg|thumb|Morfologija posteljice kod različitih placentnih sisara]] [[File:Goat_eating_placenta.jpg|alt=|thumb|Majka koza vrši placentofagiju]] '''Placentofagija''' je čin konzumiranja dijela ili cijele [[Izbacivanje placente|posteljice]] nakon porođaja kod sisara.<ref name="Hayes 2016">{{Cite journal |last=Hayes |first=Emily Hart |date=2016 |title=Consumption of the Placenta in the Postpartum Period |journal=Journal of Obstetric, Gynecologic & Neonatal Nursing |language=en |volume=45 |issue=1 |pages=78–89 |doi=10.1016/j.jogn.2015.10.008 |issn=0884-2175 |pmid=26815801}}</ref> Porođaj obuhvata rađanje novorođenčeta, kao i izbacivanje posteljice i fetalne membrane.<ref name="Kristal 1980">{{Cite journal |last=Kristal |first=Mark B. |date=1980 |title=Placentophagia: A biobehavioral enigma (or ''De gustibus non disputandum est'') |journal=Neuroscience & Biobehavioral Reviews |volume=4 |issue=2 |pages=141–150 |doi=10.1016/0149-7634(80)90012-3 |pmid=6999389 |s2cid=10468943 |issn=0149-7634}}</ref> [[Posteljica]] je ključni organ koji se razvija u majčinoj maternici tokom trudnoće kako bi podržao fetus. Povezuje se s fetusom putem pupčane vrpce kako bi omogućila transport hranjivih tvari, izlučivanje otpadnih tvari i razmjenu plinova između majke i [[fetus]]a.<ref name="Kristal 1980" /> Morfološke osobine posteljice razlikuju se među vrstama, ali njena funkcija je univerzalna. Placentofagija je ponašanje karakteristično za majku kod većine placentalnih sisara.<ref name="Hayes 2016" /> Opažen je značajan broj slučajeva placentofagije kod niza životinja. Anomalije uglavnom uključuju ljude i vodene vrste, kao i deve.<ref name="Kristal 1980" /> Međutim, koncept postaje sve popularniji među ženama na Zapadu, uprkos svom kontroverznom prizvuku.<ref name="Hayes 2016" /> Teorije o tome zašto sisari praktikuju placentofagiju povezane su s mnogim predloženim prednostima konzumiranja posteljice. One se razlikuju među životinjama, ali su obično bihevioralne, medicinske ili duhovne prirode.<ref name="Kristal 1980" /><ref>{{cite journal |last1=Ober |first1=William |date=1979 |title=Notes on Placentophagy |journal=Bulletin of the New York Academy of Medicine |volume=55 |issue=6 |pages=591–599 |pmid=111747 |pmc=1807646}}</ref><ref name="Kristal 1991">{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark B. |date=1991 |title=Enhancement of Opioid-Mediated Analgesia: A Solution to the Enigma of Placentophagia |journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews |volume=15 |issue=3 |pages=425–435 |doi=10.1016/S0149-7634(05)80035-1 |pmid=1956610 |s2cid=6331181 |issn=1873-7528}}</ref> == Zastupljenost == Placentofagija je normalna kod većine članova taksonomske skupine [[Eutheria]]. Primijećena je kod životinja u rasponu od glodara do primata, u nekim slučajevima čak i kod ljudi. Najopsežnija studija provedena je na životinjama iz redova [[Rodentia]], [[Chiroptera]], [[Lagomorpha]], [[Carnivora]], [[Perissodactyla]], [[Artiodactyla]] i [[Primates]].<ref name="Kristal 1980" /> Izuzeci od tog sveprisutnog ponašanja kod sisara mogu se vidjeti kod ljudi, morskih sisara i [[Camelidae|deva]]. Pretpostavlja se da je dio morskih vrsta koje ne praktikuju placentofagiju onaj koji svoje potomstvo rađa u vodi jer se korisne komponente raspršuju nakon izbacivanja iz majke, te da je domestikacija deva iskorijenila takvo ponašanje vršeći stres i selektivni pritisak na tu vrstu.<ref name="Kristal 2012">{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=DiPirro |first2=Jean |last3=Thompson |first3=Alexis |date=2012 |title=Placentophagy in Humans and Nonhuman Mammals: Causes and Consequences |journal=Ecology of Food and Nutrition |volume=51 |issue=3 |pages=177–197 |doi=10.1080/03670244.2012.661325 |pmid=22632059 |bibcode=2012EcoFN..51..177K |s2cid=540223 |issn=1543-5237}}</ref> === Kod zečeva === [[File:Oryctolagus_cuniculus_Tasmania_2.jpg|thumb|Domaći zec, ''Oryctolagus cuniculus,'' korišten kao modelna vrsta u proučavanju placentofagije|alt=]] Placentofagiju kod zečeva isključivo vrše majke koje su se nedavno okotile. Istraživanje pokazuje da čak i kada se skotnim ženkama zeca i onima koje uskoro treba da se okote prezentira obrok s posteljicom, postoji malo učešća u ponašanju, ali su nakon koćenja sve majke jele posteljicu. U poređenju s konzumiranjem jetre, još jednog izvora proteina, pojava same placentofagije se povećava za otprilike 55% u kratkom periodu od 1-5 dana nakon koćenja.<ref name="Melo 2003">{{Cite journal |last1=Melo |first1=Angel I. |last2=González-Mariscal |first2=Gabriela |date=2003 |title=Placentophagia in rabbits: Incidence across the reproductive cycle: Placentophagia in Rabbits |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=37–43 |doi=10.1002/dev.10118 |pmid=12794777 |issn=1098-2302}}</ref> Jetra je dosljedno preferirana kod ne-gravidnih, skotnih i majki pred koćenjem, za razliku od majki nakon koćenja koje su odlučile konzumirati samo posteljicu kada su im prezentirane obje opcije. Isto istraživanje je također proučavalo interes za posteljicu kod skotnih zečica, te su otkrili da su u danima prije koćenja životinje bile više zainteresirane za posteljicu kada im je ona predstavljena, što se ispazalo povećanim njuškanjem iste. Privlačnost nije demonstrirana prema jetri. To ukazuje na to da postoji veza između elemenata koji potiču i porođaj i placentofagiju kod skotnih zečica.<ref name="Melo 2003" /> Placentofagija je kod zečeva u nekim slučajevima povezana s [[kanibalizam|kanibalizmom]] - dok majka konzumira posteljicu, slučajno proguta i novorođenče.<ref>{{Cite journal |last1=Clauss |first1=Marcus |last2=Lischke |first2=Andreas |last3=Botha |first3=Heike |last4=Hatt |first4=Jean-Michel |date=2016 |title=Carcass consumption by domestic rabbits (Oryctolagus cuniculus) |journal=European Journal of Wildlife Research |language=en |volume=62 |issue=1 |pages=143–145 |doi=10.1007/s10344-015-0980-y |s2cid=16166906 |issn=1612-4642}}</ref> === Kod pacova === Placentofagija je najviše istražena kod glodara, posebno pacova. Iz dostupne literature izvedeni su brojni zaključci. Jedan od glavnih je da konzumiranje posteljice i povezanih materijala povećava početak i intenzitet majčinskog ponašanja kod pacova.<ref name="Kristal 1991" /> Povećani kontakt između odrasle jedinke i mladunčeta je ono što poboljšava usvajanje roditeljskog ponašanja. Pored povećanja roditeljskih tendencija majki, uočeno je da placentofagija kod ženki laboratorijskih pacova koji se odbijaju od sisanja, kada majka okoti sljedeće leglo, podiže [[aloroditeljstvo|aloroditeljsko]] ponašanje prema njihovoj braći i sestrama.<ref>{{Cite journal |last1=Harding |first1=Kaitlyn M. |last2=Lonstein |first2=Joseph S. |date=2014 |title=Placentophagia in weanling female laboratory rats: Placentophagia in Weanling Females |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=56 |issue=6 |pages=1290–9 |doi=10.1002/dev.21208 |pmc=4119531 |pmid=24604548 |issn=1098-2302}}</ref> Dodatna istraživanja su pokazala da gutanje posteljice i amnionske tekućine utiče na toleranciju prema bolu kod skotnih pacova putem povećanja prirodno nastale analgezije posredovane opioidima.<ref name="Kristal 1991" /> Tokom procesa koćenja povećava se proizvodnja endogenih opioida koje proizvodi centralni nervni sistem, što podiže prag bola majke. U kombinaciji sa gutanjem posteljice ili amnionske tečnosti, dolazi do drastičnog povećanja opioidnog efekta. Test u kojem je pacovima dato obično meso umjesto posteljice podržao je stav o doprinosu jedenja posteljice u svrhu stvaranja pojačanog opioidnog efekta nakon koćenja, budući da u tom slučaju nije dolazilo do povećanja praga boli kod majke poslije koćenja.<ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 2012" /> == Hipotetske koristi == Postoje brojne hipoteze o koristima prakticiranja placentofagije kod ljudi i ostalih sisara, koje se smatraju direktnom motivacijom raznih životinja da konzumiraju posteljicu. Mnoge od tih pretpostavljenih koristi su u međuvremenu opovrgnute kroz naučna istraživanja. === Osjećaj gladi === Neke početne pretpostavke su se direktno odnosile na zadovoljavanje specifične i opće majčine gladi.<ref name="Kristal 2012" /> One su se zasnivale na ideji da su majke prije koćenja prestajale jesti i da su odmah nakon rođenja konzumirale posteljicu kako bi zadovoljile intenzivnu glad. Daljnja ideja bila je ona o specifičnoj gladi, prema kojoj majka učestvuje u placentofagiji kako bi nadoknadila sve resurse iscrpljene tokom graviditeta, a koji su se nalazili u posteljici.<ref name="Kristal 1991" /> To je kasnije opovrgnuto istraživanjima na pacovima i drugim vrstama koje su pokazale da širok spektar životinja obično ne smanjuje količinu hrane ili vode koju unose prije koćenja i da će pacovi koji imaju posteljicu konzumirati istu bez obzira na to da li su gravidni ili ne.<ref name="Kristal 1980" /><ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 1973">{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=Wampler |first2=Richard |date=1973 |title=Food and water intake prior to parturition in the rat |journal=Physiological Psychology |volume=1 |issue=3 |pages=297–300 |doi=10.3758/BF03326927 |doi-access=free |issn=2197-9960}}</ref> === Čistoća i zaštita od predatora === Drugi aspekt placentofagije koji se u početku smatrao korisnim razlogom za njenu pojavu bio je taj što je konzumiranje posteljice osiguravalo čistoću gnijezda i eliminiralo svaki znak novog i ranjivog potomstva.<ref name="Kristal 1980" /> Predloženo je da životinje koje se gnijezde, a zatim odgajaju svoje mlade unutar gnijezda, imaju koristi od aseptičnog područja. Nadalje, predatore bi na mjesto porođaja privukao miris krvi i fetalnog tkiva, tako da bi gutanje posteljice eliminiralo mogućnost predatora da lako lociraju mladunčad.<ref name="Kristal 1980" /> Te hipotetske koristi kasnije su odbačene jer bi čin konzumiranja posteljice oduzimao više vremena nego puko napuštanje mjesta koćenja ili uklanjanje posteljice iz područja gniježđenja, od čega bi svako pružilo istu korist kao što se pretpostavljalo da placentofagija pruža.<ref name="Kristal 1980" /> === Povećani prag boli === Novija hipoteza o majčinoj konzumaciji posteljice kod sisara je da posteljica sadrži spojeve koji povećavaju toleranciju na bol nakon porođaja.<ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 1973" /> Iako je poznato da tokom graviditeta i koćenja postoji prirodno povećanje interne proizvodnje enkefalina i endorfina koji smanjuju osjećaj boli, istraživanja su pokazala da je konzumacija posteljice kod majki pacova nakon koćenja povećala naknadni broj tih opioida.<ref name="Kristal 2012" /> Do toga je došlo zbog aktivnog sastojka prisutnog u posteljici, kao i amnionske tekućine, placentnog faktora pojačavanja opioida (POEF). Važno je napomenuti da posteljica također sadrži amnionsku tekućinu, a naučnici vjeruju da njeno konzumiranje može biti podjednako važno za podizanje praga boli kao i jedenje posteljice. Amnionska tekućina se vjerovatno unosi nesvjesno čišćenjem genitalnog područja prije ili nakon koćenja, ili čišćenjem ili ljubljenjem dojenčeta ubrzo nakon njenog izbacivanja.<ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 1973" /> == Evolucija == Placentophagy evolved independently in different lineages as adaptations to various challenges faced by ancestral species.<ref name="Kristal 2012" /> The behaviour was ultimately attractive to the maternal subject based on the hypothesized benefits discussed above but provided some kind of advantage. Based on this advantage, placentophagy was selected for by natural selection which lead to its persistence in mammal species.<ref name="Kristal 2012" /> == Placentofagija kod ljudi == {{Main|Placentofagija kod ljudi}} [[File:Ziheche.jpg|thumb|left|200px|Sušena ljudska posteljica kao lijek (''ziheće'') (紫河车)]] Iako se posteljica poštuje u mnogim kulturama, postoji malo dokaza da se igdje uobičajeno jede nakon porođaja.<ref name="Young 2010">{{cite journal |last1=Young |first1=Sharon M. |last2=Benyshek |first2=Daniel C. |title=In Search of Human Placentophagy: A Cross-Cultural Survey of Human Placenta Consumption, Disposal Practices, and Cultural Beliefs |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2010 |volume=49 |issue=6 |pages=467–484 |doi=10.1080/03670244.2010.524106 |pmid=21888574 |issn=1543-5237}}</ref> Oni koji zagovaraju placentofagiju kod ljudi smatraju da jedenje posteljice sprječava [[postporođajna depresija|postporođajnu depresiju]] i druge komplikacije u trudnoći. [[akušerstvo|Akušer]]ica i glasnogovornica [[Royal College of Obstetricians and Gynaecologists|Kraljevskog koledža akušera i ginekologa]] Maggie Blott osporava teoriju postporođajne depresije, navodeći da ne postoji medicinsko opravdanje za jedenje posteljice: "Životinje jedu svoju posteljicu kako bi dobile hranjive tvari - ali kada su ljudi već dobro uhranjeni, nema koristi, nema razloga za to."<ref>{{Cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/4918290.stm |title=Why eat a placenta? |publisher=[[BBC News]] |access-date=12 December 2007 |date=18 April 2006}}</ref> Iako nijedno [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|naučno istraživanje]] nije dokazalo bilo kakvu korist, istraživanje koje su proveli američki [[antropologija|medicinski antropolozi]] na [[University of South Florida|Univerzitetu Južne Floride]] i [[University of Nevada, Las Vegas|Univerzitetu Nevade u Las Vegasu]], pokazalo je drugačije rezultate. Među ispitanicama, oko tri četvrtine je tvrdilo da ima pozitivna iskustva s jedenjem vlastite posteljice, navodeći "poboljšano raspoloženje", "povećanu energiju" i "poboljšanu laktaciju".<ref>{{cite web |url=http://news.unlv.edu/article/steamed-dehydrated-or-raw-placentas-may-help-moms%E2%80%99-post-partum-health |publisher=University of Nevada, Las Vegas |title=Steamed, Dehydrated or Raw: Placentas May Help Moms' Post-Partum Health |last=Bawany |first=Afsha |date=27 February 2013 |access-date=25 March 2013}}</ref> <ref name="Selander 2013">{{cite journal |last1=Selander |first1=Jodi |last2=Cantor |first2=Allison |last3=Young |first3=Sharon M. |last4=Benyshek |first4=Daniel C. |title=Human Maternal Placentophagy: A Survey of Self-Reported Motivations and Experiences Associated with Placenta Consumption |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2013 |volume=52 |issue=2 |pages=93–115 |doi=10.1080/03670244.2012.719356 |url=http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20(Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013).pdf |issn=1543-5237 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216214212/http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20%28Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013%29.pdf |archive-date=16 February 2015 |url-status=dead |via=University of Nevada, Las Vegas}}</ref> Ljudska posteljica je također sastojak nekih [[tradicionalnih kineskih lijekova]],<ref>{{Cite web |url=http://www.news-medical.net/print_article.asp?id=1333 |title=Traditional Chinese medicine contains human placenta |website=News-Medical |date=8 May 2004 |access-date=12 December 2007 |url-access=registration}}</ref uključujući korištenje sušene ljudske posteljice, poznate kao ''ziheće'' ({{zh|s=[[wikt:紫河车|紫河车]]|t=紫河車|p=Zǐhéchē}}), za liječenje bolesti iscrpljivanja, neplodnosti, impotencije i drugih stanja.<ref>{{cite book |author1=Tierra, Lesley |author2=Tierra, Michael |title=Chinese Traditional Herbal Medicine, Volume II: Materia Medica and Herbal Reference |publisher=Lotus Press |location=Twin Lakes, Wis. |year=1998 |isbn=978-0-914955-32-0 |page=225}}</ref> CDC je nedavno<ref>{{cite journal |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |title=Notes from the Field: Late-Onset Infant Group B Streptococcus Infection Associated with Maternal Consumption of Capsules Containing Dehydrated Placenta — Oregon, 2016 |volume=66 |issue=25 |pages=677–678 |doi=10.15585/mmwr.mm6625a4 |doi-access=free |pmid=28662016 |pmc=5687501 |issn=1545-861X |year=2017 |last1=Buser |first1=Genevieve L. |last2=Mató |first2=Sayonara |last3=Zhang |first3=Alexia Y. |last4=Metcalf |first4=Ben J. |last5=Beall |first5=Bernard |last6=Thomas |first6=Ann R.}}</ref> objavio izvještaj o novorođenčetu zaraženom bakterijom streptokoka grupe B (GBS), vjerovatno nakon što je majka progutala kapsule sa posteljicom. Shodno tome, CDC je iznio da treba izbjegavati gutanje kapsula sa posteljicom i obavijestiti majke zainteresirane za enkapsulaciju posteljice o potencijalnim rizicima. Nedavna objava<ref>{{cite journal |last1=Farr |first1=Alex |last2=Chervenak |first2=Frank A. |last3=McCullough |first3=Laurence B. |last4=Baergen |first4=Rebecca N. |last5=Grünebaum |first5=Amos |date=2018 |title=Human placentophagy: a review |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=218 |issue=4 |pages=401.e1–401.e11 |doi=10.1016/j.ajog.2017.08.016 |issn=0002-9378 |pmid=28859955 |s2cid=4450981}}</ref> savjetuje je da ljekari trebaju obeshrabrivati ​​placentofagiju jer je potencijalno štetna bez dokumentirane koristi. Slavni britanski kuhar [[Hugh Fearnley-Whittingstall]], poznat po svojoj seriji emisija River Cottage, bio je zloglasan zbog toga što je u jednoj od svojih emisija skuhao i pojeo ljudsku posteljicu.<ref>{{cite web |date=28 May 1998 |title=Channel 4 rapped for serving placenta |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/101944.stm |publisher=BBC News |access-date=29 June 2021}}</ref> Na str. 104-7 u knjizi [[Cecil Adams|Cecila Adamsa]] ''[[Return of the Straight Dope]]'' (1994) opisuje se porođaj kod kuće, nakon kojeg uslijedi placentofagija, u [[Berkeley, California|Berkeleyu]] u Kaliforniji. == Povezano == * [[Autokanibalizam]] == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjske poveznice == *{{Commons category-inline|Placentophagy}} {{načini ishrane}} pkckoayoxtw8pbdgx4wib0j3tsnoali 0 244217 42580846 42575482 2026-04-14T01:25:38Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/Smikanzee|Smikanzee]] ([[User talk:Smikanzee|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]] 42262804 wikitext text/x-wiki '''Bruto društveni proizvod''' ili GNP ([[engleski|eng]]. Gross National Product) je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga nekog društva. On je zbroj novčane vrijednosti osobne potrošnje (C), [[bruto]] investicija (I), državnih kupovina dobara i usluga (G) , [[neto]] izvoza (X) (razlika uvoza i izvoza) i [[neto]] faktorskih plaćanja (NFP). GNP = C + I + G + X + NFP GNP se koristi u različite svrhe, no najvažnija je ona kojom mjerimo dostignuća [[Gospodarstvo|gospodarstva]]. == Vanjske veze == * [http://limun.hr/main.aspx?id=9837&Page=5 Bruto društveni proizvod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307153203/http://limun.hr/main.aspx?id=9837&page=5 |date=2016-03-07 }} na Limun.hr {{mrva}} [[Kategorija:Ekonomija]] iun34os1g295w9x2zuyv8iuelqdy69a 0 245646 42580869 42490580 2026-04-14T10:32:57Z ~2026-22919-04 343569 Izmenja registarska oznaka na SC jer je opština Surdulica 2011 godine dobila svoju oznaku SC i tako da sva sela u toj opštini imaju tu oznaku 42580869 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Alakince (Makedonija)}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Alakince |slika= Алакинце - Alakince.jpg |opis_slike= Ulica u Alakincu |okrug=Pčinjski |opština=Surdulica |geografska_širina=42° 41′ 45" SGŠ |geografska_dužina=22° 08′ 39" IGD |nadm visina=474 |populacija=1503 |poštanski kod= |pozivni broj=017 |registarska oznaka=SC |gšir=42.690833 |gduž=22.139833 }} '''Alakince''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Surdulica|opštini Surdulica]] u [[Pčinjski upravni okrug|Pčinjskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 1503 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 1394 stanovnika). == Demografija == U naselju Alakince živi 1181 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,7 godina (35,9 kod muškaraca i 37,4 kod žena). U naselju ima 408 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,68. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1803 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1202 color:gray1 from:start till:end bar:601 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,77)(77,81) color:blue width:2 points:(77,81)(100,84) color:blue width:2 points:(100,84)(128,86) color:blue width:2 points:(128,86)(157,115) color:blue width:2 points:(157,115)(185,151) color:blue width:2 points:(185,151)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=607 |p1953=651 |p1961=681 |p1971=705 |p1981=1008 |p1991=1394 |p1991n=1381 |p2002s=1553 |p2002=1503 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|1409|93.74}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|blue|32|2.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|5|0.33}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|green|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|1|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|cyan|36|2.39}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|13|15.47|33.33|28}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|4|4.76|11.90|10}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|15|17.85|20.23|17}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|24|28.57|52.38|44}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|29|34.52|28.57|24}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|25|29.76|44.04|37}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|24|28.57|26.19|22}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|65|77.38|58.33|49}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|70|83.33|82.14|69}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|60|71.42|73.80|62}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|56|66.66|63.09|53}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|52|61.90|59.52|50}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|41|48.80|60.71|51}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|70|83.33|76.19|64}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|58|69.04|69.04|58}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|48|57.14|66.66|56}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|46|54.76|45.23|38}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|38|45.23|39.28|33}} |prosekm=35.9 |prosekž=37.4 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|123|134|154|170|253|357|408|42|62|76|114|53|46|10|3|2|-|3.68}} {{BrakNaseljaSrbija|606|184|387|28|6|1|638|131|411|85|11|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|300|15|1|-|106|10|56|23|5|12|157|7|-|-|87|-|4|25|2|-|457|22|1|-|193|10|60|48|7|12|-|3|19|4|5|7|-|-|34|-|-|6|6|13|-|-|-|7|-|3|25|10|18|7|-|-|41}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Alakince}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Alakince.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=42.690833,22.139833&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/alakince/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=42.690833&longitude=22.139833&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Surdulica}} [[Kategorija:Opština Surdulica]] [[Kategorija:Naselja u Pčinjskom upravnom okrugu]] tjgjxbzj9pjk7g4adlga5dovcnvvoe8 0 249337 42580702 42460968 2026-04-13T12:56:57Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42580702 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Dirk Nowitzki |slika = DirkNowitzki.jpg |slika_širina = |slika_opis = |država = {{flagcountry|NJE}} |nadimak = ''The Blonde Bomber'' <br /> ''The Diggler'' <br /> ''Dirkules'' <br /> ''Dirty'' <br /> ''Disco'' |datum_rođenja = [[19. 6.]] [[1978.]] |mjesto_rođenja = [[Würzburg]], [[Njemačka]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[krilni centar]] |visina = 2,13 |težina = 111 |sveucilište = |draft = 1. krug (9. ukupno), [[1998.]] <br /> [[Milwaukee Bucks]] |karijera = 1994.- |liga = [[NBA]] |klub = [[Dallas Mavericks]] |broj = 41 |bivši_klubovi = [[DJK Würzburg]] (1994.–1998.) |nagrade = 1x [[NBA]] prvak 2011. <br /> 11x [[NBA All-Star]] (2002.-2012.) <br /> 4x [[All-NBA momčad|All-NBA prva petorka]] (2005.-2007., 2009.) <br /> 5x [[All-NBA momčad|All-NBA druga petorka]] (2002.-2003., 2008., 2010., 2011.) <br /> 2x [[All-NBA momčad|All-NBA treća petorka]] (2001., 2004.) <br /> 1x [[NBA Najkorisniji igrač|Najkorisniji igrač]] 2007. <br /> 1x [[Najkorisniji igrač NBA finala]] 2011. <br /> 6x Dobitnik Euroscar nagrade (2002.-2006., 2011.) <br /> 1x Mister Europa igrač godine 2005. <br /> 2x FIBA Europe igrač godine 2005., 2011. <br /> Najkorisniji igrač [[Svjetsko prvenstvo u košarci - SAD 2002.|Svjetskog prvenstva]] 2002. <br /> Najkorisniji igrač [[Europsko prvenstvo u košarci - Srbija i Crna Gora 2005.|Europskog prvenstva]] 2005. <br /> Pobjednik [[NBA Natjecanje u tricama|natjecanja u tricama]] 2006. |medalje = {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u košarci - SAD 2002.|SAD 2002.]]|{{KošRep|NJE}}}} {{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u košarci - Srbija i Crna Gora 2005.|Srbija i Crna Gora 2005.]]|{{KošRep|NJE}}}} }} '''Dirk Werner Nowitzki''' ([[Würzburg]], [[Njemačka]], [[19. 6.]] [[1978.]]) [[Njemačka|njemački]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[Krilni centar|krilnog centra]], a trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[Dallas Mavericks]]a. Izabran je u 1. krugu (9. ukupno) [[NBA draft]]a [[1998.]] od strane [[Milwaukee Bucks]]a. Nowitzki je deseterostruki [[NBA All-Star]] te je jedanaest puta biran u [[All-NBA momčad]] i jednom je izabran za [[NBA Najkorisniji igrač|nakorisnijeg igrača lige]]. Nakon dolaska u Dallas podigao je svoju igru na višu razinu. [[2007.]] postao je prvi [[Europa|Europljanin]] s nagradom za najkorisnijeg igrača [[NBA]] lige te je u sezoni 2005./06. odveo Maverickse do njihovog prvog [[NBA finala]] u povijesti franšize gdje su izgubili u šest utakmica od [[Miami Heat]]a. S [[Njemačka košarkaška reprezentacija|njemačkom reprezentacijom]] ostvario je brojne uspjehe. Predvodio ih je do bronce na [[Svjetsko prvenstvo u košarci - SAD 2002.|Svjetskom prvenstvu]] [[2002.]] u [[Indianapolis]]u, gdje je izabran za najkorisnijeg igrača natjecanja i srebra na [[Europsko prvenstvo u košarci - Srbija i Crna Gora 2005.|Europskom prvenstvu]] [[2005.]] u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]], gdje je također izabran za najkorisnijeg igrača natjecanja. == Rani život == Rodio se u [[Würzburg]]u, malom gradiću u [[Njemačka|Njemačkoj]] i dolazi iz atletske obitelji. Majka Helga bavila se [[Košarka|košarkom]], a otac Jörg-Werner bavio se [[rukomet]]om i nastupao za reprezentaciju na svim većim natjecanjima. Starija sestra Silke također se bavila košarkom, a danas radi za [[NBA]] u odjelu za međunarodne prijenose. Dirk je još kao dječak bio većeg rasta i bavio se rukometom i [[tenis]]om, ali su mu se druga djeca rugala zbog visine i govorila mu da je "čudovište", pa se mladi Nowitzki počeo baviti košarkom koja će mu kasnije preokrenuti život. Nakon što se pridružio košarkaškom klubu [[DJK Würzburg]], privukao je pozornost bivšeg košarkaškog reprezentativca Holgera Geschwindnera. On je odmah opazio Dirkov talent te se ponudio da ga individualno trenira dva do tri puta tjedno. Nakon što su Dirkovi roditelji pristali, Geschwindner ga je stavio pod zahtjevan program. Dirk je više vježbao svoj šut i preciznost, a manje taktičke pozicije i ostalo. Geschwindner ga je čak poticao da svira neki instrument i čita knjige kako bi što više izgradio svoju osobnost. Nakon godinu dana, Geschwindner je bio zadivljen napredkom kojeg je Nowitzki ostvario te mu rekao:„ Moraš odlučiti želiš li igrati na svjetskoj razini protiv najboljih ili ostati lokalni junak u Njemačkoj. Ako želiš biti lokalni junak prestajemo s treninzima jer si se već ovdje dokazao, ali ako želiš biti najbolji i igrati protiv najboljih onda moramo nastaviti s dnevnim treninzima.“ Nakon dva dana razmišljanja Nowitzki se odlučio na ovu drugu varijantu i postati jedan od najboljih igrača. Geschwindner ga je pustio da trenira svaki dan u tjednu s igračima DJK Würzburg. [[1994.]] šesnaestogodišnji Nowitzki izborio je mjesto u momčadi DJK Würzburga. == DJK Würzburg (od 1994. do 1998.) == U vrijeme kad im se Nowitzki pridružio, DJK Würzburg se natjecao u 2. [[Bundesliga|Bundesligi]]. Igrao je na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]] zbog toga što je trener momčadi htio iskoristiti njegov šuterski potencijal. U sezoni 1994./95. Würzburg je završio na razočaravajućem šestom mjestu, a Nowitzki je često ulazio s klupe i mučio se s lošim ocjenama u školi. To ga je prisililo da počne učiti i manje vremena provodi igrajući košarku. Iduće sezone Nowitzki je postao startni član momčadi i zajedno s [[Finska|Fincem]] Marttiem Kuismom predvodio DJK Würzburg do drugog mjesta. U odlučujućoj utakmici za ulazak u prvu ligu protiv BG Ludwigsburg, izgubili su s rezultatom 86:62, a Nowitzki je imao ispod prosječnu večer u kojoj je postigao samo 8 poena. U sezoni 1996./97. momčad DJK Würzburga napustio je njihov najbolji strijelac Martti Kuisma. Nakon njegovog odlaska Nowitzki je prosječno postizao 19.4 poena i ponovno odveo momčad do drugog mjesta u diviziji, ali bez većeg uspjeha u daljnjem natjecanju. Iduće sezone Nowitzki je morao odslužiti vojni rok koji je trajao od [[1. 9.]] [[1997.]] do [[30. 6.]] [[1998.]] Nakon povratka, prevodio je DJK Würzburg do prvog mjesta s najboljim prosjekom lige od 28.2 poena. U odlučujućoj utakmici doigravanja protiv Freiburga, Nowitzki je odveo svoju momčad do pobjede s 26 poena, a utakmica je završila rezultatom 95:88. Te sezone osvojio je nagradu za najboljeg njemačkog igrača godine po izboru magazina "German Basket". [[1996.]] godine uprava kluba [[FC Barcelona Bàsquet]] zainteresirala se za Nowitzkog i htjela otkupiti njegov ugovor međutim Nowitzki ih je odbio i odlučio ostati u Njemčakoj. Godinu kasnije sudjelovao je na "Hoop Heroes Touru", sponzorirano od strane [[Nike, Inc.|Nikea]], i za 30 minuta nadigrao [[NBA]] zvijezde poput [[Scottie Pippen|Scottiea Pippena]] i [[Charles Barkley|Charlesa Barkleya]] preko kojeg je čak i zakucao. Poslije te utakmice Barkley je izjavio:„ Mali je genij. Ako želi zaigrati u NBA ligi neka me slobodno nazove.“ [[29. 3.]] [[1998.]] Nowitzki je sudjelovao na "Nike Hoop Summitu." To je utakmica u kojoj se sučeljavaju talenti iz [[SAD]]-a i međunarodni košarkaški talenti. U toj utakmici Nowitzki je ubacio 33 poena i tome još dodao 14 skokova i 3 ukradene lopte. Svi su bili zadivljeni Dirkovom brzinom, sposobnošću vođenja lopte, driblinga i sjajnog šuta izvana. Od tada je započela velika borba europskih, ali i NBA klubova za mladog Dirka. == NBA karijera == === Početci (od 1998. do 1999.) === [[Datoteka:Dirk nowitzki 41.jpg|mini|lijevo|170px|Nakon razočaravajuće prve sezone, Nowitzki je razmišljao o povratku u Njemačku]] Nakon napuštanja DJK Würzburga, Nowitzki je okušao sreću u [[NBA]] ligi. Izabran je kao deveti izbor [[NBA draft]]a [[1998.]] od strane [[Milwaukee Bucks]]a. Ubrzo su [[Dallas Mavericks|Mavericksi]] mijenjali Roberta Taylora u Buckse za Nowitzkog i Pata Garritya, te su poslije od strane [[Phoenix Suns|Sunsa]] dobili i [[Steve Nash|Stevea Nasha]]. Tim dolaskom u NBA ligu, Nowitzki je postao tek četvrti njemački igrač koji se okušao u najjačoj košarkaškoj ligi i prvi igrač DJK Würzburga koji je izabran na NBA draftu. Nowitzki se pridružio momčadi koja je u svom sastavu imala sljedeće igrače: vrhunskog šutera [[Michael Finley|Michaela Finleya]], 229&nbsp;cm visokog [[Centar (košarka)|centra]] [[Shawn Bradley|Shawna Bradleya]] i sjajnog strijelca Cedrica Ceballosa. U sezoni 1998./99., svojoj ''rookie'' sezoni, Nowitzki je odigrao još 13 utakmica za DJK Würzburg zbog dugog pregovaranja oko štrajka koji je kasnije rezultirao skraćenom sezonom od samo 50 regularnih utakmica. Kada je sezona konačno započela Nowitzki se dugo prilagođavao igri Mavericksa. Igrao je na poziciji [[krilni centar|krilnog centra]] i prosječno postizao samo 8.2 poena i 3.4 skokova za 20.4 minuta na terenu. Gledajući na odigranu sezonu izjavio je:„ Bio sam jako frustriran, te sam čak razmišljao o povratku u [[Njemačka|Njemačku]].“ Te sezone Mavericksi su pobijedili u samo 19 od 50 utakmica te su ponovno propustili doigravanje. === Dolazak Marka Cubana i ''"Big Three"'' (od 1999. do 2004.) === U sezoni 1999./00. Don Nelson je odlučio Nowitzkog staviti na poziciju [[krilni centar|krilnog centra]] i iskoristiti njegovu vještinu dodavanja lopti. Uskoro se dogodio jedan od većih događaja ne samo u [[Dallas]]u nego i u [[NBA]] ligi. Tadašnji vlasnik Ross Perot, Jr. nije imao namjeru ulagati u klub i igrače stoga je [[4. 1.]] [[2000.]] godine prodao Dallas Maverickse američkom milijarderu [[Mark Cuban|Marku Cubanu]] za 280 milijuna dolara. Cuban je odmah uložio nešto novca u Maverickse kako bi osvježio franšizu. Momčadi je kupio [[Boeing 757]] za putovanja vrijedan 47 milijuna dolara i povećao je prihode franšize na više od 100 milijuna dolara. Nakon nekog vremena i Nowitzki se oglasio i rekao što misli o novom vlasniku:„ Stvorio je sjajno okruženje u klubu, a mi samo moramo nastaviti pobjeđivati.“ Nakon Nelsonovog prebacivanja na krilnog centra i dolaska novog vlasnika, Nowitzki je konačno počeo prikazivati prave igre i poboljšavati statistike. U svojoj drugoj sezoni prosječno je postizao 17.5 poena, 6.5 skokova i 2.5 asistencija za 35.8 minuta na terenu. Devet puta ostvario je double-double učinak i čak dva puta postigao je 32 poena. Na kraju sezone bio je drugi u poretku u za [[NBA Nagrada za igrača koji je najviše napredovao|igrača koji je najviše napredovao]]. Sudjelovao je na Rookie Challengeu i postigao 17 poena, 6 skokova i 4 asistencije te je sudjelovao i u [[NBA Natjecanje u tricama|natjecanju u tricama]] gdje je u prvom krugu postigao 15 poena, a u finalu izgubio od iskusnog [[Jeff Hornacek|Jeffa Hornaceka]]. Unatoč tome što je Nowitzki unaprijedio i igru i statistike Mavericksi nisu uspjeli izboriti doigravanje i sezonu su završili s omjerom 40-42. [[Datoteka:NowitzkiWizards1.jpg|mini|desno|220px|Nowitzki u šutu preko ruke Nicka Younga]] Iduće sezone Nowitzki je unaprijedio svoje brojke i prosječno postizao 21.8 poena, 9.2 skokova i 2.1 asistencije. Igrajući na poziciji krilnog centra, postao je drugi igrač nakon [[Robert Horry|Roberta Horrya]] koji je u istoj sezoni imao 100+ trica i 100+ blokada. Zajedno s kapetanom momčadi Michaelom Finleyom startao je u sve 82 utakmice i postigao minimalno 30 poena u deset utakmica sezone. Izabran je u [[All-NBA momčad|All-NBA treću petorku]] te postao prvi Maverick koji je izabran u All-NBA momčad. Nakon što je Nash postao startni [[playmaker]] momčadi, a Finley postizao najviše poena u dotadašnjoj karijeri te s mladim i talentiranim Nowitzkim Mavericksi su oformili takozvani "Big Three" ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "''Veliki trojac''"). Nakon što su sezonu završili s omjerom 53-29, Mavericksi su ušli u doigravanje prvi put nakon [[1990.]] godine. Kao peti na Zapadu sučelili su se s četvrtoplasiranim [[Utah Jazz]]erima predvođeni sjajnim playmakerom [[John Stockton|Johnom Stocktonom]] i snažnim krilnim centrom [[Karl Malone|Karlom Maloneom]]. Nakon dva izgubljena susreta, u trećoj i četvrtoj utakmici Nowitzki je postigao 33 poena i pomogao Mavericksima izjednačiti seriju na 2-2. U petoj utakmici Mavericksi su se mučili i cijelu utakmicu zaostajali sve do 9.8 sekundi prije kraja kada je Calvin Booth postigao koš i osigurao svojoj momčadi vodstvo od 1 poen razlike. U idućem napadu ni Karl Malone ni Byron Russel nisu uspjeli pogoditi koš i Mavericksi su pobijedili rezultatom 84:83 i prošli u polufinale Zapada. U polufinalu Zapada susreli su se s rivalima [[San Antonio Spurs]]ima. Prve tri utakmice pripale su Spursima, a u četvrtoj pobjedu odnose Mavericksi. U petoj utakmici pobjeđuju Spursi unatoč sjajnoj igri Nowitzkog koji je utakmicu završio s 42 poena i 18 skokova. Na početku sezone 2001./02. Nowitzki je potpisao novi šestogodišnji ugovor vrijedan 90 milijuna dolara te postao drugi najplaćeniji Nijemac iza [[Michael Schumacher|Michaela Schumachera]]. Nastavio je napredovati i prosječno je postizao 23.4 poena, 9.9 skokova i 2.4 asistencije. Izabran je u [[All-NBA momčad|All-NBA drugu petorku]] i na svoju prvu od osam [[NBA All-Star vikend|All-Star utakmica]]. Ostvario je 13 utakmica s minimalno 30 poena te zauzeo treće u tom učinku iza Shaquillea O'Neala i [[Tim Duncan|Tima Duncana]]. Pojačani [[Nick Van Exel|Nickom Van Exelom]], sjajnim [[šesti igrač|šestim igračem]], "Big Three" je dobio željenu potporu i uvjerljivo završio sezonu s omjerom 57-25. U doigravanju lagano su prošli [[Kevin Garnett|Garnettove]] [[Minnesota Timberwolves|Timberwolvese]] rezultatom 3-0, a Nowitzki je nadvisio Garnetta s prosjekom od 33.3 poena nasuprot 24 poena tijekom serije. U drugom krugu čekali su ih [[Sacramento Kings]]i. Nakon što je serija bila izjednačena na 1-1, trener Kingsa [[Rick Adelman]] promijenio je taktiku u obrani. Dok je u prve dvije utakmice [[Chris Webber]] čuvao Nowitzkog jedan na jedan, sada je Adelman u obranu uključio i [[Hedo Turkoglu|Hedu Turkogla]] koji će svojom brzinom biti odmah uz Nowitzkog, a pri pokušaju proboja Webber će pomagati u udvajanju. U trećoj utakmici u Dallasu, Mavericksi su izgubili 125:119, a Nowitzki je postigao samo 19 poena. Poslije utakmice izjavio je:„ Jednostavno nisam mogao proći Turkogla, a i ako sam uspio bio bih udvojen i to bi dovelo do puno pogrešaka.“ Četvrta utakmica također je bila razočaravajuća za Maverickse. Unatoč vodstvu od 15 poena razlike i izbacivanjem [[Vlade Divac|Divca]] i Webbera iz ritma zbog problema s osobnim pogreškama, Mavericksi su ipak izgubili rezultatom 115:113. U petoj utakmici Mavericksi se nisu mogli nositi s energičnim Kingsima te su izgubili utakmicu rezultatom 114:101 i ponovno ispali iz doigravanja. Na kraju sezone Nowitzki je ipak dobio priznanje za najboljeg europskog igrača godine po izboru magazina "Gazzetta dello Sport." [[Datoteka:NowitzkiWizards3.jpg|mini|lijevo|220px|Kad je igrao na poziciji centra, Nowitzki je morao povećati tjelesnu masu kako bi bio što dominantniji u reketu]] Prije sezone 2002./03. Don Nelson i Mark Cuban htjeli su ojačati igru u obrani. Da bi u tome uspjeli potpisali su sjajnog blokera [[Raef LaFrentz|Raefa LaFrentza]] koji se pridružio 229&nbsp;cm visokom Shawnu Bradleyu. Nakon što su pobijedili u prvih 11 utakmica, Nowitzki, Finley i Nash bili su u konkurenciji za igrače mjeseca Zapadne konferencije. U toj sezoni Nowitzki je ponovno podigao svoje statistike i prosječno postizao 25.1 poena, 9.9 skokova i 3 asistencije. Ostvario je 41 double-double učinak i s prosjekom od 25.1 poena (najviši prosjek bijelog igrača od NBA sezone 1992./93. i [[Chris Mullin|Chrisa Mullina]]), postao prvi Europljanin koji je probio granicu od 2000 poena u jednoj sezoni. Izabran je u All-NBA drugu petorku i ostvario je novi nastup na All-Star uakmici. Odveo je Maverickse do trećeg mjesta na Zapadu i omjera 60-22. U prvom krugu doigravanja igrali su protiv [[Portland Trail Blazers]]a. Mavericksi su pobijedili u prve tri utakmice i činilo se da će lagano proći u drugi krug doigravanja, međutim izgubili su ritam i Trail Blazersi odnose pobjedu u iduće tri utakmice i izjednačuju seriju na 3-3. U sedmoj i odlučujućoj utakmici, Mavericksi su se dugo mučili s Trail Blazersima koji su uvijek bili na zaostatku od poen ili dva, ali minutu i pol prije kraja utakmice, Nowitzki pogađa ključnu tricu i donosi važnu pobjedu Mavericksima. Poslije utakmice izjavio je:„ Ovo je bio najvažniji koš u mojoj karijeri. Nisam bio spreman tako rano otići na odmor.“ U drugom krugu susreli su se sa starim rivalima Sacramento Kingsima koji su ih prošle sezone izbacili iz doigravanja. Nakon što su izgubili prvu utakmicu rezultatom 124:113, Nowitzki (25 poena) i veteran Nick Van Exel (36 poena) odveli su Maverickse do spektakularne pobjede u drugoj utakmici. Utakmica je završila rezultatom 132:110, a Mavericksi su postigli nevjerojatnih 83 poena u samo jednom poluvremenu. U trećoj utakmici Dallas odnosi pobjedu u dvostrukom produžetku rezultatom 141:137. Četvrta utakmica otišla je u korist Sacramento Kingsa, a Nowitzki je postigao samo 11 poena, uključujući isključenje iz igre zbog neprimjerenog ponašanja. Nakon pete i šeste utakmice serija je bila izjednačena na 3-3, a odluka o prolasku dalje donosila se u sedmoj utakmici. U sedmoj utakmici Mavericksi su pobijedili rezultatom 112:99, a Nowitzki je postigao 30 poena i 19 skokova te time svoju momčad odveo u finale Zapadne konferencije. U finalu Zapada čekali su ih stari rivali San Antonio Spursi. U prvoj utakmici Nowitzki postiže 38 poena i odvodi svoju momčad do pobjede 113:110. U drugoj utakmici Duncan je vrlo rano doveo Nowitzkog u probleme s osobnim pogreškama, što je Spursima omogućilo laganu pobjedu rezultatom 132:110. Nakon sudara s [[Manu Ginobili|Ginobilijem]] i ozljede koljena u trećoj utakmici Nowitzki nije bio u mogućnosti igrati ostale utakmice serije. Iako bez Nowitzkog, Mavericksi su držali korak za Spursima koji su vodili u seriji s 3-2. Međutim Spursi su ipak odnijeli pobjedu u šestoj utakmici zahvaljujući tricom [[Steve Kerr|Stevea Kerra]] nekoliko sekundi prije kraja utakmice. Na kraju sezone Nowitzki je dobio priznanje za najboljeg Europskog igrača godine. U sezoni 2003./04. Mark Cuban i trener Don Nelson odlučili su momčadi pridružiti nekoliko vrsnih napadačkih igrača. Prvi na listi želja bio je tadašnji igrač [[Golden State Warriors]]a [[Antawn Jamison]]. Da bi napad što bolje funkcionirao, uprva kluba se odlučila na zamjenu Raefa LaFrentza u [[Boston Celtics|Celticse]] za iskusno [[nisko krilo]] [[Antoine Walker|Antoinea Walkera]]. Novinari su teško kritizirali upravu Mavericksa zbog zamjene startnog centra Raefa LaFrentza, zbog toga što je tadašnji rezervni centar Bradley bio na zalasku karijere i sve je lošije podnosio napore NBA lige. Don Nelson nemoćan dovesti novog centra, odlučuju se na tu poziciju postaviti Nowitzkog dok na mjesto krilnog centra postavlja Antoinea Walkera, a Antawn Jamison morao se zadovoljiti s ulogom šestog igrača. Da bi Nowitzki bio dominantan kao centar morao je povećati tjelesnu masu. Preko ljeta dobio je 9.1 kilogram, a u početku sezone prvi put statistike su mu oslabile. Zbog poboljšanja igre u obrani statistike su mu pale na 21.8 poena, 8.7 skokova i 2.7 asistencija. Izabran je u All-NBA treću petorku i ostvario je još jedan nastup na All-Star utakmici. Mavericksi su sezonu završili s omjerom 52-30 i zauzeli peto mjesto u Zapadnoj konferenciji. U prvom krugu doigravanja ponovno su se susreli sa Sacramento Kingsima koji su ih lako izbacili u pet utakmica. === Vođa Mavericksa (2004.-''danas'') === [[Datoteka:Dirk nowitzki cropped 2.jpg|mini|desno|190px|Nowitzki s brojem 41, glavni je vođa Dallasove franšiže]] Prije početka sezone 2004./05. momčad [[Dallas Mavericks|Mavericksa]] doživjela je nove promjene. Iz Golden State Warriorsa doveden je sjajni obrambeni [[Centar (košarka)|centar]] [[Erick Dampier]], a dugogodišnji [[playmaker]] i član "Big Threea" [[Steve Nash]] napustio je Dallas i sreću odlučio potražiti u [[Phoenix Suns]]ima. Tijekom sezone [[Don Nelson]] odstupio je s mjesta glavnog trenera, a tu funkciju preuzeo je pomoćni trener Avery Johnson. Unatoč svim tim promjenama, Nowitzki je ostao koncentriran tijekom cijele sezone i prosječno postizao 26.1 poena, 9.7 skokova, 3.1 asistencije i 1.5 blokada. To mu je bila druga sezona zaredom s 2000+ poena, te je sa svojim prosjekom od 26.1 poena postao najefikasniji europski igrač u [[NBA]] ligi. [[2. 12.]] [[2004.]] u utakmici s [[Houston Rockets]]ima, Nowitzki je postigao učinak karijere od 53 poena.<ref>[http://www.voanews.com/bosnian/archive/2004-12/a-2004-12-03-5-1.cfm?moddate=2004-12-03 Nowitzki postigao rekord karijere]</ref> Izabran je u [[All-NBA momčad|All-NBA prvu petorku]] i završio je treći u poretku za [[NBA Najkorisniji igrač|najkorisnijeg igrača lige]] iza Stevea Nasha i [[Shaquille O'Neal|Shaquillea O'Neala]]. U doigravanju Mavericksi su imali polovični uspjeh. U prvom krugu doigravanja susreli su se s Houston Rocketsima prevođeni [[Tracy McGrady|Tracyem McGradyem]] i [[Yao Ming]]om. Predviđalo se da će Nowitzki imati lak posao i često zabijati preko svog čuvara [[Ryan Bowen|Ryana Bowena]]. Međutim Bowen je u prvoj utakmici ograničio Nowitzkog na 21 poen, a u drugoj na 26 poena uz vrlo slab šut. Rocketsi su poveli s 2-0, a potom su Mavericksi pobijedili u iduće tri utakmice. Rocketsi dobivaju šestu utakmicu, ali Mavericksi uvjerljivo dobivaju sedmu utakmicu i pobjeđuju rezultatom serije 4-3, unatoč Dirkovom vrlo slabom postotku šuta. U polufinalu Zapada čekali su ih Phoenix Sunsi predvođeni Steveom Nashom. U prve četiri utakmice rezultat je bio 2-2. U šestoj utakmici Nowitzki nije bio na visokoj razini, postigao je 28 poena, ali uz postignutih 9 od 25 pokušaja. Sunsi su pobijedili i prošli u finale Zapada gdje su ih čekali [[San Antonio Spurs]]i. Na početku sezone 2005./06. otpušten je veteran [[Michael Finley]]. Tim događajem Nowitzki je ostao jedini član "Big Threea" u dresu Mavericksa. Nakon Finleyevog odlaska, Nowitzki je preuzeo ulogu vođe i nositelja franšize i prosječno postizao 26.6 poena, 9 skokova i 2.8 asistencija. Treću sezonu zaredom ostvario je 2000+ poena i popravio svoj rekord s najvišim prosjekom nekog [[Europa|Europljanina]] u NBA ligi. Popravio je svoj postotak šuta iz igre, iza linije tri poena i s linije slobodnih bacanja. Tijekom [[NBA All-Star vikend|All-Star vikenda]] [[2006.]] u [[Houston]]u, Nowitzki je sudjelovao u [[NBA Natjecanje u tricama|natjecanju u tricama]]. Sa svojih 18 postignutih poena odnio je pobjedu ispred [[Ray Allen|Raya Allena]] i [[Gilbert Arenas|Gilberta Arenasa]]. Mavericksi su sezoni završili sa trećim najboljim omjerom lige 60-22. Ponovno je izabran u [[All-NBA momčad]] i odveo je Maverickse do doigravanja. U doigravanju Nowitzki je opravdao svoj status zvijezde s prosjekom od 27 poena, 11.7 skokova i 2.9 asistencija. U prvom krugu doigravanja lagano su pobijedili [[Memphis Grizzlies]]e rezultatom 4-0. U polufinalu Zapada uspjeli su svladati San Antonio Spurse u sedam utakmica. Nakon šest utakmica rezultat serije je bio 3-3. U odlučujućoj sedmoj utakmici Mavericksi su poveli s dvadeset razlike, međutim 30 sekundi prije kraja utakmice [[Manu Ginobili]] pogađa tricu i dovodi Spurse u vodstvo. U idućem napadu Nowitzki je fauliran od strane Ginobilija, ali je nekako uspio položiti loptu te postići još jedno slobodno bacanje. Utakmica je bila izjednačena na 104:104. Na kraju Mavericksi su ipak odnijeli pobjedu rezultatom 119:111, a Nowitzki je utakmicu završio s 37 poena i 15 skokova. Nakon završetka susreta Nowitzki je izjavio:„ Stvarno ne znam kako je lopta prošla kroz obruč. Manu me je udario po ruci, ali se ipak sretno odbila.“ U finalu Zapada ponovno su se susreli sa Sunsima. U ključnoj petoj utakmici Nowitzki je postigao 50 poena kako bi Mavericksi poveli 3-2 i na kraju dobili seriju u šest utakmica. Predvođeni Nowitzkim Mavericksi su ostvarili prvo [[Završnice NBA|NBA finale]] u povijesti franšize. U finalu su igrali protiv [[Miami Heat]]a prevođeni [[Dwyane Wade|Dwyaneom Wadeom]] i Shaquilleom O'Nealom. Mavericksi su poveli 2-0 u seriji i propustili vodstvo od 15 poena razlike u trećoj utakmici. Nakon poraza u drugoj utakmici na scenu stupa Dwyane Wade koji je seriju preokrenuo u korist Miamia. U iduće četiri utakmice Wade je prosječno postizao 36 poena i odveo svoju momčad do pobjede u šest utakmica i osvajanja prvog naslova u povijesti kluba. U sezoni 2006./07. Nowitzki je prosječno postizao 24.6 poena, 8.9 skokova i 3.4 asistencije. Bio je glavni konkurent za najkorisnijeg igrača lige te je odveo svoju momčad do rekordnih 67 pobjeda i prvog mjesta na Zapadu. U prvom krugu doigravanja činilo se da će Mavericksi predvođeni Nowitzkim lako svladati osmoplasirane [[Golden State Warriors]]e. Međutim Warriorsi su bili iznenađenje doigravanja te su izbacili Maverickse u šest utakmica. U odlučujućoj šestoj utakmici Nowitzki je postigao samo 8 poena. Tijekom cijele serije, dobro čuvan od strane [[Stephen Jackson|Stephena Jacksona]], postizao je najmanje 5 poena manje od prosjeka u regularnom dijelu. Unatoč tom razočaravajućem porazu, Nowitzki je ipak izabran za [[NBA Najkorisniji igrač|najkorisnijeg igrača lige]] prestigavši drugoplasiranog Stevea Nasha za više od 100 glasova.<ref>[http://www.sarajevo-x.com/clanak/070516017 Nowitzki najkorisniji igrač lige]</ref> Time je postao prvi Europljanin s nagradom za najkorisnijeg igrača NBA lige. U sezoni 2007./08. Mavericksi su ponovno ispali već u prvom krugu doigravanja. U prvom krugu svladali su ih [[New Orleans Hornets]]i, a Chris ih je sa svojim sjajnim izvedbama odveo do pobjede u pet utakmica. Jedina svijetla točka te sezona bila je ta da je [[6. 2.]] [[2008.]] u utakmici s [[Milwaukee Bucks]]ima Nowitzki ostvario svoj prvi triple-double učinak u karijeri. Utakmicu je završio s 29 poena, 10 skokova i 12 asistencija. [[3. 3.]] [[2008.]] s 34 poena na utakmici prestigao je Rolanda Blackmana i postao najbolji strijelac u povijesti kluba s 16 644 poena.<ref>[http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=116972 Nowitzki: Ostajem u Dallasu i želim naslov]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U sezoni 2008./09. Nowitzki je prosječno postizao 25.9 poena, 8.4 skokova i 2.4 asistencije. Bio je četvrti strijelac lige te je po četvrti put izabran u All-NBA prvu petorku. Sezonu su završili s omjerom 50-32 te su u prvom krugu doigravanja, s Nowitzkim na čelu, svladali San Antonio Spurse 4-1. U drugom krugu doigravanja Mavericksi su se susreli s [[Denver Nuggets]]ima te su, unatoč sjajnom Nowitzkom koji je tijekom serije prosječno postizao 34.4 poena, 11.6 skokova i 4 asistencije po utakmici, izgubili rezultatom 4-1. == Reprezentacija == [[Datoteka:Dirk Nowitzki Nanjing.jpg|mini|lijevo|200px|Nowitzki u dresu reprezentacije]] U dresu [[Njemačka košarkaška reprezentacija|reprezentacije]] debitirao je na [[Europsko prvenstvo u košarci - Francuska 1999.|Europskom prvenstvu]] u [[Francuska|Francuskoj]] [[1999.]] godine. Istaknuo se kao vođa i najbolji strijelac momčadi ali se nisu uspjeli kvalificirati na [[Košarka na OI 2000.|Olimpijske igre]] u [[Sydney]]u [[2000.]] godine. Tijekom [[Europsko prvenstvo u košarci - Turska 2001.|Europskog prvenstva]] u [[Turska|Turskoj]] [[2001.]] godine, Nowitzki je bio najbolji strijelac natjecanja s prosjekom od 28.7 poena, a titulu najkorisnijeg igrača odnio je [[Predrag Stojaković]]. Njemačka je ostvarila polufinale i zamalo pobijedila domaćina [[Turska košarkaška reprezentacija|Tursku]]. Nekoliko sekundi prije kraja utakmice Turska je zaostajala tri poena, ali [[Hedo Turkoglu]] pogađa tricu sa zvukom sirene koja utakmicu odvodi u produžetke. U produžetku Njemačka je poražena, a Turska je ostvarila finale. U utakmici za treće mjesto susreli su se sa [[Španjolska košarkaška reprezentacija|Španjolskom]]. Međutim Španjolska dobiva utakmicu 99:90, a Njemačka ostaje bez medalje, unatoč sjajnim igrama Nowitzkog. Nowitzki je natjecanje završio s prosjekom od 28.7 poena i 9.1 skokova. U [[Njemačka|Njemačkoj]] ovo natjecanje pratilo je čak 3.7 milijuna gledatelja što je tada bio apsolutni rekord gledanosti u povijesti njemačke košarke. Na [[Svjetsko prvenstvo u košarci - SAD 2002.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Indianapolis]]u [[2002.]] godine, Nowitzki je konačno ostvario medalju na velikim natjecanjima. U četvrtfinalu protiv Španjolske predvođene [[Pau Gasol|Gasolom]], Nowitzki postiže 10 poena u zadnjoj četvrtini za pobjedu Njemačke 70:62 i ulazak u polufinale. U polufinalu čekali su ih jaki [[Argentinska košarkaška reprezentacija|Argentinci]] predvođeni [[Manu Ginobili|Manuom Ginobilijem]]. Unatoč vodstvu od 74:69, četiri minute prije kraja utakmice, Argentina je na kraju pobijedila rezultatom 86:80 i spriječila ulazak Njemačke u finale. U utakmici za treće mjesto Njemačka je lako pobijedila [[Novi Zeland]] rezultatom 117:94 i osvojila brončanu medalju. Nowitzki je prosječno postizao 24 poena i proglašen je najkorisnijim igračem natjecanja. U Njemačkoj ovo natjecanje pratilo je preko 4 milijuna gledatelja. Na [[Europsko prvenstvo u košarci - Švedska 2003.|Europskom prvenstvu]] u [[Švedska|Švedskoj]] [[2003.]] godine Njemačka je ostvarila razočaravajuće deveto mjesto. U pripremnoj utakmici protiv [[Francuska košarkaška reprezentacija|Francuske]] ozljedio je [[stopalo]] u sudaru s jednim frnacuskim igračem. Nowitzki je često bio teško fauliran, a u odlučujućoj utakmici drugog kruga protiv [[Talijanska košarkaška reprezentacija|Italije]], Njemačka je izgubila rezultatom 86:84 i nije se uspjela kvalificirati na [[Košarka na OI 2004.|Olimpijske igre]] u [[Atena|Ateni]] [[2004.]] godine. Tijekom natjecanja Nowitzki je prosječno postizao 22.5 poena. Na [[Europsko prvenstvo u košarci - Srbija i Crna Gora 2005.|Europskom prvenstvu]] u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]] [[2005.]] godine, Nowitzki je predvodio Njemačku do srebrne medalje. U četvrtfinalu svladali su favorizirane [[Slovenska košarkaška reprezentacija|Slovence]] rezultatom 76:62, a Nowitzki je postigao 22 poena. Poslije utakmice komentirao je:„ Slovenci su nas podcijenili. Izjavili su da smo baš mi ta momčad protiv kojih su oni htjeli igrati, a to se ne smije raditi u četvrtfinalu.“ U polufinalu Njemačka je svladala Španjolsku rezultatom 74:73, a Nowitzki je postigao 27 poena, uključujući i pobjednički koš 3.9 sekundi prije kraja. U finalu izgubili su od [[Grčka košarkaška reprezentacija|Grčke]] rezultatom 78:62. Nowitzki je prosječno postizao 26.7 poena, 10.8 skokova i 1.8 blokada i proglašen je najkorisnijim igračem natjecanja. Na [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]], Nowitzki je predvodio svoju momčad do osmog mjesta. Poslije zadnje utakmice izjavio je:„ Bilo je teško, ali biti i osmi na svijetu nije loše.“ Na [[Europsko prvenstvo u košarci - Španjolska 2007.|Europskom prvenstvu]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[2007.]] godine, Nowitzki je odveo svoju momčad do petog mjesta. Bio je vodeći strijelac natjecanja s prosjekom od 24 poena. Peto mjesto Njemačkoj nije donijelo izravnu kvalifikaciju ali im je dopustilo sudjelovanje na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] godine U odlučujućoj utakmici kvalifikacija protiv [[Puerto Rico|Puerto Rica]], Nowitzki je sa svoja 32 poena reprezentaciji osigurao nastup na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] koje su bile prve nakon [[Košarka na OI 1992.|Olimpijskih igrara]] u [[Barcelona|Barceloni]] [[1992.]] Upravo je Nowitzki odabran za nosioca njemačke zastave na otvorenu Olimpijskih igara.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/nowitzkom-u-anketi-bilda-69-glasova-za-nosaca-njemacke-zastave Nowitzkom u anketi Bilda 69% glasova za nosača njemačke zastave]</ref><ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/dirk-nowitzki-nosi-njemacku-zastavu-na-otvaranju Nowitzki nosi njemačku zastavu na otvaranju]</ref><ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2815&Itemid=65 Nowitzki: Spreman sam za EuroBasket]</ref> == Privatni život == Dirkova sestra Silke, opisala ga je kao samopouzdanu i čvrstu osobu. Također je rekla da ga sva slava i novac nisu promijenili i da je ostao onakav kakav je i bio. U slobodno vrijeme uživa u čitanju i sviranju [[saksofon]]a. Osnovao je zakladu "Dirk Nowitzki Foundation", koja pomaže siromašnima u [[Afrika|Africi]]. Nowitzki je bio dugo u vezi s bivšom košarkašicom DJK Würzburga. Upoznali su se [[1992.]] godine, a veza je potrajala čak 10 godina. Međutim uskoro su prekinuli, a Nowitzki je izjavio:„ Na kraju smo shvatili da smo jako različiti. Nije više išlo, ali smo ostali vrlo dobri prijatelji. Nadam se da ću jednog dana i ja osnovati svoju obitelj, ali ne mogu zamisliti da će se to ostvariti prije 30. godine.“ Vrlo je dobar prijatelj s [[NBA]] zvijezdom i bivšim suigračem [[Steve Nash|Steveom Nashom]]. == NBA statistika == === Regularni dio === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poc. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 1998./99. | align="left" | [[Dallas Mavericks|Dallas]] | 47 || 24 || 20.4 || .405 || .206 || .773 || 3.4 || 1.0 || .6 || .6 || 8.2 |- | align="left" | 1999./00. | align="left" | Dallas | '''82''' || 81 || 35.8 || .461 || .379 || .830 || 6.5 || 2.5 || .8 || .8 || 17.5 |- | align="left" | 2000./01. | align="left" | Dallas | '''82''' || '''82''' || 38.1 || .474 || .387 || .838 || 9.2 || 2.1 || 1.0 || 1.2 || 21.8 |- | align="left" | 2001./02. | align="left" | Dallas | 76 || 76 || 38.0 || .477 || .397 || .853 || '''9.9''' || 2.4 || 1.1 || 1.0 || 23.4 |- | align="left" | 2002./03. | align="left" | Dallas | 80 || 80 || '''39.0''' || .463 || .379 || .881 || '''9.9''' || 3.0 || '''1.4''' || 1.0 || 25.1 |- | align="left" | 2003./04. | align="left" | Dallas | 77 || 77 || 37.9 || .462 || .341 || .877 || 8.7 || 2.7 || 1.2 || 1.4 || 21.8 |- | align="left" | 2004./05. | align="left" | Dallas | 78 || 78 || 38.7 || .459 || .399 || .869 || 9.7 || 3.1 || 1.2 || '''1.5''' || 26.1 |- | align="left" | 2005./06. | align="left" | Dallas | 81 || 81 || 38.1 || .480 || .406 || .901 || 9.0 || 2.8 || .7 || 1.0 || '''26.6''' |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | Dallas | 78 || 78 || 36.2 || '''.502''' || '''.416''' || '''.904''' || 8.9 || 3.4 || .7 || .8 || 24.6 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | Dallas | 77 || 77 || 36.0 || .479 || .359 || .879 || 8.6 || '''3.5''' || .7 || .9 || 23.6 |- | align="left" | 2008./09. | align="left" | Dallas | 81 || 81 || 37.7 || .479 || .359 || .890 || 8.4 || 2.4 || .8 || .8 || 25.9 |- | align="left" | 2009./10. | align="left" | Dallas | 81 || 80 || 37.5 || .481 || '''.421''' || '''.915''' || 7.7 || 2.7 || .9 || 1.0 || 25.0 |- | align="left" | 2010./11. | align="left" | Dallas | 73 || 73 || 34.3 || .'''517''' || .393 || .892 || 7.0 || 2.6 || .5 || .6 || 23.0 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 993 || 968 || 36.5 || .476 || .381 || .877 || 8.4 || 2.7 || .9 || 1.0 || 23.0 |- | align="left" | All-Star | align="left" | | 8 || 1 || 18.3 || .441 || .238 || .800 || 4.1 || 1.5 || .8 || .5 || 9.1 |} === Doigravanje === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poc. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2000./01. | align="left" | [[Dallas Mavericks|Dallas]] | 10 || 10 || 39.9 || .423 || .283 || .883 || 8.1 || 1.4 || 1.1 || .8 || 23.4 |- | align="left" | 2001./02. | align="left" | Dallas | 8 || 8 || '''44.6''' || .445 || '''.571''' || .878 || '''13.1''' || 2.3 || '''2.0''' || .8 || '''28.4''' |- | align="left" | 2002./03. | align="left" | Dallas | 17 || 17 || 42.5 || .479 || .443 || .912 || 11.5 || 2.2 || 1.2 || .9 || 25.3 |- | align="left" | 2003./04. | align="left" | Dallas | 5 || 5 || 42.4 || .450 || .467 || .857 || 11.8 || 1.4 || 1.4 || '''2.6''' || 26.6 |- | align="left" | 2004./05. | align="left" | Dallas | 13 || 13 || 42.4 || .402 || .333 || .829 || 10.1 || 3.3 || 1.4 || 1.6 || 23.7 |- | align="left" | 2005./06. | align="left" | Dallas | '''23''' || '''23''' || 42.7 || .468 || .343 || .895 || 11.7 || 2.9 || 1.1 || .6 || 27.0 |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | Dallas | 6 || 6 || 39.8 || .383 || .211 || .840 || 11.3 || 2.3 || 1.8 || 1.3 || 19.7 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | Dallas | 5 || 5 || 42.2 || .473 || .333 || .808 || 12.0 || '''4.0''' || .2 || 1.4 || 26.8 |- | align="left" | 2008./09. | align="left" | Dallas | 10 || 10 || 39.5 || '''.518''' || .286 || '''.925''' || 10.1 || 3.1 || .8 || .9 || 26.8 |- | align="left" | 2009./10. | align="left" | [[Dallas Mavericks|Dallas]] | 6 || 6 || 38.8 || '''.547''' || '''.571''' || '''.952''' || 8.2 || 3.0 || .8 || .7 || 26.7 |- | align="left" | 2010./11. | align="left" | [[Dallas Mavericks|Dallas]] | 21 || 21 || 39.3 || .485 || .460 || .941 || 8.1 || 2.5 || .6 || .6 || 27.7 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 124 || 124 || 41.3 || .463 || .384 || .892 || 10.4 || 2.6 || 1.1 || 1.0 || 25.9 |} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dirk Nowitzki}} * [http://www.41-world.com/default.php#home Službena stranica] * [http://www.dirk-nowitzki-foundation.org/ Službena stranica zaklade] * [http://www.nba.com/playerfile/dirk_nowitzki Profil] na NBA.com * [http://www.basketball-reference.com/players/n/nowitdi01.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118072405/http://www.basketball-reference.com/players/n/nowitdi01.html |date=2012-01-18 }} na Basketball-Reference.com * [http://www.databasebasketball.com/players/playerpage.htm?ilkid=NOWITDI01 Profil] na DataBasketball.com {{NBA draft 1998.}} {{NBA MVP}} {{NBA finale MVP}} {{Pobjednici NBA natjecanja u tricama}} {{FIBA Svjetsko prvenstvo MVP}} {{NBA75}} {{Nagrada ESPY za sportaša godine}} {{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}} {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{Authority control}} {{Lifetime|1978||Nowitzki, Dirk}} [[Kategorija:Njemački košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Dallas Mavericksa]] [[Kategorija:Krilni centri]] [[Kategorija:NBA prvaci (igrači)]] [[Kategorija:Njemački olimpijci]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.‎]] [[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]] 0loha4pi6y8yn6132o1pfjfswhz9xw3 0 257502 42580809 42580579 2026-04-13T20:20:32Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42580809 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec, Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen, oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]](. Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je pronađen eksploziv kod gasovoda blizu [[Kanjiža|Kanjiže]]. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] ubjedljivo pobjeđuje, sa dvotrećinskom većinom zastupnika, [[Viktor Orbán|Orbánov]] [[Fidesz]], nakon četiri mandata i 16 godina. == Predviđeni događaji == * 12 - 16. 5. - Pesma Evrovizije u Beču. * 11. 6. - 19. 7. - FIFA Svetski kup u Severnoj Americi. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref>. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] 6sqk3xm6ldvbkg4vxthwiaik936526b 0 517776 42580858 42562927 2026-04-14T07:40:42Z Vipz 151311 ... that's all folks 42580858 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | ime = Denis & Denis | slika = | širina_slike = | opis_slike = | alt_slike = | puno_ime = | tip = bend | Pseudonim = | Osnivanje = [[1982.]] | Mjesto = [[Rijeka (grad)|Rijeka]] | Prebivalište = | Žanr = [[elektronička glazba]], [[pop (glazba)|pop]], [[elektropop]] | Djelatno_razdoblje = 1982. – 1988. <br /> 2012. – 2026. | diskografske_kuće = [[Jugoton]], [[Dallas Records]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Davor Tolja]]<br />Ruby Montanari Knez | Bivši članovi = [[Marina Perazić]]<br />Edi Kraljić | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Denis & Denis''' bio je [[elektropop]] sastav iz [[rijeka|Rijeke]], osnovan [[1982.]] godine. Sastav je objavio četiri studijska [[album]]a ''[[Čuvaj se!]]'' ([[1984.]]), ''[[Ja sam lažljiva]]'' ([[1985.]]), ''[[Budi tu]]'' ([[1988.]]). i ''[[Restart]]'' ([[2013.]]). I u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] bili su jedan su od najpopularnijh sastava, koji je često bio na naslovnicama raznih [[časopis]]a i glazbenih novina.<ref>RiRock.com - [http://www.rirock.com/izvodjaci/denis-and-denis/ Denis & Denis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140103210300/http://www.rirock.com/izvodjaci/denis-and-denis/ |date=2014-01-03 }}</ref> == Povijest sastava == [[Datoteka:Davor Tolja Rijecki novi val 150208 6 roberta f.jpg|mini|lijevo|Davor Tolja s riječkim glazbenicima na okupljanju "Riječkog novog vala" 15. veljače 2008.]] Nakon što se sastav Vrijeme i zemlja raspao početkom [[1980-ih]], Davor Tolja ([[1957.]]) osniva postavu Toljina funk-selekcija s kojom 1982. godine nastupa na Ri-rocku. Sastav su činili Davor Tolja i Marina Perazić te njih dvoje 1982. godine osnivaju pop duet kojeg nazivaju Denis & Denis<ref name="KP">Koraljko Pasarić, "MALA enciklopedija hrvatske pop i rock glazbe", Nema problema, Rijeka, 1994. godine, str. 82, {{ISBN|963-6352-00-1}}</ref>. Marina je prije toga pjevala u zboru "Jeka primorja", dok je na fakultetu gdje je studirala građevinu bila članica mulitmedijalnog sastava Sigma Tau<ref name="PJ">Petar Janjatović, "Ex YU rock enciklopedija", Čigoja štampa, Beograd, 2007. godine, str. 61, {{ISBN|978-86-905317-1-4}}</ref>. Sastav Denis & Denis je vrlo brzo postigao uspjeh, za što su bili zaslužni efektni demo snimci i Marinin seksipilan [[pjevanje|vokal]]. Gotovo su preko noći osvojili sve veće radio postaje u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]]. Prvi nastup imali su krajem [[1982.]] godine u riječkoj Dvorani mladosti kao predizvođači sastavu [[Boa (sastav)|Boa]], dok [[1983.]] godine dobivaju veliku medijsku pozornost. Sljedeće godine objavljuju svoj prvi studijski album pod nazivom ''[[Čuvaj se!]]'', kojeg je najavio hit [[singl]] "Program tvog kompjutera" (B-strana skladba "Noć"). Materijal se sastojao od kolekcije potencijalnih hit-singlova te je teško neki izdvojiti jer su svi bili favorit<ref name="KP"/>. ''Čuvaj se'' je od strane publike u časopisu "Rock" proglašen najboljim albumom u 1984. godini po mišljenju kritike i publike. Na snimanju materijala gostovali su [[Massimo Savić]] ([[električna gitara|gitara]]), Zoran Prodanović (vokal) i Edi Kraljić (vokal), dok su [[producent]]i bili Davor Tolja i Andrej Baša. Po objavljivanju albuma slijedi velika medijska pozornost za sastavom, gdje se nižu [[TV|televizijski nastupi]], dok rijeđe nastupaju u živo. Sljedeće godine Tolja odlazi na odsluženje [[JNA|vojnoga roka]], a tijekom njegovog redovnog dolaska snimaju mini LP ''[[Ja sam lažljiva]]''. U verziji koja je izašla na kazeti nalaze se dvije demo snimke koje je Tolja snimio još 1982. godine. Ovim albumom postižu još veću popularnost, a kao velike hit-skladbe između ostalih ističu se se "Voli me još ovu noć", "Ja sam lažljiva" i "Soba 23" za koju je snimljen [[erotika|erotični]] [[video|video uradak]]. U spotu zajedno s Marinom Perazić pojavljuje se i Edi Kraljić, koji je mijenjao Tolju dok je ovaj bio na odsluženju vojnoga roka. Kao [[tekstopisac|tekstopisci]] na pjesmama potpisuju se [[Alka Vuica]], Domenika Vanić i Mladen Popović. Na kraju godine od časopisa "Rock" pokupili su niz priznanja od kojih su neki najbolji video za pjesmu "Ja sam lažljiva" te proglašenje Marine Perazić najseksipinijom i najpopularnijom pjevačicom godine<ref name="PJ"/>. Nakon toga Marina Perazić i [[Novi Sad|novosadski]] glazbenik Rex Ilusivii snimaju njegovu skladbu "Plava jutra", ali ona nikada nije objavljena. Davor Tolja vraća se iz JNA [[1985.]] godine. Sastav nastupa kao trio (Tolja-Perazić-Kraljić), najčešće po festivalima. U sklopu "Mirodroma" pojavljuju se na [[poljud]]skom stadionu u [[Split]]u, a potom i na MESAM-u gdje izvode vrlo zapaženu skladbu "Oaze snova". Marini je na MESAM-u također uručena nagrada za najbolju pjevačicu godine. Nastupaju na kvalifikacijama za pjesmu [[Eurovizija|Eurovizije]] u [[Priština|Prištini]], gdje su osvojili treće mjesto sa skladbom "Braća Grimm i Andersen". U [[rujan|rujnu]] [[1986.]] godine Marina Perazić odlazi iz sastava i kratko se posvećuje svojoj solo karijeri. Sljedeće godine objavljuje svoj samostalni album pod nazivom ''[[Marina (album)|Marina]]'' na kojemu se najviše ističe skladba koja se i danas često čuje na radio postajama, "Kolačići". Na albumu se kao tekstopisci pojavljuju Alka Vuica i [[Marina Tucaković]], dok je producent bio Mato Došen. Davor Tolja i Edi Kraljić nastavljaju djelovati kao Denis & Denis, te okupljaju koncertnu postavu i prelaze na [[rock]]. Album ''[[Budi tu]]'' objavljuju [[1988.]] godine na kojemu se izdvajaju skladbe "Miris krila anđela", "Bio sam dijete" i "Bengalski tigar". [[lirika|Tekstove]] potpisuju Davor Tolja, Edi Kraljić, [[Bora Đorđević]] i Mladen Popović. Nakon niza održanih koncerata na kojima je promoviran album, Denis & Denis iste godine prestaje s radom. === Nakon raspada sastava === [[Datoteka:Marina Perazic Rijecki novi val 150208 12 roberta f.jpg|mini|Marina Perazić s riječkim glazbenicima na okupljanju "Riječkog novog vala" 15. veljače 2008.]] Marina Perazić nakon što je izašla iz skupine Denis & Denis i objavila svoj samostalni album ''Marina'', [[1988.]] godine odlazi u [[SAD|Sjedinjene Države]]. Živjela je u izvanbračnoj vezi s [[Ivan Fece|Ivanom Feceom Fir­či­jem]] (bubnjar kultne [[beograd]]ske skupine [[Ekatarina Velika]]), te rodila dvije kćerke Lunu (1995.) i Miju (1993.)<ref>Glorija.com - [http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=7421 Nova šansa za povratak] - Objavljeno [[12. ožujka]] [[2009.]] god.</ref>. Godine [[1997.]] prekida vezu s Feceom i vraća se u Hrvatsku. U novije vrijeme bila je sudionica hrvatske i srpske verziji [[reality show]]a ''[[Farma (reality show)|Farma]]''. Nakon što je Denis & Denis prestao s radom Davor Tolja se posvećuju studijskom radu kao producent i snimatelj. Godine [[1990.]] objavljuje svoj solo album ''Stari mačak'', na kojemu mijenja svoj stil i okreće se [[pop]] [[Glazba|glazbi]]. U [[Portorož]]u [[1991.]] godine dobio je prvu nagradu za aranžman. U to vrijeme osniva riječki Band Aid Rijeka mira, s kojim snima skladbe "Bedem ljubavi" i "Sretan Vam Božić". Sudjeluje kao solist na brojnim festivalima [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Kao autor i producent surađuje s brojnim izvođačima, a 1997.g. s grupom "[[E.N.I.]]" i pjesmom "Probudi me" pobijeđuje na "Dori" i sudjeluje na [[Eurosong]]u u Dublinu (Irska). === Povratak === U rujnu 2012. godine na konferenciji za novinare utemeljitelj i autor pjesama Davor Tolja najavio je regionalnu turneju sastava "Denis & Denis", sa sadašnjim i bivšim članovima grupe, kojom su obilježili 30. godišnjicu svog prvog nastupa održanog 1982. godine.<ref>http://www.mojarijeka.hr/zabava/nakon-25-godina-okuplja-se-pop-duo-denis-denis/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920020356/http://www.mojarijeka.hr/zabava/nakon-25-godina-okuplja-se-pop-duo-denis-denis/ |date=2012-09-20 }} 18.09.2012. (pristupljeno 18. rujna 2012.)</ref> Krajem 2013.g s pjevačicom Ruby Montanari Knez objavljuje novi album grupe "Denis & Denis" pod imenom "Restart". Duo je u januaru 2026. godine najavio svoju oproštajnu turneju ''Poslijednji program tvog kompjutera'' koja je uključivala nastupe u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. Turneja je počela 14. ožujka u Ljubljani i završila 10. travnja. u Zagrebu.<ref>{{Cite news |url=https://ravnododna.com/posljednji-program-tvog-kompjutera-denis-denis-najavili-oprostajnu-turneju/ |title=Posljednji program tvog kompjutera – Denis & Denis najavili oproštajnu turneju |date=29. siječnja 2026 |access-date=18. ožujka 2026 |newspaper=Ravno do dna}}</ref> == Diskografija == ;Studijski albumi * 1984. - ''Čuvaj se'' (Jugoton) * 1985. - ''Ja sam lažljiva'' (Jugoton) * 1988. - ''Budi tu'' (Jugoton) * 2013. - ''Restart'' (Dallas Records) ;Kompilacije * 1995. - ''Program Tvog Kompjutera'' (Croatia Records) * 2006. - ''The Best Of Denis & Denis'' (Croatia Records) * 2010. - ''2 na 1 Collection'' (Croatia Records) ;Singlovi * 1984. - ''Program tvog kompjutera'' / ''Noć'' (Jugoton) * 1985. - ''Oaze snova'' / ''Voli me još ovu noć'' (Jugoton) * 1987. - ''Bengalski tigar'' / ''Bio sam dijete'' (Jugoton) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.discogs.com/artist/Denis+%26+Denis Diskografija sastava Denis & Denis] * [https://www.youtube.com/watch?v=_dMWRT73GyQ Kolačići - spot] [[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Kultura u Rijeci]] kr5emp9vjjtpvltl2hcfxpp65je3m0a 0 994238 42580701 42414011 2026-04-13T12:56:39Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42580701 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Košarkaš | ime = Andrew Bogut | slika = Andrew Bogut (cropped).jpg | veličina = | opis = | broj = | pozicija = centar | visina_ft = 7 | visina_in = 0 | visina_napomena = | težina_lb = 260 | težina_footnote = | liga = [[Nacionalna košarkaška liga (Australija)|NBL]] | momčad = | momčad_link = | datum_rođenja = [[28. studenog]] [[1984.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|AUS}} [[Melbourne]], [[Australija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | srednja_škola = [[St John's Regional College]]<br />([[Melbourne]], [[Australija]])<br />Lake Ginninderra<br />([[Canberra]], [[Australija]]) | sveučilište = [[Utah Utes|Utah]] (2003–2005) | draft_godina = 2005. | draft_krug = 1. | draft_pick = 1 | draft_momčad = [[Milwaukee Bucks]] | karijera_start = 2005. | karijera_kraj = | trener_start = | trener_kraj = | godine1 = 2005 – 2012 | momčad1 = {{flagicon|SAD}} [[Milwaukee Bucks]] | godine2 = 2012 – 2016 | momčad2 = {{flagicon|SAD}} [[Golden State Warriors]] | godine3 = 2016 – 2017 | momčad3 = {{flagicon|SAD}} [[Dallas Mavericks]] | godine4 = 2017 | momčad4 = {{flagicon|SAD}} [[Cleveland Cavaliers]] | godine5 = 2017 – 2018 | momčad5 = {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles Lakers]] | godine6 = 2018 – 2020 | momčad6 = {{flagicon|AUS}} [[Sydney Kings]] | godine7 = 2019 | momčad7 = → {{flagicon|SAD}} [[Golden State Warriors]] | godine8 = | momčad8 = | godine9 = | momčad9 = | godine10 = | momčad10 = | godine11 = | momčad11 = | godine12 = | momčad12 = | godine13 = | momčad13 = | godine14 = | momčad14 = | godine15 = | momčad15 = | godine16 = | momčad16 = | godine17 = | momčad17 = | godine18 = | momčad18 = | godine19 = | momčad19 = | godine20 = | momčad20 = | godine21 = | momčad21 = | godine22 = | momčad22 = | godine23 = | momčad23 = | godine24 = | momčad24 = | godine25 = | momčad25 = | godine26 = | momčad26 = | godine27 = | momčad27 = | godine28 = | momčad28 = | godine29 = | momčad29 = | godine30 = | momčad30 = | godine31 = | momčad31 = | godine32 = | momčad32 = | godine33 = | momčad33 = | godine34 = | momčad34 = | godine35 = | momčad35 = | godine36 = | momčad36 = | godine37 = | momčad37 = | godine38 = | momčad38 = | godine39 = | momčad39 = | godine40 = | momčad40 = | sgodine1 = | smomčad1 = | sgodine2 = | smomčad2 = | sgodine3 = | smomčad3 = | sgodine4 = | smomčad4 = | sgodine5 = | smomčad5 = | sgodine6 = | smomčad6 = | sgodine7 = | smomčad7 = | sgodine8 = | smomčad8 = | sgodine9 = | smomčad9 = | sgodine10 = | smomčad10 = | sgodine11 = | smomčad11 = | sgodine12 = | smomčad12 = | sgodine13 = | smomčad13 = | sgodine14 = | smomčad14 = | sgodine15 = | smomčad15 = | sgodine16 = | smomčad16 = | sgodine17 = | smomčad17 = | sgodine18 = | smomčad18 = | sgodine19 = | smomčad19 = | sgodine20 = | smomčad20 = | rgodine1 = 2004 – 2019 | rep1 = {{flagicon|AUS}} [[Košarkaška reprezentacija Australije|Australija]] | rgodine2 = | rep2 = | rgodine3 = | rep3 = | rgodine4 = | rep4 = | rgodine5 = | rep5 = | uspjesi = | stat1label = | stat1vrijednost = | stat2label = | stat2vrijednost = | stat3label = | stat3vrijednost = | HOF = | HOF_igrač = | HOF_trener = | FIBA_HOF_igrač = | CBBASKHOF_godina = | medalje = }} '''Andrew Michael Bogut''' ([[Melbourne]], [[28. studenog]] [[1984.]]) je umirovljeni [[Australija|australski]] profesionalni [[košarka]]š. Igrao je na poziciji [[centar (košarka)|centra]], a prije umirovljenja igrao je za momčad [[Sydney Kings]]a. Izabran je u 1. krugu (1. ukupno) [[NBA draft]]a [[2005.]] od strane istoimene momčadi. Bogut je uz to prvi Australac i igrač sveučilišta [[Sveučilište u Utahu|Utah]] koji je izabran kao prvi izbor NBA drafta. Na sveučilištu je proveo dvije sezone. == Rani život == Andrew Bogut je rođen [[28. studenog]] [[1984.]] godine u [[Melbourne]]u. Majka mu je rodom iz sela pokraj Karlovca, dok mu je otac iz [[Osijek]]a. U dobi od 15 godina, Bogut je iznenada dobio pozivnicu s Akademije, a ubrzo su ga uočili i skauti s američkog sveučilišta Utah. Bogut je postao najbolji igrač generacije u Australiji, a na juniorskom Svjetskom prvenstvu u [[Solun]]u proglašen je najboljim igračem. No, iako je Bogut imao milijunske ponude europskih klubova kao što su [[Fortitudo Bologna|Fortitudo]], [[Benetton Treviso|Benetton]], [[PBK CSKA Moskva|CSKA]], [[KK Cibona Zagreb|Cibona]], održao je riječ danu treneru sveučilišta Utah Utes i otišao je u [[SAD]]. == Sveučilište == Kao ''freshman'' je u prosjeku zamalo postizao double-double učinak od 12.5 poena i 9.9 skokova i izabran je za freshmana godine Mountain West konferencije. Tijekom ljeta bio je član [[Australska košarkaška reprezentacija|australske reprezentacije]] na [[Košarka na OI 2004.|Olimpijskim igrama]] u [[Atena|Ateni]] [[2004.]] godine. Tijekom prvenstva je u prosjeku ubacivao 14.8 poena (58.0% iz igre), 8.8 skokova i 1.2 blokade. Nakon solidne nespektakularne prve sezone i bez ijednog sveučilišnog priznanja, Bogut je u drugoj doživio pravi preporod. U prosjeku je postizao 20.4 poena, 12.2 skokova, 2.3 asistencije i 1.8 blokada, uz 62.0% šuta iz igre. Predvodio je Diviziju I po broju double-double učinka (26). Proglašen je najboljim američkim sveučilišnim igračem te je svoje sveučilište odveo do 16 najboljih momčadi u državi. Nakon druge sezone odlučio se je prijaviti na [[NBA draft]]. == NBA == [[Datoteka:Tim Duncan vs Andrew Bogut.jpg|mini|lijevo|Bogut čuva [[Tim Duncan|Tima Duncana]].]] Bogut je izabran kao prvi izbor [[NBA draft]]a [[2004.]] od strane [[Milwaukee Bucks]]a.<ref>[http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-06/2005-06-29-voa3.cfm?moddate=2005-06-29 Australski Hrvat Andrew Bogut prvi izbor na NBA draftu]</ref> U Buckse stigao je kao velika zvijezda i zaredali su unosni sponzorski ugovori. No, na početku NBA karijere nije igrao onako kako se od njega očekivalo, iako je svoju ''rookie'' sezonu završio uspješno u prosjeku postizajući 9.4 poena i 7.0 skokova po utakmici. Izabran je u NBA All-Rookie prvu petorku i završio treći u glasovanju za novaka godine. Bio je jedini među 10 prvih izbora drafta čije su momčadi izborili doigravanje. Njegova druga godina u [[NBA]] trajala je nešto kraće radi ozljede koljena lijeve noge<ref>[http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=1239 Bogut ozlijedio koljeno]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i zbog toga je propusti posljednjih 15 utakmica sezone. To je bila njegova prva ozljeda i time je prekinuo niz od 153 uzastopne odigrane utakmice u NBA ligi. Pokazao je značajan napredak u odnosu na prošlu sezonu i u prosjeku je postizao 12.3 poena i 8.8 skokova po utakmici. U sljedećoj sezoni (2007./08.) odigrao je najviših 78 odigranih utakmica, a u prosjeku je postizao rekordnih 14.3 poena, 9.8 skokova, 1.7 blokada i 0.8. ukradenih lopti. Nakon sedam godina u Bucksima, Bogut je [[2012.]] godine ''tradean'' u [[Golden State Warriors]]e. Nakon četiri godine, proveo je jednu sezonu u [[Dallas Mavericks|Dallasu]], odakle je kratko prešao u [[Cleveland Cavaliers]]e. Cavsi su ga otpustili nakon samo desetak dana zbog ozljede koja ga je onemogućila da igra do kraja sezone. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Andrew Bogut}} * [http://www.nba.com/playerfile/andrew_bogut Profil] na NBA.com * [http://www.basketball-reference.com/players/b/bogutan01.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120529055229/http://www.basketball-reference.com/players/b/bogutan01.html |date=2012-05-29 }} na Basketball-Reference.com * [http://www.aussiebball.com/forums/index.php?showtopic=110 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080501211226/http://www.aussiebball.com/forums/index.php?showtopic=110 |date=2008-05-01 }} na Aussieball.com * [http://www.andrewbogut.net/ Neslužbena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100430192252/http://www.andrewbogut.net/ |date=2010-04-30 }} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Dwight Howard]] |gl_članak_funkcija = Prvi izbor [[NBA draft]]a <br />[[NBA draft 2005.]] |nasljednik = [[Andrea Bargnani]] }} {{NBA draft 2005.}} {{Prvi izbori NBA drafta}} {{Najbolji blokeri NBA lige}} {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1984||Bogut, Andrew}} [[Kategorija:Australijski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Milwaukee Bucksa]] [[Kategorija:Košarkaši Golden State Warriorsa]] [[Kategorija:Košarkaši Dallas Mavericksa]] [[Kategorija:Košarkaši Cleveland Cavaliersa]] [[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Lakersa]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] [[Kategorija:NBA prvaci (igrači)]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]] [[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.‎]] [[Kategorija:Australijski olimpijci]] [[Kategorija:Biografije, Melbourne]] aag4062dl8mmr3rpxzwpjs8ndxnk507 0 1362051 42580853 42530849 2026-04-14T05:46:39Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:DEU Greußenheim COA.svg]] → [[File:DEU Greußenheim (Unterfranken) COA.svg]] 42580853 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Grojzenhajm | izvorni_naziv = ''Greußenheim'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Greußenheim (Unterfranken) COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.599<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 90 | aglomeracija = | površina = 17,7 | gšir = 49.81667 | gduž = 9.76667 | nadmorska_visina = 259 | registarska_oznaka = WÜ | pozivni_broj = 09369 | poštanski_kod = 97259 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.greussenheim.de www.greussenheim.de] | gradonačelnik = ''Thomas Rützel'' | stranka = Freie Wähler/UWG | ije = da }} '''Grojzenhajm''' ({{jez-nem|Greußenheim}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 52 opštinska središta okruga [[Okrug Vircburg|Vircburg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.599 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9679141. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Greußenheim in WÜ.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Vircburg]] Grojzenhajm se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Vircburg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 259 metara. Površina opštine iznosi 17,7&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.599 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 90 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Valfabrika]]|[[Italija]]|partnerstvo|[[1996]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Greußenheim&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Greußenheim}} * [http://www.greussenheim.de Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vircburg}} cq1wj1rrjlh44vr5cy3jgx0mrz86s73 10 1459365 42580822 42568068 2026-04-13T21:20:40Z Dušan Kreheľ 156150 typo 42580822 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto |mesto={{{mesto}}} |izvorno ime={{{originalni_naziv}}} |slika={{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} |opis_slike={{{opis_slike|}}} |grb={{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} |gradska_zastava={{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} |veličina grb={{{veličina grb|}}} <!--Административни подаци--> |država={{flag|Slovačka}} |adm1={{{kraj|}}} |adm1l=[[Administrativna podela Slovačke|Kraj]] |adm1d={{{kraj}}} |adm2={{{okrug|}}} |adm2l=[[Okruzi Slovačke|Okrug]] |adm2d=[[{{{okrug}}}]] |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} |nadm visina={{{nadm visina|}}} |vremenska zona=srednjoevropska:<br/> [[UTC]]+1 |populacija={{SK|p}} |populacija_ref={{SK|P|name=SK-P}} |gustina={{SK|d}} |popis={{Skrać|{{SK|y}}.|{{SK|Y}}}} |površina={{SK|a}} |površina_ref={{SK|A|name=SK-A}} <!--Комуникациони и идентификациони кодови и бројеви--> |poštanski kodl=[[Poštanski kod|Poštanski broj]] |poštanski kod={{{poštanski_kod|}}} |pozivni brojl=[[Pozivni telefonski broj|Pozivni broj]] |pozivni broj={{{pozivni_broj|}}} |registarska_oznaka_info=[[Registarske oznake u Slovačkoj|Registarska oznaka]] (do 2022.) |registarska oznaka={{{registarska_oznaka|}}} <!--Географски подаци--> |gšir={{{gšir|}}} |gduž={{{gduž|}}} | mapa = {{location map2|Slovakia|label={{{mesto}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|relief=Slovakia location map.svg|width=280}} |lat={{{lat|}}} |long={{{long|}}} |mapa slika=Slovakia location map.svg |mapa jug=47.6 |mapa sever=49.8 |mapa istok=23.0 |mapa zapad=16.6 |ispod slike={{{mesto}}} na mapi [[Republika Slovačka|Republike Slovačke]] <!--Дотеривање изгледа--> |donja lajsna=border-bottom: 1px #e4e4e4 solid; |bez lajsne=border-bottom: 1px #f9f9f9 solid; |srednja lajsna=border-right: 1px #f9f9f9 solid; |levo ravnanje=padding-left:0.6em; |levo ravnanje2=padding-left:1.6em; }}<!--Koordinate--> {{#if:{{{gšir|}}}|<span id="coordinates" class="plainlinks" style="white-space:nowrap; z-index:1"><br />Koordinate: [https://tools.wmflabs.org/geohack/geohack.php?pagename={{FULLPAGENAMEE}}&params={{#expr: trunc {{{gšir}}} }}_{{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}_{{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}_N_{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}_{{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}_{{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}_E {{#expr: trunc {{{gšir}}} }}°&nbsp;{{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′&nbsp;{{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}"&nbsp;SGŠ, {{#expr: trunc {{{gduž}}} }}°&nbsp;{{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′&nbsp;{{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}"&nbsp;IGD]</span> | <includeonly>[[Kategorija:Nepoznate geografske koordinate]]</includeonly> }} {{ #if:{{IMENSKIPROSTOR}}||{{#if:{{{slika|}}}||[[Kategorija:Članci o naseljima u Slovačkoj bez slika‎ ]] }} }}<noinclude> [[Kategorija:Infokutije za gradove|Slovačka]] [[Kategorija:Slovački šabloni]] [[Kategorija:Infokutije]] </noinclude> 8h57q7wdu7smrhbsl611expkt3qi42v 0 1459914 42580736 42564935 2026-04-13T14:38:36Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava, slika 42580736 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Jaklovce |originalni_naziv = Jaklovce |slika = Slovakia Jaklovce 5.JPG |opis_slike = Rimokatolička crkva |gradska_zastava = Jaklovce-gelnica-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Okrug Gelnjica|Gelnjica]] |nadm visina = 325<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-04-13}}</ref> |poštanski_kod = 055 61<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 53<ref name="base" /> |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.8738 |gduž = 20.9926 }} '''Jaklovce''' ({{jez-svk|Jaklovce}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Gelnjica|okrugu Gelnjica]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Jaklovce}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] cvv4myawjwy09bssla98a8cy9zjsa6w 0 1459968 42580855 42565185 2026-04-14T05:51:25Z Akul59 131397 zastava 42580855 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Lehota pod Vtáčnikom |originalni_naziv = Lehota pod Vtáčnikom |slika = Lehota pod vtacnikom.jpg |opis_slike = Lehota pod Vtáčnikom |gradska_zastava = Lehota pod vtacnikom-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 384 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.6969 |gduž = 18.5956 }} '''Lehota pod Vtáčnikom''' ({{jez-svk|Lehota pod Vtáčnikom}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Lehota pod Vtáčnikom}} * [http://www.lehotapodvtacnikom.sk/ Lehota pod Vtáčnikom] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] trv1zcg3eendydkt46kxgrqqokkfbds 0 1460675 42580854 42565176 2026-04-14T05:48:50Z Akul59 131397 zastava 42580854 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Lazany |originalni_naziv = Lazany |slika = Kostol lazany.JPG |opis_slike = Rimokatolička crkva |gradska_zastava = Lazany-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = [[Okrug Prievidza|Prievidza]] |nadm visina = 313 |poštanski_kod = 972 11 |pozivni_broj = (+421) 46 |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.816667 |gduž = 18.616667 }} '''Lazany''' ({{jez-svk|Lazany}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Prievidza|okrugu Prievidza]], u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Lazany}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] 16i3ksdr719wlx3aqsfg9a1eobh54h3 0 1470610 42580862 42580660 2026-04-14T08:36:23Z Ante Vranković 28327 /* Literatura */ link 42580862 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Anica Vranković |slika = Anica Vranković - Autoportret sa sinom Antom, 1981., nedovršeno.png |veličina = 320px |opis = Anica Vranković: Autoportret sa sinom, 1982., nedovršeno |rođenje = [[14. veljače]] [[1939.]] |smrt = [[1. ožujka]] [[1982.]] |nacionalnost = [[Hrvat]]ica |period = |vrsta = [[slikarstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Anica Vranković''' (rođ. Markušić; [[Varaždin]], [[14. veljače]] [[1939.]] - [[1. ožujka]] [[1982.]]) bila je hrvatska slikarica, primijenjena umjetnica i likovna pedagogica. Nakon gimnazijske mature u rodnome gradu, 1959. se upisala na tek otvoreni Pedagoški odjel zagrebačke [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti]], gdje su joj predavali profesori [[Ivo Šebalj]] (mentor), [[Ivo Režek]], [[Branko Ružić (skulptor)|Branko Ružić]], [[Vjekoslav Rukljač]], [[Raul Goldoni]], [[Zorislav Horvat]], [[Matko Peić]] i drugi, te na kojem je diplomirala 1963. kod prof. Šebalja kao jedan od najboljih studenata u klasi. == Slikarski opus == [[Datoteka:Anica Markušić, 12 listopada 1958.jpeg|mini|left|120px|Anica Vranković, 12. listopada 1958.]] Skupno izlagati je počela već na drugoj godini studija, sudjelujući na XIV. izložbi slikara i kipara Hrvatskoga Zagorja i Međimurja, te će svojim redovitim sudjelovanjem na toj najvažnijoj godišnjoj smotri likovnosti rodnoga kraja tijekom iduća puna dva desetljeća (1960. – 1980.) iskazivati trajnu emocionalnu povezanost s okružjem i tlom iz kojega je ponikla. Sredinom i koncem šezdesetih sudjeluje na izložbama Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (1965., 1968., 1969., 1970.) te na Salonu mladih (1968.). Istodobno je u [[Sveti Ivan Zelina|Svetom Ivanu Zelini]], u kojoj je s obitelji živjela i djelovala, priredila tri samostalne izložbe (1968., 1969., 1970.) na kojima se predstavila pretežito kolorističkim istraživanjima klasičnih slikarskih tema – lokalnih prigorskih pejsaža i rustičnih [[mrtva priroda|mrtvih priroda]], zelinskih veduta, te s nekoliko aktova, portreta i autoportreta. Njezina vjerojatno najzanimljivija slikarska ostvarenja nastala su 1979. kada u novoj varaždinskoj poslovnici Ljubljanske banke izvodi monumentalni mural (cca 5*5 metara) i ciklus ulja posvećenih nadolazećoj osamstotoj obljetnici grada Varaždina. Odabravši za likovno polazište tlocrtne konture renesansnog varaždinskoga burga, te planove baroknog i suvremenoga grada, ekspresivnim koloritom i svojim uistinu virtuoznim linearizmom, Anica Vranković je stvorila neočekivanu, izvornu i harmoničnu simbiozu inače uglavnom sučeljenih svjetova slikarstva geometrijske apstrakcije i apstraktnoga ekspresionizma. Na krilima istog kreativnog zamaha (iako vođena ponešto drukčijim likovnim zamislima), početkom 1980. je s 36 svojih crteža ilustrirala i opremila zbirku pjesama "Gdje je Zemlja i gdje je Nebo" varaždinske pjesnikinje [[Katarina Pšak|Katarine Pšak]]. Osvrčući se na te ilustracije, poznati je hrvatski književnik, povjesničar umjetnosti i [[akvarel]]ist Matko Peić u svojoj recenziji među ostalim naglasio: '''"U povijesti našeg modernog likovnog ilustriranja, ova bi knjiga mogla poslužiti kao primjer dobre suradnje pjesnika i slikara."''' U razdoblju prije svoje smrti koncem zime 1982., Anica Vranković je načinila nekoliko većih ciklusa akvarela i crteža u tehnici tuš – pera i tuš – pera s laviranjem, koji su sve do objave nekoliko od tih radova u zbirci pjesama Zeleni bregi Zeline 2002. i izlaganja na popratnoj izložbi, našoj javnosti bili gotovo posve nepoznati. Naime tek je par od preko stotinu tih vrsnih crteža i slika bilo izloženo na maloj komemorativnoj izložbi priređenoj 24. ožujka 1982. povodom autoričine smrti u prostorijama Pedagoško – obrazovnoga centra u Zagrebu. Osim tom prigodom posthumno su joj djela bila izlagana i na dvije važnije retrospektivne izložbe: Djela slikarica iz fundusa Gradskog muzeja u Varaždinu (Varaždin, 1984.), te Umjetnost u okružju grada Sv. Ivana Zeline (Sv. Ivan Zelina, 1998.). == Pedagoško djelovanje == Ono po čemu je Anica Vranković našoj javnosti do danas bila mnogo bolje poznata njeno je likovno – pedagoško djelovanje. Odmah po završetku Akademije zaposlila se na mjestu profesora likovnoga odgoja na Osnovnoj školi Dragutin Domjanić u Zelini, i ona će u taj poziv tijekom iduća dva desetljeća ulagati glavninu svoje životne energije i kreativnoga žara. Stoga se već nakon nekoliko godina pokazalo da je Škola njezinim dolaskom dobila vrsnog likovnoga pedagoga, koji je svoj misaoni i radni entuzijazam znao prenijeti kako na učenike, tako i na kolege nastavnike. Na svojim se satovima trudila da učenici što slobodnije i nezavisnije od bilo kakvog utjecaja donose ''svježinu svog doživljaja i iskrenost vlastitog likovnog gledanja'', kako je to jednom prigodom sama zapisala. Takvim je pristupom tijekom godina s mnogim učenicima izgradila neposredan odnos, pomažući im da razviju svoje kreativne i ljudske potencijale. Plod toga bili su brojni kvalitetni učenički radovi izlagani na regionalnim, republičkim, tadašnjim saveznim, te svjetskim izložbama na kojima su redovito bili zapaženi, a često i nagrađivani. S mnogo uspjeha vodila je Likovnu grupu slobodnih aktivnosti, te je likovno uređivala školski list Mladost koji je izlazio u razdoblju 1968. – 1980. Na stručnim savjetovanjima likovnih pedagoga održala je niz predavanja i referata, a nekoliko je svojih ogleda i polemika vezanih uz probleme praktične nastave likovnoga odgoja objavila u Školskim novinama i drugim stručnim publikacijama. Na poziv uredništva ''TV u školi'' (TV Zagreb) napisala je scenarij prema kojem je na njezinom školskom satu snimljen obrazovni film za nastavnike likovnoga odgoja "Boje nam govore" (1970.). O visini njezinih stručnih postignuća možda ipak najrječitije govori činjenica da je bila najmlađim članom stručne skupine koja je 1971. izradila novi nastavni plan (tzv. curriculum) i program nastave likovnoga odgoja u hrvatskim osnovnim školama. Za svoja je radna postignuća 1972. proglašena Zaslužnim pedagogom Hrvatske, a 1978. i Jugoslavije. Treba također spomenuti da je surađivala u radu europskih seminara INSEA (Međunarodno udruženje za odgoj putem umjetnosti pri UNESCO-u) u Milanu 1970. i Helsinkiju 1971., svjetskog simpozija INSEA u Zagrebu 1969., i svjetskih kongresa INSEA u Pragu 1968. i Zagrebu 1972. Bila je član Saveza likovnih pedagoga Hrvatske, Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, stručni suradnik tvornice Karbon za izradu opreme i boja za nastavu likovnoga odgoja, kao i uredništva TV u školi, te član stručnoga kolegija za nastavu likovnog odgoja pri Zavodu za unapređenje osnovnoškolskog obrazovanja Hrvatske i član Centra za vizuelnu kulturu mladih Saveza likovnih pedagoga Hrvatske. == Literatura == * Naša osnovna škola, 2. neizmijenjeno izdanje, Zagreb, 1974., str. 250-268, 384 * A.:Vrsna likovna ostvarenja - Podijeljene nagrade za radove na izložbi "Flora i fauna Jadrana", Školske novine, Zagreb, 3(987), Zagreb, 9. siječnja 1979. * M. K.:Zanimljiva slikarska ostvarenja inspirirana Varaždinom, Varaždinske vijesti, 1789, Varaždin, 10. svibnja 1979. * Gdje je zemlja i gdje je nebo, Varaždinske vijesti, 1850, Varaždin, 10. srpnja 1980. * Gdje je zemlja i gdje je nebo, [[Vjesnik]], Zagreb, 8. kolovoza 1980., str. 6 * [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]]: Anica Vranković, XXI. recital suvremenog kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić" Zelina 2002., katalog recitala i izložbe, Sv. Ivan Zelina, 2002. *Ines Brajević: Slika majke, [[Večernji list]], Zagreb, 5. studenog 2009., str. 12 *[https://www.academia.edu/38874815/Anica_Vrankovi%C4%87_O_osamdesetogodi%C5%A1njici_ro%C4%91enja Ante Vranković: Anica Markušić Vranković / “Otvaranje“ palete tj. oslobađanje od „akademskog sosa“, Varaždinske vijesti, 3890, 23. 7. 2019., str. 27] == Vanjske veze == * [https://www.academia.edu/32044539/Anica_Vrankovi%C4%87_Zelinski_list_5_1999.docx Anica Vranković: Prema slobodi transcedentalne forme, Zelinski list, Uskrs 1999.] * [http://www.vecernji.hr/nagrada-vecernjeg-lista-denisu-pericicu-718122 Otvorenje izložbe Anice Vranković u Svetom Ivanu Zelini 2002. godine] * [https://www.academia.edu/38874815/Anica_Vrankovi%C4%87_-_O_osamdesetogodi%C5%A1njici_ro%C4%91enja Anica Vranković - O osamdesetogodišnjici rođenja, Prigorje, Uskrs 2019.] * [https://povcast.ffzg.unizg.hr/woodstock-i-psihodelicna-likovna-umjetnost-sezdesetih/ Woodstock i psihodelična umjetnost šezdesetih / Vidjeti autoričin portret Nikole Zmišlje, pod nazivom "Bolesnik LSD 68"] * [https://www.youtube.com/watch?v=j9GiqWIXklg HRT / TV-kalendar: Anica Vranković, 1. 3. 2024.] * [https://www.youtube.com/watch?v=hUd1Q0WutpQ HRT / TV-kalendar: Anica Vranković, 14. 2. 2026.] {{Životni vijek|1939|1982|Vranković, Anica}} [[Kategorija:Biografije, Varaždin]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski ilustratori]] [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] 55nzet8uiqe5350b74nh3to52ce0gfk 42580863 42580862 2026-04-14T09:30:52Z Ante Vranković 28327 dopuna 42580863 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Anica Vranković |slika = Anica Vranković - Autoportret sa sinom Antom, 1981., nedovršeno.png |veličina = 320px |opis = Anica Vranković: Autoportret sa sinom, 1982., nedovršeno |rođenje = [[14. veljače]] [[1939.]] |smrt = [[1. ožujka]] [[1982.]] |nacionalnost = [[Hrvat]]ica |period = |vrsta = [[slikarstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Anica Vranković''' (rođ. Markušić; [[Varaždin]], [[14. veljače]] [[1939.]] - Sv. Ivan Zelina, [[1. ožujka]] [[1982.]]) bila je hrvatska slikarica, primijenjena umjetnica i likovna pedagogica. Nakon gimnazijske mature u rodnome gradu, 1959. se upisala na tek otvoreni Pedagoški odjel zagrebačke [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti]], gdje su joj predavali profesori [[Ivo Šebalj]] (mentor), [[Ivo Režek]], [[Branko Ružić (skulptor)|Branko Ružić]], [[Vjekoslav Rukljač]], [[Raul Goldoni]], [[Zorislav Horvat]], [[Matko Peić]] i drugi, te na kojem je diplomirala 1963. kod prof. Šebalja kao jedan od najboljih studenata u klasi. == Slikarski opus == [[Datoteka:Anica Markušić, 12 listopada 1958.jpeg|mini|left|120px|Anica Vranković, 12. listopada 1958.]] Skupno izlagati je počela već na drugoj godini studija, sudjelujući na XIV. izložbi slikara i kipara Hrvatskoga Zagorja i Međimurja, te će svojim redovitim sudjelovanjem na toj najvažnijoj godišnjoj smotri likovnosti rodnoga kraja tijekom iduća puna dva desetljeća (1960. – 1980.) iskazivati trajnu emocionalnu povezanost s okružjem i tlom iz kojega je ponikla. Sredinom i koncem šezdesetih sudjeluje na izložbama Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (1965., 1968., 1969., 1970.) te na Salonu mladih (1968.). Istodobno je u [[Sveti Ivan Zelina|Svetom Ivanu Zelini]], u kojoj je s obitelji živjela i djelovala, priredila tri samostalne izložbe (1968., 1969., 1970.) na kojima se predstavila pretežito kolorističkim istraživanjima klasičnih slikarskih tema – lokalnih prigorskih pejsaža i rustičnih [[mrtva priroda|mrtvih priroda]], zelinskih veduta, te s nekoliko aktova, portreta i autoportreta. Njezina vjerojatno najzanimljivija slikarska ostvarenja nastala su 1979. kada u novoj varaždinskoj poslovnici Ljubljanske banke izvodi monumentalni mural (cca 5*5 metara) i ciklus ulja posvećenih nadolazećoj osamstotoj obljetnici grada Varaždina. Odabravši za likovno polazište tlocrtne konture renesansnog varaždinskoga burga, te planove baroknog i suvremenoga grada, ekspresivnim koloritom i svojim uistinu virtuoznim linearizmom, Anica Vranković je stvorila neočekivanu, izvornu i harmoničnu simbiozu inače uglavnom sučeljenih svjetova slikarstva geometrijske apstrakcije i apstraktnoga ekspresionizma. Na krilima istog kreativnog zamaha (iako vođena ponešto drukčijim likovnim zamislima), početkom 1980. je s 36 svojih crteža ilustrirala i opremila zbirku pjesama "Gdje je Zemlja i gdje je Nebo" varaždinske pjesnikinje [[Katarina Pšak|Katarine Pšak]]. Osvrčući se na te ilustracije, poznati je hrvatski književnik, povjesničar umjetnosti i [[akvarel]]ist Matko Peić u svojoj recenziji među ostalim naglasio: '''"U povijesti našeg modernog likovnog ilustriranja, ova bi knjiga mogla poslužiti kao primjer dobre suradnje pjesnika i slikara."''' U razdoblju prije svoje smrti koncem zime 1982., Anica Vranković je načinila nekoliko većih ciklusa akvarela i crteža u tehnici tuš – pera i tuš – pera s laviranjem, koji su sve do objave nekoliko od tih radova u zbirci pjesama Zeleni bregi Zeline 2002. i izlaganja na popratnoj izložbi, našoj javnosti bili gotovo posve nepoznati. Naime tek je par od preko stotinu tih vrsnih crteža i slika bilo izloženo na maloj komemorativnoj izložbi priređenoj 24. ožujka 1982. povodom autoričine smrti u prostorijama Pedagoško – obrazovnoga centra u Zagrebu. Osim tom prigodom posthumno su joj djela bila izlagana i na dvije važnije retrospektivne izložbe: Djela slikarica iz fundusa Gradskog muzeja u Varaždinu (Varaždin, 1984.), te Umjetnost u okružju grada Sv. Ivana Zeline (Sv. Ivan Zelina, 1998.). == Pedagoško djelovanje == Ono po čemu je Anica Vranković našoj javnosti do danas bila mnogo bolje poznata njeno je likovno – pedagoško djelovanje. Odmah po završetku Akademije zaposlila se na mjestu profesora likovnoga odgoja na Osnovnoj školi Dragutin Domjanić u Zelini, i ona će u taj poziv tijekom iduća dva desetljeća ulagati glavninu svoje životne energije i kreativnoga žara. Stoga se već nakon nekoliko godina pokazalo da je Škola njezinim dolaskom dobila vrsnog likovnoga pedagoga, koji je svoj misaoni i radni entuzijazam znao prenijeti kako na učenike, tako i na kolege nastavnike. Na svojim se satovima trudila da učenici što slobodnije i nezavisnije od bilo kakvog utjecaja donose ''svježinu svog doživljaja i iskrenost vlastitog likovnog gledanja'', kako je to jednom prigodom sama zapisala. Takvim je pristupom tijekom godina s mnogim učenicima izgradila neposredan odnos, pomažući im da razviju svoje kreativne i ljudske potencijale. Plod toga bili su brojni kvalitetni učenički radovi izlagani na regionalnim, republičkim, tadašnjim saveznim, te svjetskim izložbama na kojima su redovito bili zapaženi, a često i nagrađivani. S mnogo uspjeha vodila je Likovnu grupu slobodnih aktivnosti, te je likovno uređivala školski list Mladost koji je izlazio u razdoblju 1968. – 1980. Na stručnim savjetovanjima likovnih pedagoga održala je niz predavanja i referata, a nekoliko je svojih ogleda i polemika vezanih uz probleme praktične nastave likovnoga odgoja objavila u Školskim novinama i drugim stručnim publikacijama. Na poziv uredništva ''TV u školi'' (TV Zagreb) napisala je scenarij prema kojem je na njezinom školskom satu snimljen obrazovni film za nastavnike likovnoga odgoja "Boje nam govore" (1970.). O visini njezinih stručnih postignuća možda ipak najrječitije govori činjenica da je bila najmlađim članom stručne skupine koja je 1971. izradila novi nastavni plan (tzv. curriculum) i program nastave likovnoga odgoja u hrvatskim osnovnim školama. Za svoja je radna postignuća 1972. proglašena Zaslužnim pedagogom Hrvatske, a 1978. i Jugoslavije. Treba također spomenuti da je surađivala u radu europskih seminara INSEA (Međunarodno udruženje za odgoj putem umjetnosti pri UNESCO-u) u Milanu 1970. i Helsinkiju 1971., svjetskog simpozija INSEA u Zagrebu 1969., i svjetskih kongresa INSEA u Pragu 1968. i Zagrebu 1972. Bila je član Saveza likovnih pedagoga Hrvatske, Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, stručni suradnik tvornice Karbon za izradu opreme i boja za nastavu likovnoga odgoja, kao i uredništva TV u školi, te član stručnoga kolegija za nastavu likovnog odgoja pri Zavodu za unapređenje osnovnoškolskog obrazovanja Hrvatske i član Centra za vizuelnu kulturu mladih Saveza likovnih pedagoga Hrvatske. == Literatura == * Naša osnovna škola, 2. neizmijenjeno izdanje, Zagreb, 1974., str. 250-268, 384 * A.:Vrsna likovna ostvarenja - Podijeljene nagrade za radove na izložbi "Flora i fauna Jadrana", Školske novine, Zagreb, 3(987), Zagreb, 9. siječnja 1979. * M. K.:Zanimljiva slikarska ostvarenja inspirirana Varaždinom, Varaždinske vijesti, 1789, Varaždin, 10. svibnja 1979. * Gdje je zemlja i gdje je nebo, Varaždinske vijesti, 1850, Varaždin, 10. srpnja 1980. * Gdje je zemlja i gdje je nebo, [[Vjesnik]], Zagreb, 8. kolovoza 1980., str. 6 * [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]]: Anica Vranković, XXI. recital suvremenog kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić" Zelina 2002., katalog recitala i izložbe, Sv. Ivan Zelina, 2002. *Ines Brajević: Slika majke, [[Večernji list]], Zagreb, 5. studenog 2009., str. 12 *[https://www.academia.edu/38874815/Anica_Vrankovi%C4%87_O_osamdesetogodi%C5%A1njici_ro%C4%91enja Ante Vranković: Anica Markušić Vranković / “Otvaranje“ palete tj. oslobađanje od „akademskog sosa“, Varaždinske vijesti, 3890, 23. 7. 2019., str. 27] == Vanjske veze == * [https://www.academia.edu/32044539/Anica_Vrankovi%C4%87_Zelinski_list_5_1999.docx Anica Vranković: Prema slobodi transcedentalne forme, Zelinski list, Uskrs 1999.] * [http://www.vecernji.hr/nagrada-vecernjeg-lista-denisu-pericicu-718122 Otvorenje izložbe Anice Vranković u Svetom Ivanu Zelini 2002. godine] * [https://www.academia.edu/38874815/Anica_Vrankovi%C4%87_-_O_osamdesetogodi%C5%A1njici_ro%C4%91enja Anica Vranković - O osamdesetogodišnjici rođenja, Prigorje, Uskrs 2019.] * [https://povcast.ffzg.unizg.hr/woodstock-i-psihodelicna-likovna-umjetnost-sezdesetih/ Woodstock i psihodelična umjetnost šezdesetih / Vidjeti autoričin portret Nikole Zmišlje, pod nazivom "Bolesnik LSD 68"] * [https://www.youtube.com/watch?v=j9GiqWIXklg HRT / TV-kalendar: Anica Vranković, 1. 3. 2024.] * [https://www.youtube.com/watch?v=hUd1Q0WutpQ HRT / TV-kalendar: Anica Vranković, 14. 2. 2026.] {{Životni vijek|1939|1982|Vranković, Anica}} [[Kategorija:Biografije, Varaždin]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski ilustratori]] [[Kategorija:Hrvatski pedagozi]] hno4oimstowi9knlcz43iokmxw1v7pf 0 1489704 42580683 42580680 2026-04-13T12:08:43Z Belirac 17 podešavanje podnaslova; dopuna broja stanovnika za 2021. 42580683 wikitext text/x-wiki : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/kopačevo/ > Kopačevo (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Kopa%C4%8Devo/@45.621978,18.6858268,35297m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x475cc3daef7e8317:0xe982cba71d51360c!8m2!3d45.6027453!4d18.7869508!16s%2Fm%2F05mx8qx?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI2MDQwOC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Kopačevo (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj | ime = Kopačevo | regija = [[Baranja]] | karta2 = Osječko-baranjska županija | naziv karte2 = Osječko-baranjske županije | županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | općina = [[Bilje]] | mikroregija = [[Dravsko-dunavski ritovi]] | najgrad = [[Osijek]] | površina = | nadvisina = | z. širina = 45.602 | z. dužina = 18.786 | brojstan = 559 (popis 2011.) | gustoća = | domaćinstva = | pošta = 31327 Bilje | pozbroj = +385(0)31 | autooznaka = BM | }} '''Kopačevo''' ([[mađarski]] '''Kopács''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkopaːt͡ʃ]]]), naselje u [[Baranja|Baranji]], [[Općina Bilje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Na popisu stanovništva 2021. godine imalo je - '''460''' stanovnika. == Geografija == Kopačevo je smješteno u jugoistočnom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Dravsko-dunavski ritovi|Dravsko-dunavskih ritova]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], na samom rubu Parka prirode [[Kopački rit]]. Leži na nadmorskoj visini od 86 m. Površina naselja je 151,23 km². === Udaljenosti od okolnih mjesta === Kopačevo je udaljeno 3,9 km istočno od sjedišta općine [[Bilje|Bilja]], 9,2 km od [[Darda|Darde]], 20,8 km od [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]], 28,5 km od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] (preko Darde) ili 31,5 km (preko Kneževih Vinograda) i 11,1 km od [[Osijek]]a. === Dijelovi naselja === === Susjedna naselja === === Ceste === === Prometne veze === === Hidrografija === == Ime naselja == === [[Etnik]] === == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 2100 |crta1 = 300 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 1310 |p2 = 1412 |p3 = 1355 |p4 = 1284 |p5 = 1252 |p6 = 1187 |p7 = 0 |p8 = 1034 |p9 = 934 |p10 = 940 |p11 = 1003 |p12 = 913 |p13 = 826 |p14 = 805 |p15 = 608 |p16 = 559 |p17 = 460 |izvor = Navedeno u tekstu }} === Nacionalni sastav ([[1991]]) === === Nacionalni sastav (2011) === Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je pretežito mađarsko (72%), te hrvatsko (25%) i srpsko (2%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/kopacevo/ Acta Croatica: ''Toponim: Kopačevo'']</ref> === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Kopačevu su: * Krištof, Varga, Valkai, Šandorka, Balint, Vaš, Cickai, Karakaš, Takač, Faraho, Molnar, Seke, Vindić, Anđal, Balog, Fica, Gamoš, Gros, Hlevnjak, Kovač a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Valkai, Faraho, Krištof, Varga, Dadić, Dujmović, Keteš, Relatić, Takač, Tobijaš, Vaš, Vig, Šandorka, Šaruga, Baka, Beredić, Boršoš, Bošnjaković, Dizdarević, Erdeši <ref name="Acta"/> == Historija == [[Selo]] je bogato nasadima [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], a razvijeno je i [[ribarstvo]] ([[sportski ribolov]]). U Kopačevu živi [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo. Ovome selu posebnost daje upravo blizina [[močvara|močvare]]. [[Povijest]] ovog sela je vrlo zanimljiva. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, pri kopanju septičke jame u jednoj kući je pronađeno 11 ukrašenih pretpovijesnih posuda i dvije [[bronca|brončane]] narukvice. Po tome doznajemo da su ljudi tu živjeli u drugom tisućljeću prije nove ere. Populacija ljudi koji su tada ovdje živjeli bavila se [[lov]]om i ribolovom. Na sjevernom dijelu Kopačeva i [[Rimljani]] su podigli naselje i utvrdu za obranu od divljih barbara. Naselje se najvjerojatnije zvalo ''Ad Labores'', a njegovi se tragovi još mogu vidjeti na starim zemljovidima [[Belje|beljskog]] vlastelinstva iz [[18. stoljeće|18. stoljeća.]] == Udruge == U [https://registri.uprava.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!udruge |date=2019-01-22 }} upisano je 17 udruga sa sjedištem u Kopačevu (stanje: VII/2019): * Nogometni klub "Ribar" Kopačevo, osn. 30.04.1998 (Podunavska, Kopačevo) * Lovačko društvo "Jelen" Kopačevo, osn. 04.05.1958 (Šandora petefija 2, Kopačevo) * Ribarski dani u Kopačevu, osn. 18.12.2017 (Šandora petefija 4, Kopačevo) * "Forum mladeži Kopačeva" mladeži demokratske zajednice Mađara Hrvatske, osn. 06.05.2000 (Kiš ferenca, Kopačevo) * Udruga za promicanje ekologije, turizma i multikulturalnih vrijednosti Baranje, osn. 28.08.2013 (Petefi Šandora 48, Kopačevo) * Dobrovoljno vatrogasno društvo Kopačevo, osn. 25.11.1988 (Kiš Ferenca 2d, Kopačevo) * "Čaplja" udruga za ljubitelje životinja Kopačkog rita, osn. 31.12.2012 (Ribarska 1, Kopačevo) * Udruga mladih Kopačeva, osn. 01.03.2009 (Ferenca kiša 29a, Kopačevo) * "Mladi za održivi razvoj", osn. 12.07.2004 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Društvo za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu, osn. 01.08.2013 (Ribarska 94, Kopačevo) * Centar za promociju kulturne i prirodne baštine - Eco Anima, osn. 21.01.2013 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Udruga rekreativnih jahača "Daljina", osn. 05.10.2015 (Ferenca Kiša 26, Kopačevo) * Streličarski klub "Kopačevo", osn. 28.03.2016 (Košut Lajoša 23a, Kopačevo) * Demokratska zajednica Mađara Hrvatske - udruga Kopačevo, osn. 19.01.2007 (Kiš ferenca 1, Kopačevo) * Konjički klub Capistro, osn. 15.11.2010 (Perešfeld 2, Kopačevo) * Športsko ribolovna udruga Kopačevo, osn. 13.09.2010 (Kiš Ferenca 4, Kopačevo) * Kulturno umjetničko društvo "Arany János" Kopačevo, osn. 15.06.1999 (F. Kiša 1, Kopačevo) == Pobratimstva == * {{flagicon|MAĐ}} [[Mišljen (Baranjska županija)|Mišljen]], Mađarska == Sport == * [[NK Ribar Kopačevo]] ([[Baranjska liga]], 2009./10.) == Ulice == * Crkvena ulica * Podunavska ulica * Ribarska ulica * Ritska ulica * Ulica Ferenca Kiša * Ulica hrvatskih branitelja * Ulica Lajoša Košuta * Ulica Šandora Petefija == Izvori == {{Izvori}} * [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Kopa%C4%8Devo Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Kopačevo''] {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Bilje]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] p8h61mxh8a82fn954pbfg6066ykbpzh 42580687 42580683 2026-04-13T12:25:20Z Belirac 17 /* Dijelovi naselja */ dodan odlomak "Dijelovi naselja" 42580687 wikitext text/x-wiki : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/kopačevo/ > Kopačevo (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Kopa%C4%8Devo/@45.621978,18.6858268,35297m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x475cc3daef7e8317:0xe982cba71d51360c!8m2!3d45.6027453!4d18.7869508!16s%2Fm%2F05mx8qx?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI2MDQwOC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Kopačevo (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj | ime = Kopačevo | regija = [[Baranja]] | karta2 = Osječko-baranjska županija | naziv karte2 = Osječko-baranjske županije | županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | općina = [[Bilje]] | mikroregija = [[Dravsko-dunavski ritovi]] | najgrad = [[Osijek]] | površina = | nadvisina = | z. širina = 45.602 | z. dužina = 18.786 | brojstan = 559 (popis 2011.) | gustoća = | domaćinstva = | pošta = 31327 Bilje | pozbroj = +385(0)31 | autooznaka = BM | }} '''Kopačevo''' ([[mađarski]] '''Kopács''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkopaːt͡ʃ]]]), naselje u [[Baranja|Baranji]], [[Općina Bilje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Na popisu stanovništva 2021. godine imalo je - '''460''' stanovnika. == Geografija == Kopačevo je smješteno u jugoistočnom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Dravsko-dunavski ritovi|Dravsko-dunavskih ritova]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], na samom rubu Parka prirode [[Kopački rit]]. Leži na nadmorskoj visini od 86 m. Površina naselja je 151,23 km². === Udaljenosti od okolnih mjesta === Kopačevo je udaljeno 3,9 km istočno od sjedišta općine [[Bilje|Bilja]], 9,2 km od [[Darda|Darde]], 20,8 km od [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]], 28,5 km od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] (preko Darde) ili 31,5 km (preko Kneževih Vinograda) i 11,1 km od [[Osijek]]a. === Dijelovi naselja === Dijelovi naselja su zaseoci (prema [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbaueru'']]): Dravica<ref>Vidjeti: [[Dravica_(razvrstavanje)]]</ref>, Hulovo ''(1921. godine zaselak Bilja)'', Kormani (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] ''Kormanj''), Mali Bajer, Menteš, Nađahot, Obale, Potroš i Ulnaci. === Susjedna naselja === === Ceste === === Prometne veze === === Hidrografija === == Ime naselja == === [[Etnik]] === == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 2100 |crta1 = 300 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 1310 |p2 = 1412 |p3 = 1355 |p4 = 1284 |p5 = 1252 |p6 = 1187 |p7 = 0 |p8 = 1034 |p9 = 934 |p10 = 940 |p11 = 1003 |p12 = 913 |p13 = 826 |p14 = 805 |p15 = 608 |p16 = 559 |p17 = 460 |izvor = Navedeno u tekstu }} === Nacionalni sastav ([[1991]]) === === Nacionalni sastav (2011) === Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je pretežito mađarsko (72%), te hrvatsko (25%) i srpsko (2%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/kopacevo/ Acta Croatica: ''Toponim: Kopačevo'']</ref> === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Kopačevu su: * Krištof, Varga, Valkai, Šandorka, Balint, Vaš, Cickai, Karakaš, Takač, Faraho, Molnar, Seke, Vindić, Anđal, Balog, Fica, Gamoš, Gros, Hlevnjak, Kovač a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Valkai, Faraho, Krištof, Varga, Dadić, Dujmović, Keteš, Relatić, Takač, Tobijaš, Vaš, Vig, Šandorka, Šaruga, Baka, Beredić, Boršoš, Bošnjaković, Dizdarević, Erdeši <ref name="Acta"/> == Historija == [[Selo]] je bogato nasadima [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], a razvijeno je i [[ribarstvo]] ([[sportski ribolov]]). U Kopačevu živi [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo. Ovome selu posebnost daje upravo blizina [[močvara|močvare]]. [[Povijest]] ovog sela je vrlo zanimljiva. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, pri kopanju septičke jame u jednoj kući je pronađeno 11 ukrašenih pretpovijesnih posuda i dvije [[bronca|brončane]] narukvice. Po tome doznajemo da su ljudi tu živjeli u drugom tisućljeću prije nove ere. Populacija ljudi koji su tada ovdje živjeli bavila se [[lov]]om i ribolovom. Na sjevernom dijelu Kopačeva i [[Rimljani]] su podigli naselje i utvrdu za obranu od divljih barbara. Naselje se najvjerojatnije zvalo ''Ad Labores'', a njegovi se tragovi još mogu vidjeti na starim zemljovidima [[Belje|beljskog]] vlastelinstva iz [[18. stoljeće|18. stoljeća.]] == Udruge == U [https://registri.uprava.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!udruge |date=2019-01-22 }} upisano je 17 udruga sa sjedištem u Kopačevu (stanje: VII/2019): * Nogometni klub "Ribar" Kopačevo, osn. 30.04.1998 (Podunavska, Kopačevo) * Lovačko društvo "Jelen" Kopačevo, osn. 04.05.1958 (Šandora petefija 2, Kopačevo) * Ribarski dani u Kopačevu, osn. 18.12.2017 (Šandora petefija 4, Kopačevo) * "Forum mladeži Kopačeva" mladeži demokratske zajednice Mađara Hrvatske, osn. 06.05.2000 (Kiš ferenca, Kopačevo) * Udruga za promicanje ekologije, turizma i multikulturalnih vrijednosti Baranje, osn. 28.08.2013 (Petefi Šandora 48, Kopačevo) * Dobrovoljno vatrogasno društvo Kopačevo, osn. 25.11.1988 (Kiš Ferenca 2d, Kopačevo) * "Čaplja" udruga za ljubitelje životinja Kopačkog rita, osn. 31.12.2012 (Ribarska 1, Kopačevo) * Udruga mladih Kopačeva, osn. 01.03.2009 (Ferenca kiša 29a, Kopačevo) * "Mladi za održivi razvoj", osn. 12.07.2004 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Društvo za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu, osn. 01.08.2013 (Ribarska 94, Kopačevo) * Centar za promociju kulturne i prirodne baštine - Eco Anima, osn. 21.01.2013 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Udruga rekreativnih jahača "Daljina", osn. 05.10.2015 (Ferenca Kiša 26, Kopačevo) * Streličarski klub "Kopačevo", osn. 28.03.2016 (Košut Lajoša 23a, Kopačevo) * Demokratska zajednica Mađara Hrvatske - udruga Kopačevo, osn. 19.01.2007 (Kiš ferenca 1, Kopačevo) * Konjički klub Capistro, osn. 15.11.2010 (Perešfeld 2, Kopačevo) * Športsko ribolovna udruga Kopačevo, osn. 13.09.2010 (Kiš Ferenca 4, Kopačevo) * Kulturno umjetničko društvo "Arany János" Kopačevo, osn. 15.06.1999 (F. Kiša 1, Kopačevo) == Pobratimstva == * {{flagicon|MAĐ}} [[Mišljen (Baranjska županija)|Mišljen]], Mađarska == Sport == * [[NK Ribar Kopačevo]] ([[Baranjska liga]], 2009./10.) == Ulice == * Crkvena ulica * Podunavska ulica * Ribarska ulica * Ritska ulica * Ulica Ferenca Kiša * Ulica hrvatskih branitelja * Ulica Lajoša Košuta * Ulica Šandora Petefija == Izvori == {{Izvori}} * [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Kopa%C4%8Devo Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Kopačevo''] {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Bilje]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] e01xw04aaqvioalz1ox0ccxqwghmo2u 42580690 42580687 2026-04-13T12:37:23Z Belirac 17 /* Tabela (2021) */ dodan odlomak "Tabela (2021)" 42580690 wikitext text/x-wiki : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/kopačevo/ > Kopačevo (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Kopa%C4%8Devo/@45.621978,18.6858268,35297m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x475cc3daef7e8317:0xe982cba71d51360c!8m2!3d45.6027453!4d18.7869508!16s%2Fm%2F05mx8qx?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI2MDQwOC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Kopačevo (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj | ime = Kopačevo | regija = [[Baranja]] | karta2 = Osječko-baranjska županija | naziv karte2 = Osječko-baranjske županije | županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | općina = [[Bilje]] | mikroregija = [[Dravsko-dunavski ritovi]] | najgrad = [[Osijek]] | površina = | nadvisina = | z. širina = 45.602 | z. dužina = 18.786 | brojstan = 559 (popis 2011.) | gustoća = | domaćinstva = | pošta = 31327 Bilje | pozbroj = +385(0)31 | autooznaka = BM | }} '''Kopačevo''' ([[mađarski]] '''Kopács''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkopaːt͡ʃ]]]), naselje u [[Baranja|Baranji]], [[Općina Bilje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Na popisu stanovništva 2021. godine imalo je - '''460''' stanovnika. == Geografija == Kopačevo je smješteno u jugoistočnom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Dravsko-dunavski ritovi|Dravsko-dunavskih ritova]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], na samom rubu Parka prirode [[Kopački rit]]. Leži na nadmorskoj visini od 86 m. Površina naselja je 151,23 km². === Udaljenosti od okolnih mjesta === Kopačevo je udaljeno 3,9 km istočno od sjedišta općine [[Bilje|Bilja]], 9,2 km od [[Darda|Darde]], 20,8 km od [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]], 28,5 km od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] (preko Darde) ili 31,5 km (preko Kneževih Vinograda) i 11,1 km od [[Osijek]]a. === Dijelovi naselja === Dijelovi naselja su zaseoci (prema [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbaueru'']]): Dravica<ref>Vidjeti: [[Dravica_(razvrstavanje)]]</ref>, Hulovo ''(1921. godine zaselak Bilja)'', Kormani (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] ''Kormanj''), Mali Bajer, Menteš, Nađahot, Obale, Potroš i Ulnaci. === Susjedna naselja === === Ceste === === Prometne veze === === Hidrografija === == Ime naselja == === [[Etnik]] === == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === Na [[:bs:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Bilje)|popisima stanovništva 2011. i 2021]]. godine, Kopačevo je imalo 559 odn. 460 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 1.310 || 1.412 || 1.355 || 1.284 || 1.252 || 1.187 || 0 || 1.034 || 934 || 940 || 1.003 || 913 || 826 || 805 || 608 || 559 || 460 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1921. podaci su sadržani u naselju [[Bilje]].''</small> === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 2100 |crta1 = 300 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 1310 |p2 = 1412 |p3 = 1355 |p4 = 1284 |p5 = 1252 |p6 = 1187 |p7 = 0 |p8 = 1034 |p9 = 934 |p10 = 940 |p11 = 1003 |p12 = 913 |p13 = 826 |p14 = 805 |p15 = 608 |p16 = 559 |p17 = 460 |izvor = Navedeno u tekstu }} === Nacionalni sastav ([[1991]]) === === Nacionalni sastav (2011) === Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je pretežito mađarsko (72%), te hrvatsko (25%) i srpsko (2%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/kopacevo/ Acta Croatica: ''Toponim: Kopačevo'']</ref> === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Kopačevu su: * Krištof, Varga, Valkai, Šandorka, Balint, Vaš, Cickai, Karakaš, Takač, Faraho, Molnar, Seke, Vindić, Anđal, Balog, Fica, Gamoš, Gros, Hlevnjak, Kovač a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Valkai, Faraho, Krištof, Varga, Dadić, Dujmović, Keteš, Relatić, Takač, Tobijaš, Vaš, Vig, Šandorka, Šaruga, Baka, Beredić, Boršoš, Bošnjaković, Dizdarević, Erdeši <ref name="Acta"/> == Historija == [[Selo]] je bogato nasadima [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], a razvijeno je i [[ribarstvo]] ([[sportski ribolov]]). U Kopačevu živi [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo. Ovome selu posebnost daje upravo blizina [[močvara|močvare]]. [[Povijest]] ovog sela je vrlo zanimljiva. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, pri kopanju septičke jame u jednoj kući je pronađeno 11 ukrašenih pretpovijesnih posuda i dvije [[bronca|brončane]] narukvice. Po tome doznajemo da su ljudi tu živjeli u drugom tisućljeću prije nove ere. Populacija ljudi koji su tada ovdje živjeli bavila se [[lov]]om i ribolovom. Na sjevernom dijelu Kopačeva i [[Rimljani]] su podigli naselje i utvrdu za obranu od divljih barbara. Naselje se najvjerojatnije zvalo ''Ad Labores'', a njegovi se tragovi još mogu vidjeti na starim zemljovidima [[Belje|beljskog]] vlastelinstva iz [[18. stoljeće|18. stoljeća.]] == Udruge == U [https://registri.uprava.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!udruge |date=2019-01-22 }} upisano je 17 udruga sa sjedištem u Kopačevu (stanje: VII/2019): * Nogometni klub "Ribar" Kopačevo, osn. 30.04.1998 (Podunavska, Kopačevo) * Lovačko društvo "Jelen" Kopačevo, osn. 04.05.1958 (Šandora petefija 2, Kopačevo) * Ribarski dani u Kopačevu, osn. 18.12.2017 (Šandora petefija 4, Kopačevo) * "Forum mladeži Kopačeva" mladeži demokratske zajednice Mađara Hrvatske, osn. 06.05.2000 (Kiš ferenca, Kopačevo) * Udruga za promicanje ekologije, turizma i multikulturalnih vrijednosti Baranje, osn. 28.08.2013 (Petefi Šandora 48, Kopačevo) * Dobrovoljno vatrogasno društvo Kopačevo, osn. 25.11.1988 (Kiš Ferenca 2d, Kopačevo) * "Čaplja" udruga za ljubitelje životinja Kopačkog rita, osn. 31.12.2012 (Ribarska 1, Kopačevo) * Udruga mladih Kopačeva, osn. 01.03.2009 (Ferenca kiša 29a, Kopačevo) * "Mladi za održivi razvoj", osn. 12.07.2004 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Društvo za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu, osn. 01.08.2013 (Ribarska 94, Kopačevo) * Centar za promociju kulturne i prirodne baštine - Eco Anima, osn. 21.01.2013 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Udruga rekreativnih jahača "Daljina", osn. 05.10.2015 (Ferenca Kiša 26, Kopačevo) * Streličarski klub "Kopačevo", osn. 28.03.2016 (Košut Lajoša 23a, Kopačevo) * Demokratska zajednica Mađara Hrvatske - udruga Kopačevo, osn. 19.01.2007 (Kiš ferenca 1, Kopačevo) * Konjički klub Capistro, osn. 15.11.2010 (Perešfeld 2, Kopačevo) * Športsko ribolovna udruga Kopačevo, osn. 13.09.2010 (Kiš Ferenca 4, Kopačevo) * Kulturno umjetničko društvo "Arany János" Kopačevo, osn. 15.06.1999 (F. Kiša 1, Kopačevo) == Pobratimstva == * {{flagicon|MAĐ}} [[Mišljen (Baranjska županija)|Mišljen]], Mađarska == Sport == * [[NK Ribar Kopačevo]] ([[Baranjska liga]], 2009./10.) == Ulice == * Crkvena ulica * Podunavska ulica * Ribarska ulica * Ritska ulica * Ulica Ferenca Kiša * Ulica hrvatskih branitelja * Ulica Lajoša Košuta * Ulica Šandora Petefija == Izvori == {{Izvori}} * [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Kopa%C4%8Devo Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Kopačevo''] {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Bilje]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] d7ju1s0pgcmor2bbr8un6pigpuuj0ae 42580691 42580690 2026-04-13T12:39:34Z Belirac 17 /* Tabela (2021) */ popravak poveznice 42580691 wikitext text/x-wiki : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/kopačevo/ > Kopačevo (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Kopa%C4%8Devo/@45.621978,18.6858268,35297m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x475cc3daef7e8317:0xe982cba71d51360c!8m2!3d45.6027453!4d18.7869508!16s%2Fm%2F05mx8qx?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI2MDQwOC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Kopačevo (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj | ime = Kopačevo | regija = [[Baranja]] | karta2 = Osječko-baranjska županija | naziv karte2 = Osječko-baranjske županije | županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | općina = [[Bilje]] | mikroregija = [[Dravsko-dunavski ritovi]] | najgrad = [[Osijek]] | površina = | nadvisina = | z. širina = 45.602 | z. dužina = 18.786 | brojstan = 559 (popis 2011.) | gustoća = | domaćinstva = | pošta = 31327 Bilje | pozbroj = +385(0)31 | autooznaka = BM | }} '''Kopačevo''' ([[mađarski]] '''Kopács''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkopaːt͡ʃ]]]), naselje u [[Baranja|Baranji]], [[Općina Bilje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Na popisu stanovništva 2021. godine imalo je - '''460''' stanovnika. == Geografija == Kopačevo je smješteno u jugoistočnom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Dravsko-dunavski ritovi|Dravsko-dunavskih ritova]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], na samom rubu Parka prirode [[Kopački rit]]. Leži na nadmorskoj visini od 86 m. Površina naselja je 151,23 km². === Udaljenosti od okolnih mjesta === Kopačevo je udaljeno 3,9 km istočno od sjedišta općine [[Bilje|Bilja]], 9,2 km od [[Darda|Darde]], 20,8 km od [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]], 28,5 km od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] (preko Darde) ili 31,5 km (preko Kneževih Vinograda) i 11,1 km od [[Osijek]]a. === Dijelovi naselja === Dijelovi naselja su zaseoci (prema [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbaueru'']]): Dravica<ref>Vidjeti: [[Dravica_(razvrstavanje)]]</ref>, Hulovo ''(1921. godine zaselak Bilja)'', Kormani (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] ''Kormanj''), Mali Bajer, Menteš, Nađahot, Obale, Potroš i Ulnaci. === Susjedna naselja === === Ceste === === Prometne veze === === Hidrografija === == Ime naselja == === [[Etnik]] === == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === Na [[:bs:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Bilje)|popisima stanovništva 2011. i 2021]]. godine Kopačevo je imalo '''559''' odn. '''460''' stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 1.310 || 1.412 || 1.355 || 1.284 || 1.252 || 1.187 || 0 || 1.034 || 934 || 940 || 1.003 || 913 || 826 || 805 || 608 || 559 || 460 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1921. podaci su sadržani u naselju [[Bilje]].''</small> === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 2100 |crta1 = 300 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 1310 |p2 = 1412 |p3 = 1355 |p4 = 1284 |p5 = 1252 |p6 = 1187 |p7 = 0 |p8 = 1034 |p9 = 934 |p10 = 940 |p11 = 1003 |p12 = 913 |p13 = 826 |p14 = 805 |p15 = 608 |p16 = 559 |p17 = 460 |izvor = Navedeno u tekstu }} === Nacionalni sastav ([[1991]]) === === Nacionalni sastav (2011) === Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je pretežito mađarsko (72%), te hrvatsko (25%) i srpsko (2%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/kopacevo/ Acta Croatica: ''Toponim: Kopačevo'']</ref> === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Kopačevu su: * Krištof, Varga, Valkai, Šandorka, Balint, Vaš, Cickai, Karakaš, Takač, Faraho, Molnar, Seke, Vindić, Anđal, Balog, Fica, Gamoš, Gros, Hlevnjak, Kovač a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Valkai, Faraho, Krištof, Varga, Dadić, Dujmović, Keteš, Relatić, Takač, Tobijaš, Vaš, Vig, Šandorka, Šaruga, Baka, Beredić, Boršoš, Bošnjaković, Dizdarević, Erdeši <ref name="Acta"/> == Historija == [[Selo]] je bogato nasadima [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], a razvijeno je i [[ribarstvo]] ([[sportski ribolov]]). U Kopačevu živi [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo. Ovome selu posebnost daje upravo blizina [[močvara|močvare]]. [[Povijest]] ovog sela je vrlo zanimljiva. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, pri kopanju septičke jame u jednoj kući je pronađeno 11 ukrašenih pretpovijesnih posuda i dvije [[bronca|brončane]] narukvice. Po tome doznajemo da su ljudi tu živjeli u drugom tisućljeću prije nove ere. Populacija ljudi koji su tada ovdje živjeli bavila se [[lov]]om i ribolovom. Na sjevernom dijelu Kopačeva i [[Rimljani]] su podigli naselje i utvrdu za obranu od divljih barbara. Naselje se najvjerojatnije zvalo ''Ad Labores'', a njegovi se tragovi još mogu vidjeti na starim zemljovidima [[Belje|beljskog]] vlastelinstva iz [[18. stoljeće|18. stoljeća.]] == Udruge == U [https://registri.uprava.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!udruge |date=2019-01-22 }} upisano je 17 udruga sa sjedištem u Kopačevu (stanje: VII/2019): * Nogometni klub "Ribar" Kopačevo, osn. 30.04.1998 (Podunavska, Kopačevo) * Lovačko društvo "Jelen" Kopačevo, osn. 04.05.1958 (Šandora petefija 2, Kopačevo) * Ribarski dani u Kopačevu, osn. 18.12.2017 (Šandora petefija 4, Kopačevo) * "Forum mladeži Kopačeva" mladeži demokratske zajednice Mađara Hrvatske, osn. 06.05.2000 (Kiš ferenca, Kopačevo) * Udruga za promicanje ekologije, turizma i multikulturalnih vrijednosti Baranje, osn. 28.08.2013 (Petefi Šandora 48, Kopačevo) * Dobrovoljno vatrogasno društvo Kopačevo, osn. 25.11.1988 (Kiš Ferenca 2d, Kopačevo) * "Čaplja" udruga za ljubitelje životinja Kopačkog rita, osn. 31.12.2012 (Ribarska 1, Kopačevo) * Udruga mladih Kopačeva, osn. 01.03.2009 (Ferenca kiša 29a, Kopačevo) * "Mladi za održivi razvoj", osn. 12.07.2004 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Društvo za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu, osn. 01.08.2013 (Ribarska 94, Kopačevo) * Centar za promociju kulturne i prirodne baštine - Eco Anima, osn. 21.01.2013 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Udruga rekreativnih jahača "Daljina", osn. 05.10.2015 (Ferenca Kiša 26, Kopačevo) * Streličarski klub "Kopačevo", osn. 28.03.2016 (Košut Lajoša 23a, Kopačevo) * Demokratska zajednica Mađara Hrvatske - udruga Kopačevo, osn. 19.01.2007 (Kiš ferenca 1, Kopačevo) * Konjički klub Capistro, osn. 15.11.2010 (Perešfeld 2, Kopačevo) * Športsko ribolovna udruga Kopačevo, osn. 13.09.2010 (Kiš Ferenca 4, Kopačevo) * Kulturno umjetničko društvo "Arany János" Kopačevo, osn. 15.06.1999 (F. Kiša 1, Kopačevo) == Pobratimstva == * {{flagicon|MAĐ}} [[Mišljen (Baranjska županija)|Mišljen]], Mađarska == Sport == * [[NK Ribar Kopačevo]] ([[Baranjska liga]], 2009./10.) == Ulice == * Crkvena ulica * Podunavska ulica * Ribarska ulica * Ritska ulica * Ulica Ferenca Kiša * Ulica hrvatskih branitelja * Ulica Lajoša Košuta * Ulica Šandora Petefija == Izvori == {{Izvori}} * [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Kopa%C4%8Devo Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Kopačevo''] {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Bilje]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] 0utpc3229mszbrj0kfuq23iozok1btd 42580807 42580691 2026-04-13T20:16:52Z Belirac 17 /* Stanovništvo */ dodan grafikon za nacionalni sastav 1991. godine; poboljšan izgled grafikona kretanja broja stanovnika 42580807 wikitext text/x-wiki : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/kopačevo/ > Kopačevo (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Kopa%C4%8Devo/@45.621978,18.6858268,35297m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x475cc3daef7e8317:0xe982cba71d51360c!8m2!3d45.6027453!4d18.7869508!16s%2Fm%2F05mx8qx?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI2MDQwOC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Kopačevo (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj | ime = Kopačevo | regija = [[Baranja]] | karta2 = Osječko-baranjska županija | naziv karte2 = Osječko-baranjske županije | županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | općina = [[Bilje]] | mikroregija = [[Dravsko-dunavski ritovi]] | najgrad = [[Osijek]] | površina = | nadvisina = | z. širina = 45.602 | z. dužina = 18.786 | brojstan = 559 (popis 2011.) | gustoća = | domaćinstva = | pošta = 31327 Bilje | pozbroj = +385(0)31 | autooznaka = BM | }} '''Kopačevo''' ([[mađarski]] '''Kopács''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkopaːt͡ʃ]]]), naselje u [[Baranja|Baranji]], [[Općina Bilje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Na popisu stanovništva 2021. godine imalo je - '''460''' stanovnika. == Geografija == Kopačevo je smješteno u jugoistočnom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Dravsko-dunavski ritovi|Dravsko-dunavskih ritova]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], na samom rubu Parka prirode [[Kopački rit]]. Leži na nadmorskoj visini od 86 m. Površina naselja je 151,23 km². === Udaljenosti od okolnih mjesta === Kopačevo je udaljeno 3,9 km istočno od sjedišta općine [[Bilje|Bilja]], 9,2 km od [[Darda|Darde]], 20,8 km od [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]], 28,5 km od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] (preko Darde) ili 31,5 km (preko Kneževih Vinograda) i 11,1 km od [[Osijek]]a. === Dijelovi naselja === Dijelovi naselja su zaseoci (prema [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbaueru'']]): Dravica<ref>Vidjeti: [[Dravica_(razvrstavanje)]]</ref>, Hulovo ''(1921. godine zaselak Bilja)'', Kormani (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] ''Kormanj''), Mali Bajer, Menteš, Nađahot, Obale, Potroš i Ulnaci. === Susjedna naselja === === Ceste === === Prometne veze === === Hidrografija === == Ime naselja == === [[Etnik]] === == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 1.310 || 1.412 || 1.355 || 1.284 || 1.252 || 1.187 || 0 || 1.034 || 934 || 940 || 1.003 || 913 || 826 || 805 || 608 || 559 || 460 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1921. podaci su sadržani u naselju [[Bilje]].''</small> === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 1500 |crta1 = 200 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 1310 |p2 = 1412 |p3 = 1355 |p4 = 1284 |p5 = 1252 |p6 = 1187 |p7 = 0 |p8 = 1034 |p9 = 934 |p10 = 940 |p11 = 1003 |p12 = 913 |p13 = 826 |p14 = 805 |p15 = 608 |p16 = 559 |p17 = 460 |izvor = Navedeno u tekstu }} {{bar box |title = Popis stanovništva 1991. |titlebar = #AAF |left1 = '''Nacionalnost''' |right1 = '''Postotak''' |float = right |width = 300px |bars = {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]] |#665D1E |610|75.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]] |#4169E1 |118|14.65}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]] |#FF0000 |32 |3.97}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni]]|#C71585 |10 |1.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]] |#BDB76B |10 |1.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]] |#08E8DE |2 |0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]] |#FF55A3 |2 |0.24}} {{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |14 |1.73}} {{Vrsta sa postotkom|regional. opred.|#CCCCFF|1 |0.12}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|#A2A2D0|6|0.74}} |caption='''Ukupno''': 805 }} === Nacionalni sastav ([[1991]]) === Na popisu stanovništva 1991. godine naselje Kopačevo imalo je 805 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: === Nacionalni sastav ([[2011]]) === Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je pretežito mađarsko (72%), te hrvatsko (25%) i srpsko (2%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/kopacevo/ Acta Croatica: ''Toponim: Kopačevo'']</ref> U odnosu na 1991. godinu, u postotku smanjio se broj Mađara, Srba i svih ostalih, a znatno povećao postotak Hrvata. === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Kopačevu su: * Krištof, Varga, Valkai, Šandorka, Balint, Vaš, Cickai, Karakaš, Takač, Faraho, Molnar, Seke, Vindić, Anđal, Balog, Fica, Gamoš, Gros, Hlevnjak, Kovač a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Valkai, Faraho, Krištof, Varga, Dadić, Dujmović, Keteš, Relatić, Takač, Tobijaš, Vaš, Vig, Šandorka, Šaruga, Baka, Beredić, Boršoš, Bošnjaković, Dizdarević, Erdeši <ref name="Acta"/> == Historija == [[Selo]] je bogato nasadima [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], a razvijeno je i [[ribarstvo]] ([[sportski ribolov]]). U Kopačevu živi [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo. Ovome selu posebnost daje upravo blizina [[močvara|močvare]]. [[Povijest]] ovog sela je vrlo zanimljiva. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, pri kopanju septičke jame u jednoj kući je pronađeno 11 ukrašenih pretpovijesnih posuda i dvije [[bronca|brončane]] narukvice. Po tome doznajemo da su ljudi tu živjeli u drugom tisućljeću prije nove ere. Populacija ljudi koji su tada ovdje živjeli bavila se [[lov]]om i ribolovom. Na sjevernom dijelu Kopačeva i [[Rimljani]] su podigli naselje i utvrdu za obranu od divljih barbara. Naselje se najvjerojatnije zvalo ''Ad Labores'', a njegovi se tragovi još mogu vidjeti na starim zemljovidima [[Belje|beljskog]] vlastelinstva iz [[18. stoljeće|18. stoljeća.]] == Udruge == U [https://registri.uprava.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!udruge |date=2019-01-22 }} upisano je 17 udruga sa sjedištem u Kopačevu (stanje: VII/2019): * Nogometni klub "Ribar" Kopačevo, osn. 30.04.1998 (Podunavska, Kopačevo) * Lovačko društvo "Jelen" Kopačevo, osn. 04.05.1958 (Šandora petefija 2, Kopačevo) * Ribarski dani u Kopačevu, osn. 18.12.2017 (Šandora petefija 4, Kopačevo) * "Forum mladeži Kopačeva" mladeži demokratske zajednice Mađara Hrvatske, osn. 06.05.2000 (Kiš ferenca, Kopačevo) * Udruga za promicanje ekologije, turizma i multikulturalnih vrijednosti Baranje, osn. 28.08.2013 (Petefi Šandora 48, Kopačevo) * Dobrovoljno vatrogasno društvo Kopačevo, osn. 25.11.1988 (Kiš Ferenca 2d, Kopačevo) * "Čaplja" udruga za ljubitelje životinja Kopačkog rita, osn. 31.12.2012 (Ribarska 1, Kopačevo) * Udruga mladih Kopačeva, osn. 01.03.2009 (Ferenca kiša 29a, Kopačevo) * "Mladi za održivi razvoj", osn. 12.07.2004 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Društvo za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu, osn. 01.08.2013 (Ribarska 94, Kopačevo) * Centar za promociju kulturne i prirodne baštine - Eco Anima, osn. 21.01.2013 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Udruga rekreativnih jahača "Daljina", osn. 05.10.2015 (Ferenca Kiša 26, Kopačevo) * Streličarski klub "Kopačevo", osn. 28.03.2016 (Košut Lajoša 23a, Kopačevo) * Demokratska zajednica Mađara Hrvatske - udruga Kopačevo, osn. 19.01.2007 (Kiš ferenca 1, Kopačevo) * Konjički klub Capistro, osn. 15.11.2010 (Perešfeld 2, Kopačevo) * Športsko ribolovna udruga Kopačevo, osn. 13.09.2010 (Kiš Ferenca 4, Kopačevo) * Kulturno umjetničko društvo "Arany János" Kopačevo, osn. 15.06.1999 (F. Kiša 1, Kopačevo) == Pobratimstva == * {{flagicon|MAĐ}} [[Mišljen (Baranjska županija)|Mišljen]], Mađarska == Sport == * [[NK Ribar Kopačevo]] ([[Baranjska liga]], 2009./10.) == Ulice == * Crkvena ulica * Podunavska ulica * Ribarska ulica * Ritska ulica * Ulica Ferenca Kiša * Ulica hrvatskih branitelja * Ulica Lajoša Košuta * Ulica Šandora Petefija == Izvori == {{Izvori}} * [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Kopa%C4%8Devo Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Kopačevo''] {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Bilje]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] 7o0urpm0hzcxxp55ihw24nwwhfdu7f0 42580811 42580807 2026-04-13T20:28:35Z Belirac 17 /* Pobratimstva */ popravak linka 42580811 wikitext text/x-wiki : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/kopačevo/ > Kopačevo (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Kopa%C4%8Devo/@45.621978,18.6858268,35297m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x475cc3daef7e8317:0xe982cba71d51360c!8m2!3d45.6027453!4d18.7869508!16s%2Fm%2F05mx8qx?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI2MDQwOC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Kopačevo (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj | ime = Kopačevo | regija = [[Baranja]] | karta2 = Osječko-baranjska županija | naziv karte2 = Osječko-baranjske županije | županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | općina = [[Bilje]] | mikroregija = [[Dravsko-dunavski ritovi]] | najgrad = [[Osijek]] | površina = | nadvisina = | z. širina = 45.602 | z. dužina = 18.786 | brojstan = 559 (popis 2011.) | gustoća = | domaćinstva = | pošta = 31327 Bilje | pozbroj = +385(0)31 | autooznaka = BM | }} '''Kopačevo''' ([[mađarski]] '''Kopács''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkopaːt͡ʃ]]]), naselje u [[Baranja|Baranji]], [[Općina Bilje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Na popisu stanovništva 2021. godine imalo je - '''460''' stanovnika. == Geografija == Kopačevo je smješteno u jugoistočnom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Dravsko-dunavski ritovi|Dravsko-dunavskih ritova]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], na samom rubu Parka prirode [[Kopački rit]]. Leži na nadmorskoj visini od 86 m. Površina naselja je 151,23 km². === Udaljenosti od okolnih mjesta === Kopačevo je udaljeno 3,9 km istočno od sjedišta općine [[Bilje|Bilja]], 9,2 km od [[Darda|Darde]], 20,8 km od [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]], 28,5 km od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] (preko Darde) ili 31,5 km (preko Kneževih Vinograda) i 11,1 km od [[Osijek]]a. === Dijelovi naselja === Dijelovi naselja su zaseoci (prema [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbaueru'']]): Dravica<ref>Vidjeti: [[Dravica_(razvrstavanje)]]</ref>, Hulovo ''(1921. godine zaselak Bilja)'', Kormani (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] ''Kormanj''), Mali Bajer, Menteš, Nađahot, Obale, Potroš i Ulnaci. === Susjedna naselja === === Ceste === === Prometne veze === === Hidrografija === == Ime naselja == === [[Etnik]] === == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 1.310 || 1.412 || 1.355 || 1.284 || 1.252 || 1.187 || 0 || 1.034 || 934 || 940 || 1.003 || 913 || 826 || 805 || 608 || 559 || 460 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1921. podaci su sadržani u naselju [[Bilje]].''</small> === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 1500 |crta1 = 200 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 1310 |p2 = 1412 |p3 = 1355 |p4 = 1284 |p5 = 1252 |p6 = 1187 |p7 = 0 |p8 = 1034 |p9 = 934 |p10 = 940 |p11 = 1003 |p12 = 913 |p13 = 826 |p14 = 805 |p15 = 608 |p16 = 559 |p17 = 460 |izvor = Navedeno u tekstu }} {{bar box |title = Popis stanovništva 1991. |titlebar = #AAF |left1 = '''Nacionalnost''' |right1 = '''Postotak''' |float = right |width = 300px |bars = {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]] |#665D1E |610|75.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]] |#4169E1 |118|14.65}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]] |#FF0000 |32 |3.97}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni]]|#C71585 |10 |1.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]] |#BDB76B |10 |1.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]] |#08E8DE |2 |0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]] |#FF55A3 |2 |0.24}} {{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |14 |1.73}} {{Vrsta sa postotkom|regional. opred.|#CCCCFF|1 |0.12}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|#A2A2D0|6|0.74}} |caption='''Ukupno''': 805 }} === Nacionalni sastav ([[1991]]) === Na popisu stanovništva 1991. godine naselje Kopačevo imalo je 805 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: === Nacionalni sastav ([[2011]]) === Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je pretežito mađarsko (72%), te hrvatsko (25%) i srpsko (2%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/kopacevo/ Acta Croatica: ''Toponim: Kopačevo'']</ref> U odnosu na 1991. godinu, u postotku smanjio se broj Mađara, Srba i svih ostalih, a znatno povećao postotak Hrvata. === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Kopačevu su: * Krištof, Varga, Valkai, Šandorka, Balint, Vaš, Cickai, Karakaš, Takač, Faraho, Molnar, Seke, Vindić, Anđal, Balog, Fica, Gamoš, Gros, Hlevnjak, Kovač a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Valkai, Faraho, Krištof, Varga, Dadić, Dujmović, Keteš, Relatić, Takač, Tobijaš, Vaš, Vig, Šandorka, Šaruga, Baka, Beredić, Boršoš, Bošnjaković, Dizdarević, Erdeši <ref name="Acta"/> == Historija == [[Selo]] je bogato nasadima [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], a razvijeno je i [[ribarstvo]] ([[sportski ribolov]]). U Kopačevu živi [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo. Ovome selu posebnost daje upravo blizina [[močvara|močvare]]. [[Povijest]] ovog sela je vrlo zanimljiva. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, pri kopanju septičke jame u jednoj kući je pronađeno 11 ukrašenih pretpovijesnih posuda i dvije [[bronca|brončane]] narukvice. Po tome doznajemo da su ljudi tu živjeli u drugom tisućljeću prije nove ere. Populacija ljudi koji su tada ovdje živjeli bavila se [[lov]]om i ribolovom. Na sjevernom dijelu Kopačeva i [[Rimljani]] su podigli naselje i utvrdu za obranu od divljih barbara. Naselje se najvjerojatnije zvalo ''Ad Labores'', a njegovi se tragovi još mogu vidjeti na starim zemljovidima [[Belje|beljskog]] vlastelinstva iz [[18. stoljeće|18. stoljeća.]] == Udruge == U [https://registri.uprava.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!udruge |date=2019-01-22 }} upisano je 17 udruga sa sjedištem u Kopačevu (stanje: VII/2019): * Nogometni klub "Ribar" Kopačevo, osn. 30.04.1998 (Podunavska, Kopačevo) * Lovačko društvo "Jelen" Kopačevo, osn. 04.05.1958 (Šandora petefija 2, Kopačevo) * Ribarski dani u Kopačevu, osn. 18.12.2017 (Šandora petefija 4, Kopačevo) * "Forum mladeži Kopačeva" mladeži demokratske zajednice Mađara Hrvatske, osn. 06.05.2000 (Kiš ferenca, Kopačevo) * Udruga za promicanje ekologije, turizma i multikulturalnih vrijednosti Baranje, osn. 28.08.2013 (Petefi Šandora 48, Kopačevo) * Dobrovoljno vatrogasno društvo Kopačevo, osn. 25.11.1988 (Kiš Ferenca 2d, Kopačevo) * "Čaplja" udruga za ljubitelje životinja Kopačkog rita, osn. 31.12.2012 (Ribarska 1, Kopačevo) * Udruga mladih Kopačeva, osn. 01.03.2009 (Ferenca kiša 29a, Kopačevo) * "Mladi za održivi razvoj", osn. 12.07.2004 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Društvo za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu, osn. 01.08.2013 (Ribarska 94, Kopačevo) * Centar za promociju kulturne i prirodne baštine - Eco Anima, osn. 21.01.2013 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Udruga rekreativnih jahača "Daljina", osn. 05.10.2015 (Ferenca Kiša 26, Kopačevo) * Streličarski klub "Kopačevo", osn. 28.03.2016 (Košut Lajoša 23a, Kopačevo) * Demokratska zajednica Mađara Hrvatske - udruga Kopačevo, osn. 19.01.2007 (Kiš ferenca 1, Kopačevo) * Konjički klub Capistro, osn. 15.11.2010 (Perešfeld 2, Kopačevo) * Športsko ribolovna udruga Kopačevo, osn. 13.09.2010 (Kiš Ferenca 4, Kopačevo) * Kulturno umjetničko društvo "Arany János" Kopačevo, osn. 15.06.1999 (F. Kiša 1, Kopačevo) == Pobratimstva == * {{flagicon|MAĐ}} [[Kozármisleny|Mišljen]], Mađarska == Sport == * [[NK Ribar Kopačevo]] ([[Baranjska liga]], 2009./10.) == Ulice == * Crkvena ulica * Podunavska ulica * Ribarska ulica * Ritska ulica * Ulica Ferenca Kiša * Ulica hrvatskih branitelja * Ulica Lajoša Košuta * Ulica Šandora Petefija == Izvori == {{Izvori}} * [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Kopa%C4%8Devo Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Kopačevo''] {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Bilje]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] kwjlvav5ax3n8dnhijsoazbhm5ggiqx 42580831 42580811 2026-04-13T22:10:55Z Belirac 17 Ažuriran infookvir i dodana fotografija 42580831 wikitext text/x-wiki {{Coord|45.602|N|18.786|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/kopačevo/ > Kopačevo (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Kopa%C4%8Devo/@45.621978,18.6858268,35297m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x475cc3daef7e8317:0xe982cba71d51360c!8m2!3d45.6027453!4d18.7869508!16s%2Fm%2F05mx8qx?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI2MDQwOC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Kopačevo (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Kopačevo / [[mađarski|mađ.]] ''Kopács'' |regija = [[Baranja]] |karta2 = Osječko-baranjska županija |naziv karte2 = Osječko-baranjske županije |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |općina = [[Bilje]] |mikroregija = [[Dravsko-dunavski ritovi]] |najgrad = [[Osijek]] |površina = 151,23 |nadvisina = 86 |z. širina = 45.602 |z. dužina = 18.786 |brojstan = 608 / 559 / '''460''' |gustoća = 3 |domaćinstva = 221 (2001) |pošta = 31327 Bilje |pozbroj = +385(0)31 |autooznaka = BM |slika = Kopačevo_tablica.jpg |slika_opis = Tabla na ulazu u Kopačevo }} '''Kopačevo''' ([[mađarski]] ''Kopács'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkopaːt͡ʃ]]]), naselje u [[Baranja|Baranji]], [[Općina Bilje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Na popisu stanovništva 2021. godine imalo je - '''460''' stanovnika. == Geografija == Kopačevo je smješteno u jugoistočnom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Dravsko-dunavski ritovi|Dravsko-dunavskih ritova]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], na samom rubu Parka prirode [[Kopački rit]]. Leži na nadmorskoj visini od 86 m. Površina naselja je 151,23 km². === Udaljenosti od okolnih mjesta === Kopačevo je udaljeno 3,9 km istočno od sjedišta općine [[Bilje|Bilja]], 9,2 km od [[Darda|Darde]], 20,8 km od [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]], 28,5 km od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] (preko Darde) ili 31,5 km (preko Kneževih Vinograda) i 11,1 km od [[Osijek]]a. === Dijelovi naselja === Dijelovi naselja su zaseoci (prema [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbaueru'']]): Dravica<ref>Vidjeti: [[Dravica_(razvrstavanje)]]</ref>, Hulovo ''(1921. godine zaselak Bilja)'', Kormani (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] ''Kormanj''), Mali Bajer, Menteš, Nađahot, Obale, Potroš i Ulnaci. === Susjedna naselja === === Ceste === === Prometne veze === === Hidrografija === == Ime naselja == === [[Etnik]] === == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 1.310 || 1.412 || 1.355 || 1.284 || 1.252 || 1.187 || 0 || 1.034 || 934 || 940 || 1.003 || 913 || 826 || 805 || 608 || 559 || 460 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1921. podaci su sadržani u naselju [[Bilje]].''</small> === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 1500 |crta1 = 200 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 1310 |p2 = 1412 |p3 = 1355 |p4 = 1284 |p5 = 1252 |p6 = 1187 |p7 = 0 |p8 = 1034 |p9 = 934 |p10 = 940 |p11 = 1003 |p12 = 913 |p13 = 826 |p14 = 805 |p15 = 608 |p16 = 559 |p17 = 460 |izvor = Navedeno u tekstu }} {{bar box |title = Popis stanovništva 1991. |titlebar = #AAF |left1 = '''Nacionalnost''' |right1 = '''Postotak''' |float = right |width = 300px |bars = {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]] |#665D1E |610|75.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]] |#4169E1 |118|14.65}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]] |#FF0000 |32 |3.97}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni]]|#C71585 |10 |1.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]] |#BDB76B |10 |1.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]] |#08E8DE |2 |0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]] |#FF55A3 |2 |0.24}} {{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |14 |1.73}} {{Vrsta sa postotkom|regional. opred.|#CCCCFF|1 |0.12}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|#A2A2D0|6|0.74}} |caption='''Ukupno''': 805 }} === Nacionalni sastav ([[1991]]) === Na popisu stanovništva 1991. godine naselje Kopačevo imalo je 805 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: === Nacionalni sastav ([[2011]]) === Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je pretežito mađarsko (72%), te hrvatsko (25%) i srpsko (2%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/kopacevo/ Acta Croatica: ''Toponim: Kopačevo'']</ref> U odnosu na 1991. godinu, u postotku smanjio se broj Mađara, Srba i svih ostalih, a znatno povećao postotak Hrvata. === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Kopačevu su: * Krištof, Varga, Valkai, Šandorka, Balint, Vaš, Cickai, Karakaš, Takač, Faraho, Molnar, Seke, Vindić, Anđal, Balog, Fica, Gamoš, Gros, Hlevnjak, Kovač a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Valkai, Faraho, Krištof, Varga, Dadić, Dujmović, Keteš, Relatić, Takač, Tobijaš, Vaš, Vig, Šandorka, Šaruga, Baka, Beredić, Boršoš, Bošnjaković, Dizdarević, Erdeši <ref name="Acta"/> == Historija == [[Selo]] je bogato nasadima [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], a razvijeno je i [[ribarstvo]] ([[sportski ribolov]]). U Kopačevu živi [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo. Ovome selu posebnost daje upravo blizina [[močvara|močvare]]. [[Povijest]] ovog sela je vrlo zanimljiva. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, pri kopanju septičke jame u jednoj kući je pronađeno 11 ukrašenih pretpovijesnih posuda i dvije [[bronca|brončane]] narukvice. Po tome doznajemo da su ljudi tu živjeli u drugom tisućljeću prije nove ere. Populacija ljudi koji su tada ovdje živjeli bavila se [[lov]]om i ribolovom. Na sjevernom dijelu Kopačeva i [[Rimljani]] su podigli naselje i utvrdu za obranu od divljih barbara. Naselje se najvjerojatnije zvalo ''Ad Labores'', a njegovi se tragovi još mogu vidjeti na starim zemljovidima [[Belje|beljskog]] vlastelinstva iz [[18. stoljeće|18. stoljeća.]] == Udruge == U [https://registri.uprava.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!udruge |date=2019-01-22 }} upisano je 17 udruga sa sjedištem u Kopačevu (stanje: VII/2019): * Nogometni klub "Ribar" Kopačevo, osn. 30.04.1998 (Podunavska, Kopačevo) * Lovačko društvo "Jelen" Kopačevo, osn. 04.05.1958 (Šandora petefija 2, Kopačevo) * Ribarski dani u Kopačevu, osn. 18.12.2017 (Šandora petefija 4, Kopačevo) * "Forum mladeži Kopačeva" mladeži demokratske zajednice Mađara Hrvatske, osn. 06.05.2000 (Kiš ferenca, Kopačevo) * Udruga za promicanje ekologije, turizma i multikulturalnih vrijednosti Baranje, osn. 28.08.2013 (Petefi Šandora 48, Kopačevo) * Dobrovoljno vatrogasno društvo Kopačevo, osn. 25.11.1988 (Kiš Ferenca 2d, Kopačevo) * "Čaplja" udruga za ljubitelje životinja Kopačkog rita, osn. 31.12.2012 (Ribarska 1, Kopačevo) * Udruga mladih Kopačeva, osn. 01.03.2009 (Ferenca kiša 29a, Kopačevo) * "Mladi za održivi razvoj", osn. 12.07.2004 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Društvo za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu, osn. 01.08.2013 (Ribarska 94, Kopačevo) * Centar za promociju kulturne i prirodne baštine - Eco Anima, osn. 21.01.2013 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Udruga rekreativnih jahača "Daljina", osn. 05.10.2015 (Ferenca Kiša 26, Kopačevo) * Streličarski klub "Kopačevo", osn. 28.03.2016 (Košut Lajoša 23a, Kopačevo) * Demokratska zajednica Mađara Hrvatske - udruga Kopačevo, osn. 19.01.2007 (Kiš ferenca 1, Kopačevo) * Konjički klub Capistro, osn. 15.11.2010 (Perešfeld 2, Kopačevo) * Športsko ribolovna udruga Kopačevo, osn. 13.09.2010 (Kiš Ferenca 4, Kopačevo) * Kulturno umjetničko društvo "Arany János" Kopačevo, osn. 15.06.1999 (F. Kiša 1, Kopačevo) == Pobratimstva == * {{flagicon|MAĐ}} [[Kozármisleny|Mišljen]], Mađarska == Sport == * [[NK Ribar Kopačevo]] ([[Baranjska liga]], 2009./10.) == Ulice == * Crkvena ulica * Podunavska ulica * Ribarska ulica * Ritska ulica * Ulica Ferenca Kiša * Ulica hrvatskih branitelja * Ulica Lajoša Košuta * Ulica Šandora Petefija == Izvori == {{Izvori}} * [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Kopa%C4%8Devo Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Kopačevo''] {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Bilje]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] 37qkrl27devzafyqzl5unolqo8pnzfv 42580832 42580831 2026-04-13T22:26:18Z Belirac 17 dodavanje preciznih koordinata za centar sela 42580832 wikitext text/x-wiki {{Coord|45.598902|N|18.787647|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/kopačevo/ > Kopačevo (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Kopa%C4%8Devo/@45.621978,18.6858268,35297m/data=!3m2!1e3!4b1!4m6!3m5!1s0x475cc3daef7e8317:0xe982cba71d51360c!8m2!3d45.6027453!4d18.7869508!16s%2Fm%2F05mx8qx?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI2MDQwOC4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Kopačevo (područje naselja)] {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Kopačevo / [[mađarski|mađ.]] ''Kopács'' |regija = [[Baranja]] |karta2 = Osječko-baranjska županija |naziv karte2 = Osječko-baranjske županije |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |općina = [[Bilje]] |mikroregija = [[Dravsko-dunavski ritovi]] |najgrad = [[Osijek]] |površina = 151,23 |nadvisina = 86 |z. širina = 45.598902 |z. dužina = 18.787647 |brojstan = 608 / 559 / '''460''' |gustoća = 3 |domaćinstva = 221 (2001) |pošta = 31327 Bilje |pozbroj = +385(0)31 |autooznaka = BM |slika = Kopačevo_tablica.jpg |slika_opis = Tabla na ulazu u Kopačevo }} '''Kopačevo''' ([[mađarski]] ''Kopács'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkopaːt͡ʃ]]]), naselje u [[Baranja|Baranji]], [[Općina Bilje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Na popisu stanovništva 2021. godine imalo je - '''460''' stanovnika. == Geografija == Kopačevo je smješteno u jugoistočnom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Dravsko-dunavski ritovi|Dravsko-dunavskih ritova]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], na samom rubu Parka prirode [[Kopački rit]]. Leži na nadmorskoj visini od 86 m. Površina naselja je 151,23 km². === Udaljenosti od okolnih mjesta === Kopačevo je udaljeno 3,9 km istočno od sjedišta općine [[Bilje|Bilja]], 9,2 km od [[Darda|Darde]], 20,8 km od [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]], 28,5 km od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] (preko Darde) ili 31,5 km (preko Kneževih Vinograda) i 11,1 km od [[Osijek]]a. === Dijelovi naselja === Dijelovi naselja su zaseoci (prema [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|''Feldbaueru'']]): Dravica<ref>Vidjeti: [[Dravica_(razvrstavanje)]]</ref>, Hulovo ''(1921. godine zaselak Bilja)'', Kormani (kod [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|''Korenčića'']] ''Kormanj''), Mali Bajer, Menteš, Nađahot, Obale, Potroš i Ulnaci. === Susjedna naselja === === Ceste === === Prometne veze === === Hidrografija === == Ime naselja == === [[Etnik]] === == Stanovništvo == === Tabela ([[2021]]) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]] |- | 1.310 || 1.412 || 1.355 || 1.284 || 1.252 || 1.187 || 0 || 1.034 || 934 || 940 || 1.003 || 913 || 826 || 805 || 608 || 559 || 460 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1921. podaci su sadržani u naselju [[Bilje]].''</small> === Grafikon (2021) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 1500 |crta1 = 200 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |a17 = 2021 |p1 = 1310 |p2 = 1412 |p3 = 1355 |p4 = 1284 |p5 = 1252 |p6 = 1187 |p7 = 0 |p8 = 1034 |p9 = 934 |p10 = 940 |p11 = 1003 |p12 = 913 |p13 = 826 |p14 = 805 |p15 = 608 |p16 = 559 |p17 = 460 |izvor = Navedeno u tekstu }} {{bar box |title = Popis stanovništva 1991. |titlebar = #AAF |left1 = '''Nacionalnost''' |right1 = '''Postotak''' |float = right |width = 300px |bars = {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]] |#665D1E |610|75.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]] |#4169E1 |118|14.65}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]] |#FF0000 |32 |3.97}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni]]|#C71585 |10 |1.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]] |#BDB76B |10 |1.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]] |#08E8DE |2 |0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]] |#FF55A3 |2 |0.24}} {{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni|#C154C1 |14 |1.73}} {{Vrsta sa postotkom|regional. opred.|#CCCCFF|1 |0.12}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|#A2A2D0|6|0.74}} |caption='''Ukupno''': 805 }} === Nacionalni sastav ([[1991]]) === Na popisu stanovništva 1991. godine naselje Kopačevo imalo je 805 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava: === Nacionalni sastav ([[2011]]) === Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je pretežito mađarsko (72%), te hrvatsko (25%) i srpsko (2%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/kopacevo/ Acta Croatica: ''Toponim: Kopačevo'']</ref> U odnosu na 1991. godinu, u postotku smanjio se broj Mađara, Srba i svih ostalih, a znatno povećao postotak Hrvata. === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Kopačevu su: * Krištof, Varga, Valkai, Šandorka, Balint, Vaš, Cickai, Karakaš, Takač, Faraho, Molnar, Seke, Vindić, Anđal, Balog, Fica, Gamoš, Gros, Hlevnjak, Kovač a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Valkai, Faraho, Krištof, Varga, Dadić, Dujmović, Keteš, Relatić, Takač, Tobijaš, Vaš, Vig, Šandorka, Šaruga, Baka, Beredić, Boršoš, Bošnjaković, Dizdarević, Erdeši <ref name="Acta"/> == Historija == [[Selo]] je bogato nasadima [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], a razvijeno je i [[ribarstvo]] ([[sportski ribolov]]). U Kopačevu živi [[Mađari|mađarsko]] stanovništvo. Ovome selu posebnost daje upravo blizina [[močvara|močvare]]. [[Povijest]] ovog sela je vrlo zanimljiva. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, pri kopanju septičke jame u jednoj kući je pronađeno 11 ukrašenih pretpovijesnih posuda i dvije [[bronca|brončane]] narukvice. Po tome doznajemo da su ljudi tu živjeli u drugom tisućljeću prije nove ere. Populacija ljudi koji su tada ovdje živjeli bavila se [[lov]]om i ribolovom. Na sjevernom dijelu Kopačeva i [[Rimljani]] su podigli naselje i utvrdu za obranu od divljih barbara. Naselje se najvjerojatnije zvalo ''Ad Labores'', a njegovi se tragovi još mogu vidjeti na starim zemljovidima [[Belje|beljskog]] vlastelinstva iz [[18. stoljeće|18. stoljeća.]] == Udruge == U [https://registri.uprava.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190122073402/https://registri.uprava.hr/#!udruge |date=2019-01-22 }} upisano je 17 udruga sa sjedištem u Kopačevu (stanje: VII/2019): * Nogometni klub "Ribar" Kopačevo, osn. 30.04.1998 (Podunavska, Kopačevo) * Lovačko društvo "Jelen" Kopačevo, osn. 04.05.1958 (Šandora petefija 2, Kopačevo) * Ribarski dani u Kopačevu, osn. 18.12.2017 (Šandora petefija 4, Kopačevo) * "Forum mladeži Kopačeva" mladeži demokratske zajednice Mađara Hrvatske, osn. 06.05.2000 (Kiš ferenca, Kopačevo) * Udruga za promicanje ekologije, turizma i multikulturalnih vrijednosti Baranje, osn. 28.08.2013 (Petefi Šandora 48, Kopačevo) * Dobrovoljno vatrogasno društvo Kopačevo, osn. 25.11.1988 (Kiš Ferenca 2d, Kopačevo) * "Čaplja" udruga za ljubitelje životinja Kopačkog rita, osn. 31.12.2012 (Ribarska 1, Kopačevo) * Udruga mladih Kopačeva, osn. 01.03.2009 (Ferenca kiša 29a, Kopačevo) * "Mladi za održivi razvoj", osn. 12.07.2004 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Društvo za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu, osn. 01.08.2013 (Ribarska 94, Kopačevo) * Centar za promociju kulturne i prirodne baštine - Eco Anima, osn. 21.01.2013 (Šandora petefija 3, Kopačevo) * Udruga rekreativnih jahača "Daljina", osn. 05.10.2015 (Ferenca Kiša 26, Kopačevo) * Streličarski klub "Kopačevo", osn. 28.03.2016 (Košut Lajoša 23a, Kopačevo) * Demokratska zajednica Mađara Hrvatske - udruga Kopačevo, osn. 19.01.2007 (Kiš ferenca 1, Kopačevo) * Konjički klub Capistro, osn. 15.11.2010 (Perešfeld 2, Kopačevo) * Športsko ribolovna udruga Kopačevo, osn. 13.09.2010 (Kiš Ferenca 4, Kopačevo) * Kulturno umjetničko društvo "Arany János" Kopačevo, osn. 15.06.1999 (F. Kiša 1, Kopačevo) == Pobratimstva == * {{flagicon|MAĐ}} [[Kozármisleny|Mišljen]], Mađarska == Sport == * [[NK Ribar Kopačevo]] ([[Baranjska liga]], 2009./10.) == Ulice == * Crkvena ulica * Podunavska ulica * Ribarska ulica * Ritska ulica * Ulica Ferenca Kiša * Ulica hrvatskih branitelja * Ulica Lajoša Košuta * Ulica Šandora Petefija == Izvori == {{Izvori}} * [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Kopa%C4%8Devo Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Kopačevo''] {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Bilje]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] iql6ej2exkwsjh1e8d0sy1h63sywgia 0 2314252 42580803 42090639 2026-04-13T19:27:59Z MrKeefeJohn 122587 Trinità, provincia di Cuneo.jpg 42580803 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Trinità | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Piemonte]] | okrug = [[Cuneo (provincija)|Cuneo]] | slika = Trinità, provincia di Cuneo.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 1517 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 44.5073 | gduž = 7.75637 | nadmorska_visina = 372 | geonameid = 3165168 }} '''Trinità''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Cuneo (provincija)|Cuneo]], u regiji [[Piemonte]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 1517 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 372 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Trinità}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Cuneo}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Cuneo]] n6ccn17a78s4d0fqxmgyye6gn3k6xqy 0 4031228 42580800 42579560 2026-04-13T18:47:31Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Caravaggio 035.jpg]] → [[File:Caravaggio-Nativity(1600).jpg]] → File replacement: Updating from an old version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 42580800 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo_Merisi_da_Caravaggio,_Saint_John_the_Baptist_(Youth_with_a_Ram)_(c._1602,_WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioEcceHomo.jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeLondon.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 010.jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] sgeju20aixgbbe1ibolhv7dp4y67wuo 42580802 42580800 2026-04-13T19:26:05Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Caravaggio 010.jpg]] → [[File:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 42580802 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo_Merisi_da_Caravaggio,_Saint_John_the_Baptist_(Youth_with_a_Ram)_(c._1602,_WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioEcceHomo.jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeLondon.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] o9cu3kpzt51vjz9utjsi80sbjfvxzxd 42580804 42580802 2026-04-13T19:39:19Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:CaravaggioEcceHomo.jpg]] → [[File:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg]] → File replacement: Updating from an old version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 42580804 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo_Merisi_da_Caravaggio,_Saint_John_the_Baptist_(Youth_with_a_Ram)_(c._1602,_WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeLondon.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] ggshhbvpxwle1v5odk21qlw5vl1iirk 10 4539110 42580700 41866596 2026-04-13T12:56:16Z Edgar Allan Poe 29250 42580700 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Članovi FIBA Kuće slavnih |title = [[Lista članova FIBA Kuće slavnih|{{color|#DBC068|Članovi}}]] [[FIBA Kuća slavnih|{{color|#DBC068|FIBA Kuće slavnih}}]] |state = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} |basestyle = background:#101010; color:#DBC068 |bodyclass = hlist |nowrapitems = yes |image = | above = * [[FIBA|{{color|#DBC068|FIBA}}]] * [[Lista članova FIBA Kuće slavnih|{{color|#DBC068|Lista članova}}]] |group1 = {{color|#DBC068|Igrači}} |list1 = * [[Janeth Arcain|Arcain]] * [[Bak Sin-ja|Bak]] * [[Aleksandar Belov|A. Belov]] * [[Sergej Belov|S. Belov]] * [[Miki Berkovič|Berkovič]] * [[Alphonse Bilé|Bilé]] * [[Sue Bird|Bird]] * [[Andrew Bogut|Bogut]] * [[Leonor Borrell|Borrell]] * [[Pero Cameron|Cameron]] * [[Jackie Chazalon|Chazalon]] * [[Jean-Jacques Conceição|Conceição]] * [[Teófilo Cruz|Cruz]] * [[Krešimir Ćosić|Ćosić]] * [[Dražen Dalipagić|Dalipagić]] * [[Ivo Daneu|Daneu]] * [[Mirza Delibašić|Delibašić]] * [[Vlade Divac|Divac]] * [[Anne Donovan|Donovan]] * [[Céline Dumerc|Dumerc]] * [[Margo Dydek|Dydek]] * [[Teresa Edwards|Edwards]] * [[Panajotis Fasulas|Fasulas]] * [[Mathieu Faye|Faye]] * [[Isabelle Fijalkowski|Fijalkowski]] * [[Oscar Furlong|Furlong]] * [[Nikos Galis|Galis]] * [[Pau Gasol|Gasol]] * [[Andrew Gaze|Gaze]] * [[Atanas Golomejev|Golomejev]] * [[Maria Paula Silva|Gonçalves]] * [[Ricardo Primitivo González|González]] * [[Sonny Hendrawan|Hendrawan]] * [[Ruperto Herrera|Herrera]] * [[Hana Horáková|Horáková]] * [[Panajotis Janakis|Janakis]] * [[Michael Jordan|Jordan]] * [[Dragan Kićanović|Kićanović]] * [[Radivoj Korać|Korać]] * [[Stanislav Kropilák|Kropilák]] * [[Toni Kukoč|Kukoč]] * [[Lisa Leslie|Leslie]] * [[Mieczysław Łopatka|Łopatka]] * [[Carlos Loyzaga|Loyzaga]] * [[Clarisse Machanguana|Machanguana]] * [[Robyn Maher|Maher]] * [[Mame Maty Mbengue|Mbengue]] * [[Hortência Marcari|Marcari]] * [[Šarūnas Marčiulionis|Marčiulionis]] * [[Fernando Martín Espina|Martín]] * [[Pierluigi Marzorati|Marzorati]] * [[Katrina McClain|McClain]] * [[Dino Menegin|Menegin]] * [[Ann Meyers|Meyers]] * [[Miao Lijie|Miao]] * [[Cheryl Miller|C. Miller]] * [[Reggie Miller|R. Miller]] * [[Oscar Moglia|Moglia]] * [[Alonzo Mourning|Mourning]] * [[Razija Mujanović|Mujanović]] * [[Danira Bilić|Nakić-Bilić]] * [[Steve Nash|Nash]] * [[Ágnes Németh|Németh]] * [[Dirk Nowitzki|Nowitzki]] * [[Shaquille O'Neal|O'Neal]] * [[Fabricio Oberto|Oberto]] * [[Yūko Ōga|Ōga]] * [[Hakeem Olajuwon|Olajuwon]] * [[José Ortiz (košarkaš)|Ortiz]] * [[Amaury Pasos|Pasos]] * [[Ismenia Pauchard|Pauchard]] * [[Modestas Paulauskas|Paulauskas]] * [[Ticha Penicheiro|Penicheiro]] * [[Kirk Penney|Penney]] * [[Ubiratan Pereira|Pereira]] * [[Dražen Petrović|Petrović]] * [[Catarina Pollini|Pollini]] * [[Ratko Radovanović|Radovanović]] * [[Manuel Raga|Raga]] * [[Antoine Rigaudeau|Rigaudeau]] * [[Oscar Robertson|Robertson]] * [[David Robinson|Robinson]] * [[Emiliano Rodríguez|Rodríguez]] * [[Liliana Ronchetti|Ronchetti]] * [[Bill Russell|Russell]] * [[Arvydas Sabonis|Sabonis]] * [[Zurab Sakandelidze|Sakandelidze]] * [[Ken'ichi Sako|Sako]] * [[Juan Antonio San Epifanio|San Epifanio]] * [[Romain Sato|Sato]] * [[Oscar Schmidt|Schmidt]] * [[Detlef Schrempf|Schrempf]] * [[Uļjana Semjonova|Semjonova]] * [[Zoran Slavnić|Slavnić]] * [[Skaidrīte Smildziņa-Budovska|Smildziņa-Budovska]] * [[Dawn Staley|Staley]] * [[Predrag Stojaković|Stojaković]] * [[Penka Stojanova|Stojanova]] * [[Jurgita Štreimikytė-Virbickienė|Štreimikytė-Virbickienė]] * [[Sergej Tarakanov|Tarakanov]] * [[Penny Taylor|Taylor]] * [[Michele Timms|Timms]] * [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]] * [[Hedo Türkoğlu|Türkoğlu]] * [[Amaya Valdemoro|Valdemoro]] * [[Valdis Valters|Valters]] * [[Mohsen Medhat Varda|Varda]] * [[Ângelo Victoriano|Victoriano]] * [[Vanja Vojnova|Vojnova]] * [[Aleksandar Volkov (košarkaš)|Volkov]] * [[Wlamir Marques|Wlamir]] * [[Yao Ming|Yao]] * [[Natalija Zasulskaja|Zasulskaja]] * [[Jure Zdovc|Zdovc]] * [[Zheng Haixia|Zheng]] * [[Wang Zhizhi|Zhizhi]] * [[Jiří Zídek (rođen 1944.)|Zídek]] |group2 = {{color|#DBC068|Treneri}} |list2 = * [[Lidija Aleksejeva|Aleksejeva]] * [[Geno Auriemma|Auriemma]] * [[Antonio Carlos Barbosa|Barbosa]] * [[Jorge Hugo Canavesi|Canavesi]] * [[Chuck Daly|Daly]] * [[Antonio Díaz-Miguel|Díaz-Miguel]] * [[Jack Donohue (košarkaški trener)|Donohue]] * [[Pedro Ferrándiz|Ferrándiz]] * [[Sandro Gamba|Gamba]] * [[Valérie Garnier|Garnier]] * [[Lindsay Gaze|Gaze]] * [[Aleksandar Gomeljski|A. Gomeljski]] * [[Jevgenij Gomeljski|J. Gomeljski]] * [[Natália Hejková|Hejková]] * [[Henry Iba|Iba]] * [[Dušan Ivković|Ivković]] * [[Vladimir Kondrašin|Kondrašin]] * [[Mike Krzyzewski|Krzyzewski]] * [[Rubén Magnano|Magnano]] * [[Tom Maher|Maher]] * [[Ettore Messina|Messina]] * [[Ludwik Miętta-Mikołajewicz|Miętta-Mikołajewicz]] * [[Mou Zuoyun|Mou]] * [[Pete Newell|Newell]] * [[Aleksandar Nikolić|Nikolić]] * [[Mirko Novosel|Novosel]] * [[Dan Paterson|Paterson]] * [[Svetislav Pešić|Pešić]] * [[Maria Planas|Planas]] * [[Giancarlo Primo|Primo]] * [[Cesare Rubini|Rubini]] * [[Dean Smith|Smith]] * [[Togo Renan Soares|Soares]] * [[Jan Stirling|Stirling]] * [[Pat Summitt|Summitt]] * [[Bogdan Tanjević|Tanjević]] * [[Tara VanDerveer|VanDerveer]] * [[Milan Vasojević|Vasojević]] * [[Kay Yow|Yow]] * [[Ranko Žeravica|Žeravica]] |group4 ={{color|#DBC068|Službenici}} |list4 = {{Navbox|child | list1 = * ''Savezi osnivači'': {{flagicon|ARG}} [[Košarkaški savez Argentine|Argentina (CABB)]] * {{flagicon|ČSSR}} [[Čehoslovački košarkaški savez|Čehoslovačka (ČSBF)]] * {{flagicon|GRČ|old}} [[Helenski košarkaški savez|Grčka (EOK)]] * {{flagicon|ITA|1861}} [[Košarkaški savez Italije|Italija (FIP)]] * {{flagicon|LAT}} [[Latvijski košarkaški savez|Latvija (LBS)]] * {{flagicon|POR}} [[Portugalski košarkaški savez|Portugal (FPB)]] * {{flagicon|RUM}} [[Košarkaški savez Rumunije|Rumunija (FRdB)]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Swiss Basketball|Švicarska (SB)]] | list2 = * [[Eduardo Airaldi Rivarola|Airaldi Rivarola]] * [[Abdel Azim Ašri|Ašri]] * [[Turgut Atakol|Atakol]] * [[Léon Bouffard|Bouffard]] * [[Robert Busnel|Busnel]] * [[Dionisio Calvo|Calvo]] * [[Antonio dos Reis Carneiro|Carneiro]] * [[José Claudio Dos Reis|Dos Reis]] * [[Willard N. Greim|Greim]] * [[Ferenc Hepp|Hepp]] * [[Renato William Jones|Jones]] * [[George E. Killian|Killian]] * [[Noa Kliger|Kliger]] * [[Marian Kozłowski|Kozłowski]] * [[Anselmo López Martín|López]] * [[Luis Martín (košarka)|Martín]] * [[James Naismith|Naismith]] * [[Hans-Joachim Otto|Otto]] * [[August Pitzl|Pitzl]] * [[Nebojša Popović (košarkaš)|Popović]] * [[Al Ramsay|Ramsay]] * [[Juan Antonio Samaranch|Samaranch]] * [[Raimundo Saporta|Saporta]] * [[Decio Scuri|Scuri]] * [[Ernesto Segura de Luna|Segura de Luna]] * [[Nikolaj Semaško (košarka)|Semaško]] * [[Abdoulaye Sèye Moreau|Sèye Moreau]] * [[Borislav Stanković|Stanković]] * [[Edward S. Steitz|Steitz]] * [[David Stern|Stern]] * [[Radomir Šaper|Šaper]] * [[Yoshimi Ueda|Ueda]] * [[Aldo Vitale|Vitale]] * [[Abdel Moneim Vahbi|Vahbi]] * [[Yun Deok-ju|Yun]] }} |group5 = {{color|#DBC068|Suci}} |list5 = * [[Artenik Arabadžijan|Arabadžijan]] * [[Jim Bain (košarkaški sudac)|Bain]] * [[Obrad Belošević|Belošević]] * [[Robert Blanchard|Blanchard]] * [[Konstantinos Dimu|Dimu]] * [[Mario Hopenhaym|Hopenhaym]] * [[Ervin Kassai|Kassai]] * [[Vladimir Kostin|Kostin]] * [[Valentin Lazarov|Lazarov]] * [[Marcel Pfeuti|Pfeuti]] * [[Allen Rae|Rae]] * [[Pietro Reverberi|Reverberi]] * [[Kostas Rigas|Rigas]] * [[Renato Righetto|Righetto]] |group6 = {{color|#DBC068|Momčadi}} |list6 = * [[Dream Team|"Dream Team" iz 1992.]] }}<noinclude> [[Kategorija:Košarkaški šabloni]] </noinclude> 9ymcaw8n1sdkyyeqft0hoxsuy25j255 0 4541508 42580818 42412809 2026-04-13T21:09:19Z Expedition Summits 343462 Tekstualne ispravke. 42580818 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} {{Ažuriranje}} {{Junak stripa | slika lika = | ime strip junaka = Spider-Man | pravo ime = Peter Benjamin Parker | ime u stripu = Spider-Man | aliasi = Spidey | izdavač = [[Marvel Comics]] | nacrtao = [[Steve Ditko]] | scenarist = [[Stan Lee]]<br>[[Steve Ditko]] | prvi broj ime i godina = ''Amazing Fantasy #15'' [[1962.]] | izlazi ne izlazi = izlazi | nad sposobnosti i tajna oružja = nadljudska snaga, izdržljivost, brzina, iznimna inteligencija, regeneracija, mogućnost ispaljivanja paukovih mreža, penjanje po raznim površinama | uzrečica = "S velikom moći, dolazi i velika odgovornost." | saveznici prijatelji = [[Osvetnici]]<br>[[Fantastična četvorka]]<br>[[Iron Man (Marvel Comics)|Iron Man]]<br>[[Wolverine]]<br>[[Crna mačka (Marvel Comics)|Crna mačka]] | neprijatelji = [[Zeleni Goblin]]<br>[[Doktor Octopus]]<br>[[Venom (Marvel Comics)|Venom]]<br>[[Hobgoblin]]<br>[[Demogoblin]]<br>[[Carnage]] }} '''Spider-Man''' (eng. Čovjek-pauk) je [[Izmišljeni lik|izmišljeni]] [[strip]]ovski lik izdavačke kuće [[Marvel Comics]]. Stvorili su ga pisac Stan Lee i pisac-crtač Steve Ditko, a svoje prvo pojavljivanje je imao u kolovozu [[1962.]] godine u stripu ''Amazing Fantasy #15''. Lee i Ditko su zamislili lik kao siroče koje odgajaju njegovi ujna May i ujak Ben te da se on kao [[tinejdžer]] mora nositi s problemima normalnih adolescenata uz to što je kostimirani borac za pravdu. Spider-Man ima nadljudsku snagu, agilnost, može se penjati po raznim površinama, izbacivati paukovu mrežu pomoću spravica zvanih "ispaljivači mreže" koje se nalaze na njegovim ručnim zglobovima. Također ima "paukovo osjetilo" kojim može brzo izbjeći opasnost. Kada se Spider-Man prvi put pojavio u ranim šezdesetim, tinejdžeri su u superherojskim stripovima uglavnom imali ulogu pomoćnika glavnog protagonista. Primjeri toga su bili [[Bucky]] (pomoćnik [[Kapetan Amerika|Kapetana Amerike]]) i [[Robin]] (pomoćnik [[Batman]]a). No ipak, mladi čitatelji u to vrijeme su se uspjeli povezati s likom Petera Parkera kojeg su mučili isti problemi kao i njih samih te je time strip dobio veću popularnost te status koji ima i danas. Marvel je Spider-Manu dao glavnu ulogu u nekoliko serijala stripova od kojih je najpoznatiji, a ujedno i najduži, “''The Amazing Spider-Man”''. Tijekom godina, lik Petera Parkera se razvio od sramežljivog srednjoškolskog štrebera preko neobuzdanog studenta do oženjenog srednjoškolskog profesora u kasnim [[2000-ih|2000-im]]. Od [[2011.]] godine, član je [[Osvetnici|Osvetnika]] i NIJE član Fantasticne Četvorke. Spider-Man je jedan od najpopularnijih i komercijalno najuspješnijih superjunaka svih vremena. Kao Marvelova maskota, pojavio se u raznim animiranim i igranim TV serijama te filmovima. U prva tri filma ga je glumio [[Tobey Maguire]], a u "remakeu" iz [[2012.]] godine [[Andrew Garfield]]. Spider-Man se nalazi na trećem mjestu [[IGN]]-ove ljestvice ''100 najboljih strip junaka 2011. godine''. U 2014 godini snimljen je “''Amazing Spider-Man 2”.'' == Igrani filmovi == * [[Spider-Man (film, 2002)|Spider-Man]] (2002) * [[Spider-Man 2]] (2004) * [[Spider-Man 3]] (2007) * [[The Amazing Spider-Man (film, 2012)|The Amazing Spider-Man]] (2012) * [[The Amazing Spider-Man 2]] (2014) * [[Spider-Man: Homecoming]] (2017) * [[Spider-Man: Into the Spider-Verse]] (2018) * [[Spider-Man: Far From Home]] (2019) * [[Spider-Man: No Way Home]] (2021) * [[Spider-Man: Across the Spider-Verse (Part One)]] (2022) == Animirani filmovi == Temu crtanog filma Spektakularni Spiderman za hrvatsko tržište otpjevao je [[Max Hozić]].<ref>[ [http://www.youtube.com/watch?v=65hfBFWHqTA Službeni kanal Maxa Hozića na YouTubeu]</ref> == Sport == ''Spiderman'' je bio boksački nadimak hrvatskog boksača [[Stipe Drviš]]a. == Reference == {{izvori}} {{Spider-Man}} {{Avengers}} {{Authority control}} [[Kategorija:Spider-Man| ]] [[Kategorija:Superheroji]] [[Kategorija:Likovi iz serijala o Avengersima]] [[Kategorija:Filmski likovi]] [[Kategorija:Animirani likovi]] [[Kategorija:Likovi iz TV-serija]] [[Kategorija:Likovi iz videoigara]] [[Kategorija:Književni likovi]] [[Kategorija:Fiktivni osvetnici]] [[Kategorija:Fiktivni naučnici]] [[Kategorija:Fiktivni izumitelji]] 8gdhjuxr6njituqzt12uqjo3xzaq9c9 4 4544550 42580754 42439261 2026-04-13T16:21:15Z Aca 108187 + 42580754 wikitext text/x-wiki <big><center>'''R(j)ečnik'''</center></big> Neke „stručne“ reči na Vikipediji i njihova objašnjenja možete pronaći na stranici [[Wikipedia:Wiki žargon]] Ukoliko ne znate šta neka reč znači, a ne nalazi se u [[Wikipedia:Wiki žargon|rečniku]] možete da pitate i na [[Wikipedia:Pijaca|Pijaci]]. Takođe, ukoliko pronađete da neka reč nedostaje u rečniku a sigurni ste da znate njeno objašnjenje možete je sami dodati. [[Kategorija:Wikipedijin Savjet sedmice]] 1ta61x4l0jd7fv01rb4orb4jztqfydj 0 4561702 42580745 42576023 2026-04-13T15:55:36Z Bakir123 129685 42580745 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" cellspacing="3" style="width: 22em; border-spacing: 3px; text-align: left; font-size: 88%; line-height: 1.3em" |- ! colspan="2" style="text-align: center; font-size: 125%" | David Attenborough |- | colspan="2" style="text-align: center; padding-bottom: 0.5em" | [[File:Bærekraftsprisen 2018 (cropped).jpg|220px]]<br>Attenborough u novembru 2018. |- ! Puno ime | David Frederick Attenborough |- ! Rođen | {{birth date and age|df=y|1926|5|8}}<br>[[Isleworth]], [[London]] |- ! Alma mater | [[Univerzitet u Cambridgeu]] (BA)<br>[[Londonska škola ekonomije]] |- ! Zanimanje | [[spiker]]<br>[[prirodoslovac]] |- ! Aktivni&nbsp;period | od 1952. |- ! Titule | [[Orden zasluga|član Ordena zasluga]]<br>[[Orden drugova časti|drug časti]]<br>[[Kraljevski Viktorijin orden|komandor Kraljevskog Viktorijina ordena]]<br>[[Orden Britanskog Imperija|komandor Ordena Britanskog Imperija]]<br>[[Kraljevsko društvo|član Kraljevskog društva]]<ref name=frs>{{cite web|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151014064120/https://royalsociety.org/people/david-attenborough-11015/|archivedate=14. oktobra 2015|url=https://royalsociety.org/people/david-attenborough-11015/|title=Sir David Attenborough OM CH CVO CBE FRS Statute 12|publisher=[[Royal Society]]|location=London}}</ref><br>[[Linnéovo društvo u Londonu|član Linnéova društva u Londonu]]<br>[[Londonsko zoološko društvo|član Londonskog zoološkog društva]]<br>[[Društvo antikvara u Londonu|član Društva antikvara]] |- ! Supruga | Jane Elizabeth Ebsworth Oriel<br>(vj. 1950.; do njezine smrti 1997.) |- ! Djeca | Robert Attenborough<br>Susan Attenborough |- | colspan="2" align="center" style="border: 1px solid #aaa; border-width: 1px 0 0 0" | {| style="margin: 0 1.5em 0 1.5em; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.1em" |- | Glas Davida Attenborougha |} {| style="border: 1px solid #aaa; border-width: 0 0 1px 0; border-collapse: collapse" |- | [[File:Sir David Attenborough BBC Radio4 Desert Island Discs 29 Jan 2012 b01b8yy0.flac]] |- | style="margin: 0 1.5em 0 1.5em; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.1em" | [[:File:Sir David Attenborough BBC Radio4 Desert Island Discs 29 Jan 2012 b01b8yy0.flac|Snimljeno u januaru 2012.]] iz programa<br>BBC Radio 4 ''[[Desert Island Discs]]'' |- | style="padding-bottom: 2px" | |} |} '''David Frederick Attenborough''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈdeɪvɪd ˈfɹɛdəɹɪk ˈætənbʌrə<nowiki>]</nowiki>]] ([[Isleworth]], London, 8. maja 1926.),<ref name=whoswho>{{Who's Who | surname = ATTENBOROUGH | othernames = Sir David (Frederick) | id = U5973 | volume = 2015 | edition = online [[Oxford University Press]]}} {{subscription required}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/42130/Sir-David-Attenborough |title=Sir David Attenborough (English broadcaster and author) - Encyclopedia Britannica |publisher=Britannica.com |date= |accessdate=26. augusta 2014}}</ref> engleski radijski i televizijski [[spiker]], voditelj i [[prirodoslovac]]. Najpoznatiji je po pisanju scenarija i vođenju devetodijelne serije ''[[The Life Collection|Život]]'' (''Life'', 2005.), u sprezi s [[Prirodoslovna jedinica BBC-ja|Prirodoslovnom jedinicom BBC-ja]], koja kolektivno tvori sveobuhvatno istraživanje životinjskog i biljnog života na planetu. Attenborough je i bivši viši menadžer na [[BBC|BBC-ju]], gdje je 1960-ih i 1970-ih služio kao kontrolor kanala [[BBC Two]] i [[direktor programa]] BBC Televisiona. Jedina je osoba koja je osvojila [[BAFTA|BAFTA-ine]] nagrade za programe u crno-bijelom, u boji, u HD-u i 3D-u. Attenborough se smatra [[nacionalno blago|nacionalnim blagom]] u Britaniji iako se taj termin njemu samom ne dopada.<ref>{{cite web|last=Waldemayer |first=Winston |url=http://www.newscientist.com/blogs/shortsharpscience/2009/01/eye-burrowing-worms-national-t.html |title=Short Sharp Science: Eye-burrowing worms, national treasures... and creationism |work=New Scientist |date=28. januara 2009. |accessdate=26. novembra 2011}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/4413130/Sir-David-Attenborough-Man-was-given-permission-to-exploit-the-natural-world-by-the-Bible.html |title=Sir David Attenborough: 'Man was given permission to exploit the natural world by the Bible' |work=The Daily Telegraph |date= 31. januara 2009.|accessdate= {{ date |a 6 oct 2014}} |location=London |first=Paul |last=Kendall}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/2982907/Margaret-Thatcher-Richard-Branson-and-Judi-Dench-picked-as-National-Treasures.html |title=Margaret Thatcher, Richard Branson and Judi Dench picked as National Treasures |work=Daily Telegraph |date=18. septembra 2008 |location=London | accessdate= {{date|6 oct 2014}}}}</ref> God. 2002. imenovan je među ''[[100 Greatest Britons|100 najvećih Britanaca]]'' na temelju glasova prikupljenih širom UK-a.<ref>{{cite news|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-134458/100-great-Britons--A-complete-list.html |title=100 great Britons – A complete list |work=Daily Mail |date=21. augusta 2002 |accessdate=5. augusta 2012}}</ref> Mlađi je brat režisera, producenta i glumca [[Richard Attenborough|Richarda Attenborougha]]<ref>{{cite web|url=http://www.richardattenborough.com/Biography/ |title=Richard Attenborough's official website: Biography |publisher=Richardattenborough.com |accessdate=2. januara 2011}}</ref> i stariji brat izvršnog direktora u industriji motornih vozila [[John Attenborough|Johna Attenborougha]]. Nosilac je više odlikovanja i priznanja; član je [[Orden zasluga|Ordena zasluga]], [[Orden drugova časti|drug časti]], komandor [[Kraljevski Viktorijin orden|Kraljevskog Viktorijina ordena]], komandor [[Orden Britanskog Imperija|Ordena Britanskog Imperija]], član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]], [[Linnéovo društvo u Londonu|Linnéova društva u Londonu]], [[Londonsko zoološko društvo|Londonskog zoološkog društva]] i [[Društvo antikvara u Londonu|Društva antikvara u Londonu]]. == Referencije == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{commons category}} * [http://www.britishexploring.org/AboutUs/OurPatrons.aspx {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808054258/http://www.britishexploring.org/AboutUs/OurPatrons.aspx |date=2014-08-08 }} British Exploring Society] * [http://www.frp.org.uk/news/149-frp-announces-its-new-patrons {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140514162407/http://www.frp.org.uk/news/149-frp-announces-its-new-patrons |date=2014-05-14 }} Friends of Richmond Park] * [http://www.populationmatters.org/2009/press/attenborough-opt-patron/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714173326/http://www.populationmatters.org/2009/press/attenborough-opt-patron/ |date=2014-07-14 }} Population Matters] * {{IMDb name|id=0041003|name=David Attenborough}} * [http://www.wildfilmhistory.org/person/85/David+Attenborough.html biografija na Wildfilmhistory.org] * {{Wayback |df=yes|date=20120501235151 |url=http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/attenboroughd1.shtml |title=intervjui s Attenboroughom na BBC-ju iz 1976. i 1998.}} * [http://www.pbs.org/lifeofbirds/sirdavid/index.html intervju s Attenboroughom na PBS-u iz 1998.] * [https://www.youtube.com/watch?v=fK0rXRmC4DQ#t=100 People and Planet: David Attenborough], video s predavanja predsjednika [[Kraljevsko društvo umjetnosti|RSA]] iz 2011. * [http://www.bbc.co.uk/nature/collections/p0048522 BBC Wildlife Finder] – omiljeni momenti Davida Attenborougha * [http://www.worldlandtrust.org/about/patrons/david-attenborough {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180330151912/http://www.worldlandtrust.org/about/patrons/david-attenborough |date=2018-03-30 }} Tribute from the World Land Trust] * [http://www.bbc.co.uk/programmes/p00942qy David Attenborough], intervju iz BBC Radio 4 ''[[Desert Island Discs]]'', 27. decembra 1998. {{lifetime|1926||Attenborough, David}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanski zoolozi]] [[Kategorija:Britanski TV-voditelji]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] 8dhkjuveroesy6ugre954t26ulw9v1x 0 4573033 42580826 40659449 2026-04-13T21:25:27Z Expedition Summits 343462 Uneti navodnici 42580826 wikitext text/x-wiki {{Wikipoveznice}} {{Preuređivanje}} U lingvistici, siromaštvo stimulusa (eng. poverty of stimulus) je tvrdnja da je gramatika prirodnog jezika nenaučljiva s obzirom na relativno ograničenje podataka dostupnih deci koja uče jezik i stoga je ovo znanje dopunjeno nekom vrstom urođene jezičke sposobnosti. Nativisti tvrde da su ljudska bića rođena sa specifičnom reprezentativnom adaptacijom za jezik koji i doprinosi i ograničava njihovu sposobnost da usvoje određene vrste prirodnih jezika tokom njihovog kognitivnog razvoja i jezičkog sazrevanja. Argument se sada generalno koristi da podrži teorije i hipoteze generativne gramatike. Termin „siromaštvo stimulusa“ skovao je Noam Čomski u svom delu “Pravila i predstave”. Ova teza je nastala od nekoliko radova Čomskog na temu usvajanja jezika. Argument je dugo smatran kontroverznim na polju lingvistike formirajući podlogu za teoriju o univerzalnoj gramatici. Argumenti koji podržavaju siromaštvo stimulusa ne pokušavaju da se pozivaju na urođene principe u zamenu za učenje apelata univerzalne gramatike. === Rezime === Istorija Premda je Čomski zvanično skovao teoriju “siromaštvo stimulusa” 1980, koncept je u direktnoj vezi sa pristupom Čomskog pod nazivom Platoov problem. Dao je pregled ovog filozofskog pristupa u prvom poglavlju “Aspekata teorije sintakse” 1965. Čomski tvrdi da u mozgu postoji fiziološka komponenta koja se razvija kod dece pa su stoga ona sposobna da univerzalno usvoje jezik. Platoov problem potiče od Sokratovog dijaloga “Meno”. U Menu, Sokrat “otkriva” matematičko znanje sluge koga nikada nisu eksplicitno podučavali geomterijske koncepte. Platoov problem se podudara sa idejom o urođenosti jezika, univerzalne gramatike i naročito argumentom siromaštva stimulus jer je Sokrat otkrio ljudsku urođenu sposobnost da u potpunosti razumeju koncepte stranih jezika kojima nisu izloženi. Čomski ilustruje da iako deca nisu izložena svim strukturama jezika, ona u potpunosti dostižu neophodno jezičko znanje u ranim godinama. Premise Iako su Čomski i njegovi podržavaoci ponovili argument na različite načine (zaista, Pulum i Šolc (2002) daju čak 13 različitih “podargumenata” koji mogu opcionalno da formiraju deo argumenta siromaštvo-stimulusa), jedna česta struktura ovog argument može se rezimirati na sledeći način: • Premise: 1. Postoje obrasci u svim prirodnim jezicima koje deca ne mogu da nauče koristeći samo pozitivne informacije. Pozitivne informacije predstavljaju skup gramatičkih rečenica kojima učenik ima pristup, kao rezultat posmatranja govora drugih. Negativne informacije, s druge strane, predstavlja činjenicu dostupnu učeniku o tome šta nije gramatički ispravno. Na primer, kada roditelj ispravi detetov govor, dete stiče negativnu informaciju. 2. Za neke obrasce deci se predstavljaju samo pozitivne informacije. Na primer, oni čuju druge kako govore samo “tačne” rečenice, ne I one “pogrešne”. 3. Deca uče tačnu gramatiku svog maternjeg jezika. • Zaključak: Stoga, ljudska bića moraju imati neki oblik urođene jezičke sposobnosti koja učenicima pruža dodatno znanje. U suštini, siromaštvo stimulus nije potpuno adekvatan način da se objasni process učenja. U suštini, argument siromaštva stimulusa pokušava da objasni kako izvorni govornici stvaraju sposobnost da prepoznaju moguće I nemoguće interpretacije kroz svakodnevno iskustvo. Stoga, “usvajanje jezika nije samo stvar usvajanja sposobnosti da se poveže niz reči sa interpretacijama. To je u mnogo manjoj meri process usvajanja (slabe generativne) sposobnosti da proizvedemo validan niz reči datog jezika. Predložene informacije Za argument Nekoliko obrazaca u jeziku se smatra nenaučljivim sa aspekta samo pozitivne informacije. Jedan primer je hijerarhijska priroda jezika. Gramatika ljudskih jezika proizvodi hijerarhijske strukture u obliku drveta i neki lingvisti smatraju da su I ljudski jezici sposobni za beskonačnu rekurziju (vidi gramatiku bez konteksta). Za bilo koji skup rečenica koji proizvede hijerarhijska gramatika sposobna za beskonačnu rekurziju, postoji neodređeni broj gramatika koje su mogle da dovedu do istih podataka. Ovo bi onemogućilo učenje bilo kog takvog jezika. Zaista, dokaz E. Marka Golda pokazao je da je bilo koji formalan jezik koji ima hijerarhijsku strukturu sposobnu za beskonačnu rekurziju, nenaučljiv samo iz pozitivne činjenice, u smislu da je nemoguće formulisati procedure koja će sa sigurnošću otkriti tačnu gramatiku given bilo koji arbitrarni niz pozitivnih informacija u kojima se svaka fraza javlja bar jednom. Međutim, ovo ne isključuje dolaženje do tačne gramatike upotrebom pre tipičnih input nego neprihvatljivih sekvenci ili skoro savršeno približavanje tačnoj gramatici. Uistinu, predlagano je da je pod izuzetno blagim pretpostavkama (ergodičnost i stacionarnost), verovatnoća proizvođenja sekvence koja čini učenje jezika nemogućim zapravo nula. Još jedan primer jezičkog obrasca koji se smatra nenaučljivim samo iz pozitivne informacije je inverzija subjekta I pomoćnog glagola u pitanjima, tj: • Srećan(a) si. • Jesi li srećan(a)? Postoje dve hipoteze koje učenik može da uzme kao istinite u vezi sa načinom postavljanja pitanja: (1) prvi pomoćni glagol u rečenici (ovde: ‘su’) pomera se na početak rečenice, ili (2) ‘glavni’ pomoćni glagol u rečenici pomera se napred. U rečenici iznad, oba pravila daju isti rezultat jer postoji samo jedan pomoćni glagol. Ali, razlika je očigledna u ovom slučaju: • Svako ko je zainteresovan može da me vidi kasnije. 1. *Ima li nekog ko zainteresovan može da me vidi kasnije? 2. Može li bilo ko ko je zainteresovan da me vidi kasnije? Naravno, rezultat pravila (1) je negramatičan dok je rezultat pravila (2) gramatičan. Dakle, pravilo (2) je (otprilike) ono što zapravo imamo u engleskom, ne pravilo (1). Prva tvrdnja je, onda, da deca ne smatraju rečenice toliko komplikovanim kao ovu, dovoljna je da posvedoči slučaju gde dve hipoteze daju drugačije rezultate, I druga samo na osnovu pozitivne informacije prostih rečenica, deca nisu mogla da odluče između (1) i (2). Štaviše, čak I rečenice poput (1) I (2) su kompatibilne sa izvesnim brojem netačnih pravila (poput “ispred bilo kog pomoćnog glagola). Stoga, ako pravilo (2) nije od rođenja poznato deci, očekivaćemo polovinu odraslih da koriste (1) I polovinu da koriste (2). S obzirom da se to ne dešava, pravilo (2) mora biti urođeno. (Vidi Pulum 1996. za potpuni prikaz i kritiku.) Poslednja premise, da deca uspešno uče jezik, smatra se očiglednom u ljudskom govoru. Iako ljudi povremeno prave greške, ljudska bića retko kada izgovaraju negramatične rečenice, i generalno ih ne označavaju kao takve kada ih izgovore – negramatično se u ovom slučaju odnosi na deskriptivno, ne na preskriptivno značenje. Da bi se primenila ideja Univerzalne gramatike i nedostatka stimulusa za situaciju iz svakodnevnog života, možemo pogledati kako se usvaja drugi jezik. Ako učenik drugog jezika usvaja informacije i znanje o tome jeziku koje nije stekao ni putem jezičkog inputa niti iz svog maternjeg jezika, mora da je usvojen iz univerzalne gramatike. Ovo znači da oni koji uče drugi jezik imaju urođeni princip učenja, koji podržava teoriju neostatka stimulusa. Glavni primer takvog “urođenog znanja je princip zavisnosti strukture”. Nisu svi jezici zavisni po pitanju strukture; stoga je od izuzetne pomoći da se ovaj koncept koristi kao test za problem urođenog znanja. Ako osoba pokazuje razumevanje zavisnosti strukture u drugom jeziku, a nije neposredno učena, niti je njen prvi jezik strukturno zavisan, ovo podržava koncept urođenog znanja, I stoga I koncept nedostatka stimulusa. Studija koju je Kuk sproveo daje tri vrste rečenica za učenike drugog jezika: A: Džo je [pas koji je crn]. B: Je li Džo [pas koji je crn]? C: Je li Džo je [pas koji je crn]? Ispitanici su bili 35 izvornih govornika engleskog i 140 govornika engleskog kao drugog jezika kojima su prvi jezici bili poljski, finski, holandski, japanski, kineski i arapski. Svaki od ispitanika je pročitao spisak od 96 rečenica i svaku je ocenio kao u redu, nije u redu ili nisam siguran/a. Pre istraživanja ispitanici nisu podučavani o zavsnosti strukture u vezi sa engliskim jezikom. Rezultati su pokazali da su u odnosu na rečenice strukturisane kao primer pod C gore, govornici poljskog, finskog, holandskog I japanskog svi odgovorili u redu u 95% ili više slučajeva; 87,1% govornika arapskog je reklo da je tačno; a kineskih 86,8%. Ovo pokazuje da govornici drugog jezika prate teoriju nedostatka stimulusa u pogledu zavisnosti strukture. Protiv argumenta Značajne osobe u filozofskim I empirijskim studijama mozga su ispitivale različite aspekte argument nedostatka stimulusa. Veliki deo kritika potiče od istraživača koji proučavaju usvajanje jezika i kompjuterski lungvistiku. Uz to, neki proučavaoci neurona pobili su aspekt Ćomskovog modela, zahvaljujući premisama koje su u suprotnosti sa verovanjima proučavaoca neurona o strukturi kognicije. Konstrukcionisti su teoretičari koji ne veruju u argument Čomskog, već da se jezik uči kroz neku vrstu funkcionalne distributivne analize (Tomaselo 1992). Jedan problem u jeziku naziva se problem nemanja negativne informacije. Ovo praktično znači da deca mogu da koriste samo pozitivne informacije da nauče jezik. Konstrukcionisti se pozivaju na mehanizme statističkog I socijalnog učenja, za koje tvrde da mogu da mogu da prevaziđu manjak negativne informacije, dok nativisti prosto koriste teorije jezičkih ograničenja (Bejker 1979, Džejkendof 1975). Jedna učestala kritika je da pozitivna informacija jeste dovoljna da se nauče različiti obrasci za koje lingvisti Čomskog tvrde da su nenaučljivi samo uz pomoć pozitivne informacije. Najčešći argument je da bi moždani mehanizmi prepoznavanja statističkog obrasca mogli da reše mnoge poteškoće koje navodi ovaj argument. Na primer, istraživači koji koriste nervne mreže I druge statističke metode programirali su računare da nauče pravila poput pravila (2) navedenog gore, i tvrdili da su uspešno izdvijili hijerarhijske strukture, samo koristeći pozitivne činjenice. Zaista, Klajn i Mening (2002) govore o pravljenju kompjuterskog programa koji može da povrati 80% svih tačnih sintaksičkih analiza teksta u korpusu Vol Strit žurnala koristeći statistički mehanizam za učenje (gramatička indukcija koja se ne nadgleda), pokazujući jasan pomak sa gramatika igračaka. U skorašnjoj studiji, probabilistička vrsta računara bez ikakvih mišljenja o gramatici unapred formiranog predstavljeno je u mnogim novinskim člancima. Uprkos činjenici das u naučnici cenzurisali sve članke koji sadrže rečenicu “bezbojne zelene ideje spavaju besno”, računar je, “pročitavši” hiljade članaka, smatrao da je rečenica 10 000 puta verovatnija nego šifrovana negramatična verzija. Ovo je predloženo kao dokaz da statistička analiza bez unapred formiranog mišljenja može da otkrije opšta gramatička pravila uz gotovo ljudsku preciznost. Bajezijanov model usvajanja jezika takođe podržava ideju učenja kroz statističko rezonovanje. Ovaj model pruža racionalni pristup učenjujezika, ukazujući na to da osoba ne mora da prođe kroz sve strukture I koncepte jezika da bi ih naučila. Još jedna predočenamana u vezi sa argumentom nedostatka stimulusa je što preliminarno istraživanje pokazuje da se čini da neki jezici u svetu, na primer opservacije Danijela Evereta piraha jezika u Amazoniji, narušavaju neka specifična pravila Čomskovog modela univerzalne gramatike. Smatralo se da kreoli I pidžini podržavaju hipotezu univerzalne gramatike, ali istraživanje pokazuje da oni koji su učili pidžin sistematizuju jezik na osnovu mogućnosti I učestalosti oblika, ne prema univerzalnoj gramatici. Ovo je kritika univerzalnoj gramatici po osnovu toga das u jezici dinamični a ne strogo utvrđeni. Međutim, Čomski je zapravo predstavio rešenje za one koji se ne slažu sa njegovom teorijom, tvrdeći da činjenica da jezik ne pokazuje određene faktore univerzalne gramatike I nedostatka stimulusa ne znači da osnove ovih ideha ne postoje u mozgu govornika. Ovi faktori za koje se pretpostavlja da nedostaju prosto mogu da se ne isitču zbog spoljnih ograničenja. Čomski tvrdi da sva ljudska bića poseduju sposobnost da nauče I koriste jezik na osnovu univerzalne gramatike I nedostatka stimulusa; ako grupa govornika to ne uspe, njima ne nedostaje sposobnost već izražavanje. Ovaj argument postao je tema rasprave I skepticizma zbog kritika nekoliko naučnika na Everetovo istraživanje I validnost podataka. Postoji takođe I kritika o tome da li deca zaista tako retko nailaze na negativnu informaciju. Pulum smatra da učenici verovatno ipak dobijaju neku vrstu negativne informacije. Uz to, kod statističkog učenja negativnih informacija imamo na pretek. Predočeno je da ako se nikada nije naišlo na neki jezički obrazac, ali bi verovatnoća da se može naići na njega bila velika, kada bion bio prihvatljiv, onda bi učenici bili u pravu u razmatranju odsustva obrasca kao negativne informacije. Čomski prihvata da ova vrsta negativne informacije igra ulogu u usvajanju jezika, nazivajući je “posrednom negativnom informacijom”, mada on ne misli da je posredna negativna informacija dovoljna za usvajanje jezika da bi se nastavilo bez univerzalne gramatike. Međutim, suprotno ovoj tvrdnji, Ramskar I Jarlet (2007) napravili su model učenja koji uspešno simulira učenje nepravilnih množina na osnovu negativne informacije, I podržava pretpostavke ove simulacije u empirijskim testovima na malu decu. Ramskar I Jarlet smatraju da pogrešna očekivanja funkcionišu kao oblici implicitnog negativnog povratnog komentara koji dopušta deci da isprave svoje greške. Što se tiče argumenta zasnovanog na Goldovom dokazu, nije sasvim jasno da su ljudski jezici zaista sposobni za beskonačnu rekurziju. Nijedan govornik zapravo ne može da izgovori rečenicu sa beskonačno rekurzivnom strukturom i u izvesnim slučajevima (npr. U centralnom ugrađivanju) ljudi ne moguda razumeju rečenice sa samo nekoliko nivoa rekurzije. Čomski I podržavaoci njegove teorije dugo su diskutovali da se ovakvi slučajevi najbolje objasšnjavaju ograničenjima radne memorije, budući da ovo pruža principijelno objašnjenje za ograničenu rekurziju u upotrebi jezika. Neki kritičari smatraju da ovo otklanja netačnost premise. Diskutabilno je da li Goldova premisa uopšte može da se odnosi na pitanje usvajanja prirodnog jezika, s obzirom na to da ono što je Gold pokazao jeste da postoje izvesne klase formalnih jezika kod kojih neki jezik iz grupe ne može da se nauči samo na osnovu pozitivne informacije. Neki su izveli zaključak da nije jasno da li prirodni jezici spadaju u tu vrstu I da možda nisu među nenaučljivim. [[Kategorija:Lingvistika]] 2hdnc2wid1yzw2lu3qr7n9a4zkqrsem 2 4599310 42580752 40751990 2026-04-13T16:20:28Z Aca 108187 fix 42580752 wikitext text/x-wiki {| style="width: 100%; margin-bottom: 2px;" | class="globegris" style="background-repeat: no-repeat; background-position: -40px -15px; width: 100%; border: 1px solid #a7d7f9; vertical-align: top; -moz-border-radius: 8px; -webkit-border-radius: 8px; border-radius: 8px;" | {| style="width: 100%; margin-bottom: 2px; vertical-align: top; font-size: 95%; background: transparent;" |- | style="font-family: Sava Pro Medium,Georgia,serif; height: 0em; padding-left: 0em;" |<span style="font-size: 200%;">[[Slika:Wikipedia-logo-v2.svg|left|100px]] [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli]] na [[Wikipedia|Wikipediju]],</span></br> [[Slobodni sadržaj|slobodnu]] [[Enciklopedija|enciklopediju]] koju [[Wikipedia:Dobrodošli 2|svako može uređivati]].</br>[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] |style="padding: 1em; text-align: right; line-height: 2;" |{{hlist | [[Pomoć:Kako da se prijavim|Prijavljivanje]] | [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Tečaj]] | [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljena pitanja]] }} {{hlist | [[Wikipedia:Igralište|Igralište]] | [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaca]] | [[Wikipedia:Wiki žargon|Wiki žargon]] | [[donate:Special:FundraiserLandingPage|Donacije]]}} </span> |} |} <!-- SADRŽAJ --> {| style="margin-top:10px; background:transparent;" | style="width:55%; border:1px solid #C6DEFE; background:transparent; vertical-align:top; -moz-border-radius: 10px; -webkit-border-radius: 10px; border-radius:10px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width:100%; vertical-align:top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ============== IZABRANI ČLANAK ================ --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HS Cscr-featured.svg | naslov = Izabrani članak | sadržaj = <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px">{{Izabrani članak}}</div> | link = }} <!-- ============== IZABRANA SLIKA ================= --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSBild.svg | naslov = Izabrana slika | sadržaj = <br />[[File:Polar bear (Ursus) maritimus female with its cub, Svalbard (2).jpg|350px|center]] <br /> <center>Ženka [[polarni medvjed|polarnog medvjeda]] s mladunčetom na [[Svalbard]]u.</center> | link = }} <!-- ============= KRAJ LEVE KOLONE ================= --> |} |<!-- RAZMAK IZMEĐU DVE KOLONE --> style="border:5px solid transparent;" | <!-- ===================== DESNA KOLONA ==================== --> | style="width:45%; border:1px solid #C6DEFE; background:transparent; vertical-align:top; -moz-border-radius: 10px; -webkit-border-radius: 10px; border-radius:10px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width:100%; vertical-align:top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ================== NOVOSTI =============== --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSAktuell.svg | naslov = Novosti | sadržaj =<div id="mp-itn">{{Događaji}}</div> | link = }} <!-- ============== NA DANAŠNJI DAN ================= --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSDagensdatum.svg | naslov = Na današnji dan | sadržaj = <div id="mp-dyk">{{Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}.{{CURRENTMONTH}}.}}</div> | link = }} |} |} <!-- ============== О NAMA ================= --> {| style="margin-top: 10px; background:transparent;" | style="width: 33%; border: 1px solid #a7d7f9; background: transparent; vertical-align: top; -moz-border-radius: 8px; -webkit-border-radius: 8px; border-radius: 8px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width: 100%; vertical-align: top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ========================= WIKIPEDIJA =============== --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = W-circle.svg | naslov = Dobro došli | sadržaj = Dobro došli na [[Wikipedia|Wikipediju]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]], slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati. Na Vama je da odlučite hoćete li pisati [[Vukova ćirilica|ćirilicom]] ili [[Gajeva latinica|latinicom]]. Broj članaka na ovoj Wikipediji u ovome momentu je '''[[Posebno:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]'''. Svi dokumenti u Wikipediji su zaštićeni [[GNU-ova LSD|Licencom za slobodnu dokumentaciju GNU-a]] i kao takve svako ih može mijenjati i korigovati. U slučaju da ste ustanovili nepravilnosti na srpskohrvatskoj Wikipediji, obratite se [[Posebno:Listadmins|nekom od administratora]]. | link = }} |} |<!-- RAZMAK IZMEĐU DVE KOLONE --> style="border:5px solid transparent;" | <!-- ===================== 2. KOLONA ==================== --> | style="width: 34%; border: 1px solid #a7d7f9; background: transparent; vertical-align: top; -moz-border-radius: 8px; -webkit-border-radius: 8px; border-radius: 8px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width: 100%; vertical-align: top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ========================= ZAJEDNICA =============== --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSSamarbetecolor.svg | naslov = Zajednica | sadržaj = Do sada {{plural:{{NUMBEROFUSERS}}|je na srpskohrvatskoj Wikipediji [[Posebno:Listusers|'''{{NUMBEROFUSERS}}''']] korisnik otvorio|su na srpskohrvatskoj Wikipediji [[Posebno:Listusers|'''{{NUMBEROFUSERS}}''']] korisnika otvorila|je na srpskohrvatskoj Wikipediji [[Posebno:Listusers|'''{{NUMBEROFUSERS}}''']] korisnika otvorilo}} nalog, a od toga {{plural:{{NUMBEROFACTIVEUSERS}}|je [[Posebno:AktivniKorisnici|'''{{NUMBEROFACTIVEUSERS}}''']] {{abbr|aktivan|sa najmanje jednom izmenom u poslednjih 30 dana}}|su [[Posebno:AktivniKorisnici|'''{{NUMBEROFACTIVEUSERS}}''']] {{abbr|aktivna|sa najmanje jednom izmenom u poslednjih 30 dana}}|je [[Posebno:AktivniKorisnici|'''{{NUMBEROFACTIVEUSERS}}''']] {{abbr|aktivno|sa najmanje jednom izmenom u poslednjih 30 dana}}}}. Svi urednici Wikipedijinih članaka su volonteri, koji udružuju svoje napore i doprinose u okviru različitih tematskih celina. Diskusije i komentari sadržaja članaka su dobrodošli. [[Wikipedia:Stranica za razgovor|Stranice za razgovor]] se koriste za razmenu mišljenja i ukazivanje na greške, kako bi se postojeći članci učinili što boljim i sveobuhvatnijim. | link = }} |} |<!-- RAZMAK IZMEĐU DVE KOLONE --> style="border:5px solid transparent;" | <!-- ===================== 3. KOLONA ==================== --> | style="width: 33%; border: 1px solid #a7d7f9; background: transparent; vertical-align: top; -moz-border-radius: 8px; -webkit-border-radius: 8px; border-radius: 8px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width: 100%; vertical-align: top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ========================= AKTUELNOSTI NA WIKIPEDIJI =============== --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSAktuell.svg | naslov = Aktuelnosti na Wikipediji | sadržaj = * {{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTHNAMEGEN}} {{CURRENTYEAR}}. – [[Srpskohrvatska Wikipedia]] trenutno ima više od {{#expr: trunc {{#expr:{{formatnum:{{NUMBEROFARTICLES}}|R}}/1000}} }}&nbsp;000 članaka! * 15. juna 2016. – Na [[srpskohrvatska Wikipedia|srpskohrvatskoj Wikipediji]] uvedene [[Wikipedia:Pijaca#Kompaktne poveznice za druge wikije|kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije]]. * 8. jula 2013. – Na [[srpskohrvatska Wikipedia|srpskohrvatskoj Wikipediji]] uvedene nove korisničke grupe: [[Wikipedia:Autopatrola|autopatrolirani]], [[Wikipedia:Patrolirane stranice|patrolci]], [[Wikipedia:Vraćači|vraćači]] i [[Wikipedia:Premještač datoteka|premještači datoteka]]. * 3. juna 2013. – [[Srpskohrvatska Wikipedia]] dobila [[:Datoteka:Wiki.png|novi logo]]. <div style="text-align: right"><div class="plainlinks">'''[{{SERVER}}{{localurl:Template:Aktuelnosti na Wikipediji|action=edit}} Uredi]'''</div></div> | link = }} |} |} <!-- ============== SADRŽAJ ================= --> {| style="width:100%; margin-top:10px; background:transparent;" | style="width:100%; border:1px solid #C6DEFE; vertical-align:top; -moz-border-radius: 10px; -webkit-border-radius: 10px; border-radius:10px;" | {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width:100%; vertical-align:top; background:transparent; text-align:left;" | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSSubpages.svg | naslov = Sadržaj | sadržaj = <div id="mp-tfp">{{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/sadržaj}}</div> | link = }} |} |} <!-- ========================== SESTRINSKI PROJEKTI ========================== --> {| style="width:100%; margin-top:10px; background:transparent;" | style="width:100%; border:1px solid #C6DEFE; vertical-align:top; -moz-border-radius: 10px; -webkit-border-radius: 10px; border-radius:10px;" | {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width:100%; vertical-align:top; background:transparent; text-align:left;" | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HS Wiki letter w.svg | naslov = Sestrinski projekti | sadržaj = <div id="mp-tfp">{{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/sestrinski projekti}}</div> | link = }} |} |} <noinclude>{{Main page interwikis}}{{noexternallanglinks}}</noinclude> __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ 80vqk2lvnjxqus76ot33tlzsxox5nz2 42580753 42580752 2026-04-13T16:20:47Z Aca 108187 nazad 42580753 wikitext text/x-wiki {| style="width: 100%; margin-bottom: 2px;" | class="globegris" style="background-repeat: no-repeat; background-position: -40px -15px; width: 100%; border: 1px solid #a7d7f9; vertical-align: top; -moz-border-radius: 8px; -webkit-border-radius: 8px; border-radius: 8px;" | {| style="width: 100%; margin-bottom: 2px; vertical-align: top; font-size: 95%; background: transparent;" |- | style="font-family: Sava Pro Medium,Georgia,serif; height: 0em; padding-left: 0em;" |<span style="font-size: 200%;">[[Slika:Wikipedia-logo-v2.svg|left|100px]] [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli]] na [[Wikipedia|Wikipediju]],</span></br> [[Slobodni sadržaj|slobodnu]] [[Enciklopedija|enciklopediju]] koju [[Wikipedia:Dobrodošli 2|svako može uređivati]].</br>[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] |style="padding: 1em; text-align: right; line-height: 2;" |{{hlist | [[Pomoć:Kako da se prijavim|Prijavljivanje]] | [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Tečaj]] | [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljena pitanja]] }} {{hlist | [[Wikipedia:Igralište|Igralište]] | [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaca]] | [[Wikipedia:Wiki žargon|Rječnik]] | [[donate:Special:FundraiserLandingPage|Donacije]]}} </span> |} |} <!-- SADRŽAJ --> {| style="margin-top:10px; background:transparent;" | style="width:55%; border:1px solid #C6DEFE; background:transparent; vertical-align:top; -moz-border-radius: 10px; -webkit-border-radius: 10px; border-radius:10px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width:100%; vertical-align:top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ============== IZABRANI ČLANAK ================ --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HS Cscr-featured.svg | naslov = Izabrani članak | sadržaj = <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px">{{Izabrani članak}}</div> | link = }} <!-- ============== IZABRANA SLIKA ================= --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSBild.svg | naslov = Izabrana slika | sadržaj = <br />[[File:Polar bear (Ursus) maritimus female with its cub, Svalbard (2).jpg|350px|center]] <br /> <center>Ženka [[polarni medvjed|polarnog medvjeda]] s mladunčetom na [[Svalbard]]u.</center> | link = }} <!-- ============= KRAJ LEVE KOLONE ================= --> |} |<!-- RAZMAK IZMEĐU DVE KOLONE --> style="border:5px solid transparent;" | <!-- ===================== DESNA KOLONA ==================== --> | style="width:45%; border:1px solid #C6DEFE; background:transparent; vertical-align:top; -moz-border-radius: 10px; -webkit-border-radius: 10px; border-radius:10px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width:100%; vertical-align:top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ================== NOVOSTI =============== --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSAktuell.svg | naslov = Novosti | sadržaj =<div id="mp-itn">{{Događaji}}</div> | link = }} <!-- ============== NA DANAŠNJI DAN ================= --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSDagensdatum.svg | naslov = Na današnji dan | sadržaj = <div id="mp-dyk">{{Šablon:Na današnji dan/{{CURRENTDAY}}.{{CURRENTMONTH}}.}}</div> | link = }} |} |} <!-- ============== О NAMA ================= --> {| style="margin-top: 10px; background:transparent;" | style="width: 33%; border: 1px solid #a7d7f9; background: transparent; vertical-align: top; -moz-border-radius: 8px; -webkit-border-radius: 8px; border-radius: 8px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width: 100%; vertical-align: top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ========================= WIKIPEDIJA =============== --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = W-circle.svg | naslov = Dobro došli | sadržaj = Dobro došli na [[Wikipedia|Wikipediju]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]], slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati. Na Vama je da odlučite hoćete li pisati [[Vukova ćirilica|ćirilicom]] ili [[Gajeva latinica|latinicom]]. Broj članaka na ovoj Wikipediji u ovome momentu je '''[[Posebno:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]'''. Svi dokumenti u Wikipediji su zaštićeni [[GNU-ova LSD|Licencom za slobodnu dokumentaciju GNU-a]] i kao takve svako ih može mijenjati i korigovati. U slučaju da ste ustanovili nepravilnosti na srpskohrvatskoj Wikipediji, obratite se [[Posebno:Listadmins|nekom od administratora]]. | link = }} |} |<!-- RAZMAK IZMEĐU DVE KOLONE --> style="border:5px solid transparent;" | <!-- ===================== 2. KOLONA ==================== --> | style="width: 34%; border: 1px solid #a7d7f9; background: transparent; vertical-align: top; -moz-border-radius: 8px; -webkit-border-radius: 8px; border-radius: 8px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width: 100%; vertical-align: top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ========================= ZAJEDNICA =============== --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSSamarbetecolor.svg | naslov = Zajednica | sadržaj = Do sada {{plural:{{NUMBEROFUSERS}}|je na srpskohrvatskoj Wikipediji [[Posebno:Listusers|'''{{NUMBEROFUSERS}}''']] korisnik otvorio|su na srpskohrvatskoj Wikipediji [[Posebno:Listusers|'''{{NUMBEROFUSERS}}''']] korisnika otvorila|je na srpskohrvatskoj Wikipediji [[Posebno:Listusers|'''{{NUMBEROFUSERS}}''']] korisnika otvorilo}} nalog, a od toga {{plural:{{NUMBEROFACTIVEUSERS}}|je [[Posebno:AktivniKorisnici|'''{{NUMBEROFACTIVEUSERS}}''']] {{abbr|aktivan|sa najmanje jednom izmenom u poslednjih 30 dana}}|su [[Posebno:AktivniKorisnici|'''{{NUMBEROFACTIVEUSERS}}''']] {{abbr|aktivna|sa najmanje jednom izmenom u poslednjih 30 dana}}|je [[Posebno:AktivniKorisnici|'''{{NUMBEROFACTIVEUSERS}}''']] {{abbr|aktivno|sa najmanje jednom izmenom u poslednjih 30 dana}}}}. Svi urednici Wikipedijinih članaka su volonteri, koji udružuju svoje napore i doprinose u okviru različitih tematskih celina. Diskusije i komentari sadržaja članaka su dobrodošli. [[Wikipedia:Stranica za razgovor|Stranice za razgovor]] se koriste za razmenu mišljenja i ukazivanje na greške, kako bi se postojeći članci učinili što boljim i sveobuhvatnijim. | link = }} |} |<!-- RAZMAK IZMEĐU DVE KOLONE --> style="border:5px solid transparent;" | <!-- ===================== 3. KOLONA ==================== --> | style="width: 33%; border: 1px solid #a7d7f9; background: transparent; vertical-align: top; -moz-border-radius: 8px; -webkit-border-radius: 8px; border-radius: 8px;"| {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width: 100%; vertical-align: top; background:transparent; text-align:left;" <!-- ========================= AKTUELNOSTI NA WIKIPEDIJI =============== --> | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSAktuell.svg | naslov = Aktuelnosti na Wikipediji | sadržaj = * {{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTHNAMEGEN}} {{CURRENTYEAR}}. – [[Srpskohrvatska Wikipedia]] trenutno ima više od {{#expr: trunc {{#expr:{{formatnum:{{NUMBEROFARTICLES}}|R}}/1000}} }}&nbsp;000 članaka! * 15. juna 2016. – Na [[srpskohrvatska Wikipedia|srpskohrvatskoj Wikipediji]] uvedene [[Wikipedia:Pijaca#Kompaktne poveznice za druge wikije|kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije]]. * 8. jula 2013. – Na [[srpskohrvatska Wikipedia|srpskohrvatskoj Wikipediji]] uvedene nove korisničke grupe: [[Wikipedia:Autopatrola|autopatrolirani]], [[Wikipedia:Patrolirane stranice|patrolci]], [[Wikipedia:Vraćači|vraćači]] i [[Wikipedia:Premještač datoteka|premještači datoteka]]. * 3. juna 2013. – [[Srpskohrvatska Wikipedia]] dobila [[:Datoteka:Wiki.png|novi logo]]. <div style="text-align: right"><div class="plainlinks">'''[{{SERVER}}{{localurl:Template:Aktuelnosti na Wikipediji|action=edit}} Uredi]'''</div></div> | link = }} |} |} <!-- ============== SADRŽAJ ================= --> {| style="width:100%; margin-top:10px; background:transparent;" | style="width:100%; border:1px solid #C6DEFE; vertical-align:top; -moz-border-radius: 10px; -webkit-border-radius: 10px; border-radius:10px;" | {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width:100%; vertical-align:top; background:transparent; text-align:left;" | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HSSubpages.svg | naslov = Sadržaj | sadržaj = <div id="mp-tfp">{{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/sadržaj}}</div> | link = }} |} |} <!-- ========================== SESTRINSKI PROJEKTI ========================== --> {| style="width:100%; margin-top:10px; background:transparent;" | style="width:100%; border:1px solid #C6DEFE; vertical-align:top; -moz-border-radius: 10px; -webkit-border-radius: 10px; border-radius:10px;" | {| cellpadding="2" cellspacing="5" style="width:100%; vertical-align:top; background:transparent; text-align:left;" | {{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/osnova | slika = HS Wiki letter w.svg | naslov = Sestrinski projekti | sadržaj = <div id="mp-tfp">{{Korisnik:Cleostratus/Glavna strana/sestrinski projekti}}</div> | link = }} |} |} <noinclude>{{Main page interwikis}}{{noexternallanglinks}}</noinclude> __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ 4icdxhacs3ujzhp2e6sxrpkqewpxa4j 0 4611808 42580827 41868240 2026-04-13T21:26:19Z Expedition Summits 343462 Izmenjeno pogresno slovo 42580827 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} [[Datoteka:Оборудование HashCoins.jpg|Majnovanje kriptovalute|thumb]] '''Kriptovaluta''' je oblik digitalne imovine koja se koristi kao sredstvo razmene koristeći '''kriptografiju''' ([[kriptografija]]) kao način obezbeđivanja sigurnosti transakcija, kontrole stvaranja dodatnih novčanih jedinica i radi potvrde transfera valute.<ref name="crypto currency">{{cite news|url=https://www.forbes.com/forbes/2011/0509/technology-psilocybin-bitcoins-gavin-andresen-crypto-currency.html |title=Crypto Currency |last=Greenberg|first=Andy|publisher=Forbes.com |date = 20. 4. 2011. |accessdate = 8. 8. 2014.}}</ref><ref>[https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3024330 Cryptocurrencies: A Brief Thematic Review]. Social Science Research Network. Date accessed 28 august 2017.</ref><ref>{{Cite book|url=http://www.heg-fr.ch/EN/School-of-Management/Communication-and-Events/events/Pages/EventViewer.aspx?Event=patrick-schuffel.aspx|title=The Concise Fintech Compendium|last=Schuettel|first=Patrick|publisher=School of Management Fribourg/Switzerland|year=2017|id=|location=Fribourg|pages=|access-date=2018-02-12|archive-date=2017-10-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024205446/http://www.heg-fr.ch/EN/School-of-Management/Communication-and-Events/events/Pages/EventViewer.aspx?Event=patrick-schuffel.aspx|deadurl=yes}}</ref> Podaci o individualnom vlasništvu nad novčićima čuvaju se u digitalnom registru, koji je računarska baza podataka koja koristi snažnu kriptografiju za osiguravanje evidencije transakcija, kontrolu stvaranja dodatnih novčića i verifikaciju transfera vlasništva nad novčićima. Uprkos terminu koji je postao opisan za mnoge zamjenjive blokčejn tokene koji su kreirani, kriptovalute se ne smatraju valutama u tradicionalnom smislu, i različiti pravni tretmani su im primenjivani u različitim jurisdikcijama, uključujući klasifikaciju kao robe, hartija od vrednosti i valuta. Kriptovalute se generalno posmatraju kao posebna klasa imovine u praksi. Neke kripto šeme koriste validatore za održavanje kriptovalute. U modelu dokaza o posedovanju, vlasnici ulažu svoje tokene kao kolateral. Zauzvrat, dobijaju ovlašćenje nad tokenom proporcionalno iznosu koji ulažu. Generalno, ovi vlasnici tokena dobijaju dodatno vlasništvo nad tokenom tokom vremena putem provizija mreže, novih tokena koji su u opticaju, ili drugih mehanizama nagrađivanja. Kriptovaluta ne postoji u fizičkom obliku (kao papirni novac) i obično nije izdata od strane centralne autoritete. Kriptovalute obično koriste decentralizovanu kontrolu nasuprot digitalnoj valuti centralne banke (CBDC). Kada se kriptovaluta kuje, kreira pre izdavanja, ili izda od strane jednog izdavaoca, generalno se smatra centralizovanom. == Prva kriptovaluta == [[Bitkojn|Bitkoin]], koji je kreiran 2009. je prva decentralizovana kriptovaluta.<ref>{{Cite web|title = Bitcoin 101 white paper|accessdate = 11. 7. 2016.|url = http://www.trssllc.com/wp-content/uploads/2013/05/White_Paper_Bitcoin_101.pdf|publisher = Thomson Reuters|last = Sagona-Stophel|first = Katherine|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160813163512/http://www.trssllc.com/wp-content/uploads/2013/05/White_Paper_Bitcoin_101.pdf|archivedate=13 Aug 2016}}</ref> Od tada, veliki broj kriptovaluta je stvoren.<ref>{{cite journal|last1=Tasca|first1=Paolo|title=Digital Currencies: Principles, Trends, Opportunities, and Risks|date = 7. 9. 2015.|ssrn=2657598|accessdate=}}</ref> Bitkoin i njegovi derivati (Altkoini) koriste decentralizovanu kontrolu <ref>{{Cite web|url = http://www.newsbtc.com/2015/09/09/what-is-the-difference-between-bitcoin-forex-gold-a-tripod-theory-revised/|title = What Is The Difference Between Bitcoin, Forex, and Gold |date = 9. 9. 2015.|accessdate = 15. 9. 2015. |publisher = NewsBTC |last = McDonnell|first = Patrick "PK"}}</ref> nasuprot centralizovanom elektronskom novcu centralno bankarskog sistema.<ref>{{Cite web|url = http://www.ibtimes.co.uk/nick-szabo-if-banks-want-benefits-blockchains-they-must-go-permissionless-1518874|title = If Banks Want Benefits Of Blockchains, They Must Go Permissionless|date = 8. 9. 2015.|accessdate = 15. 9. 2015. |publisher = NewsBTC |last = Allison|first = Ian}}</ref> Decentralizovana kontrola koristi bitkoinovu blokčejn tehnologiju kako bi jedinstvenu bazu podataka svih transakcija prevela u razdeljenu, decentralizovanu glavnu knjigu.<ref>{{cite web|url=http://economictimes.indiatimes.com/news/international/business/all-you-need-to-know-about-bitcoin/articleshow/48910867.cms|title=All you need to know about Bitcoin|author=Matteo D’Agnolo|date=|work=timesofindia-economictimes|access-date=2018-02-12|archive-date=2015-10-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20151026140555/http://economictimes.indiatimes.com/news/international/business/all-you-need-to-know-about-bitcoin/articleshow/48910867.cms|dead-url=yes}}</ref> == Altcoins == Alternativne kriptovalute često imaju osnovne razlike u poređenju sa Bitcoinom. Na primer, [[Litecoin]] ima za cilj da obradi blok svakih 2,5 minuta, umesto Bitcoinovih 10 minuta, što omogućava Litecoinu da potvrđuje transakcije brže od [[Bitcoin|Bitcoina]]. Još jedan primer je [[Ethereum]], koji ima funkcionalnost pametnih ugovora koja omogućava decentralizovanim aplikacijama da se izvršavaju na njegovom blokčeinu. Prema vestima Bloomberg-a, Ethereum je bio najkorišćeniji blokčein u 2020. godini. Prema New York Times-u, 2016. godine imao je najveći "pratilac" od svih alternativnih kriptovaluta. == Arhitektura == Kriptovaluta se proizvodi kolektivno od strane celokupnog kriptovalutnog sistema, po stopi koja je definisana prilikom stvaranja sistema i koja je javno navedena. U centralizovanim bankarskim i ekonomskim sistemima poput američkog Federalnog rezervnog sistema, snabdevanje valutom kontroliraju korporativni odbori ili vlade. U slučaju kriptovalute, kompanije ili vlade ne mogu proizvesti nove jedinice, i do sada nisu obezbedile podršku drugim firmama, bankama ili korporativnim entitetima koji drže vrednost imovine izraženu u njoj. Osnovni tehnički sistem na osnovu kojeg su kriptovalute kreirane bio je stvoren od strane Satoshija Nakamota. U okviru sistema dokaza o radu poput Bitcoina, bezbednost, integritet i balans glavne knjige održava zajednica međusobno nepoverljivih strana koje se nazivaju rudarima. Rudari koriste svoje računare kako bi pomogli u validaciji i vremenskom obeležavanju transakcija, dodajući ih u glavnu knjigu u skladu sa određenim šemama obeležavanja vremena. U blokčeinu koji koristi dokaz o posedovanju, transakcije se validiraju od strane vlasnika povezane kriptovalute, ponekad grupisanih u bazene sredstava. Većina kriptovaluta je dizajnirana da postepeno smanjuje proizvodnju te valute, postavljajući limit na ukupan iznos te valute koji će ikada biti u opticaju. U poređenju sa običnim valutama koje drže finansijske institucije ili se čuvaju kao gotovina, kriptovalute mogu biti teže za zaplene od strane organa reda. == Kopanje == Na blokčeinu, rudarenje predstavlja validaciju transakcija. Za ovaj napor, uspešni rudari dobijaju novu kriptovalutu kao nagradu. Nagrada smanjuje transakcione provizije stvaranjem dodatne motivacije za doprinos procesorskoj moći mreže. Stopa generisanja heševa, koji validiraju bilo koju transakciju, povećana je upotrebom specijalizovanih mašina poput FPGA i ASIC uređaja koji koriste kompleksne algoritme heširanja poput SHA-256 i scrypt. Ova trka za jeftinijim, ali efikasnim mašinama postoji od kako je Bitcoin predstavljen 2009. godine. Rudarenje se meri po brzini heša obično u terahesima. Sa sve više ljudi koji ulaze u svet virtuelne valute, generisanje heševa za validaciju postalo je sve složenije tokom vremena, prisiljavajući rudare da investiraju sve veće sume novca kako bi poboljšali računarsku performansu. Kao rezultat, nagrada za pronalaženje heša je opala i često ne opravdava investiciju u opremu i hlađenje (da bi se ublažila toplota koju oprema proizvodi) i električnu energiju potrebnu za njihov rad. == Novčanici == Kriptovalutni novčanik je sredstvo za čuvanje javnih i privatnih "ključeva" (adresa) ili semena koje se može koristiti za primanje ili trošenje kriptovalute. Sa privatnim ključem, moguće je pisati u javnu knjigu, efektivno trošeći povezanu kriptovalutu. Sa javnim ključem, drugi mogu poslati valutu na novčanik. Postoji više metoda za čuvanje ključeva ili semena u novčaniku. Ove metode se kreću od korišćenja papirnih novčanika (koji su javni, privatni ili ključevi semena napisani na papiru), do korišćenja hardverskih novčanika (koji su hardver za čuvanje informacija o vašem novčaniku), do digitalnog novčanika (koji je računar sa softverom koji hostuje informacije o vašem novčaniku), do hostovanja vašeg novčanika korišćenjem berze gde se kriptovaluta trguje, ili čuvanje informacija o vašem novčaniku na digitalnom medijumu poput plaintext-a. == Legalnost == Status legalnosti kriptovaluta varira od države do države i još uvek je nedefinisan ili u stanju promene u mnogima od njih. Dok većina država zakonom ne zabranjuje korišćenje kriptovaluta, njihov status kao novca nije čvrsto utvrđen. U zemljama kao sto su [[Maroko]], [[Bolivija]], [[Ekvador]], [[Kirgistan]], [[Bangladeš]] korišćenje [[Bitkojn|Bitkojina]] je ilegalno i zakonom kažnjivo, dok je u većini drugih [[Brazil]], [[Čile]], [[Kolumbija]], [[Argentina]] legalan. == Prednosti == * Hakovanje [[Blockchain]] je dosta težak posao, jer zahteva istovrmeno hakovanje nekoliko hiljada računara, što je gotovo nemoguće. * Ima ozbiljan potencijal da zameni trenutni novčani sistem u svetu, jer broj korisnika kriptovaluta raste. * Niko ne može da promeni količinu novčića koji se koriste. * Zbog ograničene količine novčića, otporan je na inflaciju. * Nema potrebe da trošimo novac za nekakvo održavanje računa. * Svako može da vidi sve transakcije koje su ikada napravljene. * Nije kontrolisan ni od koga, već ima svoju sopstvenu mrežu po kojoj radi, odnosno koristi princip decentralizacije (takozvani [[P2P mreža|"peer to peer"]]). == Kritike i mane == * Transakcije kriptovaluta su nepovratan proces nakon nekoliko potvrda transakcije. Jedna od stvari koje kriptovalute nemaju u odnosu na standardne kreditne kartice je zaštita korisnika od prevare. * Tradicionalni finansijski proizvodi imaju imaju jak i razvijen sistem za zaštitu potrošača, za razliku od kriptovaluta. * Mnoge banke ne pružaju usluge kriptovalutama i njihovim korisnicima, takođe odbijajući da sarađuju sa digitalno-valutnim kompanijama. * Kriptovalute treba da zadovlje mnoge uslove da bi mogle da se koriste na globalnom nivou. Npr. broj trgovaca [[Bitkojn|Bitkojinom]] je mali, ali konstantno rastući. * Sa tehnološkim napredovanjem, javljaju se potrebe za sve jačim računarima sa specijalizovanim hardverom i softverom za njihovo korišćenje. * Mogu biti zauvek izgubljene/uništene zbog nekog štetnog softvera ili gubitka podataka na interentu.<ref>{{cite web|last=Sheppard|first=William|url=https://c4ss.org/content/25638 |title=Keeping Your Cryptocurrency Safe |publisher=C4ss.org |date = 1. 4. 2014. |accessdate = 18. 12. 2017.}}</ref> * Zasnovane su na komplikovanim matematičkim algoritmima dekodiranja, tako da mnoge države imaju dosta oprezan pristup njima, bojeći se njihovih efekata na finansijsku sigurnost.<ref>{{cite web|author=3:00 PM |url=https://www.meetup.com/BitcoinDC/events/176047462/?oc=evam&_cookie-check=C7DVCqEBbBtlN5Uk |title=Cryptocurrency and Global Financial Security Panel at Georgetown Diplomacy Conf |publisher=Meetup.com |date = 11. 4. 2014. |accessdate = 18. 12. 2017.}}</ref> * Zabrane u određenim državama su dostigle nivo ogromnih novčanih kazni.<ref>{{cite web|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2013-12-17/bitcoin-rules-drafted-in-denmark-as-regulator-warns-against-use |title=Bitcoins Spark Regulatory Crackdown as Denmark Drafts Rules |publisher=Bloomberg.com |date = 18. 12. 2013. |accessdate = 18. 12. 2017.}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{Commonscat|Cryptocurrency}} * {{Cite book|ref=harv|url=http://www.heg-fr.ch/EN/School-of-Management/Communication-and-Events/events/Pages/EventViewer.aspx?Event=patrick-schuffel.aspx|title=The Concise Fintech Compendium|last=Schuettel|first=Patrick|publisher=School of Management Fribourg/Switzerland|year=2017|id=|location=Fribourg|pages=|access-date=2018-02-12|archive-date=2017-10-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024205446/http://www.heg-fr.ch/EN/School-of-Management/Communication-and-Events/events/Pages/EventViewer.aspx?Event=patrick-schuffel.aspx|deadurl=yes}} [[Kategorija:Kriptovalute| ]] [[Kategorija:Valute]] [[Kategorija:Kriptografija]] [[Kategorija:Financije]] gf9i1i4gbvo6s0w3gruxuaw0gx8dodz 42580828 42580827 2026-04-13T21:27:47Z Expedition Summits 343462 Pogresno slovo izmena 42580828 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} [[Datoteka:Оборудование HashCoins.jpg|Majnovanje kriptovalute|thumb]] '''Kriptovaluta''' je oblik digitalne imovine koja se koristi kao sredstvo razmene koristeći '''kriptografiju''' ([[kriptografija]]) kao način obezbeđivanja sigurnosti transakcija, kontrole stvaranja dodatnih novčanih jedinica i radi potvrde transfera valute.<ref name="crypto currency">{{cite news|url=https://www.forbes.com/forbes/2011/0509/technology-psilocybin-bitcoins-gavin-andresen-crypto-currency.html |title=Crypto Currency |last=Greenberg|first=Andy|publisher=Forbes.com |date = 20. 4. 2011. |accessdate = 8. 8. 2014.}}</ref><ref>[https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=3024330 Cryptocurrencies: A Brief Thematic Review]. Social Science Research Network. Date accessed 28 august 2017.</ref><ref>{{Cite book|url=http://www.heg-fr.ch/EN/School-of-Management/Communication-and-Events/events/Pages/EventViewer.aspx?Event=patrick-schuffel.aspx|title=The Concise Fintech Compendium|last=Schuettel|first=Patrick|publisher=School of Management Fribourg/Switzerland|year=2017|id=|location=Fribourg|pages=|access-date=2018-02-12|archive-date=2017-10-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024205446/http://www.heg-fr.ch/EN/School-of-Management/Communication-and-Events/events/Pages/EventViewer.aspx?Event=patrick-schuffel.aspx|deadurl=yes}}</ref> Podaci o individualnom vlasništvu nad novčićima čuvaju se u digitalnom registru, koji je računarska baza podataka koja koristi snažnu kriptografiju za osiguravanje evidencije transakcija, kontrolu stvaranja dodatnih novčića i verifikaciju transfera vlasništva nad novčićima. Uprkos terminu koji je postao opisan za mnoge zamjenjive blokčejn tokene koji su kreirani, kriptovalute se ne smatraju valutama u tradicionalnom smislu, i različiti pravni tretmani su im primenjivani u različitim jurisdikcijama, uključujući klasifikaciju kao robe, hartija od vrednosti i valuta. Kriptovalute se generalno posmatraju kao posebna klasa imovine u praksi. Neke kripto šeme koriste validatore za održavanje kriptovalute. U modelu dokaza o posedovanju, vlasnici ulažu svoje tokene kao kolateral. Zauzvrat, dobijaju ovlašćenje nad tokenom proporcionalno iznosu koji ulažu. Generalno, ovi vlasnici tokena dobijaju dodatno vlasništvo nad tokenom tokom vremena putem provizija mreže, novih tokena koji su u opticaju, ili drugih mehanizama nagrađivanja. Kriptovaluta ne postoji u fizičkom obliku (kao papirni novac) i obično nije izdata od strane centralne autoritete. Kriptovalute obično koriste decentralizovanu kontrolu nasuprot digitalnoj valuti centralne banke (CBDC). Kada se kriptovaluta kuje, kreira pre izdavanja, ili izda od strane jednog izdavaoca, generalno se smatra centralizovanom. == Prva kriptovaluta == [[Bitkojn|Bitkoin]], koji je kreiran 2009. je prva decentralizovana kriptovaluta.<ref>{{Cite web|title = Bitcoin 101 white paper|accessdate = 11. 7. 2016.|url = http://www.trssllc.com/wp-content/uploads/2013/05/White_Paper_Bitcoin_101.pdf|publisher = Thomson Reuters|last = Sagona-Stophel|first = Katherine|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160813163512/http://www.trssllc.com/wp-content/uploads/2013/05/White_Paper_Bitcoin_101.pdf|archivedate=13 Aug 2016}}</ref> Od tada, veliki broj kriptovaluta je stvoren.<ref>{{cite journal|last1=Tasca|first1=Paolo|title=Digital Currencies: Principles, Trends, Opportunities, and Risks|date = 7. 9. 2015.|ssrn=2657598|accessdate=}}</ref> Bitkoin i njegovi derivati (Altkoini) koriste decentralizovanu kontrolu <ref>{{Cite web|url = http://www.newsbtc.com/2015/09/09/what-is-the-difference-between-bitcoin-forex-gold-a-tripod-theory-revised/|title = What Is The Difference Between Bitcoin, Forex, and Gold |date = 9. 9. 2015.|accessdate = 15. 9. 2015. |publisher = NewsBTC |last = McDonnell|first = Patrick "PK"}}</ref> nasuprot centralizovanom elektronskom novcu centralno bankarskog sistema.<ref>{{Cite web|url = http://www.ibtimes.co.uk/nick-szabo-if-banks-want-benefits-blockchains-they-must-go-permissionless-1518874|title = If Banks Want Benefits Of Blockchains, They Must Go Permissionless|date = 8. 9. 2015.|accessdate = 15. 9. 2015. |publisher = NewsBTC |last = Allison|first = Ian}}</ref> Decentralizovana kontrola koristi bitkoinovu blokčejn tehnologiju kako bi jedinstvenu bazu podataka svih transakcija prevela u razdeljenu, decentralizovanu glavnu knjigu.<ref>{{cite web|url=http://economictimes.indiatimes.com/news/international/business/all-you-need-to-know-about-bitcoin/articleshow/48910867.cms|title=All you need to know about Bitcoin|author=Matteo D’Agnolo|date=|work=timesofindia-economictimes|access-date=2018-02-12|archive-date=2015-10-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20151026140555/http://economictimes.indiatimes.com/news/international/business/all-you-need-to-know-about-bitcoin/articleshow/48910867.cms|dead-url=yes}}</ref> == Altcoins == Alternativne kriptovalute često imaju osnovne razlike u poređenju sa Bitcoinom. Na primer, [[Litecoin]] ima za cilj da obradi blok svakih 2,5 minuta, umesto Bitcoinovih 10 minuta, što omogućava Litecoinu da potvrđuje transakcije brže od [[Bitcoin|Bitcoina]]. Još jedan primer je [[Ethereum]], koji ima funkcionalnost pametnih ugovora koja omogućava decentralizovanim aplikacijama da se izvršavaju na njegovom blokčeinu. Prema vestima Bloomberg-a, Ethereum je bio najkorišćeniji blokčein u 2020. godini. Prema New York Times-u, 2016. godine imao je najveći "pratilac" od svih alternativnih kriptovaluta. == Arhitektura == Kriptovaluta se proizvodi kolektivno od strane celokupnog kriptovalutnog sistema, po stopi koja je definisana prilikom stvaranja sistema i koja je javno navedena. U centralizovanim bankarskim i ekonomskim sistemima poput američkog Federalnog rezervnog sistema, snabdevanje valutom kontroliraju korporativni odbori ili vlade. U slučaju kriptovalute, kompanije ili vlade ne mogu proizvesti nove jedinice, i do sada nisu obezbedile podršku drugim firmama, bankama ili korporativnim entitetima koji drže vrednost imovine izraženu u njoj. Osnovni tehnički sistem na osnovu kojeg su kriptovalute kreirane bio je stvoren od strane Satoshija Nakamota. U okviru sistema dokaza o radu poput Bitcoina, bezbednost, integritet i balans glavne knjige održava zajednica međusobno nepoverljivih strana koje se nazivaju rudarima. Rudari koriste svoje računare kako bi pomogli u validaciji i vremenskom obeležavanju transakcija, dodajući ih u glavnu knjigu u skladu sa određenim šemama obeležavanja vremena. U blokčeinu koji koristi dokaz o posedovanju, transakcije se validiraju od strane vlasnika povezane kriptovalute, ponekad grupisanih u bazene sredstava. Većina kriptovaluta je dizajnirana da postepeno smanjuje proizvodnju te valute, postavljajući limit na ukupan iznos te valute koji će ikada biti u opticaju. U poređenju sa običnim valutama koje drže finansijske institucije ili se čuvaju kao gotovina, kriptovalute mogu biti teže za zaplene od strane organa reda. == Kopanje == Na blokčeinu, rudarenje predstavlja validaciju transakcija. Za ovaj napor, uspešni rudari dobijaju novu kriptovalutu kao nagradu. Nagrada smanjuje transakcione provizije stvaranjem dodatne motivacije za doprinos procesorskoj moći mreže. Stopa generisanja heševa, koji validiraju bilo koju transakciju, povećana je upotrebom specijalizovanih mašina poput FPGA i ASIC uređaja koji koriste kompleksne algoritme heširanja poput SHA-256 i scrypt. Ova trka za jeftinijim, ali efikasnim mašinama postoji od kako je Bitcoin predstavljen 2009. godine. Rudarenje se meri po brzini heša obično u terahesima. Sa sve više ljudi koji ulaze u svet virtuelne valute, generisanje heševa za validaciju postalo je sve složenije tokom vremena, prisiljavajući rudare da investiraju sve veće sume novca kako bi poboljšali računarsku performansu. Kao rezultat, nagrada za pronalaženje heša je opala i često ne opravdava investiciju u opremu i hlađenje (da bi se ublažila toplota koju oprema proizvodi) i električnu energiju potrebnu za njihov rad. == Novčanici == Kriptovalutni novčanik je sredstvo za čuvanje javnih i privatnih "ključeva" (adresa) ili semena koje se može koristiti za primanje ili trošenje kriptovalute. Sa privatnim ključem, moguće je pisati u javnu knjigu, efektivno trošeći povezanu kriptovalutu. Sa javnim ključem, drugi mogu poslati valutu na novčanik. Postoji više metoda za čuvanje ključeva ili semena u novčaniku. Ove metode se kreću od korišćenja papirnih novčanika (koji su javni, privatni ili ključevi semena napisani na papiru), do korišćenja hardverskih novčanika (koji su hardver za čuvanje informacija o vašem novčaniku), do digitalnog novčanika (koji je računar sa softverom koji hostuje informacije o vašem novčaniku), do hostovanja vašeg novčanika korišćenjem berze gde se kriptovaluta trguje, ili čuvanje informacija o vašem novčaniku na digitalnom medijumu poput plaintext-a. == Legalnost == Status legalnosti kriptovaluta varira od države do države i još uvek je nedefinisan ili u stanju promene u mnogima od njih. Dok većina država zakonom ne zabranjuje korišćenje kriptovaluta, njihov status kao novca nije čvrsto utvrđen. U zemljama kao sto su [[Maroko]], [[Bolivija]], [[Ekvador]], [[Kirgistan]], [[Bangladeš]] korišćenje [[Bitkojn|Bitkojina]] je ilegalno i zakonom kažnjivo, dok je u većini drugih [[Brazil]], [[Čile]], [[Kolumbija]], [[Argentina]] legalan. == Prednosti == * Hakovanje [[Blockchain]] je dosta težak posao, jer zahteva istovrmeno hakovanje nekoliko hiljada računara, što je gotovo nemoguće. * Ima ozbiljan potencijal da zameni trenutni novčani sistem u svetu, jer broj korisnika kriptovaluta raste. * Niko ne može da promeni količinu novčića koji se koriste. * Zbog ograničene količine novčića, otporan je na inflaciju. * Nema potrebe da trošimo novac za nekakvo održavanje računa. * Svako može da vidi sve transakcije koje su ikada napravljene. * Nije kontrolisan ni od koga, već ima svoju sopstvenu mrežu po kojoj radi, odnosno koristi princip decentralizacije (takozvani [[P2P mreža|"peer to peer"]]). == Kritike i mane == * Transakcije kriptovaluta su nepovratan proces nakon nekoliko potvrda transakcije. Jedna od stvari koje kriptovalute nemaju u odnosu na standardne kreditne kartice je zaštita korisnika od prevare. * Tradicionalni finansijski proizvodi imaju imaju jak i razvijen sistem za zaštitu potrošača, za razliku od kriptovaluta. * Mnoge banke ne pružaju usluge kriptovalutama i njihovim korisnicima, takođe odbijajući da sarađuju sa digitalno-valutnim kompanijama. * Kriptovalute treba da zadovlje mnoge uslove da bi mogle da se koriste na globalnom nivou. Npr. broj trgovaca [[Bitkojn|Bitkojinom]] je mali, ali konstantno rastući. * Sa tehnološkim napredovanjem, javljaju se potrebe za sve jačim računarima sa specijalizovanim hardverom i softverom za njihovo korišćenje. * Mogu biti zauvek izgubljene/uništene zbog nekog štetnog softvera ili gubitka podataka na internetu.<ref>{{cite web|last=Sheppard|first=William|url=https://c4ss.org/content/25638 |title=Keeping Your Cryptocurrency Safe |publisher=C4ss.org |date = 1. 4. 2014. |accessdate = 18. 12. 2017.}}</ref> * Zasnovane su na komplikovanim matematičkim algoritmima dekodiranja, tako da mnoge države imaju dosta oprezan pristup njima, bojeći se njihovih efekata na finansijsku sigurnost.<ref>{{cite web|author=3:00 PM |url=https://www.meetup.com/BitcoinDC/events/176047462/?oc=evam&_cookie-check=C7DVCqEBbBtlN5Uk |title=Cryptocurrency and Global Financial Security Panel at Georgetown Diplomacy Conf |publisher=Meetup.com |date = 11. 4. 2014. |accessdate = 18. 12. 2017.}}</ref> * Zabrane u određenim državama su dostigle nivo ogromnih novčanih kazni.<ref>{{cite web|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2013-12-17/bitcoin-rules-drafted-in-denmark-as-regulator-warns-against-use |title=Bitcoins Spark Regulatory Crackdown as Denmark Drafts Rules |publisher=Bloomberg.com |date = 18. 12. 2013. |accessdate = 18. 12. 2017.}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{Commonscat|Cryptocurrency}} * {{Cite book|ref=harv|url=http://www.heg-fr.ch/EN/School-of-Management/Communication-and-Events/events/Pages/EventViewer.aspx?Event=patrick-schuffel.aspx|title=The Concise Fintech Compendium|last=Schuettel|first=Patrick|publisher=School of Management Fribourg/Switzerland|year=2017|id=|location=Fribourg|pages=|access-date=2018-02-12|archive-date=2017-10-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20171024205446/http://www.heg-fr.ch/EN/School-of-Management/Communication-and-Events/events/Pages/EventViewer.aspx?Event=patrick-schuffel.aspx|deadurl=yes}} [[Kategorija:Kriptovalute| ]] [[Kategorija:Valute]] [[Kategorija:Kriptografija]] [[Kategorija:Financije]] kz4ktck8fv8j0qrvlz473ne750k0x0s 0 4629259 42580795 41286351 2026-04-13T18:09:58Z Zavičajac 76707 42580795 wikitext text/x-wiki '''Naresi''' (Narensi) su [[Iliri|ilirski]] narod koji je od IV vijeka p.n.e naseljavao područje od izvorišta rijeke [[Neretva|Neretve]] na sjeveru do [[Prenj]]a na jugu. Ova oblast je u starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] ulazila u sastav teritorija na kom je egzistirala [[Glasinačka kultura]].<ref name="Glasinac Vasić"> {{Cite web |url= http://www.balkaninstitut.com/pdf/izdanja/balcanica/balcanica%2035/03%20Vasic.pdf |title= Rastko Vasić: Beleške o Glasincu - Autarijati |work=Arheološki institut - Beograd |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> U periodu od VIII do kraja VI stoljeća nosioci te kulture bile su autarijatske zajednice koje će kasnije biti objedinjene u ilirski narod [[Autarijati]], za koje [[Strabon]] kaže da su nekad bili najveće i najmoćnije pleme kod Ilira<ref name="Naresi">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/3357424/Kulturno-historijski_razvoj_ilirskog_naroda_Naresa_civitas_Narensium |title= Amra Šačić Beća – Kulturno-historijski razvoj ilirskog naroda Naresa (civitas Narensium) |work= ANUBiH, Sarajevo – Godišnjak 2012 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> == Predrimski period == Na prostoru gornjeg toka Neretve, kao susjedi Autarijata, istovremeno se nalazilo ilirsko pleme [[Ardijejci]]. Međusobno su stalno ratovali za neko (jako) slano vrelo koje se nalazilo negdje na granici njihovih teritorija. Vrelo se najčešć lokalizira u Orahovicu, oko dva km. nizvodno od Konjica, gdje se na Gradini nalazi i jedno utvrdeno prethistorijsko naselje, a u blizini su i ''Slana vrela''. Istraživači na različite načine interpretaju ove vijesti klasičnih pisaca. Kao pobjednici iz tih sukoba izašli su [[Autarijati i Ardijejci|Autarijati]]. Ardijejci su bili prisiljeni da se povuku južnije, u područje donjeg toka Neretve. U IV vijeku u historiji [[Balkan]]a i Ilira javljaju se [[Kelti]], koji su se doselili u [[Panonija|Panoniju]]. Na njihovom putu daljnjeg širenja Autarijati su bili prvi na udaru.<ref name="Papazoglu">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |title= Fanula Papazoglu, -Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi |work= AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969 |accessdate= 9. 2. 2016 |archivedate= 2018-09-23 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20180923052830/http://www.anubih.ba/images/publikacije/djela/CBI/DJELA%20XXX-1%20Papazoglu.pdf |deadurl= yes }}</ref> Kelti ([[Skordisci]]) su ih porazili krajem IV vijeka, uništili njihovu široku etničku zajednicu i Autarijati su se povukli.<ref name="Mesih.Autarij">{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2016-03-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |dead-url= yes }}</ref> Na nekadašnjem graničnom području Ardijejaca i Autarijati od tada se u historijskim izvorima (Apian) pojavljuje šira lepeza etničkih ilirskih zajednica kao ostatak nekadašnje moćne zajednice Autarijata. [[Gatačko polje]] naseljavali su [[Melkumani]] (Merromènoi), područje [[Nevesinjsko polje|Nevesinskog polja]] naseljavali su [[Glindicioni]] (Glintidìones) a u području oko rijeke Rame živjeli su [[Deretini]]. Ilirsko stanovništvo na području od izvorišta rijeke Neretve na sjeveru do [[Prenj]]a na jugu rimski izvori nazivaju Naresi (Nare(n)si), u značenju koliko i Neretljani?, koji su 33. g. pr. n. e. pružili [[Oktavijanovi ilirski ratovi|Oktavijanu]] nešto jači otpor (Apijan. 111. 16).<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA – Dolina gornje Neretve |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> U antici rijeka Neretva se nazivala Naron (Plinije). Savremenim rječnikom rečeno, to bi podrazumijevalo područje općina [[Kalinovik]], Konjic, [[Jablanica]], te dijelove općina [[Prozor-Rama]] i [[Nevesinje]]. Za ilirske zajednice iz razdoblja nakon urušavanja Autarijatske zajednice na kraju IV st. pr. n. e. naseljene na prostoru koji su naseljavali Autarijati ili direktno proizašle iz njih, smatra se da se može upotrebljavati termin postautarijatske zajednice.<ref name="Mesih.Autarij"/> Područje koje su naseljavali Naresi odlikovalo se brdskim reljefom što je pogodovalo uzgoju stoke, a stočarstvo je bilo osnovna privredna grana kod Ilira. Bilo je i plodne zemlje oko Lisičića i Čelebića, ali arheološka građa ukazuje na dominaciju stočarstva. Pored stočarstva, ovakav reljef omogućavao je i bolju fzičku zaštitu koja je posebno potrebna u predrimskom periodu. Između planinskih masiva Bitovnje, [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica|Visočice]] na sjeveru, te Prenja i [[Čvrsnica|Čvrsnice]] na jugu, još u predrimsko doba formira se ''civitas'', o čijoj snazi i vitalnosti svjedoče brojna [[Gradina|gradinska]] naselja.<ref name="Naresi"/> Susjedi Naresa bili su i [[Daorsi]] koji su naseljavali neretljansku dolinu od Bijelog Polja do [[Gabela|Gabele]], Dabrovim i [[Popovo polje|Popovim Poljem]] te [[Stolac]] sa širom okolinom i izlaskom na more kod Slanog. Sjeverno su se nalazili [[Desitijati]]. == Period rimske dominacije == [[File:Rivolta pannonica 9.jpg|mini|desno|Ilirska plemena u vrijeme Batonovog ustanka]] U sastav rimske države Naresi su ušli nakon Oktavijanovih ratova 35. – 33. god.p.n.e. Učestvovali su i [[Batonov ustanak|Batonovom ustanku]] (6–9. g. n. e.), što je bio posljednji pokušavaj očuvanja samostalnosti. Veliko enciklopedijsko djelo [[Plinije|Plinija Starijeg]], ''Naturalis Historia'', daje najkompletnije podatke za proučavanje etnografje [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]], koja se dijelila na tri konventa. Jedan od ta tri konventa jeste i Naronitanski konvent. Ovom konventu su, pripadali sljedeći ''civitatesi'' (na osnovu popisa rimskih vlasti): “...Cerauni decuriis XXIIII, Daversi XVII, Desitiates CIII, Docleatae XXXIII, [[Deretini]] XIIII, Deraemistae XXX, [[Dindari]] XXXIII, Glinditiones XLIIII, Melcumani XXIIII, Naresi CII, Scirtari LXXII, Siculotae XXIIII...“ Po ovome se vidi da su Naresi po svojoj brojnosti bili odmah iza [[Desidijati|Desidijata]] kada je u pitanju cjelokupni naronitanski sudbeni konvent i njihova populacija se kretala između 15.300 do 20.400 ljudi.<ref name="Bojanovski"/> Njihovo etničko ime (Narensioi) pojavljuje se i u [[Ptolomej]]evoj “Geografji”. === Arheološki nalazi === Značajnija rimska naselja razvila su se u Konjicu, Madeškovcima, Polju, [[Čelebići]]ma, [[Lisičići]]ma i [[Ostrožac|Ostrošcu]]. Ne samo po prometnm položaju nego i po nalazima čini se da je upravni i politički centar župe (civitas) bio u Konjicu. I pored toga što su na čitavom području jako prisutni tragovi intenzivne [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|romanizacije]], možda najbogatiji u cijeloj Bosni i Hercegovini, nema potvrda ο [[Municipij|municipalnom]] statusu Konjica i njegove teritorijalne zajednice. * Epigrafski nadgrobni cippus iz Gatačkog polja (AE 1994, 1342) na kome se spominje etničko ime Naresa, podignut je mladoj ženi koja je potjecala iz tog naroda, a bila je udata za jednog od Melkumana. * Natpis iz Pljevalja u Crnoj Gori, na kome se spominje etničko ime Naresa koji je boravio među Pirustima kao rob (servus). * Spomenik legionara II legije Adiutrix Pinniusa koji je umro u Basijani, a sahranjen u Glavatičevu. * Nadgrobna stela iz Ostrožca kod Jablanice. Stelu je Publije Elije Verus podigao svojim roditeljima Rufu i Tatui. Odjeća muške ličnosti na steli je keltska, a ženske ilirska. Konzervativnost ovih gorštačkih Ilira bila je velika, naročito kod ženskog dijela stanovništva. One su duže baštinile tradicionalna imena i nošnju što se vidi i po reljefma. Žene iz ovog naroda nosile su dalmatinske toge i pokrivale su svoju kosu nekom vrstom marame, dok su njihove kćerke hodale gologlave. Muškarci su preko tunike nosili plašt koji je fbulama bio pričvršćen za ramena. Čak ni na spomenicima iz II i III stoljeća ne susreću se prikazi ljudi odjevenih na rimski način. * Zavjetna ara posvećena Jupiteru sa kraja III ili početka IV stoljeća. Pronađena u Cerićima kod Konjica. Ovaj kult se može dovesti u direktnu vezu s postojanjem municipija jer po svojoj defniciji municipiji su predstavljali “Rim u malom”, pa su tragovi Jupiterovog kulta nađeni u svim značajnijim municipalnim središtima. * Votivni spomenik samostalnom kultu božice Junone pronađen u Potocima kod Mostara takođe bi išao u prilog činjenici o postojanju municipalnog središta. * Najstariji epigrafski [[Rimski miljokazi|miljokaz]] do sada otkriven u provinciji Dalmaciji nađen je u Podorašcu kod Konjica (CIL III 10164). Kroz teritoriju Naresa prolazila je značajna putna komunikacija [[Narona]] – [[Domavia]] koji je prolazio kroz Nevesinjsko prema Sarajevskom polju. Kako je [[kanjon]] Neretve na tom prostoru prilično uzak i nepristupačan, ta cesta je išla samo njegovim rubom. Njeno glavno raskršće nalazilo se na Nevesinjskom polju, a njena gradnja je počela dok je namjesnik provincije Dalmacije bio čuveni [[Publije Kornelije Dolabela (konzul 10)|Kornelije Dolabela]]. Ova cesta nije ucrtana u čuveni itinerarij ''Tabula Peutingeriana'', ali se metodom rekongnosticiranja došlo do podataka koji potvrđuju postojanje te ceste.<ref name="BojanovskiDolab">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/111670859/Dolabelin-sistem-cesta-Bojanovski-pdf |title= Ivo Bojanovski: Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> * Epigrafski miljokaz, Imp(eratori) C(aesari) IUL(io)/ M[a]ximino Pio Felici e[t] C(aesari) Iu[l](io) maximo/ nobilissim[o]/ Caesri Aug(usti), iz vremena cara Maksimina Tračanina (235 - 238), nađen u [[Podorašac|Podorašcu]] kod Konjica, trenutno se nalazi u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]] (CIL III 10165). Postavljen je na ovu rimsku cestu u isto vrijeme kao i spomenik iz Nevesinjskog polja. Tri epigrafska miljokaza koja su nađena u Podorašcu ukazuju na važnu saobraćajnu tačku na tom mjestu. Samim tim treba u blizini Podorašca tražiti veće urbano središte koje bi po logici trebalo da se nalazi na mjestu današnjeg Konjica. * Votivni spomenik posvećen istočnjačkom kultu [[Mitraizam u Bosni i Hercegovini|boga Mitre]]. Nađen u Konjicu, danas se nalazi u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemljskom muzeju u Sarajevu]]. Potječe iz IV stoljeća. Ime božanstva je napisano u specifčnom obliku Meteri. Ovo je jedan od četiri Mitrina spomenika koji su pronađeni u gornjem toku rijeke Neretve i upotpunjava sliku o [[Religijske prilike na području gornje Neretve u antičkom periodu|religijskim prilikama na području gornje Neretve u antičkom periodu]]<ref name="Naresi"/>. ==== Arheološki nalazi sa elementima keltske kulture ==== * Nadgrobna stela veterana Tita Aurelija Karva (ILJug I, 89 = ILJug III, 1744), nađena u Donjem Selu kod Konjica iz druge polovine III stoljeća, sa natpisom: D(is) M(anibus) / T(itus) Aur(elius) Nepos / Fil(ius) et Aur(elia) Ur/sina con(iunx) t(estamento) p5/osuer(unt) T(ito) Aur(elio) / Carvo vete/rano an(norum) / LXX. Za suprugu veterana Tita Aurelija Karva koja je keltskog porijekla može se pretpostaviti da je svog supruga upoznala dok je on vršio vojnu službu izvan provincije Dalmacije te da je zajedno s njim pošla u dolinu gornje Neretve * Nadgrobna stela porodice Aurelijusa Maksimusa sa konbinovanom keltsko - ilirskom onomastikom pronađena u naselju [[Homolje]] kod Konjica, gdje majka ima ilirski cognomen Mandarta, a kći keltsko ime Magna. Onomastika nije jedini dokaz prisustva keltskog elementa kod Naresa. Oni su koristili i sivu [[Latenska kultura|latensku]] keramiku karakterističnu za Kelte, zatim određene keltske ukrase koji se javljaju na reljefma nadgrobnih stela. Keltski utjecaj je u manjoj mjeri prisutan i na odjevnim predmetima prikazanih likova. Na prostoru gornje Neretve u to vrijeme postojao je i običaj sahranjivanja inhumacijom u [[Tumuli|tumule]]. Međutim, takav način sahranjivanja na tom prostoru prisutan je više od 2000. g. pr. n. e. Uticaj Kelta na kulturu Naresa tumači se na dva načina. # Nakon što je došlo do pomjeranja Ardijejaca i nestanka Autarijata (Strabon), onaj dio plemena koji je ostao u starom zavičaju bio je (djelomično) preslojen od Kelta — keltiziran. Prema toj tezi, Naresi bi bili djelomično keltizirani starosjedioci.<ref name="Bojanovski"/> # Uticaj Kelta na Ilire s prostora gornje Neretve prisutan je zbog pojedinačnog doseljavanja Kelta iz trgovačkih i bračnih razloga pa bi Narese trebalo smatrati za ilirsko pleme.<ref name="Naresi"/>. == Reference == {{reference|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u BiH]] [[Kategorija:Naresi]] 3rimks8grwp6ua5ipxl70bauj9km8gm 10 4652638 42580704 42496389 2026-04-13T13:05:55Z Edgar Allan Poe 29250 42580704 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial | title = [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|Članovi]] [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]] | state = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | bodyclass = hlist | nowrapitems = yes | group1 = [[Lista igrača u Košarkaškoj kući slavnih Naismith Memorial|Igrači]] | list1 = {{Navbox|subgroup | bodyclass = hlist | nowrapitems = yes |group1=Bekovi |list1 = * [[Ray Allen|R. Allen]] * [[Nate Archibald|Archibald]] * [[Seimone Augustus|Augustus]] * [[Dick Barnett|Barnett]] * [[John Beckman|Beckman]] * [[Sergej Belov|Belov]] * [[Chauncey Billups|Billups]] * [[Dave Bing|Bing]] * [[Sue Bird|S. Bird]] * [[Carol Blazejowski|Blazejowski]] * [[Bennie Borgmann|Borgmann]] * [[Carl Braun (košarkaš)|Braun]] * [[Joseph Brennan (košarkaš)|Brennan]] * [[Kobe Bryant|Bryant]] * [[Vince Carter|Carter]] * [[Al Cervi|Cervi]] * [[Maurice Cheeks|Cheeks]] * [[Zack Clayton|Clayton]] * [[Michael Cooper|M. Cooper]] * [[Cynthia Cooper-Dyke|Cooper-Dyke]] * [[Bob Cousy|Cousy]] * [[Louie Dampier|Dampier]] * [[Walter Davis (košarkaš)|Davis]] * [[Bob Davies|Davies]] * [[Clyde Drexler|Drexler]] * [[Joe Dumars|Dumars]] * [[Teresa Edwards|Edwards]] * [[Walt Frazier|Frazier]] * [[Marty Friedman (košarkaš)|Friedman]] * [[Nikos Galis|Galis]] * [[George Gervin|Gervin]] * [[Manu Ginóbili|Ginóbili]] * [[Gail Goodrich|Goodrich]] * [[Hal Greer|Greer]] * [[Richie Guerin|Guerin]] * [[Becky Hammon|Hammon]] * [[Vic Hanson|Hanson]] * [[Tim Hardaway|Hardaway]] * [[Marques Haynes|Haynes]] * [[Nat Holman|Holman]] * [[Charley Hyatt|Hyatt]] * [[John Isaacs|Isaacs]] * [[Allen Iverson|Iverson]] * [[Buddy Jeannette|Jeannette]] * [[Fats Jenkins|Jenkins]] * [[Dennis Johnson|D. Johnson]] * [[Magic Johnson|E. Johnson]] * [[K. C. Jones|K. Jones]] * [[Sam Jones (košarkaš)|S. Jones]] * [[Michael Jordan|Jordan]] * [[Jason Kidd|Kidd]] * [[Nancy Lieberman|Lieberman]] * [[Pete Maravich|Maravich]] * [[Hortência Marcari|Marcari]] * [[Šarūnas Marčiulionis|Marčiulionis]] * [[Slater Martin|Martin]] * [[Bobby McDermott|McDermott]] * [[Tracy McGrady|McGrady]] * [[Dick McGuire|D. McGuire]] * [[Ann Meyers|Meyers]] * [[Reggie Miller|R. Miller]] * [[Sidney Moncrief|Moncrief]] * [[Earl Monroe|Monroe]] * [[Calvin Murphy|C. Murphy]] * [[Steve Nash|Nash]] * [[Harlan Page|Page]] * [[Tony Parker|Parker]] * [[Gary Payton|Payton]] * [[Dražen Petrović|Petrović]] * [[Andy Phillip|Phillip]] * [[Cumberland Posey|Posey]] * [[Mitch Richmond|Richmond]] * [[Oscar Robertson|Robertson]] * [[Guy Rodgers|Rodgers]] * [[John Roosma|Roosma]] * [[Honey Russell|J. Russell]] * [[John Schommer|Schommer]] * [[Charlie Scott|Scott]] * [[Barney Sedran|Sedran]] * [[Bill Sharman|Sharman]] * [[Katie Smith|K. Smith]] * [[Dawn Staley|Staley]] * [[Christian Steinmetz|Steinmetz]] * [[John Stockton|Stockton]] * [[Sheryl Swoopes|Swoopes]] * [[Isiah Thomas|Thomas]] * [[David Thompson (košarkaš)|D. Thompson]] * [[Michele Timms|Timms]] * [[Fuzzy Vandivier|Vandivier]] * [[Dwyane Wade|D. Wade]] * [[Bobby Wanzer|Wanzer]] * [[Teresa Weatherspoon|Weatherspoon]] * [[Jerry West|West]] * [[Paul Westphal|Westphal]] * [[Lindsay Whalen|Whalen]] * [[Jo Jo White|J. White]] * [[Lenny Wilkens|Wilkens]] * [[Lynette Woodard|Woodard]] * [[John Wooden|Wooden]] |group2=Krila | list2 = * [[Carmelo Anthony|Anthony]] * [[Paul Arizin|Arizin]] * [[Charles Barkley|Barkley]] * [[Rick Barry|Barry]] * [[Elgin Baylor|Baylor]] * [[Larry Bird|L. Bird]] * [[Bill Bradley|Bradley]] * [[Roger Brown (košarkaš, rođen 1942.)|R. Brown]] * [[Swin Cash|Cash]] * [[Tamika Catchings|Catchings]] * [[Chuck Cooper (košarkaš)|C. Cooper]] * [[Billy Cunningham|Cunningham]] * [[Denise Curry|Curry]] * [[Dražen Dalipagić|Dalipagić]] * [[Bob Dandridge|Dandridge]] * [[Adrian Dantley|Dantley]] * [[Dave DeBusschere|DeBusschere]] * [[Dutch Dehnert|Dehnert]] * [[Elena Delle Donne|Delle Donne]] * [[Paul Endacott|Endacott]] * [[Alex English|English]] * [[Julius Erving|Erving]] * [[Harold E. Foster|Foster]] * [[Joe Fulks|Fulks]] * [[Laddie Gale|Gale]] * [[Kevin Garnett|Garnett]] * [[Pop Gates|Gates]] * [[Tom Gola|Gola]] * [[Cliff Hagan|Hagan]] * [[John Havlicek|Havlicek]] * [[Connie Hawkins|Hawkins]] * [[Elvin Hayes|Hayes]] * [[Spencer Haywood|Haywood]] * [[Tom Heinsohn|Heinsohn]] * [[Grant Hill|Hill]] * [[Chamique Holdsclaw|Holdsclaw]] * [[Bailey Howell|Howell]] * [[Lou Hudson|Hudson]] * [[Lauren Jackson|L. Jackson]] * [[Gus Johnson (košarkaš)|G. Johnson]] * [[Bobby Jones (košarkaš, rođen 1951.)|B. Jones]] * [[Bernard King|King]] * [[Radivoj Korać|Korać]] * [[Toni Kukoč|Kukoč]] * [[Jerry Lucas|Lucas]] * [[Hank Luisetti|Luisetti]] * [[Karl Malone|K. Malone]] * [[Katrina McClain Johnson|McClain]] * [[Branch McCracken|B. McCracken]] * [[Jack McCracken|J. McCracken]] * [[George McGinnis|McGinnis]] * [[Kevin McHale (košarkaš)|McHale]] * [[Vern Mikkelsen|Mikkelsen]] * [[Cheryl Miller|C. Miller]] * [[Maya Moore|M. Moore]] * [[Chris Mullin|Mullin]] * [[Dirk Nowitzki|Nowitzki]] * [[Candace Parker|C. Parker]] * [[Bob Pettit|Pettit]] * [[Paul Pierce|Pierce]] * [[Scottie Pippen|Pippen]] * [[Jim Pollard|Pollard]] * [[Dino Rađa|Rađa]] * [[Frank Ramsey (košarkaš)|Ramsey]] * [[Dennis Rodman|Rodman]] * [[Dolph Schayes|Schayes]] * [[Ernest Schmidt|E. Schmidt]] * [[Oscar Schmidt|O. Schmidt]] * [[Maurice Stokes|Stokes]] * [[Amar'e Stoudemire|Stoudemire]] * [[Cat Thompson|C. Thompson]] * [[Tina Thompson|T. Thompson]] * [[Jack Twyman|Twyman]] * [[Chet Walker|Walker]] * [[Ora Washington|Washington]]<!--Completely guessing as to position.--> * [[Chris Webber|Webber]] * [[Nera White|N. White]] * [[Jamaal Wilkes|Wilkes]] * [[Dominique Wilkins|Wilkins]] * [[James Worthy|Worthy]] * [[George Yardley|Yardley]] |group3=Centri | list3 = * [[Kareem Abdul-Jabbar|Abdul-Jabbar]] * [[Thomas Barlow (košarkaš)|Barlow]] * [[Zelmo Beaty|Beaty]] * [[Walt Bellamy|Bellamy]] * [[Chris Bosh|Bosh]] * [[Wilt Chamberlain|Chamberlain]] * [[Dave Cowens|Cowens]] * [[Joan Crawford (košarkaš)|J. Crawford]] * [[Krešimir Ćosić|Ćosić]] * [[Mel Daniels|Daniels]] * [[Forrest DeBernardi|DeBernardi]] * [[Vlade Divac|Divac]] * [[Anne Donovan|A. Donovan]] * [[Tim Duncan|Duncan]] * [[Patrick Ewing|Ewing]] * [[Sylvia Fowles|Fowles]] * [[Harry Gallatin|Gallatin]] * [[Pau Gasol|Gasol]] * [[Artis Gilmore|Gilmore]] * [[Yolanda Griffith|Griffith]] * [[Ace Gruenig|Gruenig]] * [[Lusia Harris|Harris-Stewart]] * [[Bob Houbregs|Houbregs]] * [[Dwight Howard|Howard]] * [[Dan Issel|Issel]] * [[Skinny Johnson|W. Johnson]] * [[Neil Johnston|Johnston]] * [[Moose Krause|M. Krause]] * [[Bob Kurland|Kurland]] * [[Bob Lanier (košarkaš)|Lanier]] * [[Lisa Leslie|Leslie]] * [[Clyde Lovellette|Lovellette]] * [[Joe Lapchick|Lapchick]] * [[Ed Macauley|Macauley]] * [[Ubiratan Pereira Maciel|Maciel]] * [[Moses Malone|M. Malone]] * [[Bob McAdoo|McAdoo]] * [[Dino Meneghin|Meneghin]] * [[George Mikan|Mikan]] * [[Pearl Moore|P. Moore]] * [[Alonzo Mourning|Mourning]] * [[Stretch Murphy|S. Murphy]] * [[Dikembe Mutombo|Mutombo]] * [[Hakeem Olajuwon|Olajuwon]] * [[Shaquille O'Neal|O'Neal]] * [[Robert Parish|Parish]] * [[Willis Reed|Reed]] * [[Arnie Risen|Risen]] * [[David Robinson|Robinson]] * [[Bill Russell|B. Russell]] * [[Arvydas Sabonis|Sabonis]] * [[Ralph Sampson|Sampson]] * [[Uljana Semjonova|Semjonova]] * [[Jack Sikma|Sikma]] * [[Nate Thurmond|Thurmond]] * [[Wes Unseld|Unseld]] * [[Ed Wachter|Wachter]] * [[Ben Wallace|Wallace]] * [[Bill Walton|Walton]] * [[Yao Ming|Yao]] }} | group2 = [[Lista trenera u Košarkaškoj kući slavnih Naismith Memorial Basketball|Treneri]] | list2 = * [[Rick Adelman|Adelman]] * [[Lidija Aleksejeva|Aleksejeva]] * [[Phog Allen|P. Allen]] * [[Harold Anderson (košarkaški trener)|Anderson]] * [[Red Auerbach|Auerbach]] * [[Geno Auriemma|Auriemma]] * [[Leon Barmore|Barmore]] * [[Sam Barry|Barry]] * [[Gene Bess|Bess]] * [[Gary Blair|Blair]] * [[Ernest Blood|Blood]] * [[Jim Boeheim|Boeheim]] * [[Larry Brown (košarkaš)|L. Brown]] * [[Jim Calhoun|Calhoun]] * [[John Calipari|Calipari]] * [[Howard Cann|Cann]] * [[Doc Carlson|Carlson]] * [[Lou Carnesecca|Carnesecca]] * [[Ben Carnevale|Carnevale]] * [[Pete Carril|Carril]] * [[Everett Case|Case]] * [[Van Chancellor|Chancellor]] * [[John Chaney (košarkaš, rođen 1932.)|Chaney]] * [[Jody Conradt|Conradt]] * [[Larry Costello|Costello]] * [[Denny Crum|Crum]] * [[Chuck Daly|Daly]] * [[Everett Dean|Dean]] * [[Antonio Díaz-Miguel|Díaz-Miguel]] * [[Edgar Diddle|Diddle]] * [[Billy Donovan|B. Donovan]] * [[Bruce Drake|Drake]] * [[Lefty Driesell|Driesell]] * [[Pedro Ferrándiz|Ferrándiz]] * [[Bill Fitch|Fitch]] * [[Clarence Gaines|Gaines]] * [[Sandro Gamba|Gamba]] * [[Jack Gardner (košarkaš)|Gardner]] * [[Lindsay Gaze|Gaze]] * [[Slats Gill|Gill]] * [[Aleksandar Gomeljski|Gomeljski]] * [[Sue Gunter|Gunter]] * [[Alex Hannum|Hannum]] * [[Del Harris|Harris]] * [[Marv Harshman|Harshman]] * [[Don Haskins|Haskins]] * [[Sylvia Hatchell|Hatchell]] * [[Tom Heinsohn|Heinsohn]] * [[Eddie Hickey|Hickey]] * [[David Hixon|Hixon]] * [[Howard Hobson|Hobson]] * [[Red Holzman|Holzman]] * [[Bob Huggins|Huggins]] * [[Robert Hughes (košarkaški trener)|Hughes]] * [[Bob Hurley|Hurley]] * [[Henry Iba|Iba]] * [[Tom Izzo|Izzo]] * [[Phil Jackson|P. Jackson]] * [[Doggie Julian|Julian]] * [[George Karl|Karl]] * [[Gene Keady|Keady]] * [[Frank Keaney|Keaney]] * [[George Keogan|Keogan]] * [[Bob Knight|Knight]] * [[Mike Krzyzewski|Krzyzewski]] * [[John Kundla|Kundla]] * [[Ward Lambert|Lambert]] * [[Bobby Leonard|Leonard]] * [[Guy Lewis|Lewis]] * [[Harry Litwack|Litwack]] * [[Ken Loeffler|Loeffler]] * [[Dutch Lonborg|Lonborg]] * [[Herb Magee|Magee]] * [[Arad McCutchan|McCutchan]] * [[Muffet McGraw|McGraw]] * [[Al McGuire|A. McGuire]] * [[Frank McGuire|F. McGuire]] * [[John McLendon|McLendon]] * [[Walter Meanwell|Meanwell]] * [[Ray Meyer|Meyer]] * [[Ralph Miller|Miller]] * [[Billie Moore|B. Moore]] * [[Kim Mulkey|Mulkey]] * [[Don Nelson|Nelson]] * [[Aleksandar Nikolić|Nikolić]] * [[Mirko Novosel|Novosel]] * [[Lute Olson|Olson]] * [[Rick Pitino|Pitino]] * [[Gregg Popovich|Popovich]] * [[Jack Ramsay|Ramsay]] * [[Harley Redin|Redin]] * [[Nolan Richardson|Richardson]] * [[Pat Riley|Riley]] * [[Cesare Rubini|Rubini]] * [[Adolph Rupp|Rupp]] * [[Cathy Rush|Rush]] * [[Bill Russell|B. Russell]] * [[Bo Ryan|Ryan]] * [[Lenny Sachs|Sachs]] * [[Bill Self|Self]] * [[Theresa Grentz|Shank Grentz]] * [[Bill Sharman|Sharman]] * [[Everett Shelton|Shelton]] * [[Jerry Sloan|Sloan]] * [[Charles Smith (košarkaški trener, rođen 1949.)|C. Smith]] * [[Dean Smith|D. Smith]] * [[Marianne Stanley|Stanley]] * [[Barbara Stevens (košarkaška trenerica)|Stevens]] * [[C. Vivian Stringer|Stringer]] * [[Pat Summitt|Summitt]] * [[Eddie Sutton|Sutton]] * [[Jerry Tarkanian|Tarkanian]] * [[Fred Taylor (košarkaš, rođen 1924.)|Taylor]] * [[Bertha Teague|Teague]] * [[John Thompson (košarkaš)|J. Thompson]] * [[Rudy Tomjanovich|Tomjanovich]] * [[Jim Valvano|Valvano]] * [[Tara VanDerveer|VanDerveer]] * [[Margaret Wade (košarkašica)|M. Wade]] * [[Stan Watts|Watts]] * [[Lenny Wilkens|Wilkens]] * [[Gary Williams|G. Williams]] * [[Roy Williams (košarkaški trener)|R. Williams]] * [[John Wooden|Wooden]] * [[Phil Woolpert|Woolpert]] * [[Morgan Wootten|Wootten]] * [[Jay Wright|Wright]] * [[Kay Yow|Yow]] | group3 = [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial#Služenici|Službenici]] | list3 = * [[Senda Berenson Abbott|Abbott]] * [[Val Ackerman|Ackerman]] * [[Micky Arison|Arison]] * [[Al Attles|Attles]] * [[Don Barksdale|Barksdale]] * [[Patrick Baumann (košarka)|Baumann]] * [[Clair Bee|Bee]] * [[Daniel Biasone|Biasone]] * [[Hubie Brown|H. Brown]] * [[Walter A. Brown|W. Brown]] * [[John Bunn|Bunn]] * [[Jerry Buss|Buss]] * [[Nathaniel Clifton|Clifton]] * [[Jerry Colangelo|Colangelo]] * [[Doug Collins (košarkaš)|Collins]] * [[Tarzan Cooper|T. Cooper]] * [[Mike D'Antoni|D'Antoni]] * [[Bill Davidson (biznismen)|Davidson]] * [[Bob Douglas|Douglas]] * [[Alva Duer|Duer]] * [[Wayne Embry|Embry]] * [[Hugh Evans|Evans]] * [[Clifford Fagan|Fagan]] * [[Harry A. Fisher|Fisher]] * [[Cotton Fitzsimmons|Fitzsimmons]] * [[Lawrence Fleisher|Fleisher]] * [[Howard Garkfinkel|Garkfinkel]] * [[Dave Gavitt|Gavitt]] * [[Eddie Gottlieb|Gottlieb]] * [[Russ Granik|Granik]] * [[Luther Gulick (liječnik)|Gulick]] * [[Les Harrison (košarkaš)|Harrison]] * [[Chick Hearn|Hearn]] * [[Edwin Henderson|Henderson]] * [[Ferenc Hepp|Hepp]] * [[Edward J. Hickox|Hickox]] * [[Tony Hinkle|Hinkle]] * [[Ned Irish|Irish]] * [[Mannie Jackson|M. Jackson]] * [[Tom Jernstedt|Jernstedt]] * [[Renato William Jones|R. Jones]] * [[J. Walter Kennedy|Kennedy]] * [[Phil Knight|Knight]] * [[Jerry Krause|J. Krause]] * [[Meadowlark Lemon|Lemon]] * [[Emil Liston|Liston]] * [[Earl Lloyd|Lloyd]] * [[Rebecca Lobo|Lobo]] * [[John McLendon|McLendon]] * [[Bill Mokray|Mokray]] * [[Ralph Morgan (košarka)|Morgan]] * [[Pop Morgenweck|Morgenweck]] * [[James Naismith|Naismith]] * [[Pete Newell|Newell]] * [[C. M. Newton|Newton]] * [[John O'Brien (košarkaški sudac)|J. O'Brien]] * [[Larry O'Brien|L. O'Brien]] * [[Harold Olsen|Olsen]] * [[Maurice Podoloff|Podoloff]] * [[H. V. Porter|Porter]] * [[George Raveling|Raveling]] * [[William Reid (košarkaški trener)|Reid]] * [[Jerry Reinsdorf|Reinsdorf]] * [[Elmer Ripley|Ripley]] * [[Satch Sanders|Sanders]] * [[Abe Saperstein|Saperstein]] * [[Arthur Schabinger|Schabinger]] * [[Herb Simon (poslovni čovjek)|Simon]] * [[Lynn St. John|St. John]] * [[Amos Alonzo Stagg|Stagg]] * [[Borislav Stanković|Stanković]] * [[Ed Steitz|Steitz]] * [[David Stern|Stern]] * [[Chuck Taylor|Taylor]] * [[Rod Thorn|Thorn]] * [[Oswald Tower|Tower]] * [[Arthur Trester|Trester]] * [[Dick Vitale|Vitale]] * [[Clifford Wells|Wells]] * [[Rick Welts|Welts]] * [[Jerry West|West]] * [[Louis Wilke|Wilke]] * [[Tex Winter|Winter]] * [[Fred Zollner|Zollner]] | group4 = [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial#Suci|Suci]] | list4 = * [[Dick Bavetta|Bavetta]] * [[Danny Crawford|D. Crawford]] * [[Joey Crawford|J. Crawford]] * [[James Enright|Enright]] * [[Darell Garretson|Garretson]] * [[George Hepbron|Hepbron]] * [[George Hoyt|Hoyt]] * [[Matthew P. Kennedy|Kennedy]] * [[Lloyd Leith|Leith]] * [[Red Mihalik|Mihalik]] * [[Hank Nichols|Nichols]] * [[John Nucatola|Nucatola]] * [[Ernest C. Quigley|Quigley]] * [[Mendy Rudolph|Rudolph]] * [[Dallas Shirley|Shirley]] * [[Earl Strom|Strom]] * [[Dave Tobey (košarkaški sudac)|Tobey]] * [[David Walsh (košarkaški sudac)|Walsh]] | group5 = [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial#Momčadi|Momčadi]] | list5 = * [[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1960.|Olimpijska reprezentacija Sjedinjenih Država iz 1960.]] * [[Ženska olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1976.|Ženska olimpijska reprezentacija Sjedinjenih Država iz 1976.]] * [[Dream Team|Olimpijska reprezentacija Sjedinjenih Država iz 1992.]] * [[Redeem Team|Olimpijska reprezentacija Sjedinjenih Država iz 2008.]] * [[Ženska olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1996.|Ženska olimpijska reprezentacija Sjedinjenih Država iz 1996.]] * [[All-American Red Heads]] * [[Buffalo Germans]] * [[Prva momčad (košarka)|Prva Momčad]] * [[Harlem Globetrotters]] * [[Univerzitet u Immaculati|Immaculata College]]<!--HOF uses "College", which was the school's official name before 2002.--> * [[New York Renaissance]]<!--HOF now uses "Renaissance" instead of "Rens".--> * [[Original Celtics]] * [[Muška ekipa Texas Western Minersa u sezoni 1965./1966.|Texas Western]] }}<noinclude> {{collapsible option}} [[Kategorija:Košarkaški šabloni]] </noinclude> caubfxuryresdh7opm9yf2evmffyb0w 0 4653511 42580692 41866593 2026-04-13T12:40:53Z Edgar Allan Poe 29250 /* Igrači (66) */ 42580692 wikitext text/x-wiki Ovaj članak sadrži '''listu članova [[FIBA Kuća slavnih|FIBA Kuće slavnih]]''', odnosno igrača i ostalih sportskih djelatnika koji su se istaknuli svojim doprinosom [[košarka]]škom sportu. Članove ove Kuće slavnih izabire [[FIBA]], krovna košarkaška organizacija, dok je [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] zasebna institucija; popit članova te Kuće slavnih dostupan je [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|ovdje]]. == Lista članova == {| class="wikitable" |- | style="background:#ff9; width:3em;" colspan="2"| |colspan=5|Ujedno i član [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih Naismith Memorial]] |} === Igrači === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="16" | [[2007.]] | {{sortname|Aleksandar|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| ||rowspan="7"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS">[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Players HALL OF FAMERS PLAYERS.]</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Sergej|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center>|| |- |{{sortname|Emiliano|Rodríguez}} || {{flag|Španjolska|1945}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Bill|Russell}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD|1912}}}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Radivoj|Korać}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Krešimir|Ćosić||Cosic}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| |- |{{sortname|Teófilo|Cruz}} || {{flagcountry|PUE|1952}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Dalipagić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || ||<center><ref>{{cite web |url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |title=FIBA Hall of Fame - Drazen Dalipagic's profile |publisher=halloffame.fiba.com |accessdate=2007-06-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070624045846/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |archivedate=2007-06-24 }}</ref></center> |- |{{sortname|Ivo|Daneu}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Mirza|Delibašić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[1978–79 FIBA European Champions Cup|1979 EuroLeague Champion]]--> |- |{{sortname|Oscar|Furlong}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Nikos|Galis}} || {{flagcountry|GRČ}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], 4× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 4× [[EuroBasket Top Scorer]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 8× [[EuroLeague Top Scorer]] (1986–1992, 1994), [[FIBA Basketball World Cup records|FIBA World Cup Top Scorer]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]]), [[EuroBasket MVP]] ([[EuroBasket 1987|1987]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | title=Nikos GALIS (2007 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092022/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |{{sortname|Fernando|Martín|Fernando Martín Espina}} || {{flag|Španjolska}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || ||rowspan="7"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Pierluigi|Marzorati}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Amaury|Pasos}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Petrović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="3" | [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Bira|Maciel|Ubiratan Pereira Maciel}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Ricardo|González|dab=basketball}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Robertson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2010.]] | {{sortname|Dragan|Kićanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> ||<!--[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1978 FIBA World Championship|1978]]), [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]), 3× [[EuroBasket]] ([[EuroBasket 1973|1973]], [[EuroBasket 1975|1975]], [[EuroBasket 1977|1977]]), [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]]), 2× [[FIBA Korać Cup|Korać Cup champion]] ([[1977–78 FIBA Korać Cup|1978]]–[[1978–79 FIBA Korać Cup|1979]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | title=Dragan KIĆANOVIĆ (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092308/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Vlade|Divac}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--2× [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[2002 FIBA World Championship|2002]]), 2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medalist]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics – Men's tournament|1988]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), 3× [[FIBA EuroBasket|EuroBasket champion]] ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[FIBA World Cup All-Tournament Team]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]), 2× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | title=Vlade DIVAC (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=10 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092513/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dino|Meneghin}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="12"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Arvydas|Sabonis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Schmidt}} || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- ! rowspan="4" | [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|David|Robinson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]])--> |- |{{sortname|Zoran|Slavnić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Andrew|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- |{{sortname|Jean-Jacques|Conceição}} || {{flagcountry|ANG}}<br/>{{flagcountry|POR}} || <center> [[Krilni centar|PF]]</center>|| |- !rowspan="5" | [[2015.]] | {{sortname|Ruperto|Herrera|Ruperto Herrera Tabio}} || {{flagcountry|KUB}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Michael|Jordan}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> ||<!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]])--> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Šarūnas|Marčiulionis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Antoine|Rigaudeau}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center> [[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Vladimir|Tkačenko}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2016.]] | {{sortname|Panajotis|Fasulas}} || {{flagcountry|GRČ}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1987|1987]])--> ||<center><ref>{{cite web | url=http://www.thenationalherald.com/127081/ | title=Fasoulas Inducted to FIBA Hall of Fame | publisher=The National Herald | date=12 June 2016 | accessdate=13 June 2016 | archive-date=2016-08-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160805201940/http://www.thenationalherald.com/127081/ | dead-url=yes }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Hakeem|Olajuwon}} || {{flagcountry|NGR}}<br/>{{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="8"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Juan Antonio|San Epifanio}} || {{flag|Španjolska}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |{{sortname|Manuel|Raga}} || {{flagcountry|MEX}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2017.]] | {{sortname|Miki|Berkovič}} || {{flagcountry|IZR}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Pero|Cameron}} || {{flagcountry|NZL}} || <center> [[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Valdis|Valters}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- | {{sortname|Toni|Kukoč}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Shaquille|O'Neal}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="6" | [[2019.]] | {{sortname|Atanas|Golomejev}} || {{flagcountry|BUG|1971}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA's 50 Greatest Players (1991)|FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *2× [[FIBA EuroBasket Top Scorer]] (1973, 1975) *[[FIBA European Selection]] (1977) *8× [[National Basketball League (Bulgaria)|Bulgarian League]] champion (1970–1973, 1978, 1979, 1981, 1982) *4× [[Bulgarian Basketball Cup|Bulgarian Cup]] winner (1976, 1979, 1982, 1983) }}--> | rowspan="5" | {{center|<ref name=fibahall19>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/mourning-arcain-and-tanjevic-among-11-top-basketball-personalities-making-up-2019-class-of-fiba-hall-of-fame |title=Mourning, Arcain and Tanjevic among 11 top basketball personalities making up 2019 Class of FIBA Hall of Fame}}</ref>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Alonzo|Mourning}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[NBA champion]] ([[2006 NBA Finals|2006]]) *7× [[NBA All-Star]] ({{nasg|1994}}–{{nasg|1997}}, {{nasg|2000}}–{{nasg|2002}}) * 2× [[All-NBA Team]] ([[1998-99 NBA season|1999]], [[1999-00 NBA season|2000]]) *2× [[NBA Defensive Player of the Year Award|NBA Defensive Player of the Year]] ([[1998–99 NBA season|1999]], [[1999–2000 NBA season|2000]]) * 2× [[USA Basketball Male Athlete of the Year]] (1990, 2000) * 1× Olympic gold medalist [[Basketball at the 2000 Summer Olympics – Men's tournament|2000]] * 2× World Championship medalist ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[1994 FIBA World Championship|1994]] }}--> |- | {{sortname|Fabricio|Oberto}} || {{flagcountry|ARG}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| *[[List of NBA champions|NBA champion]] ([[2007 NBA Finals|2007]]) *[[FIBA South American League MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB Finals MVP]] (1998) *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games]] medalist ([[Basketball at the 2004 Summer Olympics – Men's tournament|2004]], [[Basketball at the 2008 Summer Olympics – Men's tournament|2008]] *1× FIBA World Championship medalist [[2002 FIBA World Championship|2002]] *4× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2001|2001]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]], |[[2011 FIBA Americas Championship|2011]] }}--> |- | {{sortname|José|Ortiz|José Ortiz (košarkaš)}} || {{flagcountry|PUE}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[FIBA Korać Cup]] champion ([[1996–97 FIBA Korać Cup|1997]]) * 8× [[List of BSN champions|BSN]] champion (1985, 1991, 1994, 1998–2001, 2003) * [[BSN Most Valuable Player Award|BSN Most Valuable Player]] (2002) * [[Liga Profesional de Baloncesto|LPB]] champion (1997) * 2× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2003|2003]]) }}--> |- | {{sortname|Mohsen Medhat|Varda}} || {{flagcountry|EGI}} || {{center|?}} || |- | {{sortname|Jiří|Zídek|Jiří Zídek (rođen 1944.)}} || {{flag|Čehoslovačka}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[FIBA European Selection]] (1966, 1967) *2x [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]] *[[EuroLeague Finals Top Scorer]] (1966) *[[FIBA Saporta Cup Finals Top Scorer]] (1968) *2× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovak Player of the Year]] (1970, 1972) *[[List of the best Czech basketball players of the 20th century|Best Czechoslovak Player of 20th Century]] (2001) *[[Czechoslovak Basketball League career stats leaders|Czechoslovak League all-time leading scorer]] }}--> || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-jiri-zidek |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Jiri Zidek}}</ref>}} |- ! rowspan="6" | [[2020.]] || {{sortname|Mieczysław|Łopatka}} || {{flagcountry|POL}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA European Selection]] (1969) *3× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1963|1963]], [[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]]) }}--> |rowspan="6"| {{center|<ref name="C2020">[https://www.fiba.basketball/news/nash-pesic-volkov-lead-parade-of-icons-in-2020-fiba-hall-of-fame-class Nash, Pesic, Volkov lead parade of icons in 2020 FIBA Hall of Fame Class]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Steve|Nash}} || {{flagcountry|CAN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * 2× [[NBA Most Valuable Player Award|NBA Most Valuable Player]] ({{nbay|2004|end}}, {{nbay|2005|end}}) * 8× [[NBA All-Star]] ({{nasg|2002}}, {{nasg|2003}}, {{nasg|2005}}–{{nasg|2008}}, {{nasg|2010}}, {{nasg|2012}}) * 3× [[All-NBA First Team]] ({{nbay|2004|end}}–{{nbay|2006|end}}) * 2× [[All-NBA Second Team]] ({{nbay|2007|end}}, {{nbay|2009|end}}) * 2× [[All-NBA Third Team]] ({{nbay|2001|end}}, {{nbay|2002|end}}) * [[J. Walter Kennedy Citizenship Award]] ({{nbay|2006|end}}) * 2× [[FIBA AmeriCup Most Valuable Player|FIBA AmeriCup MVP]] ([[1999 Tournament of the Americas|1999]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]]) * [[Lou Marsh Trophy]] (2005) * 3× [[Lionel Conacher Award]] (2002, 2005, 2006) }}--> |- | {{sortname|Modestas|Paulauskas}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1972 Summer Olympics|1972]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1968 Summer Olympics|1968]]) *3x [[FIBA European Selection]] (1969, 1971, 1972) *4× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]], [[EuroBasket 1971|1971]]) *2x [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1967 FIBA World Championship|1967]], [[1974 FIBA World Championship|1974]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1970 FIBA World Championship|1970]]) * [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1973|1973]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Ken'ichi|Sako}} || {{flagcountry|JPN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- | {{sortname|Aleksandar|Volkov|Aleksandar Volkov (košarkaš)}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flagcountry|UKR}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]], [[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Jure|Zdovc}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br/>{{flagcountry|SLO}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *2× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]) }}--> |- !rowspan="6" | [[2021.]] | {{sortname|Mathieu|Faye}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2021">[http://www.fiba.basketball/news/daly-giannakis-and-messina-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2021 Daly, Giannakis and Messina headline FIBA Hall of Fame Class of 2021]</ref>}} |- | {{sortname|Panajotis|Janakis}} || {{flagcountry|GRC}} || <center>[[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--{{smalldiv|* [[EuroLeague]] champion ([[1996 EuroLeague Final Four|1996]]) *1× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1987|1987]]) *1× [[EuroBasket]] silver medalist ([[EuroBasket 1989|1989]]) * [[FIBA European Cup|FIBA Saporta Cup]] champion ([[1992-93 FIBA European Cup|1993]]) * 3× [[FIBA European Selection]] (1980, 1987, 1990) * [[50 Greatest EuroLeague Contributors]] (2008) * 7× [[Greek Basket League|Greek League]] champion (1985–1991) * 7× [[Greek Basketball Cup|Greek Cup]] winner (1985, 1987–1990, 1992, 1996) * [[Greek Basket League MVP|Greek League MVP]] (1987) * [[Greek Basket League individual statistics#Top Scorers (since the 1963–64 season)|Greek League Top Scorer]] (1980) * [[Greek Basket League individual statistics#Assists leaders (since the 1988–89 season)|Greek League Assist leader]] (1989) * 2× [[Greek Basketball Cup Finals Top Scorer|Greek Cup Finals Top Scorer]] (1985, 1988) * [[Greek B Basket League|Greek 2nd Division]] champion (1975) }}--> |- | {{sortname|Stanislav|Kropilák}} || {{flag|Čehoslovačka}} || <center>[[Krilo-centar|F/C]]</center> || <!--{{smalldiv|*[[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *4× [[FIBA European Selection]] (1981 2×, 1982, 1987) *5× [[Czechoslovakian Basketball League|Czechoslovakian League]] champion (1979, 1980, 1983–1985) *5× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovakian Player of the Year]] (1979, 1980, 1982, 1983, 1985) *10× [[Czech Basketball Player of the Year#Czechoslovak Basketball League All-Star Five|Czechoslovakian League All-Star Five]] (1976–1985) *10× [[Slovakian Basketball Player of the Year|Slovakian Player of the Year]] (1975–1984) *Best Slovak Player of the 20th Century (2000) }}--> |- | {{sortname|Oscar|Moglia}} || {{flagcountry|URU}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *[[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympic Games]] Top Scorer ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *5× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Champion]] (1953, 1956, 1957, 1966, 1967) *8× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Championship]] Top Scorer (1953–1960) }}--> |- | {{sortname|Detlef|Schrempf}} || {{flag|Njemačka}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *3× [[NBA All-Star]] ([[1993 NBA All-Star Game|1993]], [[1995 NBA All-Star Game|1995]], [[1997 NBA All-Star Game|1997]]) *[[All-NBA Third Team]] ({{nbay|1994|end}}) *2× [[NBA Sixth Man of the Year Award|NBA Sixth Man of the Year]] ({{nbay|1990|end}}, {{nbay|1991|end}}) *[[Basketball Bundesliga Most Valuable Player|German Player of the Year]] (1992) }}--> |- | {{sortname|Sergej|Tarakanov}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1982 FIBA World Championship|1982]]) *5× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1985|1985]], [[EuroBasket 1987|1987]]) *7× Soviet League champion (1980–1984, 1988, 1990) *2× [[Soviet Union Basketball Cup|Soviet Cup]] winner (1978, 1982) *Master of Sports of the USSR, international class (1981) *Honored Master of Sports of the USSR (1981) *[[Order of Friendship of Peoples]] (1988) *[[Medal "For Distinguished Labour"]] (1988) *[[Order of Honour (Russia)]] (2006) }}--> |- !rowspan="6" | [[2023.]] | {{sortname|Wlamir|Marques}} || {{flagcountry|BRA}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Yao|Ming}} || {{flagcountry|KIN}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Sonny|Hendrawan}} || {{flag|Indonezija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Ângelo|Victoriano}} || {{flagcountry|ANG}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- | {{sortname|Carlos|Loyzaga}} || {{flag|Filipini|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Zurab|Sakandelidze}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flag|Gruzija|1990}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2024.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Reggie|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Kirk|Penney}} || {{flagcountry|NZL}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || |- | {{sortname|Romain|Sato}} || {{flagcountry|CAR}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Predrag|Stojaković}} || {{flagcountry|SRJ}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="4" | [[2025.]] | {{sortname|Alphonse|Bilé}} || {{flag|Obala Bjelokosti}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2025">[https://about.fiba.basketball/en/news/eight-outstanding-individuals-have-been-inducted-into-the-fiba-hall-of-fame Eight outstanding individuals have been inducted into the FIBA Hall of Fame Class of 2025 in Bahrain]</ref>}} |- | {{sortname|Andrew|Bogut}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Pau|Gasol}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Ratko|Radovanović}} || {{flagcountry|SFRJ}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- !rowspan="3" | [[2026.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Dirk|Nowitzki}} || {{flag|Njemačka}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2026">[https://about.fiba.basketball/en/news/nowitzki-bird-lead-parade-of-legends-into-fiba-hall-of-fame Nowitzki, Bird Lead Parade of Legends into FIBA Hall of Fame]</ref>}} |- | {{sortname|Hedo|Türkoğlu}} || {{flagcountry|Turska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Wang|Zhizhi}} || {{flagcountry|Kina}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Igračice (25) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Članica !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="5"| [[2007.]] | {{sortname|Liliana|Ronchetti}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || ||rowspan="13"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/></center> |- | {{sortname|Vanja|Vojnova}} || {{flagcountry|BUG|1948}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Uļjana|Semjonova}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Hortência|Marcari}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Ann|Meyers}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- ! [[2009.]] | {{sortname|Jacky|Chazalon}} || {{flagcountry|FRA|1958}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2010.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cheryl|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- | {{sortname|Natalija|Zasulskaja}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Teresa|Edwards}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Paula|Gonçalves|Maria Paula Silva}}<!--FIBA renders her name as Paula Gonçalves. Her correct paternal surname, assuming standard Portuguese naming ordeer, is Silva. She's generally known in Brazil simply as Paula.--> || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2015.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Anne|Donovan}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Michele|Timms}} || {{flagcountry|AUS}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Razija|Mujanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2019.]] | {{sortname|Janeth|Arcain}}||{{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2001 WNBA All-Star Game|2001]]) * [[All-WNBA Team|All-WNBA First Team]] ({{WNBA Year|2001}}) *2× Olympic medalist ([[1996 Summer Olympics|1996]], [[2000 Summer Olympics|2000]]) *1× World Championship medalist ([[1994 FIBA World Championship for Women|1994]]) *3× Pan American Games medalist [[Basketball at the 1987 Pan American Games|1987]], [[Basketball at the 1991 Pan American Games|1991]], [[Basketball at the 2007 Pan American Games|2007]] }}--> |rowspan="2"| {{center|<ref name=fibahall19 />}} |- | {{sortname|Margo|Dydek}} || {{flagcountry|POLJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!-- * 2× [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2003 WNBA All-Star Game|2003]], [[2006 WNBA All-Star Game|2006]]) *[[List of Women's National Basketball Association career blocks leaders|WNBA all-time blocks leader]] * 1× Eurobasket medalist [[EuroBasket Women 1999|1999]]--> |- ! rowspan="3"| [[2020.]] || {{sortname|Isabelle|Fijalkowski}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[EuroBasket Women|EuroBasket]] champion ([[EuroBasket Women 2001|2001]]) * 2x [[EuroBasket Women|EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket Women 1993|1993]], [[EuroBasket Women 1999|1999]]) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- | {{sortname|Ágnes|Németh}} || {{flagcountry|HUN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Bak|Sin-ja}} || {{flagcountry|JKO|1949}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- ! rowspan="3"| [[2021.]] || {{sortname|Hana|Horáková}} || {{flagcountry|CZE}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA Europe Women's Player of the Year]] (2010) *[[FIBA World Championship for Women|FIBA World Championship]] MVP (2010) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- | {{sortname|Penka|Stojanova}} || {{flagcountry|BUL|1967}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1976 Summer Olympics|1976]], [[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) }}--> |- | {{sortname|Zheng|Haixia}} || {{flagcountry|CHN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Women's tournament|1992]]) }}--> |- ! rowspan="5"| [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Lisa|Leslie}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |rowspan="5"| {{center|<ref name="C2022"/>}} |- | {{sortname|Robyn|Maher}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Mame Maty|Mbengue}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Catarina|Pollini}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Jurgita|Štreimikytė-Virbickienė}} || {{flag|Litva}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- ! rowspan="4"| [[2023.]] | {{sortname|Yūko|Ōga}} || {{flag|Japan}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Katrina|McClain}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Penny|Taylor}} || {{flag|Australija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Amaya|Valdemoro}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="3" | [[2024.]] | {{sortname|Danira|Nakić-Bilić|Danira Bilić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flagcountry|HRV}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Miao|Lijie}} || {{flagcountry|KIN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- | {{sortname|Skaidrīte|Smildziņa-Budovska}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Treneri i trenerice (38) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="10" | [[2007.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lidija|Aleksejeva}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || ||rowspan="22"| <center><ref name="HALL OF FAMERS COACHES"/></center> |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Antonio|Díaz-Miguel}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Henry "Hank"|Iba|Henry Iba}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kondrašin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Nikolić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || |- | {{sortname|Giancarlo|Primo}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Dean|Smith}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Togo|Renan Soares "Kanela"|Togo Renan Soares}} || {{flagcountry|BRA}} || |- | {{sortname|Ranko|Žeravica}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- ! rowspan="3"| [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pedro|Ferrándiz}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pete|Newell}} || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Kay|Yow}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3"| [[2010.]] | {{sortname|Jevgenij|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lindsay|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Mirko|Novosel}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || |- ! rowspan="3"| [[2013.]] | {{sortname|John "Jack"|Donohue|Jack Donohue (košarkaški trener)}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}<br/>{{flagcountry|KAN}}}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cesare|Rubini}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pat|Summitt}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! [[2015.]] | {{sortname|Jan|Stirling}} || {{flagcountry|AUS}} || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Jorge Hugo|Canavesi}} || {{flagcountry|ARG}} || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Dušan|Ivković}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <!--<small>3× [[FIBA EuroBasket]] Champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[1990 FIBA World Championship]], 2× [[EuroLeague]] [[EuroLeague Champion|Champion]] ([[1996–97 FIBA EuroLeague|1996–97]], [[2011–12 Euroleague|2011–12]])</small>--> |- ! rowspan="3"| [[2019.]] | {{sortname|Natália|Hejková|}} || {{flagcountry|ČSSR}}<br>{{flagcountry|ČEŠ}} ||<!-- *3x [[Czechoslovak Women's Basketball Championship]] (1991-1993) *10x [[Slovak Women's Basketball Extraliga]] (1994-2003) *1x [[Slovak Women's Basketball Cup]] (1997) *3x [[EuroLeague Women]] championship (1999, 2000, [[2014–15 EuroLeague Women|2015]]) *1x [[Czech Women's Basketball Cup]] (2014) *1x [[FIBA Europe SuperCup Women]] ([[2015 FIBA Europe SuperCup Women|2015]])--> ||{{center|<ref name=fibahall19 /> }} |- | {{sortname|Bogdan|Tanjević}} ||{{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|CG}} ||<!--{{smalldiv| *2x Eurobasket medalist ([[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1999|1999]]) *1x FIBA World Cup medalist ([[2010 FIBA World Championship|2010]]) *[[EuroLeague]] champion (1979) *[[Lega Basket Serie A|Italian League]] champion (1996) *[[Italian Basketball Cup|Italian Cup]] winner (1996) *[[Italian Basketball Hall of Fame]] (2016) *2× [[Turkish Basketball Super League|Turkish Super League]] champion (2008, 2010) *[[Turkish Cup Basketball|Turkish Cup]] winner (2010) *[[Turkish Basketball Supercup|Turkish Supercup]] winner (2007) *2× [[Yugoslav Basketball League|Yugoslav League]] (1978, 1980) *[[YUBA Liga|FR Yugoslav League]] champion (2001) *[[Yugoslav Basketball Cup|Yugoslav Cup]] winner (2001) *[[LNB Pro A|French League]] champion (2002) }}--> ||{{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-bogdan-tanjevic |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Bogdan Tanjevic}}</ref>}} |- | {{sortname|Mou|Zuoyun}} || {{flagcountry|KIN}} || || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-mou-zuoyun |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Mou Zuoyun}}</ref>}} |- ! rowspan="3" | [[2020.]] || {{sortname|Rubén|Magnano}} || {{flagcountry|ARG}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- || {{sortname|Svetislav|Pešić}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br>{{flag|Srbija}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Tara|VanDerveer}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3" | [[2021.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Chuck|Daly}} || {{flagcountry|SAD}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- || {{sortname|Tom|Maher}} || {{flag|Australija}} || |- || {{sortname|Ettore|Messina}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- ! rowspan="4" | [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Geno|Auriemma}} || {{flagcountry|SAD}} || | rowspan="4"| {{center|<ref name="C2022">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2022-ceremony-to-showcase-legendary-figures-in-womens-basketball FIBA Hall of Fame Class of 2022 ceremony to showcase legendary figures in women's basketball]</ref>}} |- | {{sortname|Antonio Carlos|Barbosa}} || {{flag|Brazil}} || |- | {{sortname|Maria|Planas}} || {{flag|Španjolska|1945}} || |- | {{sortname|Milan|Vasojević}} || {{flag|SFR Jugoslavija}} || |- ! rowspan="2" | [[2023.]] | {{sortname|Valérie|Garnier}} || {{flagcountry|Francuska}} || | rowspan="2"| {{center|<ref name="C2023">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2023-headlined-by-china-legend-yao-brazils-iconic-marques-and-opals-ace-taylor 02/06/2023 PRESS RELEASE4 MIN TO READ FIBA Hall of Fame Class of 2023 headlined by China legend Yao, Brazil's iconic Marques and Opals' ace Taylor]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"| {{sortname|Sandro|Gamba}} || {{flag|Italija|1946}} || |- ! [[2024.]] | {{sortname|Dan|Paterson}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2024">[https://basketnews.com/news-205490-reggie-miller-and-peja-stojakovic-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2024.html Reggie Miller and Peja Stojakovic headline FIBA Hall of Fame Class of 2024]</ref>}} |} === Momčadi (1) === {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! colspan="5" | Klasa iz 2017. godine<ref>[http://www.fiba.basketball/news/dream-team-shaq-and-kukoc-headline-2017-class-of-fiba-hall-of-fame-inductees Dream Team, Shaq and Kukoc headline 2017 Class of FIBA Hall of Fame Inductees.]</ref> |- | colspan="5" style="background:#ff9;" | {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Američki]] [[Dream Team]] s [[Olimpijada 1992|Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine]] (zlatna medalja) |- | colspan="5" | '''Početni sastav''' |- | [[Plejmejker|PG]] #15 [[Magic Johnson]] || [[Bek šuter|SG]] #9 [[Michael Jordan]] || [[Nisko krilo|SF]] #7 [[Larry Bird]] || [[Krilni centar|PF]] #14 [[Charles Barkley]] || [[Centar (košarka)|C]] #6 [[Patrick Ewing]] |- | colspan="5" | '''Klupa''' |- | [[Plejmejker|PG]] #12 [[John Stockton]] || [[Bek šuter|SG]] #10 [[Clyde Drexler]] || [[Nisko krilo|SF]] #8 [[Scottie Pippen]] <br/> [[Nisko krilo|SF]] #13 [[Chris Mullin]] || [[Krilni centar|PF]] #11 [[Karl Malone]] <br/> [[Krilni centar|PF]] #4 [[Christian Laettner]] || [[Centar (košarka)|C]] #5 [[David Robinson]] |- | colspan="5" | '''Treneri''' |- | '''[[Košarkaški trener|Glavni trener]]''' <br/> [[Chuck Daly]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Mike Krzyzewski]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Lenny Wilkens]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[P. J. Carlesimo]] || <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/The-Dream-Team HALL OF FAMERS The Dream Team (USA).]</ref></center> |} === Suci (14) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- !rowspan="7" | [[2007.]] | {{sortname|Obrad|Belošević}} || {{flagcountry|SFRJ}} || ||rowspan="14" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Officials HALL OF FAMERS OFFICIALS.]</ref></center> |- | {{sortname|Mario|Hopenhaym}} || {{flagcountry|URU}} || |- | {{sortname|Ervin|Kassai}} || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kostin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | {{sortname|Allen|Rae}} || {{flagcountry|KAN}} || |- | {{sortname|Pietro|Reverberi}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | {{sortname|Renato|Righetto}} || {{flagcountry|BRA}} || |- !rowspan="2" | [[2009.]] | {{sortname|Artenik|Arabadžijan}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Marcel|Pfeuti}} || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- !rowspan="2" | [[2010.]] | {{sortname|Jim|Bain|dab=košarkaški sudac}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |- | {{sortname|Konstantinos|Dimu}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="2" | [[2013.]] | {{sortname|Valentin|Lazarov}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Kostas|Rigas}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="" | [[2015.]] | {{sortname|Robert|Blanchard}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || |} === Doprinositelji === ==== Nacionalni savezi (8) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !Godina !Član !Doprinos !Ref. |- ! rowspan="8" | [[2007.]] | {{flagicon|ARG}} [[Košarkaški savez Argentine|Argentina (CABB)]] ||rowspan="8" | Osnivači [[FIBA]]-e iz [[1932.]] godine ||rowspan="8" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/8-Founding-Federations- 8 Founding Federations.]</ref></center> |- | {{flagicon|ČSSR}} [[Čehoslovački košarkaški savez|Čehoslovačka (ČSBF)]] |- | {{flagicon|GRČ|old}} [[Helenski košarkaški savez|Grčka (EOK)]] |- | {{flagicon|ITA|1861}} [[Košarkaški savez Italije|Italija (FIP)]] |- | {{flagicon|LAT}} [[Latvijski košarkaški savez|Latvija (LBS)]] |- | {{flagicon|POR}} [[Portugalski košarkaški savez|Portugal (FPB)]] |- | {{flagicon|RUM}} [[Košarkaški savez Rumunije|Rumunjska (FRdB)]] |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Swiss Basketball|Švicarska (SB)]] |} ==== Pojedinačni doprinositelji (35) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:52%;"|Doprinos ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="25" | [[2007.]] | [[Nebojša Popović]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || ||rowspan="35"| <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#|tab=Contributors HALL OF FAMERS CONTRIBUTORS.]</ref></center> |- | [[Radomir Šaper]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Borislav Stanković]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- | [[Anselmo López Martín|Anselmo López]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Raimundo Saporta]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Willard N. Greim]] || {{flagcountry|SAD}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ed Steitz|Edward S. Steitz]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Decio Scuri]] || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- | [[Antonio dos Reis Carneiro]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[José Cláudio dos Reis]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[Abdel Azim Ašri]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Abdel Moneim Vahbi]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Nikolaj Semaško (košarka)|Nikolaj Semaško]] || {{flagcountry|SSSR}} || |- | [[Robert Busnel]] || {{flagcountry|FRA}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Renato William Jones]] || {{flagcountry|UK}} || |- | [[Turgut Atakol]] || {{flagcountry|TUR}} || |- | [[Marian Kozłowski]] || {{flagcountry|POLJ}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ferenc Hepp]] || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | [[August Pitzl]] || {{flagcountry|AUT}} || |- | [[Léon Bouffard]] || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- |style="background:#ff9;"| [[James Naismith]] || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD|1912}} || |- | [[Eduardo Airaldi Rivarola]] || {{flagcountry|PER}} || |- | [[Dionisio Calvo|Dionisio "Chito" Calvo]] || {{flagcountry|FIL|1946}} || |- | [[Yoshimi Ueda]] || {{flagcountry|JAP|1870}} || |- | [[Yun Deok-ju]] || {{flagcountry|JKO|1997}} || |- ! rowspan="2" | [[2009.]] | [[Al Ramsay]] || {{flagcountry|AUS}} || |- | [[Luis Martín (košarka)|Luis Martín]] || {{flagcountry|ARG}} || |- ! rowspan="4" | [[2010.]] | [[George E. Killian|George Killian]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Ernesto Segura de Luna]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Hans-Joachim Otto]] || {{flagcountry|NJE}} || |- | [[Abdoulaye Sèye Moreau]] || {{flagcountry|SEN}} || |- ! [[2013.]] | [[Aldo Vitale]] || {{flagcountry|ITA}} || |- ! [[2015.]] | [[Noa Kliger]] || {{flagcountry|IZR}} || |- ! rowspan="2" | [[2016.]] | [[Juan Antonio Samaranch]] || {{flag|Španjolska}} || |- |style="background:#ff9;"| [[David Stern]] || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |} == Povezano == * [[FIBA Kuća slavnih]] * [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] ([[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|članovi]]) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame FIBA Hall of Fame] Official website * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers Official Inductee List] {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{FIBA}} [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih| ]] 6sqfe70cx8dnoxeukxwwexwcfmrcoup 42580693 42580692 2026-04-13T12:41:39Z Edgar Allan Poe 29250 /* Igrači */ 42580693 wikitext text/x-wiki Ovaj članak sadrži '''listu članova [[FIBA Kuća slavnih|FIBA Kuće slavnih]]''', odnosno igrača i ostalih sportskih djelatnika koji su se istaknuli svojim doprinosom [[košarka]]škom sportu. Članove ove Kuće slavnih izabire [[FIBA]], krovna košarkaška organizacija, dok je [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] zasebna institucija; popit članova te Kuće slavnih dostupan je [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|ovdje]]. == Lista članova == {| class="wikitable" |- | style="background:#ff9; width:3em;" colspan="2"| |colspan=5|Ujedno i član [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih Naismith Memorial]] |} === Igrači === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="16" | [[2007.]] | {{sortname|Aleksandar|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| ||rowspan="7"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS">[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Players HALL OF FAMERS PLAYERS.]</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Sergej|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center>|| |- |{{sortname|Emiliano|Rodríguez}} || {{flag|Španjolska|1945}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Bill|Russell}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD|1912}}}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Radivoj|Korać}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Krešimir|Ćosić||Cosic}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| |- |{{sortname|Teófilo|Cruz}} || {{flagcountry|PUE|1952}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Dalipagić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || ||<center><ref>{{cite web |url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |title=FIBA Hall of Fame - Drazen Dalipagic's profile |publisher=halloffame.fiba.com |accessdate=2007-06-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070624045846/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |archivedate=2007-06-24 }}</ref></center> |- |{{sortname|Ivo|Daneu}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Mirza|Delibašić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[1978–79 FIBA European Champions Cup|1979 EuroLeague Champion]]--> |- |{{sortname|Oscar|Furlong}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Nikos|Galis}} || {{flagcountry|GRČ}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], 4× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 4× [[EuroBasket Top Scorer]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 8× [[EuroLeague Top Scorer]] (1986–1992, 1994), [[FIBA Basketball World Cup records|FIBA World Cup Top Scorer]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]]), [[EuroBasket MVP]] ([[EuroBasket 1987|1987]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | title=Nikos GALIS (2007 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092022/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |{{sortname|Fernando|Martín|Fernando Martín Espina}} || {{flag|Španjolska}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || ||rowspan="7"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Pierluigi|Marzorati}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Amaury|Pasos}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Petrović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="3" | [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Bira|Maciel|Ubiratan Pereira Maciel}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Ricardo|González|dab=basketball}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Robertson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2010.]] | {{sortname|Dragan|Kićanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> ||<!--[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1978 FIBA World Championship|1978]]), [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]), 3× [[EuroBasket]] ([[EuroBasket 1973|1973]], [[EuroBasket 1975|1975]], [[EuroBasket 1977|1977]]), [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]]), 2× [[FIBA Korać Cup|Korać Cup champion]] ([[1977–78 FIBA Korać Cup|1978]]–[[1978–79 FIBA Korać Cup|1979]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | title=Dragan KIĆANOVIĆ (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092308/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Vlade|Divac}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--2× [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[2002 FIBA World Championship|2002]]), 2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medalist]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics – Men's tournament|1988]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), 3× [[FIBA EuroBasket|EuroBasket champion]] ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[FIBA World Cup All-Tournament Team]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]), 2× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | title=Vlade DIVAC (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=10 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092513/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dino|Meneghin}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="12"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Arvydas|Sabonis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Schmidt}} || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- ! rowspan="4" | [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|David|Robinson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]])--> |- |{{sortname|Zoran|Slavnić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Andrew|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- |{{sortname|Jean-Jacques|Conceição}} || {{flagcountry|ANG}}<br/>{{flagcountry|POR}} || <center> [[Krilni centar|PF]]</center>|| |- !rowspan="5" | [[2015.]] | {{sortname|Ruperto|Herrera|Ruperto Herrera Tabio}} || {{flagcountry|KUB}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Michael|Jordan}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> ||<!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]])--> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Šarūnas|Marčiulionis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Antoine|Rigaudeau}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center> [[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Vladimir|Tkačenko}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2016.]] | {{sortname|Panajotis|Fasulas}} || {{flagcountry|GRČ}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1987|1987]])--> ||<center><ref>{{cite web | url=http://www.thenationalherald.com/127081/ | title=Fasoulas Inducted to FIBA Hall of Fame | publisher=The National Herald | date=12 June 2016 | accessdate=13 June 2016 | archive-date=2016-08-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160805201940/http://www.thenationalherald.com/127081/ | dead-url=yes }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Hakeem|Olajuwon}} || {{flagcountry|NGR}}<br/>{{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="8"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Juan Antonio|San Epifanio}} || {{flag|Španjolska}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |{{sortname|Manuel|Raga}} || {{flagcountry|MEX}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2017.]] | {{sortname|Miki|Berkovič}} || {{flagcountry|IZR}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Pero|Cameron}} || {{flagcountry|NZL}} || <center> [[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Valdis|Valters}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Toni|Kukoč}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Shaquille|O'Neal}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="6" | [[2019.]] | {{sortname|Atanas|Golomejev}} || {{flagcountry|BUG|1971}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA's 50 Greatest Players (1991)|FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *2× [[FIBA EuroBasket Top Scorer]] (1973, 1975) *[[FIBA European Selection]] (1977) *8× [[National Basketball League (Bulgaria)|Bulgarian League]] champion (1970–1973, 1978, 1979, 1981, 1982) *4× [[Bulgarian Basketball Cup|Bulgarian Cup]] winner (1976, 1979, 1982, 1983) }}--> | rowspan="5" | {{center|<ref name=fibahall19>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/mourning-arcain-and-tanjevic-among-11-top-basketball-personalities-making-up-2019-class-of-fiba-hall-of-fame |title=Mourning, Arcain and Tanjevic among 11 top basketball personalities making up 2019 Class of FIBA Hall of Fame}}</ref>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Alonzo|Mourning}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[NBA champion]] ([[2006 NBA Finals|2006]]) *7× [[NBA All-Star]] ({{nasg|1994}}–{{nasg|1997}}, {{nasg|2000}}–{{nasg|2002}}) * 2× [[All-NBA Team]] ([[1998-99 NBA season|1999]], [[1999-00 NBA season|2000]]) *2× [[NBA Defensive Player of the Year Award|NBA Defensive Player of the Year]] ([[1998–99 NBA season|1999]], [[1999–2000 NBA season|2000]]) * 2× [[USA Basketball Male Athlete of the Year]] (1990, 2000) * 1× Olympic gold medalist [[Basketball at the 2000 Summer Olympics – Men's tournament|2000]] * 2× World Championship medalist ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[1994 FIBA World Championship|1994]] }}--> |- | {{sortname|Fabricio|Oberto}} || {{flagcountry|ARG}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| *[[List of NBA champions|NBA champion]] ([[2007 NBA Finals|2007]]) *[[FIBA South American League MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB Finals MVP]] (1998) *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games]] medalist ([[Basketball at the 2004 Summer Olympics – Men's tournament|2004]], [[Basketball at the 2008 Summer Olympics – Men's tournament|2008]] *1× FIBA World Championship medalist [[2002 FIBA World Championship|2002]] *4× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2001|2001]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]], |[[2011 FIBA Americas Championship|2011]] }}--> |- | {{sortname|José|Ortiz|José Ortiz (košarkaš)}} || {{flagcountry|PUE}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[FIBA Korać Cup]] champion ([[1996–97 FIBA Korać Cup|1997]]) * 8× [[List of BSN champions|BSN]] champion (1985, 1991, 1994, 1998–2001, 2003) * [[BSN Most Valuable Player Award|BSN Most Valuable Player]] (2002) * [[Liga Profesional de Baloncesto|LPB]] champion (1997) * 2× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2003|2003]]) }}--> |- | {{sortname|Mohsen Medhat|Varda}} || {{flagcountry|EGI}} || {{center|?}} || |- | {{sortname|Jiří|Zídek|Jiří Zídek (rođen 1944.)}} || {{flag|Čehoslovačka}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[FIBA European Selection]] (1966, 1967) *2x [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]] *[[EuroLeague Finals Top Scorer]] (1966) *[[FIBA Saporta Cup Finals Top Scorer]] (1968) *2× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovak Player of the Year]] (1970, 1972) *[[List of the best Czech basketball players of the 20th century|Best Czechoslovak Player of 20th Century]] (2001) *[[Czechoslovak Basketball League career stats leaders|Czechoslovak League all-time leading scorer]] }}--> || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-jiri-zidek |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Jiri Zidek}}</ref>}} |- ! rowspan="6" | [[2020.]] || {{sortname|Mieczysław|Łopatka}} || {{flagcountry|POL}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA European Selection]] (1969) *3× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1963|1963]], [[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]]) }}--> |rowspan="6"| {{center|<ref name="C2020">[https://www.fiba.basketball/news/nash-pesic-volkov-lead-parade-of-icons-in-2020-fiba-hall-of-fame-class Nash, Pesic, Volkov lead parade of icons in 2020 FIBA Hall of Fame Class]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Steve|Nash}} || {{flagcountry|CAN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * 2× [[NBA Most Valuable Player Award|NBA Most Valuable Player]] ({{nbay|2004|end}}, {{nbay|2005|end}}) * 8× [[NBA All-Star]] ({{nasg|2002}}, {{nasg|2003}}, {{nasg|2005}}–{{nasg|2008}}, {{nasg|2010}}, {{nasg|2012}}) * 3× [[All-NBA First Team]] ({{nbay|2004|end}}–{{nbay|2006|end}}) * 2× [[All-NBA Second Team]] ({{nbay|2007|end}}, {{nbay|2009|end}}) * 2× [[All-NBA Third Team]] ({{nbay|2001|end}}, {{nbay|2002|end}}) * [[J. Walter Kennedy Citizenship Award]] ({{nbay|2006|end}}) * 2× [[FIBA AmeriCup Most Valuable Player|FIBA AmeriCup MVP]] ([[1999 Tournament of the Americas|1999]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]]) * [[Lou Marsh Trophy]] (2005) * 3× [[Lionel Conacher Award]] (2002, 2005, 2006) }}--> |- | {{sortname|Modestas|Paulauskas}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1972 Summer Olympics|1972]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1968 Summer Olympics|1968]]) *3x [[FIBA European Selection]] (1969, 1971, 1972) *4× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]], [[EuroBasket 1971|1971]]) *2x [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1967 FIBA World Championship|1967]], [[1974 FIBA World Championship|1974]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1970 FIBA World Championship|1970]]) * [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1973|1973]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Ken'ichi|Sako}} || {{flagcountry|JPN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- | {{sortname|Aleksandar|Volkov|Aleksandar Volkov (košarkaš)}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flagcountry|UKR}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]], [[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Jure|Zdovc}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br/>{{flagcountry|SLO}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *2× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]) }}--> |- !rowspan="6" | [[2021.]] | {{sortname|Mathieu|Faye}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2021">[http://www.fiba.basketball/news/daly-giannakis-and-messina-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2021 Daly, Giannakis and Messina headline FIBA Hall of Fame Class of 2021]</ref>}} |- | {{sortname|Panajotis|Janakis}} || {{flagcountry|GRC}} || <center>[[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--{{smalldiv|* [[EuroLeague]] champion ([[1996 EuroLeague Final Four|1996]]) *1× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1987|1987]]) *1× [[EuroBasket]] silver medalist ([[EuroBasket 1989|1989]]) * [[FIBA European Cup|FIBA Saporta Cup]] champion ([[1992-93 FIBA European Cup|1993]]) * 3× [[FIBA European Selection]] (1980, 1987, 1990) * [[50 Greatest EuroLeague Contributors]] (2008) * 7× [[Greek Basket League|Greek League]] champion (1985–1991) * 7× [[Greek Basketball Cup|Greek Cup]] winner (1985, 1987–1990, 1992, 1996) * [[Greek Basket League MVP|Greek League MVP]] (1987) * [[Greek Basket League individual statistics#Top Scorers (since the 1963–64 season)|Greek League Top Scorer]] (1980) * [[Greek Basket League individual statistics#Assists leaders (since the 1988–89 season)|Greek League Assist leader]] (1989) * 2× [[Greek Basketball Cup Finals Top Scorer|Greek Cup Finals Top Scorer]] (1985, 1988) * [[Greek B Basket League|Greek 2nd Division]] champion (1975) }}--> |- | {{sortname|Stanislav|Kropilák}} || {{flag|Čehoslovačka}} || <center>[[Krilo-centar|F/C]]</center> || <!--{{smalldiv|*[[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *4× [[FIBA European Selection]] (1981 2×, 1982, 1987) *5× [[Czechoslovakian Basketball League|Czechoslovakian League]] champion (1979, 1980, 1983–1985) *5× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovakian Player of the Year]] (1979, 1980, 1982, 1983, 1985) *10× [[Czech Basketball Player of the Year#Czechoslovak Basketball League All-Star Five|Czechoslovakian League All-Star Five]] (1976–1985) *10× [[Slovakian Basketball Player of the Year|Slovakian Player of the Year]] (1975–1984) *Best Slovak Player of the 20th Century (2000) }}--> |- | {{sortname|Oscar|Moglia}} || {{flagcountry|URU}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *[[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympic Games]] Top Scorer ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *5× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Champion]] (1953, 1956, 1957, 1966, 1967) *8× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Championship]] Top Scorer (1953–1960) }}--> |- | {{sortname|Detlef|Schrempf}} || {{flag|Njemačka}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *3× [[NBA All-Star]] ([[1993 NBA All-Star Game|1993]], [[1995 NBA All-Star Game|1995]], [[1997 NBA All-Star Game|1997]]) *[[All-NBA Third Team]] ({{nbay|1994|end}}) *2× [[NBA Sixth Man of the Year Award|NBA Sixth Man of the Year]] ({{nbay|1990|end}}, {{nbay|1991|end}}) *[[Basketball Bundesliga Most Valuable Player|German Player of the Year]] (1992) }}--> |- | {{sortname|Sergej|Tarakanov}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1982 FIBA World Championship|1982]]) *5× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1985|1985]], [[EuroBasket 1987|1987]]) *7× Soviet League champion (1980–1984, 1988, 1990) *2× [[Soviet Union Basketball Cup|Soviet Cup]] winner (1978, 1982) *Master of Sports of the USSR, international class (1981) *Honored Master of Sports of the USSR (1981) *[[Order of Friendship of Peoples]] (1988) *[[Medal "For Distinguished Labour"]] (1988) *[[Order of Honour (Russia)]] (2006) }}--> |- !rowspan="6" | [[2023.]] | {{sortname|Wlamir|Marques}} || {{flagcountry|BRA}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Yao|Ming}} || {{flagcountry|KIN}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Sonny|Hendrawan}} || {{flag|Indonezija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Ângelo|Victoriano}} || {{flagcountry|ANG}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- | {{sortname|Carlos|Loyzaga}} || {{flag|Filipini|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Zurab|Sakandelidze}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flag|Gruzija|1990}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2024.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Reggie|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Kirk|Penney}} || {{flagcountry|NZL}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || |- | {{sortname|Romain|Sato}} || {{flagcountry|CAR}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Predrag|Stojaković}} || {{flagcountry|SRJ}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="4" | [[2025.]] | {{sortname|Alphonse|Bilé}} || {{flag|Obala Bjelokosti}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2025">[https://about.fiba.basketball/en/news/eight-outstanding-individuals-have-been-inducted-into-the-fiba-hall-of-fame Eight outstanding individuals have been inducted into the FIBA Hall of Fame Class of 2025 in Bahrain]</ref>}} |- | {{sortname|Andrew|Bogut}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Pau|Gasol}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Ratko|Radovanović}} || {{flagcountry|SFRJ}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- !rowspan="3" | [[2026.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Dirk|Nowitzki}} || {{flag|Njemačka}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2026">[https://about.fiba.basketball/en/news/nowitzki-bird-lead-parade-of-legends-into-fiba-hall-of-fame Nowitzki, Bird Lead Parade of Legends into FIBA Hall of Fame]</ref>}} |- | {{sortname|Hedo|Türkoğlu}} || {{flagcountry|Turska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Wang|Zhizhi}} || {{flagcountry|Kina}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Igračice (25) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Članica !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="5"| [[2007.]] | {{sortname|Liliana|Ronchetti}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || ||rowspan="13"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/></center> |- | {{sortname|Vanja|Vojnova}} || {{flagcountry|BUG|1948}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Uļjana|Semjonova}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Hortência|Marcari}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Ann|Meyers}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- ! [[2009.]] | {{sortname|Jacky|Chazalon}} || {{flagcountry|FRA|1958}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2010.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cheryl|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- | {{sortname|Natalija|Zasulskaja}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Teresa|Edwards}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Paula|Gonçalves|Maria Paula Silva}}<!--FIBA renders her name as Paula Gonçalves. Her correct paternal surname, assuming standard Portuguese naming ordeer, is Silva. She's generally known in Brazil simply as Paula.--> || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2015.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Anne|Donovan}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Michele|Timms}} || {{flagcountry|AUS}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Razija|Mujanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2019.]] | {{sortname|Janeth|Arcain}}||{{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2001 WNBA All-Star Game|2001]]) * [[All-WNBA Team|All-WNBA First Team]] ({{WNBA Year|2001}}) *2× Olympic medalist ([[1996 Summer Olympics|1996]], [[2000 Summer Olympics|2000]]) *1× World Championship medalist ([[1994 FIBA World Championship for Women|1994]]) *3× Pan American Games medalist [[Basketball at the 1987 Pan American Games|1987]], [[Basketball at the 1991 Pan American Games|1991]], [[Basketball at the 2007 Pan American Games|2007]] }}--> |rowspan="2"| {{center|<ref name=fibahall19 />}} |- | {{sortname|Margo|Dydek}} || {{flagcountry|POLJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!-- * 2× [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2003 WNBA All-Star Game|2003]], [[2006 WNBA All-Star Game|2006]]) *[[List of Women's National Basketball Association career blocks leaders|WNBA all-time blocks leader]] * 1× Eurobasket medalist [[EuroBasket Women 1999|1999]]--> |- ! rowspan="3"| [[2020.]] || {{sortname|Isabelle|Fijalkowski}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[EuroBasket Women|EuroBasket]] champion ([[EuroBasket Women 2001|2001]]) * 2x [[EuroBasket Women|EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket Women 1993|1993]], [[EuroBasket Women 1999|1999]]) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- | {{sortname|Ágnes|Németh}} || {{flagcountry|HUN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Bak|Sin-ja}} || {{flagcountry|JKO|1949}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- ! rowspan="3"| [[2021.]] || {{sortname|Hana|Horáková}} || {{flagcountry|CZE}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA Europe Women's Player of the Year]] (2010) *[[FIBA World Championship for Women|FIBA World Championship]] MVP (2010) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- | {{sortname|Penka|Stojanova}} || {{flagcountry|BUL|1967}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1976 Summer Olympics|1976]], [[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) }}--> |- | {{sortname|Zheng|Haixia}} || {{flagcountry|CHN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Women's tournament|1992]]) }}--> |- ! rowspan="5"| [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Lisa|Leslie}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |rowspan="5"| {{center|<ref name="C2022"/>}} |- | {{sortname|Robyn|Maher}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Mame Maty|Mbengue}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Catarina|Pollini}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Jurgita|Štreimikytė-Virbickienė}} || {{flag|Litva}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- ! rowspan="4"| [[2023.]] | {{sortname|Yūko|Ōga}} || {{flag|Japan}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Katrina|McClain}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Penny|Taylor}} || {{flag|Australija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Amaya|Valdemoro}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="3" | [[2024.]] | {{sortname|Danira|Nakić-Bilić|Danira Bilić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flagcountry|HRV}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Miao|Lijie}} || {{flagcountry|KIN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- | {{sortname|Skaidrīte|Smildziņa-Budovska}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Treneri i trenerice (38) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="10" | [[2007.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lidija|Aleksejeva}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || ||rowspan="22"| <center><ref name="HALL OF FAMERS COACHES"/></center> |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Antonio|Díaz-Miguel}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Henry "Hank"|Iba|Henry Iba}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kondrašin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Nikolić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || |- | {{sortname|Giancarlo|Primo}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Dean|Smith}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Togo|Renan Soares "Kanela"|Togo Renan Soares}} || {{flagcountry|BRA}} || |- | {{sortname|Ranko|Žeravica}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- ! rowspan="3"| [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pedro|Ferrándiz}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pete|Newell}} || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Kay|Yow}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3"| [[2010.]] | {{sortname|Jevgenij|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lindsay|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Mirko|Novosel}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || |- ! rowspan="3"| [[2013.]] | {{sortname|John "Jack"|Donohue|Jack Donohue (košarkaški trener)}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}<br/>{{flagcountry|KAN}}}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cesare|Rubini}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pat|Summitt}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! [[2015.]] | {{sortname|Jan|Stirling}} || {{flagcountry|AUS}} || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Jorge Hugo|Canavesi}} || {{flagcountry|ARG}} || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Dušan|Ivković}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <!--<small>3× [[FIBA EuroBasket]] Champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[1990 FIBA World Championship]], 2× [[EuroLeague]] [[EuroLeague Champion|Champion]] ([[1996–97 FIBA EuroLeague|1996–97]], [[2011–12 Euroleague|2011–12]])</small>--> |- ! rowspan="3"| [[2019.]] | {{sortname|Natália|Hejková|}} || {{flagcountry|ČSSR}}<br>{{flagcountry|ČEŠ}} ||<!-- *3x [[Czechoslovak Women's Basketball Championship]] (1991-1993) *10x [[Slovak Women's Basketball Extraliga]] (1994-2003) *1x [[Slovak Women's Basketball Cup]] (1997) *3x [[EuroLeague Women]] championship (1999, 2000, [[2014–15 EuroLeague Women|2015]]) *1x [[Czech Women's Basketball Cup]] (2014) *1x [[FIBA Europe SuperCup Women]] ([[2015 FIBA Europe SuperCup Women|2015]])--> ||{{center|<ref name=fibahall19 /> }} |- | {{sortname|Bogdan|Tanjević}} ||{{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|CG}} ||<!--{{smalldiv| *2x Eurobasket medalist ([[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1999|1999]]) *1x FIBA World Cup medalist ([[2010 FIBA World Championship|2010]]) *[[EuroLeague]] champion (1979) *[[Lega Basket Serie A|Italian League]] champion (1996) *[[Italian Basketball Cup|Italian Cup]] winner (1996) *[[Italian Basketball Hall of Fame]] (2016) *2× [[Turkish Basketball Super League|Turkish Super League]] champion (2008, 2010) *[[Turkish Cup Basketball|Turkish Cup]] winner (2010) *[[Turkish Basketball Supercup|Turkish Supercup]] winner (2007) *2× [[Yugoslav Basketball League|Yugoslav League]] (1978, 1980) *[[YUBA Liga|FR Yugoslav League]] champion (2001) *[[Yugoslav Basketball Cup|Yugoslav Cup]] winner (2001) *[[LNB Pro A|French League]] champion (2002) }}--> ||{{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-bogdan-tanjevic |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Bogdan Tanjevic}}</ref>}} |- | {{sortname|Mou|Zuoyun}} || {{flagcountry|KIN}} || || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-mou-zuoyun |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Mou Zuoyun}}</ref>}} |- ! rowspan="3" | [[2020.]] || {{sortname|Rubén|Magnano}} || {{flagcountry|ARG}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- || {{sortname|Svetislav|Pešić}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br>{{flag|Srbija}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Tara|VanDerveer}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3" | [[2021.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Chuck|Daly}} || {{flagcountry|SAD}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- || {{sortname|Tom|Maher}} || {{flag|Australija}} || |- || {{sortname|Ettore|Messina}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- ! rowspan="4" | [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Geno|Auriemma}} || {{flagcountry|SAD}} || | rowspan="4"| {{center|<ref name="C2022">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2022-ceremony-to-showcase-legendary-figures-in-womens-basketball FIBA Hall of Fame Class of 2022 ceremony to showcase legendary figures in women's basketball]</ref>}} |- | {{sortname|Antonio Carlos|Barbosa}} || {{flag|Brazil}} || |- | {{sortname|Maria|Planas}} || {{flag|Španjolska|1945}} || |- | {{sortname|Milan|Vasojević}} || {{flag|SFR Jugoslavija}} || |- ! rowspan="2" | [[2023.]] | {{sortname|Valérie|Garnier}} || {{flagcountry|Francuska}} || | rowspan="2"| {{center|<ref name="C2023">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2023-headlined-by-china-legend-yao-brazils-iconic-marques-and-opals-ace-taylor 02/06/2023 PRESS RELEASE4 MIN TO READ FIBA Hall of Fame Class of 2023 headlined by China legend Yao, Brazil's iconic Marques and Opals' ace Taylor]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"| {{sortname|Sandro|Gamba}} || {{flag|Italija|1946}} || |- ! [[2024.]] | {{sortname|Dan|Paterson}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2024">[https://basketnews.com/news-205490-reggie-miller-and-peja-stojakovic-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2024.html Reggie Miller and Peja Stojakovic headline FIBA Hall of Fame Class of 2024]</ref>}} |} === Momčadi (1) === {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! colspan="5" | Klasa iz 2017. godine<ref>[http://www.fiba.basketball/news/dream-team-shaq-and-kukoc-headline-2017-class-of-fiba-hall-of-fame-inductees Dream Team, Shaq and Kukoc headline 2017 Class of FIBA Hall of Fame Inductees.]</ref> |- | colspan="5" style="background:#ff9;" | {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Američki]] [[Dream Team]] s [[Olimpijada 1992|Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine]] (zlatna medalja) |- | colspan="5" | '''Početni sastav''' |- | [[Plejmejker|PG]] #15 [[Magic Johnson]] || [[Bek šuter|SG]] #9 [[Michael Jordan]] || [[Nisko krilo|SF]] #7 [[Larry Bird]] || [[Krilni centar|PF]] #14 [[Charles Barkley]] || [[Centar (košarka)|C]] #6 [[Patrick Ewing]] |- | colspan="5" | '''Klupa''' |- | [[Plejmejker|PG]] #12 [[John Stockton]] || [[Bek šuter|SG]] #10 [[Clyde Drexler]] || [[Nisko krilo|SF]] #8 [[Scottie Pippen]] <br/> [[Nisko krilo|SF]] #13 [[Chris Mullin]] || [[Krilni centar|PF]] #11 [[Karl Malone]] <br/> [[Krilni centar|PF]] #4 [[Christian Laettner]] || [[Centar (košarka)|C]] #5 [[David Robinson]] |- | colspan="5" | '''Treneri''' |- | '''[[Košarkaški trener|Glavni trener]]''' <br/> [[Chuck Daly]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Mike Krzyzewski]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Lenny Wilkens]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[P. J. Carlesimo]] || <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/The-Dream-Team HALL OF FAMERS The Dream Team (USA).]</ref></center> |} === Suci (14) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- !rowspan="7" | [[2007.]] | {{sortname|Obrad|Belošević}} || {{flagcountry|SFRJ}} || ||rowspan="14" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Officials HALL OF FAMERS OFFICIALS.]</ref></center> |- | {{sortname|Mario|Hopenhaym}} || {{flagcountry|URU}} || |- | {{sortname|Ervin|Kassai}} || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kostin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | {{sortname|Allen|Rae}} || {{flagcountry|KAN}} || |- | {{sortname|Pietro|Reverberi}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | {{sortname|Renato|Righetto}} || {{flagcountry|BRA}} || |- !rowspan="2" | [[2009.]] | {{sortname|Artenik|Arabadžijan}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Marcel|Pfeuti}} || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- !rowspan="2" | [[2010.]] | {{sortname|Jim|Bain|dab=košarkaški sudac}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |- | {{sortname|Konstantinos|Dimu}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="2" | [[2013.]] | {{sortname|Valentin|Lazarov}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Kostas|Rigas}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="" | [[2015.]] | {{sortname|Robert|Blanchard}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || |} === Doprinositelji === ==== Nacionalni savezi (8) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !Godina !Član !Doprinos !Ref. |- ! rowspan="8" | [[2007.]] | {{flagicon|ARG}} [[Košarkaški savez Argentine|Argentina (CABB)]] ||rowspan="8" | Osnivači [[FIBA]]-e iz [[1932.]] godine ||rowspan="8" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/8-Founding-Federations- 8 Founding Federations.]</ref></center> |- | {{flagicon|ČSSR}} [[Čehoslovački košarkaški savez|Čehoslovačka (ČSBF)]] |- | {{flagicon|GRČ|old}} [[Helenski košarkaški savez|Grčka (EOK)]] |- | {{flagicon|ITA|1861}} [[Košarkaški savez Italije|Italija (FIP)]] |- | {{flagicon|LAT}} [[Latvijski košarkaški savez|Latvija (LBS)]] |- | {{flagicon|POR}} [[Portugalski košarkaški savez|Portugal (FPB)]] |- | {{flagicon|RUM}} [[Košarkaški savez Rumunije|Rumunjska (FRdB)]] |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Swiss Basketball|Švicarska (SB)]] |} ==== Pojedinačni doprinositelji (35) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:52%;"|Doprinos ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="25" | [[2007.]] | [[Nebojša Popović]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || ||rowspan="35"| <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#|tab=Contributors HALL OF FAMERS CONTRIBUTORS.]</ref></center> |- | [[Radomir Šaper]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Borislav Stanković]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- | [[Anselmo López Martín|Anselmo López]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Raimundo Saporta]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Willard N. Greim]] || {{flagcountry|SAD}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ed Steitz|Edward S. Steitz]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Decio Scuri]] || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- | [[Antonio dos Reis Carneiro]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[José Cláudio dos Reis]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[Abdel Azim Ašri]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Abdel Moneim Vahbi]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Nikolaj Semaško (košarka)|Nikolaj Semaško]] || {{flagcountry|SSSR}} || |- | [[Robert Busnel]] || {{flagcountry|FRA}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Renato William Jones]] || {{flagcountry|UK}} || |- | [[Turgut Atakol]] || {{flagcountry|TUR}} || |- | [[Marian Kozłowski]] || {{flagcountry|POLJ}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ferenc Hepp]] || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | [[August Pitzl]] || {{flagcountry|AUT}} || |- | [[Léon Bouffard]] || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- |style="background:#ff9;"| [[James Naismith]] || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD|1912}} || |- | [[Eduardo Airaldi Rivarola]] || {{flagcountry|PER}} || |- | [[Dionisio Calvo|Dionisio "Chito" Calvo]] || {{flagcountry|FIL|1946}} || |- | [[Yoshimi Ueda]] || {{flagcountry|JAP|1870}} || |- | [[Yun Deok-ju]] || {{flagcountry|JKO|1997}} || |- ! rowspan="2" | [[2009.]] | [[Al Ramsay]] || {{flagcountry|AUS}} || |- | [[Luis Martín (košarka)|Luis Martín]] || {{flagcountry|ARG}} || |- ! rowspan="4" | [[2010.]] | [[George E. Killian|George Killian]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Ernesto Segura de Luna]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Hans-Joachim Otto]] || {{flagcountry|NJE}} || |- | [[Abdoulaye Sèye Moreau]] || {{flagcountry|SEN}} || |- ! [[2013.]] | [[Aldo Vitale]] || {{flagcountry|ITA}} || |- ! [[2015.]] | [[Noa Kliger]] || {{flagcountry|IZR}} || |- ! rowspan="2" | [[2016.]] | [[Juan Antonio Samaranch]] || {{flag|Španjolska}} || |- |style="background:#ff9;"| [[David Stern]] || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |} == Povezano == * [[FIBA Kuća slavnih]] * [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] ([[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|članovi]]) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame FIBA Hall of Fame] Official website * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers Official Inductee List] {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{FIBA}} [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih| ]] jbleqkyjpx1x4j465ua86ixm1s6y3z8 42580694 42580693 2026-04-13T12:44:50Z Edgar Allan Poe 29250 /* Treneri i trenerice (38) */ 42580694 wikitext text/x-wiki Ovaj članak sadrži '''listu članova [[FIBA Kuća slavnih|FIBA Kuće slavnih]]''', odnosno igrača i ostalih sportskih djelatnika koji su se istaknuli svojim doprinosom [[košarka]]škom sportu. Članove ove Kuće slavnih izabire [[FIBA]], krovna košarkaška organizacija, dok je [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] zasebna institucija; popit članova te Kuće slavnih dostupan je [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|ovdje]]. == Lista članova == {| class="wikitable" |- | style="background:#ff9; width:3em;" colspan="2"| |colspan=5|Ujedno i član [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih Naismith Memorial]] |} === Igrači === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="16" | [[2007.]] | {{sortname|Aleksandar|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| ||rowspan="7"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS">[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Players HALL OF FAMERS PLAYERS.]</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Sergej|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center>|| |- |{{sortname|Emiliano|Rodríguez}} || {{flag|Španjolska|1945}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Bill|Russell}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD|1912}}}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Radivoj|Korać}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Krešimir|Ćosić||Cosic}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| |- |{{sortname|Teófilo|Cruz}} || {{flagcountry|PUE|1952}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Dalipagić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || ||<center><ref>{{cite web |url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |title=FIBA Hall of Fame - Drazen Dalipagic's profile |publisher=halloffame.fiba.com |accessdate=2007-06-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070624045846/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |archivedate=2007-06-24 }}</ref></center> |- |{{sortname|Ivo|Daneu}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Mirza|Delibašić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[1978–79 FIBA European Champions Cup|1979 EuroLeague Champion]]--> |- |{{sortname|Oscar|Furlong}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Nikos|Galis}} || {{flagcountry|GRČ}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], 4× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 4× [[EuroBasket Top Scorer]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 8× [[EuroLeague Top Scorer]] (1986–1992, 1994), [[FIBA Basketball World Cup records|FIBA World Cup Top Scorer]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]]), [[EuroBasket MVP]] ([[EuroBasket 1987|1987]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | title=Nikos GALIS (2007 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092022/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |{{sortname|Fernando|Martín|Fernando Martín Espina}} || {{flag|Španjolska}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || ||rowspan="7"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Pierluigi|Marzorati}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Amaury|Pasos}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Petrović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="3" | [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Bira|Maciel|Ubiratan Pereira Maciel}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Ricardo|González|dab=basketball}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Robertson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2010.]] | {{sortname|Dragan|Kićanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> ||<!--[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1978 FIBA World Championship|1978]]), [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]), 3× [[EuroBasket]] ([[EuroBasket 1973|1973]], [[EuroBasket 1975|1975]], [[EuroBasket 1977|1977]]), [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]]), 2× [[FIBA Korać Cup|Korać Cup champion]] ([[1977–78 FIBA Korać Cup|1978]]–[[1978–79 FIBA Korać Cup|1979]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | title=Dragan KIĆANOVIĆ (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092308/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Vlade|Divac}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--2× [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[2002 FIBA World Championship|2002]]), 2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medalist]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics – Men's tournament|1988]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), 3× [[FIBA EuroBasket|EuroBasket champion]] ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[FIBA World Cup All-Tournament Team]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]), 2× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | title=Vlade DIVAC (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=10 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092513/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dino|Meneghin}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="12"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Arvydas|Sabonis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Schmidt}} || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- ! rowspan="4" | [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|David|Robinson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]])--> |- |{{sortname|Zoran|Slavnić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Andrew|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- |{{sortname|Jean-Jacques|Conceição}} || {{flagcountry|ANG}}<br/>{{flagcountry|POR}} || <center> [[Krilni centar|PF]]</center>|| |- !rowspan="5" | [[2015.]] | {{sortname|Ruperto|Herrera|Ruperto Herrera Tabio}} || {{flagcountry|KUB}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Michael|Jordan}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> ||<!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]])--> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Šarūnas|Marčiulionis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Antoine|Rigaudeau}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center> [[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Vladimir|Tkačenko}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2016.]] | {{sortname|Panajotis|Fasulas}} || {{flagcountry|GRČ}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1987|1987]])--> ||<center><ref>{{cite web | url=http://www.thenationalherald.com/127081/ | title=Fasoulas Inducted to FIBA Hall of Fame | publisher=The National Herald | date=12 June 2016 | accessdate=13 June 2016 | archive-date=2016-08-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160805201940/http://www.thenationalherald.com/127081/ | dead-url=yes }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Hakeem|Olajuwon}} || {{flagcountry|NGR}}<br/>{{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="8"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Juan Antonio|San Epifanio}} || {{flag|Španjolska}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |{{sortname|Manuel|Raga}} || {{flagcountry|MEX}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2017.]] | {{sortname|Miki|Berkovič}} || {{flagcountry|IZR}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Pero|Cameron}} || {{flagcountry|NZL}} || <center> [[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Valdis|Valters}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Toni|Kukoč}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Shaquille|O'Neal}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="6" | [[2019.]] | {{sortname|Atanas|Golomejev}} || {{flagcountry|BUG|1971}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA's 50 Greatest Players (1991)|FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *2× [[FIBA EuroBasket Top Scorer]] (1973, 1975) *[[FIBA European Selection]] (1977) *8× [[National Basketball League (Bulgaria)|Bulgarian League]] champion (1970–1973, 1978, 1979, 1981, 1982) *4× [[Bulgarian Basketball Cup|Bulgarian Cup]] winner (1976, 1979, 1982, 1983) }}--> | rowspan="5" | {{center|<ref name=fibahall19>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/mourning-arcain-and-tanjevic-among-11-top-basketball-personalities-making-up-2019-class-of-fiba-hall-of-fame |title=Mourning, Arcain and Tanjevic among 11 top basketball personalities making up 2019 Class of FIBA Hall of Fame}}</ref>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Alonzo|Mourning}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[NBA champion]] ([[2006 NBA Finals|2006]]) *7× [[NBA All-Star]] ({{nasg|1994}}–{{nasg|1997}}, {{nasg|2000}}–{{nasg|2002}}) * 2× [[All-NBA Team]] ([[1998-99 NBA season|1999]], [[1999-00 NBA season|2000]]) *2× [[NBA Defensive Player of the Year Award|NBA Defensive Player of the Year]] ([[1998–99 NBA season|1999]], [[1999–2000 NBA season|2000]]) * 2× [[USA Basketball Male Athlete of the Year]] (1990, 2000) * 1× Olympic gold medalist [[Basketball at the 2000 Summer Olympics – Men's tournament|2000]] * 2× World Championship medalist ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[1994 FIBA World Championship|1994]] }}--> |- | {{sortname|Fabricio|Oberto}} || {{flagcountry|ARG}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| *[[List of NBA champions|NBA champion]] ([[2007 NBA Finals|2007]]) *[[FIBA South American League MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB Finals MVP]] (1998) *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games]] medalist ([[Basketball at the 2004 Summer Olympics – Men's tournament|2004]], [[Basketball at the 2008 Summer Olympics – Men's tournament|2008]] *1× FIBA World Championship medalist [[2002 FIBA World Championship|2002]] *4× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2001|2001]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]], |[[2011 FIBA Americas Championship|2011]] }}--> |- | {{sortname|José|Ortiz|José Ortiz (košarkaš)}} || {{flagcountry|PUE}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[FIBA Korać Cup]] champion ([[1996–97 FIBA Korać Cup|1997]]) * 8× [[List of BSN champions|BSN]] champion (1985, 1991, 1994, 1998–2001, 2003) * [[BSN Most Valuable Player Award|BSN Most Valuable Player]] (2002) * [[Liga Profesional de Baloncesto|LPB]] champion (1997) * 2× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2003|2003]]) }}--> |- | {{sortname|Mohsen Medhat|Varda}} || {{flagcountry|EGI}} || {{center|?}} || |- | {{sortname|Jiří|Zídek|Jiří Zídek (rođen 1944.)}} || {{flag|Čehoslovačka}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[FIBA European Selection]] (1966, 1967) *2x [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]] *[[EuroLeague Finals Top Scorer]] (1966) *[[FIBA Saporta Cup Finals Top Scorer]] (1968) *2× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovak Player of the Year]] (1970, 1972) *[[List of the best Czech basketball players of the 20th century|Best Czechoslovak Player of 20th Century]] (2001) *[[Czechoslovak Basketball League career stats leaders|Czechoslovak League all-time leading scorer]] }}--> || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-jiri-zidek |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Jiri Zidek}}</ref>}} |- ! rowspan="6" | [[2020.]] || {{sortname|Mieczysław|Łopatka}} || {{flagcountry|POL}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA European Selection]] (1969) *3× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1963|1963]], [[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]]) }}--> |rowspan="6"| {{center|<ref name="C2020">[https://www.fiba.basketball/news/nash-pesic-volkov-lead-parade-of-icons-in-2020-fiba-hall-of-fame-class Nash, Pesic, Volkov lead parade of icons in 2020 FIBA Hall of Fame Class]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Steve|Nash}} || {{flagcountry|CAN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * 2× [[NBA Most Valuable Player Award|NBA Most Valuable Player]] ({{nbay|2004|end}}, {{nbay|2005|end}}) * 8× [[NBA All-Star]] ({{nasg|2002}}, {{nasg|2003}}, {{nasg|2005}}–{{nasg|2008}}, {{nasg|2010}}, {{nasg|2012}}) * 3× [[All-NBA First Team]] ({{nbay|2004|end}}–{{nbay|2006|end}}) * 2× [[All-NBA Second Team]] ({{nbay|2007|end}}, {{nbay|2009|end}}) * 2× [[All-NBA Third Team]] ({{nbay|2001|end}}, {{nbay|2002|end}}) * [[J. Walter Kennedy Citizenship Award]] ({{nbay|2006|end}}) * 2× [[FIBA AmeriCup Most Valuable Player|FIBA AmeriCup MVP]] ([[1999 Tournament of the Americas|1999]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]]) * [[Lou Marsh Trophy]] (2005) * 3× [[Lionel Conacher Award]] (2002, 2005, 2006) }}--> |- | {{sortname|Modestas|Paulauskas}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1972 Summer Olympics|1972]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1968 Summer Olympics|1968]]) *3x [[FIBA European Selection]] (1969, 1971, 1972) *4× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]], [[EuroBasket 1971|1971]]) *2x [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1967 FIBA World Championship|1967]], [[1974 FIBA World Championship|1974]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1970 FIBA World Championship|1970]]) * [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1973|1973]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Ken'ichi|Sako}} || {{flagcountry|JPN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- | {{sortname|Aleksandar|Volkov|Aleksandar Volkov (košarkaš)}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flagcountry|UKR}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]], [[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Jure|Zdovc}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br/>{{flagcountry|SLO}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *2× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]) }}--> |- !rowspan="6" | [[2021.]] | {{sortname|Mathieu|Faye}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2021">[http://www.fiba.basketball/news/daly-giannakis-and-messina-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2021 Daly, Giannakis and Messina headline FIBA Hall of Fame Class of 2021]</ref>}} |- | {{sortname|Panajotis|Janakis}} || {{flagcountry|GRC}} || <center>[[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--{{smalldiv|* [[EuroLeague]] champion ([[1996 EuroLeague Final Four|1996]]) *1× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1987|1987]]) *1× [[EuroBasket]] silver medalist ([[EuroBasket 1989|1989]]) * [[FIBA European Cup|FIBA Saporta Cup]] champion ([[1992-93 FIBA European Cup|1993]]) * 3× [[FIBA European Selection]] (1980, 1987, 1990) * [[50 Greatest EuroLeague Contributors]] (2008) * 7× [[Greek Basket League|Greek League]] champion (1985–1991) * 7× [[Greek Basketball Cup|Greek Cup]] winner (1985, 1987–1990, 1992, 1996) * [[Greek Basket League MVP|Greek League MVP]] (1987) * [[Greek Basket League individual statistics#Top Scorers (since the 1963–64 season)|Greek League Top Scorer]] (1980) * [[Greek Basket League individual statistics#Assists leaders (since the 1988–89 season)|Greek League Assist leader]] (1989) * 2× [[Greek Basketball Cup Finals Top Scorer|Greek Cup Finals Top Scorer]] (1985, 1988) * [[Greek B Basket League|Greek 2nd Division]] champion (1975) }}--> |- | {{sortname|Stanislav|Kropilák}} || {{flag|Čehoslovačka}} || <center>[[Krilo-centar|F/C]]</center> || <!--{{smalldiv|*[[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *4× [[FIBA European Selection]] (1981 2×, 1982, 1987) *5× [[Czechoslovakian Basketball League|Czechoslovakian League]] champion (1979, 1980, 1983–1985) *5× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovakian Player of the Year]] (1979, 1980, 1982, 1983, 1985) *10× [[Czech Basketball Player of the Year#Czechoslovak Basketball League All-Star Five|Czechoslovakian League All-Star Five]] (1976–1985) *10× [[Slovakian Basketball Player of the Year|Slovakian Player of the Year]] (1975–1984) *Best Slovak Player of the 20th Century (2000) }}--> |- | {{sortname|Oscar|Moglia}} || {{flagcountry|URU}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *[[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympic Games]] Top Scorer ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *5× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Champion]] (1953, 1956, 1957, 1966, 1967) *8× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Championship]] Top Scorer (1953–1960) }}--> |- | {{sortname|Detlef|Schrempf}} || {{flag|Njemačka}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *3× [[NBA All-Star]] ([[1993 NBA All-Star Game|1993]], [[1995 NBA All-Star Game|1995]], [[1997 NBA All-Star Game|1997]]) *[[All-NBA Third Team]] ({{nbay|1994|end}}) *2× [[NBA Sixth Man of the Year Award|NBA Sixth Man of the Year]] ({{nbay|1990|end}}, {{nbay|1991|end}}) *[[Basketball Bundesliga Most Valuable Player|German Player of the Year]] (1992) }}--> |- | {{sortname|Sergej|Tarakanov}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1982 FIBA World Championship|1982]]) *5× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1985|1985]], [[EuroBasket 1987|1987]]) *7× Soviet League champion (1980–1984, 1988, 1990) *2× [[Soviet Union Basketball Cup|Soviet Cup]] winner (1978, 1982) *Master of Sports of the USSR, international class (1981) *Honored Master of Sports of the USSR (1981) *[[Order of Friendship of Peoples]] (1988) *[[Medal "For Distinguished Labour"]] (1988) *[[Order of Honour (Russia)]] (2006) }}--> |- !rowspan="6" | [[2023.]] | {{sortname|Wlamir|Marques}} || {{flagcountry|BRA}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Yao|Ming}} || {{flagcountry|KIN}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Sonny|Hendrawan}} || {{flag|Indonezija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Ângelo|Victoriano}} || {{flagcountry|ANG}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- | {{sortname|Carlos|Loyzaga}} || {{flag|Filipini|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Zurab|Sakandelidze}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flag|Gruzija|1990}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2024.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Reggie|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Kirk|Penney}} || {{flagcountry|NZL}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || |- | {{sortname|Romain|Sato}} || {{flagcountry|CAR}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Predrag|Stojaković}} || {{flagcountry|SRJ}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="4" | [[2025.]] | {{sortname|Alphonse|Bilé}} || {{flag|Obala Bjelokosti}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2025">[https://about.fiba.basketball/en/news/eight-outstanding-individuals-have-been-inducted-into-the-fiba-hall-of-fame Eight outstanding individuals have been inducted into the FIBA Hall of Fame Class of 2025 in Bahrain]</ref>}} |- | {{sortname|Andrew|Bogut}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Pau|Gasol}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Ratko|Radovanović}} || {{flagcountry|SFRJ}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- !rowspan="3" | [[2026.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Dirk|Nowitzki}} || {{flag|Njemačka}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2026">[https://about.fiba.basketball/en/news/nowitzki-bird-lead-parade-of-legends-into-fiba-hall-of-fame Nowitzki, Bird Lead Parade of Legends into FIBA Hall of Fame]</ref>}} |- | {{sortname|Hedo|Türkoğlu}} || {{flagcountry|Turska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Wang|Zhizhi}} || {{flagcountry|Kina}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Igračice (25) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Članica !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="5"| [[2007.]] | {{sortname|Liliana|Ronchetti}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || ||rowspan="13"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/></center> |- | {{sortname|Vanja|Vojnova}} || {{flagcountry|BUG|1948}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Uļjana|Semjonova}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Hortência|Marcari}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Ann|Meyers}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- ! [[2009.]] | {{sortname|Jacky|Chazalon}} || {{flagcountry|FRA|1958}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2010.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cheryl|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- | {{sortname|Natalija|Zasulskaja}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Teresa|Edwards}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Paula|Gonçalves|Maria Paula Silva}}<!--FIBA renders her name as Paula Gonçalves. Her correct paternal surname, assuming standard Portuguese naming ordeer, is Silva. She's generally known in Brazil simply as Paula.--> || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2015.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Anne|Donovan}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Michele|Timms}} || {{flagcountry|AUS}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Razija|Mujanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2019.]] | {{sortname|Janeth|Arcain}}||{{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2001 WNBA All-Star Game|2001]]) * [[All-WNBA Team|All-WNBA First Team]] ({{WNBA Year|2001}}) *2× Olympic medalist ([[1996 Summer Olympics|1996]], [[2000 Summer Olympics|2000]]) *1× World Championship medalist ([[1994 FIBA World Championship for Women|1994]]) *3× Pan American Games medalist [[Basketball at the 1987 Pan American Games|1987]], [[Basketball at the 1991 Pan American Games|1991]], [[Basketball at the 2007 Pan American Games|2007]] }}--> |rowspan="2"| {{center|<ref name=fibahall19 />}} |- | {{sortname|Margo|Dydek}} || {{flagcountry|POLJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!-- * 2× [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2003 WNBA All-Star Game|2003]], [[2006 WNBA All-Star Game|2006]]) *[[List of Women's National Basketball Association career blocks leaders|WNBA all-time blocks leader]] * 1× Eurobasket medalist [[EuroBasket Women 1999|1999]]--> |- ! rowspan="3"| [[2020.]] || {{sortname|Isabelle|Fijalkowski}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[EuroBasket Women|EuroBasket]] champion ([[EuroBasket Women 2001|2001]]) * 2x [[EuroBasket Women|EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket Women 1993|1993]], [[EuroBasket Women 1999|1999]]) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- | {{sortname|Ágnes|Németh}} || {{flagcountry|HUN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Bak|Sin-ja}} || {{flagcountry|JKO|1949}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- ! rowspan="3"| [[2021.]] || {{sortname|Hana|Horáková}} || {{flagcountry|CZE}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA Europe Women's Player of the Year]] (2010) *[[FIBA World Championship for Women|FIBA World Championship]] MVP (2010) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- | {{sortname|Penka|Stojanova}} || {{flagcountry|BUL|1967}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1976 Summer Olympics|1976]], [[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) }}--> |- | {{sortname|Zheng|Haixia}} || {{flagcountry|CHN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Women's tournament|1992]]) }}--> |- ! rowspan="5"| [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Lisa|Leslie}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |rowspan="5"| {{center|<ref name="C2022"/>}} |- | {{sortname|Robyn|Maher}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Mame Maty|Mbengue}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Catarina|Pollini}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Jurgita|Štreimikytė-Virbickienė}} || {{flag|Litva}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- ! rowspan="4"| [[2023.]] | {{sortname|Yūko|Ōga}} || {{flag|Japan}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Katrina|McClain}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Penny|Taylor}} || {{flag|Australija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Amaya|Valdemoro}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="3" | [[2024.]] | {{sortname|Danira|Nakić-Bilić|Danira Bilić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flagcountry|HRV}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Miao|Lijie}} || {{flagcountry|KIN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- | {{sortname|Skaidrīte|Smildziņa-Budovska}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Treneri i trenerice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="10" | [[2007.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lidija|Aleksejeva}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || ||rowspan="22"| <center><ref name="HALL OF FAMERS COACHES"/></center> |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Antonio|Díaz-Miguel}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Henry "Hank"|Iba|Henry Iba}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kondrašin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Nikolić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || |- | {{sortname|Giancarlo|Primo}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Dean|Smith}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Togo|Renan Soares "Kanela"|Togo Renan Soares}} || {{flagcountry|BRA}} || |- | {{sortname|Ranko|Žeravica}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- ! rowspan="3"| [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pedro|Ferrándiz}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pete|Newell}} || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Kay|Yow}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3"| [[2010.]] | {{sortname|Jevgenij|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lindsay|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Mirko|Novosel}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || |- ! rowspan="3"| [[2013.]] | {{sortname|John "Jack"|Donohue|Jack Donohue (košarkaški trener)}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}<br/>{{flagcountry|KAN}}}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cesare|Rubini}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pat|Summitt}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! [[2015.]] | {{sortname|Jan|Stirling}} || {{flagcountry|AUS}} || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Jorge Hugo|Canavesi}} || {{flagcountry|ARG}} || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Dušan|Ivković}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <!--<small>3× [[FIBA EuroBasket]] Champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[1990 FIBA World Championship]], 2× [[EuroLeague]] [[EuroLeague Champion|Champion]] ([[1996–97 FIBA EuroLeague|1996–97]], [[2011–12 Euroleague|2011–12]])</small>--> |- ! rowspan="3"| [[2019.]] | {{sortname|Natália|Hejková|}} || {{flagcountry|ČSSR}}<br>{{flagcountry|ČEŠ}} ||<!-- *3x [[Czechoslovak Women's Basketball Championship]] (1991-1993) *10x [[Slovak Women's Basketball Extraliga]] (1994-2003) *1x [[Slovak Women's Basketball Cup]] (1997) *3x [[EuroLeague Women]] championship (1999, 2000, [[2014–15 EuroLeague Women|2015]]) *1x [[Czech Women's Basketball Cup]] (2014) *1x [[FIBA Europe SuperCup Women]] ([[2015 FIBA Europe SuperCup Women|2015]])--> ||{{center|<ref name=fibahall19 /> }} |- | {{sortname|Bogdan|Tanjević}} ||{{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|CG}} ||<!--{{smalldiv| *2x Eurobasket medalist ([[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1999|1999]]) *1x FIBA World Cup medalist ([[2010 FIBA World Championship|2010]]) *[[EuroLeague]] champion (1979) *[[Lega Basket Serie A|Italian League]] champion (1996) *[[Italian Basketball Cup|Italian Cup]] winner (1996) *[[Italian Basketball Hall of Fame]] (2016) *2× [[Turkish Basketball Super League|Turkish Super League]] champion (2008, 2010) *[[Turkish Cup Basketball|Turkish Cup]] winner (2010) *[[Turkish Basketball Supercup|Turkish Supercup]] winner (2007) *2× [[Yugoslav Basketball League|Yugoslav League]] (1978, 1980) *[[YUBA Liga|FR Yugoslav League]] champion (2001) *[[Yugoslav Basketball Cup|Yugoslav Cup]] winner (2001) *[[LNB Pro A|French League]] champion (2002) }}--> ||{{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-bogdan-tanjevic |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Bogdan Tanjevic}}</ref>}} |- | {{sortname|Mou|Zuoyun}} || {{flagcountry|KIN}} || || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-mou-zuoyun |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Mou Zuoyun}}</ref>}} |- ! rowspan="3" | [[2020.]] || {{sortname|Rubén|Magnano}} || {{flagcountry|ARG}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- || {{sortname|Svetislav|Pešić}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br>{{flag|Srbija}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Tara|VanDerveer}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3" | [[2021.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Chuck|Daly}} || {{flagcountry|SAD}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- || {{sortname|Tom|Maher}} || {{flag|Australija}} || |- || {{sortname|Ettore|Messina}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- ! rowspan="4" | [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Geno|Auriemma}} || {{flagcountry|SAD}} || | rowspan="4"| {{center|<ref name="C2022">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2022-ceremony-to-showcase-legendary-figures-in-womens-basketball FIBA Hall of Fame Class of 2022 ceremony to showcase legendary figures in women's basketball]</ref>}} |- | {{sortname|Antonio Carlos|Barbosa}} || {{flag|Brazil}} || |- | {{sortname|Maria|Planas}} || {{flag|Španjolska|1945}} || |- | {{sortname|Milan|Vasojević}} || {{flag|SFR Jugoslavija}} || |- ! rowspan="2" | [[2023.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Valérie|Garnier}} || {{flagcountry|Francuska}} || | rowspan="2"| {{center|<ref name="C2023">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2023-headlined-by-china-legend-yao-brazils-iconic-marques-and-opals-ace-taylor 02/06/2023 PRESS RELEASE4 MIN TO READ FIBA Hall of Fame Class of 2023 headlined by China legend Yao, Brazil's iconic Marques and Opals' ace Taylor]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"| {{sortname|Sandro|Gamba}} || {{flag|Italija|1946}} || |- ! [[2024.]] | {{sortname|Dan|Paterson}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2024">[https://basketnews.com/news-205490-reggie-miller-and-peja-stojakovic-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2024.html Reggie Miller and Peja Stojakovic headline FIBA Hall of Fame Class of 2024]</ref>}} |- ! [[2025.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Mike|Krzyzewski}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2025"/>}} |- ! [[2026.]] | {{sortname|Ludwik|Miętta-Mikołajewicz}} || {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] || | {{center|<ref name="C2026"/>}} |} === Momčadi (1) === {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! colspan="5" | Klasa iz 2017. godine<ref>[http://www.fiba.basketball/news/dream-team-shaq-and-kukoc-headline-2017-class-of-fiba-hall-of-fame-inductees Dream Team, Shaq and Kukoc headline 2017 Class of FIBA Hall of Fame Inductees.]</ref> |- | colspan="5" style="background:#ff9;" | {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Američki]] [[Dream Team]] s [[Olimpijada 1992|Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine]] (zlatna medalja) |- | colspan="5" | '''Početni sastav''' |- | [[Plejmejker|PG]] #15 [[Magic Johnson]] || [[Bek šuter|SG]] #9 [[Michael Jordan]] || [[Nisko krilo|SF]] #7 [[Larry Bird]] || [[Krilni centar|PF]] #14 [[Charles Barkley]] || [[Centar (košarka)|C]] #6 [[Patrick Ewing]] |- | colspan="5" | '''Klupa''' |- | [[Plejmejker|PG]] #12 [[John Stockton]] || [[Bek šuter|SG]] #10 [[Clyde Drexler]] || [[Nisko krilo|SF]] #8 [[Scottie Pippen]] <br/> [[Nisko krilo|SF]] #13 [[Chris Mullin]] || [[Krilni centar|PF]] #11 [[Karl Malone]] <br/> [[Krilni centar|PF]] #4 [[Christian Laettner]] || [[Centar (košarka)|C]] #5 [[David Robinson]] |- | colspan="5" | '''Treneri''' |- | '''[[Košarkaški trener|Glavni trener]]''' <br/> [[Chuck Daly]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Mike Krzyzewski]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Lenny Wilkens]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[P. J. Carlesimo]] || <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/The-Dream-Team HALL OF FAMERS The Dream Team (USA).]</ref></center> |} === Suci (14) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- !rowspan="7" | [[2007.]] | {{sortname|Obrad|Belošević}} || {{flagcountry|SFRJ}} || ||rowspan="14" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Officials HALL OF FAMERS OFFICIALS.]</ref></center> |- | {{sortname|Mario|Hopenhaym}} || {{flagcountry|URU}} || |- | {{sortname|Ervin|Kassai}} || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kostin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | {{sortname|Allen|Rae}} || {{flagcountry|KAN}} || |- | {{sortname|Pietro|Reverberi}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | {{sortname|Renato|Righetto}} || {{flagcountry|BRA}} || |- !rowspan="2" | [[2009.]] | {{sortname|Artenik|Arabadžijan}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Marcel|Pfeuti}} || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- !rowspan="2" | [[2010.]] | {{sortname|Jim|Bain|dab=košarkaški sudac}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |- | {{sortname|Konstantinos|Dimu}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="2" | [[2013.]] | {{sortname|Valentin|Lazarov}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Kostas|Rigas}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="" | [[2015.]] | {{sortname|Robert|Blanchard}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || |} === Doprinositelji === ==== Nacionalni savezi (8) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !Godina !Član !Doprinos !Ref. |- ! rowspan="8" | [[2007.]] | {{flagicon|ARG}} [[Košarkaški savez Argentine|Argentina (CABB)]] ||rowspan="8" | Osnivači [[FIBA]]-e iz [[1932.]] godine ||rowspan="8" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/8-Founding-Federations- 8 Founding Federations.]</ref></center> |- | {{flagicon|ČSSR}} [[Čehoslovački košarkaški savez|Čehoslovačka (ČSBF)]] |- | {{flagicon|GRČ|old}} [[Helenski košarkaški savez|Grčka (EOK)]] |- | {{flagicon|ITA|1861}} [[Košarkaški savez Italije|Italija (FIP)]] |- | {{flagicon|LAT}} [[Latvijski košarkaški savez|Latvija (LBS)]] |- | {{flagicon|POR}} [[Portugalski košarkaški savez|Portugal (FPB)]] |- | {{flagicon|RUM}} [[Košarkaški savez Rumunije|Rumunjska (FRdB)]] |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Swiss Basketball|Švicarska (SB)]] |} ==== Pojedinačni doprinositelji (35) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:52%;"|Doprinos ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="25" | [[2007.]] | [[Nebojša Popović]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || ||rowspan="35"| <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#|tab=Contributors HALL OF FAMERS CONTRIBUTORS.]</ref></center> |- | [[Radomir Šaper]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Borislav Stanković]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- | [[Anselmo López Martín|Anselmo López]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Raimundo Saporta]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Willard N. Greim]] || {{flagcountry|SAD}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ed Steitz|Edward S. Steitz]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Decio Scuri]] || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- | [[Antonio dos Reis Carneiro]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[José Cláudio dos Reis]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[Abdel Azim Ašri]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Abdel Moneim Vahbi]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Nikolaj Semaško (košarka)|Nikolaj Semaško]] || {{flagcountry|SSSR}} || |- | [[Robert Busnel]] || {{flagcountry|FRA}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Renato William Jones]] || {{flagcountry|UK}} || |- | [[Turgut Atakol]] || {{flagcountry|TUR}} || |- | [[Marian Kozłowski]] || {{flagcountry|POLJ}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ferenc Hepp]] || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | [[August Pitzl]] || {{flagcountry|AUT}} || |- | [[Léon Bouffard]] || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- |style="background:#ff9;"| [[James Naismith]] || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD|1912}} || |- | [[Eduardo Airaldi Rivarola]] || {{flagcountry|PER}} || |- | [[Dionisio Calvo|Dionisio "Chito" Calvo]] || {{flagcountry|FIL|1946}} || |- | [[Yoshimi Ueda]] || {{flagcountry|JAP|1870}} || |- | [[Yun Deok-ju]] || {{flagcountry|JKO|1997}} || |- ! rowspan="2" | [[2009.]] | [[Al Ramsay]] || {{flagcountry|AUS}} || |- | [[Luis Martín (košarka)|Luis Martín]] || {{flagcountry|ARG}} || |- ! rowspan="4" | [[2010.]] | [[George E. Killian|George Killian]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Ernesto Segura de Luna]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Hans-Joachim Otto]] || {{flagcountry|NJE}} || |- | [[Abdoulaye Sèye Moreau]] || {{flagcountry|SEN}} || |- ! [[2013.]] | [[Aldo Vitale]] || {{flagcountry|ITA}} || |- ! [[2015.]] | [[Noa Kliger]] || {{flagcountry|IZR}} || |- ! rowspan="2" | [[2016.]] | [[Juan Antonio Samaranch]] || {{flag|Španjolska}} || |- |style="background:#ff9;"| [[David Stern]] || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |} == Povezano == * [[FIBA Kuća slavnih]] * [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] ([[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|članovi]]) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame FIBA Hall of Fame] Official website * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers Official Inductee List] {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{FIBA}} [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih| ]] ntlo0z8p06y7fg8vdo2744bwlsdqv67 42580695 42580694 2026-04-13T12:45:00Z Edgar Allan Poe 29250 /* Momčadi (1) */ 42580695 wikitext text/x-wiki Ovaj članak sadrži '''listu članova [[FIBA Kuća slavnih|FIBA Kuće slavnih]]''', odnosno igrača i ostalih sportskih djelatnika koji su se istaknuli svojim doprinosom [[košarka]]škom sportu. Članove ove Kuće slavnih izabire [[FIBA]], krovna košarkaška organizacija, dok je [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] zasebna institucija; popit članova te Kuće slavnih dostupan je [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|ovdje]]. == Lista članova == {| class="wikitable" |- | style="background:#ff9; width:3em;" colspan="2"| |colspan=5|Ujedno i član [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih Naismith Memorial]] |} === Igrači === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="16" | [[2007.]] | {{sortname|Aleksandar|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| ||rowspan="7"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS">[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Players HALL OF FAMERS PLAYERS.]</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Sergej|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center>|| |- |{{sortname|Emiliano|Rodríguez}} || {{flag|Španjolska|1945}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Bill|Russell}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD|1912}}}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Radivoj|Korać}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Krešimir|Ćosić||Cosic}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| |- |{{sortname|Teófilo|Cruz}} || {{flagcountry|PUE|1952}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Dalipagić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || ||<center><ref>{{cite web |url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |title=FIBA Hall of Fame - Drazen Dalipagic's profile |publisher=halloffame.fiba.com |accessdate=2007-06-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070624045846/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |archivedate=2007-06-24 }}</ref></center> |- |{{sortname|Ivo|Daneu}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Mirza|Delibašić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[1978–79 FIBA European Champions Cup|1979 EuroLeague Champion]]--> |- |{{sortname|Oscar|Furlong}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Nikos|Galis}} || {{flagcountry|GRČ}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], 4× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 4× [[EuroBasket Top Scorer]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 8× [[EuroLeague Top Scorer]] (1986–1992, 1994), [[FIBA Basketball World Cup records|FIBA World Cup Top Scorer]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]]), [[EuroBasket MVP]] ([[EuroBasket 1987|1987]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | title=Nikos GALIS (2007 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092022/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |{{sortname|Fernando|Martín|Fernando Martín Espina}} || {{flag|Španjolska}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || ||rowspan="7"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Pierluigi|Marzorati}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Amaury|Pasos}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Petrović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="3" | [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Bira|Maciel|Ubiratan Pereira Maciel}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Ricardo|González|dab=basketball}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Robertson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2010.]] | {{sortname|Dragan|Kićanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> ||<!--[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1978 FIBA World Championship|1978]]), [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]), 3× [[EuroBasket]] ([[EuroBasket 1973|1973]], [[EuroBasket 1975|1975]], [[EuroBasket 1977|1977]]), [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]]), 2× [[FIBA Korać Cup|Korać Cup champion]] ([[1977–78 FIBA Korać Cup|1978]]–[[1978–79 FIBA Korać Cup|1979]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | title=Dragan KIĆANOVIĆ (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092308/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Vlade|Divac}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--2× [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[2002 FIBA World Championship|2002]]), 2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medalist]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics – Men's tournament|1988]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), 3× [[FIBA EuroBasket|EuroBasket champion]] ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[FIBA World Cup All-Tournament Team]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]), 2× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | title=Vlade DIVAC (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=10 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092513/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dino|Meneghin}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="12"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Arvydas|Sabonis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Schmidt}} || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- ! rowspan="4" | [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|David|Robinson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]])--> |- |{{sortname|Zoran|Slavnić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Andrew|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- |{{sortname|Jean-Jacques|Conceição}} || {{flagcountry|ANG}}<br/>{{flagcountry|POR}} || <center> [[Krilni centar|PF]]</center>|| |- !rowspan="5" | [[2015.]] | {{sortname|Ruperto|Herrera|Ruperto Herrera Tabio}} || {{flagcountry|KUB}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Michael|Jordan}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> ||<!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]])--> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Šarūnas|Marčiulionis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Antoine|Rigaudeau}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center> [[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Vladimir|Tkačenko}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2016.]] | {{sortname|Panajotis|Fasulas}} || {{flagcountry|GRČ}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1987|1987]])--> ||<center><ref>{{cite web | url=http://www.thenationalherald.com/127081/ | title=Fasoulas Inducted to FIBA Hall of Fame | publisher=The National Herald | date=12 June 2016 | accessdate=13 June 2016 | archive-date=2016-08-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160805201940/http://www.thenationalherald.com/127081/ | dead-url=yes }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Hakeem|Olajuwon}} || {{flagcountry|NGR}}<br/>{{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="8"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Juan Antonio|San Epifanio}} || {{flag|Španjolska}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |{{sortname|Manuel|Raga}} || {{flagcountry|MEX}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2017.]] | {{sortname|Miki|Berkovič}} || {{flagcountry|IZR}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Pero|Cameron}} || {{flagcountry|NZL}} || <center> [[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Valdis|Valters}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Toni|Kukoč}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Shaquille|O'Neal}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="6" | [[2019.]] | {{sortname|Atanas|Golomejev}} || {{flagcountry|BUG|1971}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA's 50 Greatest Players (1991)|FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *2× [[FIBA EuroBasket Top Scorer]] (1973, 1975) *[[FIBA European Selection]] (1977) *8× [[National Basketball League (Bulgaria)|Bulgarian League]] champion (1970–1973, 1978, 1979, 1981, 1982) *4× [[Bulgarian Basketball Cup|Bulgarian Cup]] winner (1976, 1979, 1982, 1983) }}--> | rowspan="5" | {{center|<ref name=fibahall19>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/mourning-arcain-and-tanjevic-among-11-top-basketball-personalities-making-up-2019-class-of-fiba-hall-of-fame |title=Mourning, Arcain and Tanjevic among 11 top basketball personalities making up 2019 Class of FIBA Hall of Fame}}</ref>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Alonzo|Mourning}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[NBA champion]] ([[2006 NBA Finals|2006]]) *7× [[NBA All-Star]] ({{nasg|1994}}–{{nasg|1997}}, {{nasg|2000}}–{{nasg|2002}}) * 2× [[All-NBA Team]] ([[1998-99 NBA season|1999]], [[1999-00 NBA season|2000]]) *2× [[NBA Defensive Player of the Year Award|NBA Defensive Player of the Year]] ([[1998–99 NBA season|1999]], [[1999–2000 NBA season|2000]]) * 2× [[USA Basketball Male Athlete of the Year]] (1990, 2000) * 1× Olympic gold medalist [[Basketball at the 2000 Summer Olympics – Men's tournament|2000]] * 2× World Championship medalist ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[1994 FIBA World Championship|1994]] }}--> |- | {{sortname|Fabricio|Oberto}} || {{flagcountry|ARG}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| *[[List of NBA champions|NBA champion]] ([[2007 NBA Finals|2007]]) *[[FIBA South American League MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB Finals MVP]] (1998) *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games]] medalist ([[Basketball at the 2004 Summer Olympics – Men's tournament|2004]], [[Basketball at the 2008 Summer Olympics – Men's tournament|2008]] *1× FIBA World Championship medalist [[2002 FIBA World Championship|2002]] *4× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2001|2001]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]], |[[2011 FIBA Americas Championship|2011]] }}--> |- | {{sortname|José|Ortiz|José Ortiz (košarkaš)}} || {{flagcountry|PUE}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[FIBA Korać Cup]] champion ([[1996–97 FIBA Korać Cup|1997]]) * 8× [[List of BSN champions|BSN]] champion (1985, 1991, 1994, 1998–2001, 2003) * [[BSN Most Valuable Player Award|BSN Most Valuable Player]] (2002) * [[Liga Profesional de Baloncesto|LPB]] champion (1997) * 2× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2003|2003]]) }}--> |- | {{sortname|Mohsen Medhat|Varda}} || {{flagcountry|EGI}} || {{center|?}} || |- | {{sortname|Jiří|Zídek|Jiří Zídek (rođen 1944.)}} || {{flag|Čehoslovačka}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[FIBA European Selection]] (1966, 1967) *2x [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]] *[[EuroLeague Finals Top Scorer]] (1966) *[[FIBA Saporta Cup Finals Top Scorer]] (1968) *2× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovak Player of the Year]] (1970, 1972) *[[List of the best Czech basketball players of the 20th century|Best Czechoslovak Player of 20th Century]] (2001) *[[Czechoslovak Basketball League career stats leaders|Czechoslovak League all-time leading scorer]] }}--> || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-jiri-zidek |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Jiri Zidek}}</ref>}} |- ! rowspan="6" | [[2020.]] || {{sortname|Mieczysław|Łopatka}} || {{flagcountry|POL}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA European Selection]] (1969) *3× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1963|1963]], [[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]]) }}--> |rowspan="6"| {{center|<ref name="C2020">[https://www.fiba.basketball/news/nash-pesic-volkov-lead-parade-of-icons-in-2020-fiba-hall-of-fame-class Nash, Pesic, Volkov lead parade of icons in 2020 FIBA Hall of Fame Class]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Steve|Nash}} || {{flagcountry|CAN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * 2× [[NBA Most Valuable Player Award|NBA Most Valuable Player]] ({{nbay|2004|end}}, {{nbay|2005|end}}) * 8× [[NBA All-Star]] ({{nasg|2002}}, {{nasg|2003}}, {{nasg|2005}}–{{nasg|2008}}, {{nasg|2010}}, {{nasg|2012}}) * 3× [[All-NBA First Team]] ({{nbay|2004|end}}–{{nbay|2006|end}}) * 2× [[All-NBA Second Team]] ({{nbay|2007|end}}, {{nbay|2009|end}}) * 2× [[All-NBA Third Team]] ({{nbay|2001|end}}, {{nbay|2002|end}}) * [[J. Walter Kennedy Citizenship Award]] ({{nbay|2006|end}}) * 2× [[FIBA AmeriCup Most Valuable Player|FIBA AmeriCup MVP]] ([[1999 Tournament of the Americas|1999]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]]) * [[Lou Marsh Trophy]] (2005) * 3× [[Lionel Conacher Award]] (2002, 2005, 2006) }}--> |- | {{sortname|Modestas|Paulauskas}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1972 Summer Olympics|1972]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1968 Summer Olympics|1968]]) *3x [[FIBA European Selection]] (1969, 1971, 1972) *4× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]], [[EuroBasket 1971|1971]]) *2x [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1967 FIBA World Championship|1967]], [[1974 FIBA World Championship|1974]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1970 FIBA World Championship|1970]]) * [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1973|1973]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Ken'ichi|Sako}} || {{flagcountry|JPN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- | {{sortname|Aleksandar|Volkov|Aleksandar Volkov (košarkaš)}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flagcountry|UKR}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]], [[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Jure|Zdovc}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br/>{{flagcountry|SLO}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *2× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]) }}--> |- !rowspan="6" | [[2021.]] | {{sortname|Mathieu|Faye}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2021">[http://www.fiba.basketball/news/daly-giannakis-and-messina-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2021 Daly, Giannakis and Messina headline FIBA Hall of Fame Class of 2021]</ref>}} |- | {{sortname|Panajotis|Janakis}} || {{flagcountry|GRC}} || <center>[[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--{{smalldiv|* [[EuroLeague]] champion ([[1996 EuroLeague Final Four|1996]]) *1× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1987|1987]]) *1× [[EuroBasket]] silver medalist ([[EuroBasket 1989|1989]]) * [[FIBA European Cup|FIBA Saporta Cup]] champion ([[1992-93 FIBA European Cup|1993]]) * 3× [[FIBA European Selection]] (1980, 1987, 1990) * [[50 Greatest EuroLeague Contributors]] (2008) * 7× [[Greek Basket League|Greek League]] champion (1985–1991) * 7× [[Greek Basketball Cup|Greek Cup]] winner (1985, 1987–1990, 1992, 1996) * [[Greek Basket League MVP|Greek League MVP]] (1987) * [[Greek Basket League individual statistics#Top Scorers (since the 1963–64 season)|Greek League Top Scorer]] (1980) * [[Greek Basket League individual statistics#Assists leaders (since the 1988–89 season)|Greek League Assist leader]] (1989) * 2× [[Greek Basketball Cup Finals Top Scorer|Greek Cup Finals Top Scorer]] (1985, 1988) * [[Greek B Basket League|Greek 2nd Division]] champion (1975) }}--> |- | {{sortname|Stanislav|Kropilák}} || {{flag|Čehoslovačka}} || <center>[[Krilo-centar|F/C]]</center> || <!--{{smalldiv|*[[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *4× [[FIBA European Selection]] (1981 2×, 1982, 1987) *5× [[Czechoslovakian Basketball League|Czechoslovakian League]] champion (1979, 1980, 1983–1985) *5× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovakian Player of the Year]] (1979, 1980, 1982, 1983, 1985) *10× [[Czech Basketball Player of the Year#Czechoslovak Basketball League All-Star Five|Czechoslovakian League All-Star Five]] (1976–1985) *10× [[Slovakian Basketball Player of the Year|Slovakian Player of the Year]] (1975–1984) *Best Slovak Player of the 20th Century (2000) }}--> |- | {{sortname|Oscar|Moglia}} || {{flagcountry|URU}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *[[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympic Games]] Top Scorer ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *5× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Champion]] (1953, 1956, 1957, 1966, 1967) *8× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Championship]] Top Scorer (1953–1960) }}--> |- | {{sortname|Detlef|Schrempf}} || {{flag|Njemačka}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *3× [[NBA All-Star]] ([[1993 NBA All-Star Game|1993]], [[1995 NBA All-Star Game|1995]], [[1997 NBA All-Star Game|1997]]) *[[All-NBA Third Team]] ({{nbay|1994|end}}) *2× [[NBA Sixth Man of the Year Award|NBA Sixth Man of the Year]] ({{nbay|1990|end}}, {{nbay|1991|end}}) *[[Basketball Bundesliga Most Valuable Player|German Player of the Year]] (1992) }}--> |- | {{sortname|Sergej|Tarakanov}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1982 FIBA World Championship|1982]]) *5× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1985|1985]], [[EuroBasket 1987|1987]]) *7× Soviet League champion (1980–1984, 1988, 1990) *2× [[Soviet Union Basketball Cup|Soviet Cup]] winner (1978, 1982) *Master of Sports of the USSR, international class (1981) *Honored Master of Sports of the USSR (1981) *[[Order of Friendship of Peoples]] (1988) *[[Medal "For Distinguished Labour"]] (1988) *[[Order of Honour (Russia)]] (2006) }}--> |- !rowspan="6" | [[2023.]] | {{sortname|Wlamir|Marques}} || {{flagcountry|BRA}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Yao|Ming}} || {{flagcountry|KIN}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Sonny|Hendrawan}} || {{flag|Indonezija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Ângelo|Victoriano}} || {{flagcountry|ANG}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- | {{sortname|Carlos|Loyzaga}} || {{flag|Filipini|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Zurab|Sakandelidze}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flag|Gruzija|1990}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2024.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Reggie|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Kirk|Penney}} || {{flagcountry|NZL}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || |- | {{sortname|Romain|Sato}} || {{flagcountry|CAR}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Predrag|Stojaković}} || {{flagcountry|SRJ}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="4" | [[2025.]] | {{sortname|Alphonse|Bilé}} || {{flag|Obala Bjelokosti}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2025">[https://about.fiba.basketball/en/news/eight-outstanding-individuals-have-been-inducted-into-the-fiba-hall-of-fame Eight outstanding individuals have been inducted into the FIBA Hall of Fame Class of 2025 in Bahrain]</ref>}} |- | {{sortname|Andrew|Bogut}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Pau|Gasol}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Ratko|Radovanović}} || {{flagcountry|SFRJ}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- !rowspan="3" | [[2026.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Dirk|Nowitzki}} || {{flag|Njemačka}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2026">[https://about.fiba.basketball/en/news/nowitzki-bird-lead-parade-of-legends-into-fiba-hall-of-fame Nowitzki, Bird Lead Parade of Legends into FIBA Hall of Fame]</ref>}} |- | {{sortname|Hedo|Türkoğlu}} || {{flagcountry|Turska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Wang|Zhizhi}} || {{flagcountry|Kina}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Igračice (25) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Članica !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="5"| [[2007.]] | {{sortname|Liliana|Ronchetti}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || ||rowspan="13"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/></center> |- | {{sortname|Vanja|Vojnova}} || {{flagcountry|BUG|1948}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Uļjana|Semjonova}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Hortência|Marcari}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Ann|Meyers}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- ! [[2009.]] | {{sortname|Jacky|Chazalon}} || {{flagcountry|FRA|1958}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2010.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cheryl|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- | {{sortname|Natalija|Zasulskaja}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Teresa|Edwards}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Paula|Gonçalves|Maria Paula Silva}}<!--FIBA renders her name as Paula Gonçalves. Her correct paternal surname, assuming standard Portuguese naming ordeer, is Silva. She's generally known in Brazil simply as Paula.--> || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2015.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Anne|Donovan}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Michele|Timms}} || {{flagcountry|AUS}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Razija|Mujanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2019.]] | {{sortname|Janeth|Arcain}}||{{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2001 WNBA All-Star Game|2001]]) * [[All-WNBA Team|All-WNBA First Team]] ({{WNBA Year|2001}}) *2× Olympic medalist ([[1996 Summer Olympics|1996]], [[2000 Summer Olympics|2000]]) *1× World Championship medalist ([[1994 FIBA World Championship for Women|1994]]) *3× Pan American Games medalist [[Basketball at the 1987 Pan American Games|1987]], [[Basketball at the 1991 Pan American Games|1991]], [[Basketball at the 2007 Pan American Games|2007]] }}--> |rowspan="2"| {{center|<ref name=fibahall19 />}} |- | {{sortname|Margo|Dydek}} || {{flagcountry|POLJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!-- * 2× [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2003 WNBA All-Star Game|2003]], [[2006 WNBA All-Star Game|2006]]) *[[List of Women's National Basketball Association career blocks leaders|WNBA all-time blocks leader]] * 1× Eurobasket medalist [[EuroBasket Women 1999|1999]]--> |- ! rowspan="3"| [[2020.]] || {{sortname|Isabelle|Fijalkowski}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[EuroBasket Women|EuroBasket]] champion ([[EuroBasket Women 2001|2001]]) * 2x [[EuroBasket Women|EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket Women 1993|1993]], [[EuroBasket Women 1999|1999]]) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- | {{sortname|Ágnes|Németh}} || {{flagcountry|HUN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Bak|Sin-ja}} || {{flagcountry|JKO|1949}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- ! rowspan="3"| [[2021.]] || {{sortname|Hana|Horáková}} || {{flagcountry|CZE}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA Europe Women's Player of the Year]] (2010) *[[FIBA World Championship for Women|FIBA World Championship]] MVP (2010) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- | {{sortname|Penka|Stojanova}} || {{flagcountry|BUL|1967}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1976 Summer Olympics|1976]], [[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) }}--> |- | {{sortname|Zheng|Haixia}} || {{flagcountry|CHN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Women's tournament|1992]]) }}--> |- ! rowspan="5"| [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Lisa|Leslie}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |rowspan="5"| {{center|<ref name="C2022"/>}} |- | {{sortname|Robyn|Maher}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Mame Maty|Mbengue}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Catarina|Pollini}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Jurgita|Štreimikytė-Virbickienė}} || {{flag|Litva}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- ! rowspan="4"| [[2023.]] | {{sortname|Yūko|Ōga}} || {{flag|Japan}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Katrina|McClain}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Penny|Taylor}} || {{flag|Australija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Amaya|Valdemoro}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="3" | [[2024.]] | {{sortname|Danira|Nakić-Bilić|Danira Bilić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flagcountry|HRV}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Miao|Lijie}} || {{flagcountry|KIN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- | {{sortname|Skaidrīte|Smildziņa-Budovska}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Treneri i trenerice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="10" | [[2007.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lidija|Aleksejeva}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || ||rowspan="22"| <center><ref name="HALL OF FAMERS COACHES"/></center> |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Antonio|Díaz-Miguel}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Henry "Hank"|Iba|Henry Iba}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kondrašin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Nikolić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || |- | {{sortname|Giancarlo|Primo}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Dean|Smith}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Togo|Renan Soares "Kanela"|Togo Renan Soares}} || {{flagcountry|BRA}} || |- | {{sortname|Ranko|Žeravica}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- ! rowspan="3"| [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pedro|Ferrándiz}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pete|Newell}} || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Kay|Yow}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3"| [[2010.]] | {{sortname|Jevgenij|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lindsay|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Mirko|Novosel}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || |- ! rowspan="3"| [[2013.]] | {{sortname|John "Jack"|Donohue|Jack Donohue (košarkaški trener)}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}<br/>{{flagcountry|KAN}}}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cesare|Rubini}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pat|Summitt}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! [[2015.]] | {{sortname|Jan|Stirling}} || {{flagcountry|AUS}} || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Jorge Hugo|Canavesi}} || {{flagcountry|ARG}} || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Dušan|Ivković}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <!--<small>3× [[FIBA EuroBasket]] Champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[1990 FIBA World Championship]], 2× [[EuroLeague]] [[EuroLeague Champion|Champion]] ([[1996–97 FIBA EuroLeague|1996–97]], [[2011–12 Euroleague|2011–12]])</small>--> |- ! rowspan="3"| [[2019.]] | {{sortname|Natália|Hejková|}} || {{flagcountry|ČSSR}}<br>{{flagcountry|ČEŠ}} ||<!-- *3x [[Czechoslovak Women's Basketball Championship]] (1991-1993) *10x [[Slovak Women's Basketball Extraliga]] (1994-2003) *1x [[Slovak Women's Basketball Cup]] (1997) *3x [[EuroLeague Women]] championship (1999, 2000, [[2014–15 EuroLeague Women|2015]]) *1x [[Czech Women's Basketball Cup]] (2014) *1x [[FIBA Europe SuperCup Women]] ([[2015 FIBA Europe SuperCup Women|2015]])--> ||{{center|<ref name=fibahall19 /> }} |- | {{sortname|Bogdan|Tanjević}} ||{{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|CG}} ||<!--{{smalldiv| *2x Eurobasket medalist ([[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1999|1999]]) *1x FIBA World Cup medalist ([[2010 FIBA World Championship|2010]]) *[[EuroLeague]] champion (1979) *[[Lega Basket Serie A|Italian League]] champion (1996) *[[Italian Basketball Cup|Italian Cup]] winner (1996) *[[Italian Basketball Hall of Fame]] (2016) *2× [[Turkish Basketball Super League|Turkish Super League]] champion (2008, 2010) *[[Turkish Cup Basketball|Turkish Cup]] winner (2010) *[[Turkish Basketball Supercup|Turkish Supercup]] winner (2007) *2× [[Yugoslav Basketball League|Yugoslav League]] (1978, 1980) *[[YUBA Liga|FR Yugoslav League]] champion (2001) *[[Yugoslav Basketball Cup|Yugoslav Cup]] winner (2001) *[[LNB Pro A|French League]] champion (2002) }}--> ||{{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-bogdan-tanjevic |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Bogdan Tanjevic}}</ref>}} |- | {{sortname|Mou|Zuoyun}} || {{flagcountry|KIN}} || || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-mou-zuoyun |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Mou Zuoyun}}</ref>}} |- ! rowspan="3" | [[2020.]] || {{sortname|Rubén|Magnano}} || {{flagcountry|ARG}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- || {{sortname|Svetislav|Pešić}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br>{{flag|Srbija}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Tara|VanDerveer}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3" | [[2021.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Chuck|Daly}} || {{flagcountry|SAD}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- || {{sortname|Tom|Maher}} || {{flag|Australija}} || |- || {{sortname|Ettore|Messina}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- ! rowspan="4" | [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Geno|Auriemma}} || {{flagcountry|SAD}} || | rowspan="4"| {{center|<ref name="C2022">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2022-ceremony-to-showcase-legendary-figures-in-womens-basketball FIBA Hall of Fame Class of 2022 ceremony to showcase legendary figures in women's basketball]</ref>}} |- | {{sortname|Antonio Carlos|Barbosa}} || {{flag|Brazil}} || |- | {{sortname|Maria|Planas}} || {{flag|Španjolska|1945}} || |- | {{sortname|Milan|Vasojević}} || {{flag|SFR Jugoslavija}} || |- ! rowspan="2" | [[2023.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Valérie|Garnier}} || {{flagcountry|Francuska}} || | rowspan="2"| {{center|<ref name="C2023">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2023-headlined-by-china-legend-yao-brazils-iconic-marques-and-opals-ace-taylor 02/06/2023 PRESS RELEASE4 MIN TO READ FIBA Hall of Fame Class of 2023 headlined by China legend Yao, Brazil's iconic Marques and Opals' ace Taylor]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"| {{sortname|Sandro|Gamba}} || {{flag|Italija|1946}} || |- ! [[2024.]] | {{sortname|Dan|Paterson}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2024">[https://basketnews.com/news-205490-reggie-miller-and-peja-stojakovic-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2024.html Reggie Miller and Peja Stojakovic headline FIBA Hall of Fame Class of 2024]</ref>}} |- ! [[2025.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Mike|Krzyzewski}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2025"/>}} |- ! [[2026.]] | {{sortname|Ludwik|Miętta-Mikołajewicz}} || {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] || | {{center|<ref name="C2026"/>}} |} === Momčadi === {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! colspan="5" | Klasa iz 2017. godine<ref>[http://www.fiba.basketball/news/dream-team-shaq-and-kukoc-headline-2017-class-of-fiba-hall-of-fame-inductees Dream Team, Shaq and Kukoc headline 2017 Class of FIBA Hall of Fame Inductees.]</ref> |- | colspan="5" style="background:#ff9;" | {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Američki]] [[Dream Team]] s [[Olimpijada 1992|Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine]] (zlatna medalja) |- | colspan="5" | '''Početni sastav''' |- | [[Plejmejker|PG]] #15 [[Magic Johnson]] || [[Bek šuter|SG]] #9 [[Michael Jordan]] || [[Nisko krilo|SF]] #7 [[Larry Bird]] || [[Krilni centar|PF]] #14 [[Charles Barkley]] || [[Centar (košarka)|C]] #6 [[Patrick Ewing]] |- | colspan="5" | '''Klupa''' |- | [[Plejmejker|PG]] #12 [[John Stockton]] || [[Bek šuter|SG]] #10 [[Clyde Drexler]] || [[Nisko krilo|SF]] #8 [[Scottie Pippen]] <br/> [[Nisko krilo|SF]] #13 [[Chris Mullin]] || [[Krilni centar|PF]] #11 [[Karl Malone]] <br/> [[Krilni centar|PF]] #4 [[Christian Laettner]] || [[Centar (košarka)|C]] #5 [[David Robinson]] |- | colspan="5" | '''Treneri''' |- | '''[[Košarkaški trener|Glavni trener]]''' <br/> [[Chuck Daly]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Mike Krzyzewski]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Lenny Wilkens]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[P. J. Carlesimo]] || <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/The-Dream-Team HALL OF FAMERS The Dream Team (USA).]</ref></center> |} === Suci (14) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- !rowspan="7" | [[2007.]] | {{sortname|Obrad|Belošević}} || {{flagcountry|SFRJ}} || ||rowspan="14" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Officials HALL OF FAMERS OFFICIALS.]</ref></center> |- | {{sortname|Mario|Hopenhaym}} || {{flagcountry|URU}} || |- | {{sortname|Ervin|Kassai}} || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kostin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | {{sortname|Allen|Rae}} || {{flagcountry|KAN}} || |- | {{sortname|Pietro|Reverberi}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | {{sortname|Renato|Righetto}} || {{flagcountry|BRA}} || |- !rowspan="2" | [[2009.]] | {{sortname|Artenik|Arabadžijan}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Marcel|Pfeuti}} || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- !rowspan="2" | [[2010.]] | {{sortname|Jim|Bain|dab=košarkaški sudac}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |- | {{sortname|Konstantinos|Dimu}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="2" | [[2013.]] | {{sortname|Valentin|Lazarov}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Kostas|Rigas}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="" | [[2015.]] | {{sortname|Robert|Blanchard}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || |} === Doprinositelji === ==== Nacionalni savezi (8) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !Godina !Član !Doprinos !Ref. |- ! rowspan="8" | [[2007.]] | {{flagicon|ARG}} [[Košarkaški savez Argentine|Argentina (CABB)]] ||rowspan="8" | Osnivači [[FIBA]]-e iz [[1932.]] godine ||rowspan="8" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/8-Founding-Federations- 8 Founding Federations.]</ref></center> |- | {{flagicon|ČSSR}} [[Čehoslovački košarkaški savez|Čehoslovačka (ČSBF)]] |- | {{flagicon|GRČ|old}} [[Helenski košarkaški savez|Grčka (EOK)]] |- | {{flagicon|ITA|1861}} [[Košarkaški savez Italije|Italija (FIP)]] |- | {{flagicon|LAT}} [[Latvijski košarkaški savez|Latvija (LBS)]] |- | {{flagicon|POR}} [[Portugalski košarkaški savez|Portugal (FPB)]] |- | {{flagicon|RUM}} [[Košarkaški savez Rumunije|Rumunjska (FRdB)]] |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Swiss Basketball|Švicarska (SB)]] |} ==== Pojedinačni doprinositelji (35) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:52%;"|Doprinos ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="25" | [[2007.]] | [[Nebojša Popović]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || ||rowspan="35"| <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#|tab=Contributors HALL OF FAMERS CONTRIBUTORS.]</ref></center> |- | [[Radomir Šaper]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Borislav Stanković]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- | [[Anselmo López Martín|Anselmo López]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Raimundo Saporta]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Willard N. Greim]] || {{flagcountry|SAD}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ed Steitz|Edward S. Steitz]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Decio Scuri]] || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- | [[Antonio dos Reis Carneiro]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[José Cláudio dos Reis]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[Abdel Azim Ašri]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Abdel Moneim Vahbi]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Nikolaj Semaško (košarka)|Nikolaj Semaško]] || {{flagcountry|SSSR}} || |- | [[Robert Busnel]] || {{flagcountry|FRA}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Renato William Jones]] || {{flagcountry|UK}} || |- | [[Turgut Atakol]] || {{flagcountry|TUR}} || |- | [[Marian Kozłowski]] || {{flagcountry|POLJ}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ferenc Hepp]] || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | [[August Pitzl]] || {{flagcountry|AUT}} || |- | [[Léon Bouffard]] || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- |style="background:#ff9;"| [[James Naismith]] || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD|1912}} || |- | [[Eduardo Airaldi Rivarola]] || {{flagcountry|PER}} || |- | [[Dionisio Calvo|Dionisio "Chito" Calvo]] || {{flagcountry|FIL|1946}} || |- | [[Yoshimi Ueda]] || {{flagcountry|JAP|1870}} || |- | [[Yun Deok-ju]] || {{flagcountry|JKO|1997}} || |- ! rowspan="2" | [[2009.]] | [[Al Ramsay]] || {{flagcountry|AUS}} || |- | [[Luis Martín (košarka)|Luis Martín]] || {{flagcountry|ARG}} || |- ! rowspan="4" | [[2010.]] | [[George E. Killian|George Killian]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Ernesto Segura de Luna]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Hans-Joachim Otto]] || {{flagcountry|NJE}} || |- | [[Abdoulaye Sèye Moreau]] || {{flagcountry|SEN}} || |- ! [[2013.]] | [[Aldo Vitale]] || {{flagcountry|ITA}} || |- ! [[2015.]] | [[Noa Kliger]] || {{flagcountry|IZR}} || |- ! rowspan="2" | [[2016.]] | [[Juan Antonio Samaranch]] || {{flag|Španjolska}} || |- |style="background:#ff9;"| [[David Stern]] || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |} == Povezano == * [[FIBA Kuća slavnih]] * [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] ([[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|članovi]]) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame FIBA Hall of Fame] Official website * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers Official Inductee List] {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{FIBA}} [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih| ]] kre9i5vr9vj0utj0dvp2sjs25w2ykgg 42580696 42580695 2026-04-13T12:45:14Z Edgar Allan Poe 29250 /* Suci (14) */ 42580696 wikitext text/x-wiki Ovaj članak sadrži '''listu članova [[FIBA Kuća slavnih|FIBA Kuće slavnih]]''', odnosno igrača i ostalih sportskih djelatnika koji su se istaknuli svojim doprinosom [[košarka]]škom sportu. Članove ove Kuće slavnih izabire [[FIBA]], krovna košarkaška organizacija, dok je [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] zasebna institucija; popit članova te Kuće slavnih dostupan je [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|ovdje]]. == Lista članova == {| class="wikitable" |- | style="background:#ff9; width:3em;" colspan="2"| |colspan=5|Ujedno i član [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih Naismith Memorial]] |} === Igrači === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="16" | [[2007.]] | {{sortname|Aleksandar|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| ||rowspan="7"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS">[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Players HALL OF FAMERS PLAYERS.]</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Sergej|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center>|| |- |{{sortname|Emiliano|Rodríguez}} || {{flag|Španjolska|1945}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Bill|Russell}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD|1912}}}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Radivoj|Korać}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Krešimir|Ćosić||Cosic}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| |- |{{sortname|Teófilo|Cruz}} || {{flagcountry|PUE|1952}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Dalipagić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || ||<center><ref>{{cite web |url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |title=FIBA Hall of Fame - Drazen Dalipagic's profile |publisher=halloffame.fiba.com |accessdate=2007-06-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070624045846/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |archivedate=2007-06-24 }}</ref></center> |- |{{sortname|Ivo|Daneu}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Mirza|Delibašić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[1978–79 FIBA European Champions Cup|1979 EuroLeague Champion]]--> |- |{{sortname|Oscar|Furlong}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Nikos|Galis}} || {{flagcountry|GRČ}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], 4× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 4× [[EuroBasket Top Scorer]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 8× [[EuroLeague Top Scorer]] (1986–1992, 1994), [[FIBA Basketball World Cup records|FIBA World Cup Top Scorer]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]]), [[EuroBasket MVP]] ([[EuroBasket 1987|1987]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | title=Nikos GALIS (2007 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092022/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |{{sortname|Fernando|Martín|Fernando Martín Espina}} || {{flag|Španjolska}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || ||rowspan="7"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Pierluigi|Marzorati}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Amaury|Pasos}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Petrović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="3" | [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Bira|Maciel|Ubiratan Pereira Maciel}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Ricardo|González|dab=basketball}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Robertson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2010.]] | {{sortname|Dragan|Kićanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> ||<!--[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1978 FIBA World Championship|1978]]), [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]), 3× [[EuroBasket]] ([[EuroBasket 1973|1973]], [[EuroBasket 1975|1975]], [[EuroBasket 1977|1977]]), [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]]), 2× [[FIBA Korać Cup|Korać Cup champion]] ([[1977–78 FIBA Korać Cup|1978]]–[[1978–79 FIBA Korać Cup|1979]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | title=Dragan KIĆANOVIĆ (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092308/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Vlade|Divac}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--2× [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[2002 FIBA World Championship|2002]]), 2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medalist]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics – Men's tournament|1988]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), 3× [[FIBA EuroBasket|EuroBasket champion]] ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[FIBA World Cup All-Tournament Team]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]), 2× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | title=Vlade DIVAC (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=10 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092513/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dino|Meneghin}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="12"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Arvydas|Sabonis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Schmidt}} || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- ! rowspan="4" | [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|David|Robinson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]])--> |- |{{sortname|Zoran|Slavnić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Andrew|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- |{{sortname|Jean-Jacques|Conceição}} || {{flagcountry|ANG}}<br/>{{flagcountry|POR}} || <center> [[Krilni centar|PF]]</center>|| |- !rowspan="5" | [[2015.]] | {{sortname|Ruperto|Herrera|Ruperto Herrera Tabio}} || {{flagcountry|KUB}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Michael|Jordan}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> ||<!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]])--> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Šarūnas|Marčiulionis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Antoine|Rigaudeau}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center> [[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Vladimir|Tkačenko}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2016.]] | {{sortname|Panajotis|Fasulas}} || {{flagcountry|GRČ}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1987|1987]])--> ||<center><ref>{{cite web | url=http://www.thenationalherald.com/127081/ | title=Fasoulas Inducted to FIBA Hall of Fame | publisher=The National Herald | date=12 June 2016 | accessdate=13 June 2016 | archive-date=2016-08-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160805201940/http://www.thenationalherald.com/127081/ | dead-url=yes }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Hakeem|Olajuwon}} || {{flagcountry|NGR}}<br/>{{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="8"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Juan Antonio|San Epifanio}} || {{flag|Španjolska}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |{{sortname|Manuel|Raga}} || {{flagcountry|MEX}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2017.]] | {{sortname|Miki|Berkovič}} || {{flagcountry|IZR}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Pero|Cameron}} || {{flagcountry|NZL}} || <center> [[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Valdis|Valters}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Toni|Kukoč}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Shaquille|O'Neal}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="6" | [[2019.]] | {{sortname|Atanas|Golomejev}} || {{flagcountry|BUG|1971}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA's 50 Greatest Players (1991)|FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *2× [[FIBA EuroBasket Top Scorer]] (1973, 1975) *[[FIBA European Selection]] (1977) *8× [[National Basketball League (Bulgaria)|Bulgarian League]] champion (1970–1973, 1978, 1979, 1981, 1982) *4× [[Bulgarian Basketball Cup|Bulgarian Cup]] winner (1976, 1979, 1982, 1983) }}--> | rowspan="5" | {{center|<ref name=fibahall19>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/mourning-arcain-and-tanjevic-among-11-top-basketball-personalities-making-up-2019-class-of-fiba-hall-of-fame |title=Mourning, Arcain and Tanjevic among 11 top basketball personalities making up 2019 Class of FIBA Hall of Fame}}</ref>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Alonzo|Mourning}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[NBA champion]] ([[2006 NBA Finals|2006]]) *7× [[NBA All-Star]] ({{nasg|1994}}–{{nasg|1997}}, {{nasg|2000}}–{{nasg|2002}}) * 2× [[All-NBA Team]] ([[1998-99 NBA season|1999]], [[1999-00 NBA season|2000]]) *2× [[NBA Defensive Player of the Year Award|NBA Defensive Player of the Year]] ([[1998–99 NBA season|1999]], [[1999–2000 NBA season|2000]]) * 2× [[USA Basketball Male Athlete of the Year]] (1990, 2000) * 1× Olympic gold medalist [[Basketball at the 2000 Summer Olympics – Men's tournament|2000]] * 2× World Championship medalist ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[1994 FIBA World Championship|1994]] }}--> |- | {{sortname|Fabricio|Oberto}} || {{flagcountry|ARG}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| *[[List of NBA champions|NBA champion]] ([[2007 NBA Finals|2007]]) *[[FIBA South American League MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB Finals MVP]] (1998) *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games]] medalist ([[Basketball at the 2004 Summer Olympics – Men's tournament|2004]], [[Basketball at the 2008 Summer Olympics – Men's tournament|2008]] *1× FIBA World Championship medalist [[2002 FIBA World Championship|2002]] *4× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2001|2001]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]], |[[2011 FIBA Americas Championship|2011]] }}--> |- | {{sortname|José|Ortiz|José Ortiz (košarkaš)}} || {{flagcountry|PUE}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[FIBA Korać Cup]] champion ([[1996–97 FIBA Korać Cup|1997]]) * 8× [[List of BSN champions|BSN]] champion (1985, 1991, 1994, 1998–2001, 2003) * [[BSN Most Valuable Player Award|BSN Most Valuable Player]] (2002) * [[Liga Profesional de Baloncesto|LPB]] champion (1997) * 2× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2003|2003]]) }}--> |- | {{sortname|Mohsen Medhat|Varda}} || {{flagcountry|EGI}} || {{center|?}} || |- | {{sortname|Jiří|Zídek|Jiří Zídek (rođen 1944.)}} || {{flag|Čehoslovačka}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[FIBA European Selection]] (1966, 1967) *2x [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]] *[[EuroLeague Finals Top Scorer]] (1966) *[[FIBA Saporta Cup Finals Top Scorer]] (1968) *2× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovak Player of the Year]] (1970, 1972) *[[List of the best Czech basketball players of the 20th century|Best Czechoslovak Player of 20th Century]] (2001) *[[Czechoslovak Basketball League career stats leaders|Czechoslovak League all-time leading scorer]] }}--> || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-jiri-zidek |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Jiri Zidek}}</ref>}} |- ! rowspan="6" | [[2020.]] || {{sortname|Mieczysław|Łopatka}} || {{flagcountry|POL}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA European Selection]] (1969) *3× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1963|1963]], [[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]]) }}--> |rowspan="6"| {{center|<ref name="C2020">[https://www.fiba.basketball/news/nash-pesic-volkov-lead-parade-of-icons-in-2020-fiba-hall-of-fame-class Nash, Pesic, Volkov lead parade of icons in 2020 FIBA Hall of Fame Class]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Steve|Nash}} || {{flagcountry|CAN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * 2× [[NBA Most Valuable Player Award|NBA Most Valuable Player]] ({{nbay|2004|end}}, {{nbay|2005|end}}) * 8× [[NBA All-Star]] ({{nasg|2002}}, {{nasg|2003}}, {{nasg|2005}}–{{nasg|2008}}, {{nasg|2010}}, {{nasg|2012}}) * 3× [[All-NBA First Team]] ({{nbay|2004|end}}–{{nbay|2006|end}}) * 2× [[All-NBA Second Team]] ({{nbay|2007|end}}, {{nbay|2009|end}}) * 2× [[All-NBA Third Team]] ({{nbay|2001|end}}, {{nbay|2002|end}}) * [[J. Walter Kennedy Citizenship Award]] ({{nbay|2006|end}}) * 2× [[FIBA AmeriCup Most Valuable Player|FIBA AmeriCup MVP]] ([[1999 Tournament of the Americas|1999]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]]) * [[Lou Marsh Trophy]] (2005) * 3× [[Lionel Conacher Award]] (2002, 2005, 2006) }}--> |- | {{sortname|Modestas|Paulauskas}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1972 Summer Olympics|1972]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1968 Summer Olympics|1968]]) *3x [[FIBA European Selection]] (1969, 1971, 1972) *4× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]], [[EuroBasket 1971|1971]]) *2x [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1967 FIBA World Championship|1967]], [[1974 FIBA World Championship|1974]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1970 FIBA World Championship|1970]]) * [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1973|1973]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Ken'ichi|Sako}} || {{flagcountry|JPN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- | {{sortname|Aleksandar|Volkov|Aleksandar Volkov (košarkaš)}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flagcountry|UKR}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]], [[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Jure|Zdovc}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br/>{{flagcountry|SLO}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *2× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]) }}--> |- !rowspan="6" | [[2021.]] | {{sortname|Mathieu|Faye}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2021">[http://www.fiba.basketball/news/daly-giannakis-and-messina-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2021 Daly, Giannakis and Messina headline FIBA Hall of Fame Class of 2021]</ref>}} |- | {{sortname|Panajotis|Janakis}} || {{flagcountry|GRC}} || <center>[[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--{{smalldiv|* [[EuroLeague]] champion ([[1996 EuroLeague Final Four|1996]]) *1× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1987|1987]]) *1× [[EuroBasket]] silver medalist ([[EuroBasket 1989|1989]]) * [[FIBA European Cup|FIBA Saporta Cup]] champion ([[1992-93 FIBA European Cup|1993]]) * 3× [[FIBA European Selection]] (1980, 1987, 1990) * [[50 Greatest EuroLeague Contributors]] (2008) * 7× [[Greek Basket League|Greek League]] champion (1985–1991) * 7× [[Greek Basketball Cup|Greek Cup]] winner (1985, 1987–1990, 1992, 1996) * [[Greek Basket League MVP|Greek League MVP]] (1987) * [[Greek Basket League individual statistics#Top Scorers (since the 1963–64 season)|Greek League Top Scorer]] (1980) * [[Greek Basket League individual statistics#Assists leaders (since the 1988–89 season)|Greek League Assist leader]] (1989) * 2× [[Greek Basketball Cup Finals Top Scorer|Greek Cup Finals Top Scorer]] (1985, 1988) * [[Greek B Basket League|Greek 2nd Division]] champion (1975) }}--> |- | {{sortname|Stanislav|Kropilák}} || {{flag|Čehoslovačka}} || <center>[[Krilo-centar|F/C]]</center> || <!--{{smalldiv|*[[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *4× [[FIBA European Selection]] (1981 2×, 1982, 1987) *5× [[Czechoslovakian Basketball League|Czechoslovakian League]] champion (1979, 1980, 1983–1985) *5× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovakian Player of the Year]] (1979, 1980, 1982, 1983, 1985) *10× [[Czech Basketball Player of the Year#Czechoslovak Basketball League All-Star Five|Czechoslovakian League All-Star Five]] (1976–1985) *10× [[Slovakian Basketball Player of the Year|Slovakian Player of the Year]] (1975–1984) *Best Slovak Player of the 20th Century (2000) }}--> |- | {{sortname|Oscar|Moglia}} || {{flagcountry|URU}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *[[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympic Games]] Top Scorer ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *5× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Champion]] (1953, 1956, 1957, 1966, 1967) *8× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Championship]] Top Scorer (1953–1960) }}--> |- | {{sortname|Detlef|Schrempf}} || {{flag|Njemačka}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *3× [[NBA All-Star]] ([[1993 NBA All-Star Game|1993]], [[1995 NBA All-Star Game|1995]], [[1997 NBA All-Star Game|1997]]) *[[All-NBA Third Team]] ({{nbay|1994|end}}) *2× [[NBA Sixth Man of the Year Award|NBA Sixth Man of the Year]] ({{nbay|1990|end}}, {{nbay|1991|end}}) *[[Basketball Bundesliga Most Valuable Player|German Player of the Year]] (1992) }}--> |- | {{sortname|Sergej|Tarakanov}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1982 FIBA World Championship|1982]]) *5× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1985|1985]], [[EuroBasket 1987|1987]]) *7× Soviet League champion (1980–1984, 1988, 1990) *2× [[Soviet Union Basketball Cup|Soviet Cup]] winner (1978, 1982) *Master of Sports of the USSR, international class (1981) *Honored Master of Sports of the USSR (1981) *[[Order of Friendship of Peoples]] (1988) *[[Medal "For Distinguished Labour"]] (1988) *[[Order of Honour (Russia)]] (2006) }}--> |- !rowspan="6" | [[2023.]] | {{sortname|Wlamir|Marques}} || {{flagcountry|BRA}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Yao|Ming}} || {{flagcountry|KIN}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Sonny|Hendrawan}} || {{flag|Indonezija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Ângelo|Victoriano}} || {{flagcountry|ANG}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- | {{sortname|Carlos|Loyzaga}} || {{flag|Filipini|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Zurab|Sakandelidze}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flag|Gruzija|1990}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2024.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Reggie|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Kirk|Penney}} || {{flagcountry|NZL}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || |- | {{sortname|Romain|Sato}} || {{flagcountry|CAR}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Predrag|Stojaković}} || {{flagcountry|SRJ}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="4" | [[2025.]] | {{sortname|Alphonse|Bilé}} || {{flag|Obala Bjelokosti}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2025">[https://about.fiba.basketball/en/news/eight-outstanding-individuals-have-been-inducted-into-the-fiba-hall-of-fame Eight outstanding individuals have been inducted into the FIBA Hall of Fame Class of 2025 in Bahrain]</ref>}} |- | {{sortname|Andrew|Bogut}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Pau|Gasol}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Ratko|Radovanović}} || {{flagcountry|SFRJ}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- !rowspan="3" | [[2026.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Dirk|Nowitzki}} || {{flag|Njemačka}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2026">[https://about.fiba.basketball/en/news/nowitzki-bird-lead-parade-of-legends-into-fiba-hall-of-fame Nowitzki, Bird Lead Parade of Legends into FIBA Hall of Fame]</ref>}} |- | {{sortname|Hedo|Türkoğlu}} || {{flagcountry|Turska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Wang|Zhizhi}} || {{flagcountry|Kina}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Igračice (25) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Članica !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="5"| [[2007.]] | {{sortname|Liliana|Ronchetti}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || ||rowspan="13"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/></center> |- | {{sortname|Vanja|Vojnova}} || {{flagcountry|BUG|1948}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Uļjana|Semjonova}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Hortência|Marcari}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Ann|Meyers}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- ! [[2009.]] | {{sortname|Jacky|Chazalon}} || {{flagcountry|FRA|1958}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2010.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cheryl|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- | {{sortname|Natalija|Zasulskaja}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Teresa|Edwards}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Paula|Gonçalves|Maria Paula Silva}}<!--FIBA renders her name as Paula Gonçalves. Her correct paternal surname, assuming standard Portuguese naming ordeer, is Silva. She's generally known in Brazil simply as Paula.--> || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2015.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Anne|Donovan}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Michele|Timms}} || {{flagcountry|AUS}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Razija|Mujanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2019.]] | {{sortname|Janeth|Arcain}}||{{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2001 WNBA All-Star Game|2001]]) * [[All-WNBA Team|All-WNBA First Team]] ({{WNBA Year|2001}}) *2× Olympic medalist ([[1996 Summer Olympics|1996]], [[2000 Summer Olympics|2000]]) *1× World Championship medalist ([[1994 FIBA World Championship for Women|1994]]) *3× Pan American Games medalist [[Basketball at the 1987 Pan American Games|1987]], [[Basketball at the 1991 Pan American Games|1991]], [[Basketball at the 2007 Pan American Games|2007]] }}--> |rowspan="2"| {{center|<ref name=fibahall19 />}} |- | {{sortname|Margo|Dydek}} || {{flagcountry|POLJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!-- * 2× [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2003 WNBA All-Star Game|2003]], [[2006 WNBA All-Star Game|2006]]) *[[List of Women's National Basketball Association career blocks leaders|WNBA all-time blocks leader]] * 1× Eurobasket medalist [[EuroBasket Women 1999|1999]]--> |- ! rowspan="3"| [[2020.]] || {{sortname|Isabelle|Fijalkowski}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[EuroBasket Women|EuroBasket]] champion ([[EuroBasket Women 2001|2001]]) * 2x [[EuroBasket Women|EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket Women 1993|1993]], [[EuroBasket Women 1999|1999]]) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- | {{sortname|Ágnes|Németh}} || {{flagcountry|HUN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Bak|Sin-ja}} || {{flagcountry|JKO|1949}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- ! rowspan="3"| [[2021.]] || {{sortname|Hana|Horáková}} || {{flagcountry|CZE}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA Europe Women's Player of the Year]] (2010) *[[FIBA World Championship for Women|FIBA World Championship]] MVP (2010) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- | {{sortname|Penka|Stojanova}} || {{flagcountry|BUL|1967}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1976 Summer Olympics|1976]], [[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) }}--> |- | {{sortname|Zheng|Haixia}} || {{flagcountry|CHN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Women's tournament|1992]]) }}--> |- ! rowspan="5"| [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Lisa|Leslie}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |rowspan="5"| {{center|<ref name="C2022"/>}} |- | {{sortname|Robyn|Maher}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Mame Maty|Mbengue}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Catarina|Pollini}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Jurgita|Štreimikytė-Virbickienė}} || {{flag|Litva}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- ! rowspan="4"| [[2023.]] | {{sortname|Yūko|Ōga}} || {{flag|Japan}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Katrina|McClain}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Penny|Taylor}} || {{flag|Australija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Amaya|Valdemoro}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="3" | [[2024.]] | {{sortname|Danira|Nakić-Bilić|Danira Bilić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flagcountry|HRV}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Miao|Lijie}} || {{flagcountry|KIN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- | {{sortname|Skaidrīte|Smildziņa-Budovska}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Treneri i trenerice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="10" | [[2007.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lidija|Aleksejeva}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || ||rowspan="22"| <center><ref name="HALL OF FAMERS COACHES"/></center> |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Antonio|Díaz-Miguel}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Henry "Hank"|Iba|Henry Iba}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kondrašin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Nikolić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || |- | {{sortname|Giancarlo|Primo}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Dean|Smith}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Togo|Renan Soares "Kanela"|Togo Renan Soares}} || {{flagcountry|BRA}} || |- | {{sortname|Ranko|Žeravica}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- ! rowspan="3"| [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pedro|Ferrándiz}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pete|Newell}} || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Kay|Yow}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3"| [[2010.]] | {{sortname|Jevgenij|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lindsay|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Mirko|Novosel}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || |- ! rowspan="3"| [[2013.]] | {{sortname|John "Jack"|Donohue|Jack Donohue (košarkaški trener)}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}<br/>{{flagcountry|KAN}}}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cesare|Rubini}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pat|Summitt}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! [[2015.]] | {{sortname|Jan|Stirling}} || {{flagcountry|AUS}} || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Jorge Hugo|Canavesi}} || {{flagcountry|ARG}} || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Dušan|Ivković}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <!--<small>3× [[FIBA EuroBasket]] Champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[1990 FIBA World Championship]], 2× [[EuroLeague]] [[EuroLeague Champion|Champion]] ([[1996–97 FIBA EuroLeague|1996–97]], [[2011–12 Euroleague|2011–12]])</small>--> |- ! rowspan="3"| [[2019.]] | {{sortname|Natália|Hejková|}} || {{flagcountry|ČSSR}}<br>{{flagcountry|ČEŠ}} ||<!-- *3x [[Czechoslovak Women's Basketball Championship]] (1991-1993) *10x [[Slovak Women's Basketball Extraliga]] (1994-2003) *1x [[Slovak Women's Basketball Cup]] (1997) *3x [[EuroLeague Women]] championship (1999, 2000, [[2014–15 EuroLeague Women|2015]]) *1x [[Czech Women's Basketball Cup]] (2014) *1x [[FIBA Europe SuperCup Women]] ([[2015 FIBA Europe SuperCup Women|2015]])--> ||{{center|<ref name=fibahall19 /> }} |- | {{sortname|Bogdan|Tanjević}} ||{{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|CG}} ||<!--{{smalldiv| *2x Eurobasket medalist ([[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1999|1999]]) *1x FIBA World Cup medalist ([[2010 FIBA World Championship|2010]]) *[[EuroLeague]] champion (1979) *[[Lega Basket Serie A|Italian League]] champion (1996) *[[Italian Basketball Cup|Italian Cup]] winner (1996) *[[Italian Basketball Hall of Fame]] (2016) *2× [[Turkish Basketball Super League|Turkish Super League]] champion (2008, 2010) *[[Turkish Cup Basketball|Turkish Cup]] winner (2010) *[[Turkish Basketball Supercup|Turkish Supercup]] winner (2007) *2× [[Yugoslav Basketball League|Yugoslav League]] (1978, 1980) *[[YUBA Liga|FR Yugoslav League]] champion (2001) *[[Yugoslav Basketball Cup|Yugoslav Cup]] winner (2001) *[[LNB Pro A|French League]] champion (2002) }}--> ||{{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-bogdan-tanjevic |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Bogdan Tanjevic}}</ref>}} |- | {{sortname|Mou|Zuoyun}} || {{flagcountry|KIN}} || || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-mou-zuoyun |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Mou Zuoyun}}</ref>}} |- ! rowspan="3" | [[2020.]] || {{sortname|Rubén|Magnano}} || {{flagcountry|ARG}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- || {{sortname|Svetislav|Pešić}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br>{{flag|Srbija}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Tara|VanDerveer}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3" | [[2021.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Chuck|Daly}} || {{flagcountry|SAD}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- || {{sortname|Tom|Maher}} || {{flag|Australija}} || |- || {{sortname|Ettore|Messina}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- ! rowspan="4" | [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Geno|Auriemma}} || {{flagcountry|SAD}} || | rowspan="4"| {{center|<ref name="C2022">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2022-ceremony-to-showcase-legendary-figures-in-womens-basketball FIBA Hall of Fame Class of 2022 ceremony to showcase legendary figures in women's basketball]</ref>}} |- | {{sortname|Antonio Carlos|Barbosa}} || {{flag|Brazil}} || |- | {{sortname|Maria|Planas}} || {{flag|Španjolska|1945}} || |- | {{sortname|Milan|Vasojević}} || {{flag|SFR Jugoslavija}} || |- ! rowspan="2" | [[2023.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Valérie|Garnier}} || {{flagcountry|Francuska}} || | rowspan="2"| {{center|<ref name="C2023">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2023-headlined-by-china-legend-yao-brazils-iconic-marques-and-opals-ace-taylor 02/06/2023 PRESS RELEASE4 MIN TO READ FIBA Hall of Fame Class of 2023 headlined by China legend Yao, Brazil's iconic Marques and Opals' ace Taylor]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"| {{sortname|Sandro|Gamba}} || {{flag|Italija|1946}} || |- ! [[2024.]] | {{sortname|Dan|Paterson}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2024">[https://basketnews.com/news-205490-reggie-miller-and-peja-stojakovic-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2024.html Reggie Miller and Peja Stojakovic headline FIBA Hall of Fame Class of 2024]</ref>}} |- ! [[2025.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Mike|Krzyzewski}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2025"/>}} |- ! [[2026.]] | {{sortname|Ludwik|Miętta-Mikołajewicz}} || {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] || | {{center|<ref name="C2026"/>}} |} === Momčadi === {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! colspan="5" | Klasa iz 2017. godine<ref>[http://www.fiba.basketball/news/dream-team-shaq-and-kukoc-headline-2017-class-of-fiba-hall-of-fame-inductees Dream Team, Shaq and Kukoc headline 2017 Class of FIBA Hall of Fame Inductees.]</ref> |- | colspan="5" style="background:#ff9;" | {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Američki]] [[Dream Team]] s [[Olimpijada 1992|Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine]] (zlatna medalja) |- | colspan="5" | '''Početni sastav''' |- | [[Plejmejker|PG]] #15 [[Magic Johnson]] || [[Bek šuter|SG]] #9 [[Michael Jordan]] || [[Nisko krilo|SF]] #7 [[Larry Bird]] || [[Krilni centar|PF]] #14 [[Charles Barkley]] || [[Centar (košarka)|C]] #6 [[Patrick Ewing]] |- | colspan="5" | '''Klupa''' |- | [[Plejmejker|PG]] #12 [[John Stockton]] || [[Bek šuter|SG]] #10 [[Clyde Drexler]] || [[Nisko krilo|SF]] #8 [[Scottie Pippen]] <br/> [[Nisko krilo|SF]] #13 [[Chris Mullin]] || [[Krilni centar|PF]] #11 [[Karl Malone]] <br/> [[Krilni centar|PF]] #4 [[Christian Laettner]] || [[Centar (košarka)|C]] #5 [[David Robinson]] |- | colspan="5" | '''Treneri''' |- | '''[[Košarkaški trener|Glavni trener]]''' <br/> [[Chuck Daly]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Mike Krzyzewski]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Lenny Wilkens]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[P. J. Carlesimo]] || <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/The-Dream-Team HALL OF FAMERS The Dream Team (USA).]</ref></center> |} === Suci === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- !rowspan="7" | [[2007.]] | {{sortname|Obrad|Belošević}} || {{flagcountry|SFRJ}} || ||rowspan="14" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Officials HALL OF FAMERS OFFICIALS.]</ref></center> |- | {{sortname|Mario|Hopenhaym}} || {{flagcountry|URU}} || |- | {{sortname|Ervin|Kassai}} || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kostin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | {{sortname|Allen|Rae}} || {{flagcountry|KAN}} || |- | {{sortname|Pietro|Reverberi}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | {{sortname|Renato|Righetto}} || {{flagcountry|BRA}} || |- !rowspan="2" | [[2009.]] | {{sortname|Artenik|Arabadžijan}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Marcel|Pfeuti}} || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- !rowspan="2" | [[2010.]] | {{sortname|Jim|Bain|dab=košarkaški sudac}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |- | {{sortname|Konstantinos|Dimu}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="2" | [[2013.]] | {{sortname|Valentin|Lazarov}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Kostas|Rigas}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="" | [[2015.]] | {{sortname|Robert|Blanchard}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || |} === Doprinositelji === ==== Nacionalni savezi (8) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !Godina !Član !Doprinos !Ref. |- ! rowspan="8" | [[2007.]] | {{flagicon|ARG}} [[Košarkaški savez Argentine|Argentina (CABB)]] ||rowspan="8" | Osnivači [[FIBA]]-e iz [[1932.]] godine ||rowspan="8" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/8-Founding-Federations- 8 Founding Federations.]</ref></center> |- | {{flagicon|ČSSR}} [[Čehoslovački košarkaški savez|Čehoslovačka (ČSBF)]] |- | {{flagicon|GRČ|old}} [[Helenski košarkaški savez|Grčka (EOK)]] |- | {{flagicon|ITA|1861}} [[Košarkaški savez Italije|Italija (FIP)]] |- | {{flagicon|LAT}} [[Latvijski košarkaški savez|Latvija (LBS)]] |- | {{flagicon|POR}} [[Portugalski košarkaški savez|Portugal (FPB)]] |- | {{flagicon|RUM}} [[Košarkaški savez Rumunije|Rumunjska (FRdB)]] |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Swiss Basketball|Švicarska (SB)]] |} ==== Pojedinačni doprinositelji (35) ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:52%;"|Doprinos ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="25" | [[2007.]] | [[Nebojša Popović]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || ||rowspan="35"| <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#|tab=Contributors HALL OF FAMERS CONTRIBUTORS.]</ref></center> |- | [[Radomir Šaper]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Borislav Stanković]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- | [[Anselmo López Martín|Anselmo López]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Raimundo Saporta]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Willard N. Greim]] || {{flagcountry|SAD}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ed Steitz|Edward S. Steitz]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Decio Scuri]] || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- | [[Antonio dos Reis Carneiro]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[José Cláudio dos Reis]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[Abdel Azim Ašri]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Abdel Moneim Vahbi]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Nikolaj Semaško (košarka)|Nikolaj Semaško]] || {{flagcountry|SSSR}} || |- | [[Robert Busnel]] || {{flagcountry|FRA}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Renato William Jones]] || {{flagcountry|UK}} || |- | [[Turgut Atakol]] || {{flagcountry|TUR}} || |- | [[Marian Kozłowski]] || {{flagcountry|POLJ}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ferenc Hepp]] || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | [[August Pitzl]] || {{flagcountry|AUT}} || |- | [[Léon Bouffard]] || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- |style="background:#ff9;"| [[James Naismith]] || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD|1912}} || |- | [[Eduardo Airaldi Rivarola]] || {{flagcountry|PER}} || |- | [[Dionisio Calvo|Dionisio "Chito" Calvo]] || {{flagcountry|FIL|1946}} || |- | [[Yoshimi Ueda]] || {{flagcountry|JAP|1870}} || |- | [[Yun Deok-ju]] || {{flagcountry|JKO|1997}} || |- ! rowspan="2" | [[2009.]] | [[Al Ramsay]] || {{flagcountry|AUS}} || |- | [[Luis Martín (košarka)|Luis Martín]] || {{flagcountry|ARG}} || |- ! rowspan="4" | [[2010.]] | [[George E. Killian|George Killian]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Ernesto Segura de Luna]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Hans-Joachim Otto]] || {{flagcountry|NJE}} || |- | [[Abdoulaye Sèye Moreau]] || {{flagcountry|SEN}} || |- ! [[2013.]] | [[Aldo Vitale]] || {{flagcountry|ITA}} || |- ! [[2015.]] | [[Noa Kliger]] || {{flagcountry|IZR}} || |- ! rowspan="2" | [[2016.]] | [[Juan Antonio Samaranch]] || {{flag|Španjolska}} || |- |style="background:#ff9;"| [[David Stern]] || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |} == Povezano == * [[FIBA Kuća slavnih]] * [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] ([[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|članovi]]) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame FIBA Hall of Fame] Official website * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers Official Inductee List] {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{FIBA}} [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih| ]] b9dc2hqjqnf44hqao0w1z7vl6mey62q 42580697 42580696 2026-04-13T12:45:35Z Edgar Allan Poe 29250 /* Doprinositelji */ 42580697 wikitext text/x-wiki Ovaj članak sadrži '''listu članova [[FIBA Kuća slavnih|FIBA Kuće slavnih]]''', odnosno igrača i ostalih sportskih djelatnika koji su se istaknuli svojim doprinosom [[košarka]]škom sportu. Članove ove Kuće slavnih izabire [[FIBA]], krovna košarkaška organizacija, dok je [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] zasebna institucija; popit članova te Kuće slavnih dostupan je [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|ovdje]]. == Lista članova == {| class="wikitable" |- | style="background:#ff9; width:3em;" colspan="2"| |colspan=5|Ujedno i član [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih Naismith Memorial]] |} === Igrači === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="16" | [[2007.]] | {{sortname|Aleksandar|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| ||rowspan="7"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS">[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Players HALL OF FAMERS PLAYERS.]</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Sergej|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center>|| |- |{{sortname|Emiliano|Rodríguez}} || {{flag|Španjolska|1945}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Bill|Russell}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD|1912}}}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Radivoj|Korać}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Krešimir|Ćosić||Cosic}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| |- |{{sortname|Teófilo|Cruz}} || {{flagcountry|PUE|1952}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Dalipagić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || ||<center><ref>{{cite web |url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |title=FIBA Hall of Fame - Drazen Dalipagic's profile |publisher=halloffame.fiba.com |accessdate=2007-06-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070624045846/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |archivedate=2007-06-24 }}</ref></center> |- |{{sortname|Ivo|Daneu}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Mirza|Delibašić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[1978–79 FIBA European Champions Cup|1979 EuroLeague Champion]]--> |- |{{sortname|Oscar|Furlong}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Nikos|Galis}} || {{flagcountry|GRČ}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], 4× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 4× [[EuroBasket Top Scorer]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 8× [[EuroLeague Top Scorer]] (1986–1992, 1994), [[FIBA Basketball World Cup records|FIBA World Cup Top Scorer]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]]), [[EuroBasket MVP]] ([[EuroBasket 1987|1987]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | title=Nikos GALIS (2007 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092022/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |{{sortname|Fernando|Martín|Fernando Martín Espina}} || {{flag|Španjolska}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || ||rowspan="7"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Pierluigi|Marzorati}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Amaury|Pasos}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Petrović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="3" | [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Bira|Maciel|Ubiratan Pereira Maciel}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Ricardo|González|dab=basketball}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Robertson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2010.]] | {{sortname|Dragan|Kićanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> ||<!--[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1978 FIBA World Championship|1978]]), [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]), 3× [[EuroBasket]] ([[EuroBasket 1973|1973]], [[EuroBasket 1975|1975]], [[EuroBasket 1977|1977]]), [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]]), 2× [[FIBA Korać Cup|Korać Cup champion]] ([[1977–78 FIBA Korać Cup|1978]]–[[1978–79 FIBA Korać Cup|1979]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | title=Dragan KIĆANOVIĆ (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092308/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Vlade|Divac}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--2× [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[2002 FIBA World Championship|2002]]), 2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medalist]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics – Men's tournament|1988]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), 3× [[FIBA EuroBasket|EuroBasket champion]] ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[FIBA World Cup All-Tournament Team]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]), 2× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | title=Vlade DIVAC (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=10 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092513/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dino|Meneghin}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="12"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Arvydas|Sabonis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Schmidt}} || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- ! rowspan="4" | [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|David|Robinson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]])--> |- |{{sortname|Zoran|Slavnić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Andrew|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- |{{sortname|Jean-Jacques|Conceição}} || {{flagcountry|ANG}}<br/>{{flagcountry|POR}} || <center> [[Krilni centar|PF]]</center>|| |- !rowspan="5" | [[2015.]] | {{sortname|Ruperto|Herrera|Ruperto Herrera Tabio}} || {{flagcountry|KUB}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Michael|Jordan}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> ||<!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]])--> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Šarūnas|Marčiulionis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Antoine|Rigaudeau}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center> [[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Vladimir|Tkačenko}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2016.]] | {{sortname|Panajotis|Fasulas}} || {{flagcountry|GRČ}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1987|1987]])--> ||<center><ref>{{cite web | url=http://www.thenationalherald.com/127081/ | title=Fasoulas Inducted to FIBA Hall of Fame | publisher=The National Herald | date=12 June 2016 | accessdate=13 June 2016 | archive-date=2016-08-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160805201940/http://www.thenationalherald.com/127081/ | dead-url=yes }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Hakeem|Olajuwon}} || {{flagcountry|NGR}}<br/>{{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="8"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Juan Antonio|San Epifanio}} || {{flag|Španjolska}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |{{sortname|Manuel|Raga}} || {{flagcountry|MEX}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2017.]] | {{sortname|Miki|Berkovič}} || {{flagcountry|IZR}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Pero|Cameron}} || {{flagcountry|NZL}} || <center> [[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Valdis|Valters}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Toni|Kukoč}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Shaquille|O'Neal}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="6" | [[2019.]] | {{sortname|Atanas|Golomejev}} || {{flagcountry|BUG|1971}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA's 50 Greatest Players (1991)|FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *2× [[FIBA EuroBasket Top Scorer]] (1973, 1975) *[[FIBA European Selection]] (1977) *8× [[National Basketball League (Bulgaria)|Bulgarian League]] champion (1970–1973, 1978, 1979, 1981, 1982) *4× [[Bulgarian Basketball Cup|Bulgarian Cup]] winner (1976, 1979, 1982, 1983) }}--> | rowspan="5" | {{center|<ref name=fibahall19>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/mourning-arcain-and-tanjevic-among-11-top-basketball-personalities-making-up-2019-class-of-fiba-hall-of-fame |title=Mourning, Arcain and Tanjevic among 11 top basketball personalities making up 2019 Class of FIBA Hall of Fame}}</ref>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Alonzo|Mourning}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[NBA champion]] ([[2006 NBA Finals|2006]]) *7× [[NBA All-Star]] ({{nasg|1994}}–{{nasg|1997}}, {{nasg|2000}}–{{nasg|2002}}) * 2× [[All-NBA Team]] ([[1998-99 NBA season|1999]], [[1999-00 NBA season|2000]]) *2× [[NBA Defensive Player of the Year Award|NBA Defensive Player of the Year]] ([[1998–99 NBA season|1999]], [[1999–2000 NBA season|2000]]) * 2× [[USA Basketball Male Athlete of the Year]] (1990, 2000) * 1× Olympic gold medalist [[Basketball at the 2000 Summer Olympics – Men's tournament|2000]] * 2× World Championship medalist ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[1994 FIBA World Championship|1994]] }}--> |- | {{sortname|Fabricio|Oberto}} || {{flagcountry|ARG}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| *[[List of NBA champions|NBA champion]] ([[2007 NBA Finals|2007]]) *[[FIBA South American League MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB Finals MVP]] (1998) *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games]] medalist ([[Basketball at the 2004 Summer Olympics – Men's tournament|2004]], [[Basketball at the 2008 Summer Olympics – Men's tournament|2008]] *1× FIBA World Championship medalist [[2002 FIBA World Championship|2002]] *4× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2001|2001]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]], |[[2011 FIBA Americas Championship|2011]] }}--> |- | {{sortname|José|Ortiz|José Ortiz (košarkaš)}} || {{flagcountry|PUE}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[FIBA Korać Cup]] champion ([[1996–97 FIBA Korać Cup|1997]]) * 8× [[List of BSN champions|BSN]] champion (1985, 1991, 1994, 1998–2001, 2003) * [[BSN Most Valuable Player Award|BSN Most Valuable Player]] (2002) * [[Liga Profesional de Baloncesto|LPB]] champion (1997) * 2× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2003|2003]]) }}--> |- | {{sortname|Mohsen Medhat|Varda}} || {{flagcountry|EGI}} || {{center|?}} || |- | {{sortname|Jiří|Zídek|Jiří Zídek (rođen 1944.)}} || {{flag|Čehoslovačka}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[FIBA European Selection]] (1966, 1967) *2x [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]] *[[EuroLeague Finals Top Scorer]] (1966) *[[FIBA Saporta Cup Finals Top Scorer]] (1968) *2× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovak Player of the Year]] (1970, 1972) *[[List of the best Czech basketball players of the 20th century|Best Czechoslovak Player of 20th Century]] (2001) *[[Czechoslovak Basketball League career stats leaders|Czechoslovak League all-time leading scorer]] }}--> || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-jiri-zidek |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Jiri Zidek}}</ref>}} |- ! rowspan="6" | [[2020.]] || {{sortname|Mieczysław|Łopatka}} || {{flagcountry|POL}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA European Selection]] (1969) *3× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1963|1963]], [[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]]) }}--> |rowspan="6"| {{center|<ref name="C2020">[https://www.fiba.basketball/news/nash-pesic-volkov-lead-parade-of-icons-in-2020-fiba-hall-of-fame-class Nash, Pesic, Volkov lead parade of icons in 2020 FIBA Hall of Fame Class]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Steve|Nash}} || {{flagcountry|CAN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * 2× [[NBA Most Valuable Player Award|NBA Most Valuable Player]] ({{nbay|2004|end}}, {{nbay|2005|end}}) * 8× [[NBA All-Star]] ({{nasg|2002}}, {{nasg|2003}}, {{nasg|2005}}–{{nasg|2008}}, {{nasg|2010}}, {{nasg|2012}}) * 3× [[All-NBA First Team]] ({{nbay|2004|end}}–{{nbay|2006|end}}) * 2× [[All-NBA Second Team]] ({{nbay|2007|end}}, {{nbay|2009|end}}) * 2× [[All-NBA Third Team]] ({{nbay|2001|end}}, {{nbay|2002|end}}) * [[J. Walter Kennedy Citizenship Award]] ({{nbay|2006|end}}) * 2× [[FIBA AmeriCup Most Valuable Player|FIBA AmeriCup MVP]] ([[1999 Tournament of the Americas|1999]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]]) * [[Lou Marsh Trophy]] (2005) * 3× [[Lionel Conacher Award]] (2002, 2005, 2006) }}--> |- | {{sortname|Modestas|Paulauskas}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1972 Summer Olympics|1972]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1968 Summer Olympics|1968]]) *3x [[FIBA European Selection]] (1969, 1971, 1972) *4× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]], [[EuroBasket 1971|1971]]) *2x [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1967 FIBA World Championship|1967]], [[1974 FIBA World Championship|1974]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1970 FIBA World Championship|1970]]) * [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1973|1973]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Ken'ichi|Sako}} || {{flagcountry|JPN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- | {{sortname|Aleksandar|Volkov|Aleksandar Volkov (košarkaš)}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flagcountry|UKR}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]], [[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Jure|Zdovc}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br/>{{flagcountry|SLO}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *2× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]) }}--> |- !rowspan="6" | [[2021.]] | {{sortname|Mathieu|Faye}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2021">[http://www.fiba.basketball/news/daly-giannakis-and-messina-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2021 Daly, Giannakis and Messina headline FIBA Hall of Fame Class of 2021]</ref>}} |- | {{sortname|Panajotis|Janakis}} || {{flagcountry|GRC}} || <center>[[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--{{smalldiv|* [[EuroLeague]] champion ([[1996 EuroLeague Final Four|1996]]) *1× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1987|1987]]) *1× [[EuroBasket]] silver medalist ([[EuroBasket 1989|1989]]) * [[FIBA European Cup|FIBA Saporta Cup]] champion ([[1992-93 FIBA European Cup|1993]]) * 3× [[FIBA European Selection]] (1980, 1987, 1990) * [[50 Greatest EuroLeague Contributors]] (2008) * 7× [[Greek Basket League|Greek League]] champion (1985–1991) * 7× [[Greek Basketball Cup|Greek Cup]] winner (1985, 1987–1990, 1992, 1996) * [[Greek Basket League MVP|Greek League MVP]] (1987) * [[Greek Basket League individual statistics#Top Scorers (since the 1963–64 season)|Greek League Top Scorer]] (1980) * [[Greek Basket League individual statistics#Assists leaders (since the 1988–89 season)|Greek League Assist leader]] (1989) * 2× [[Greek Basketball Cup Finals Top Scorer|Greek Cup Finals Top Scorer]] (1985, 1988) * [[Greek B Basket League|Greek 2nd Division]] champion (1975) }}--> |- | {{sortname|Stanislav|Kropilák}} || {{flag|Čehoslovačka}} || <center>[[Krilo-centar|F/C]]</center> || <!--{{smalldiv|*[[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *4× [[FIBA European Selection]] (1981 2×, 1982, 1987) *5× [[Czechoslovakian Basketball League|Czechoslovakian League]] champion (1979, 1980, 1983–1985) *5× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovakian Player of the Year]] (1979, 1980, 1982, 1983, 1985) *10× [[Czech Basketball Player of the Year#Czechoslovak Basketball League All-Star Five|Czechoslovakian League All-Star Five]] (1976–1985) *10× [[Slovakian Basketball Player of the Year|Slovakian Player of the Year]] (1975–1984) *Best Slovak Player of the 20th Century (2000) }}--> |- | {{sortname|Oscar|Moglia}} || {{flagcountry|URU}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *[[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympic Games]] Top Scorer ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *5× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Champion]] (1953, 1956, 1957, 1966, 1967) *8× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Championship]] Top Scorer (1953–1960) }}--> |- | {{sortname|Detlef|Schrempf}} || {{flag|Njemačka}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *3× [[NBA All-Star]] ([[1993 NBA All-Star Game|1993]], [[1995 NBA All-Star Game|1995]], [[1997 NBA All-Star Game|1997]]) *[[All-NBA Third Team]] ({{nbay|1994|end}}) *2× [[NBA Sixth Man of the Year Award|NBA Sixth Man of the Year]] ({{nbay|1990|end}}, {{nbay|1991|end}}) *[[Basketball Bundesliga Most Valuable Player|German Player of the Year]] (1992) }}--> |- | {{sortname|Sergej|Tarakanov}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1982 FIBA World Championship|1982]]) *5× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1985|1985]], [[EuroBasket 1987|1987]]) *7× Soviet League champion (1980–1984, 1988, 1990) *2× [[Soviet Union Basketball Cup|Soviet Cup]] winner (1978, 1982) *Master of Sports of the USSR, international class (1981) *Honored Master of Sports of the USSR (1981) *[[Order of Friendship of Peoples]] (1988) *[[Medal "For Distinguished Labour"]] (1988) *[[Order of Honour (Russia)]] (2006) }}--> |- !rowspan="6" | [[2023.]] | {{sortname|Wlamir|Marques}} || {{flagcountry|BRA}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Yao|Ming}} || {{flagcountry|KIN}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Sonny|Hendrawan}} || {{flag|Indonezija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Ângelo|Victoriano}} || {{flagcountry|ANG}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- | {{sortname|Carlos|Loyzaga}} || {{flag|Filipini|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Zurab|Sakandelidze}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flag|Gruzija|1990}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2024.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Reggie|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Kirk|Penney}} || {{flagcountry|NZL}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || |- | {{sortname|Romain|Sato}} || {{flagcountry|CAR}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Predrag|Stojaković}} || {{flagcountry|SRJ}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="4" | [[2025.]] | {{sortname|Alphonse|Bilé}} || {{flag|Obala Bjelokosti}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2025">[https://about.fiba.basketball/en/news/eight-outstanding-individuals-have-been-inducted-into-the-fiba-hall-of-fame Eight outstanding individuals have been inducted into the FIBA Hall of Fame Class of 2025 in Bahrain]</ref>}} |- | {{sortname|Andrew|Bogut}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Pau|Gasol}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Ratko|Radovanović}} || {{flagcountry|SFRJ}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- !rowspan="3" | [[2026.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Dirk|Nowitzki}} || {{flag|Njemačka}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2026">[https://about.fiba.basketball/en/news/nowitzki-bird-lead-parade-of-legends-into-fiba-hall-of-fame Nowitzki, Bird Lead Parade of Legends into FIBA Hall of Fame]</ref>}} |- | {{sortname|Hedo|Türkoğlu}} || {{flagcountry|Turska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Wang|Zhizhi}} || {{flagcountry|Kina}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Igračice (25) === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Članica !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="5"| [[2007.]] | {{sortname|Liliana|Ronchetti}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || ||rowspan="13"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/></center> |- | {{sortname|Vanja|Vojnova}} || {{flagcountry|BUG|1948}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Uļjana|Semjonova}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Hortência|Marcari}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Ann|Meyers}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- ! [[2009.]] | {{sortname|Jacky|Chazalon}} || {{flagcountry|FRA|1958}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2010.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cheryl|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- | {{sortname|Natalija|Zasulskaja}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Teresa|Edwards}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Paula|Gonçalves|Maria Paula Silva}}<!--FIBA renders her name as Paula Gonçalves. Her correct paternal surname, assuming standard Portuguese naming ordeer, is Silva. She's generally known in Brazil simply as Paula.--> || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2015.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Anne|Donovan}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Michele|Timms}} || {{flagcountry|AUS}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Razija|Mujanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2019.]] | {{sortname|Janeth|Arcain}}||{{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2001 WNBA All-Star Game|2001]]) * [[All-WNBA Team|All-WNBA First Team]] ({{WNBA Year|2001}}) *2× Olympic medalist ([[1996 Summer Olympics|1996]], [[2000 Summer Olympics|2000]]) *1× World Championship medalist ([[1994 FIBA World Championship for Women|1994]]) *3× Pan American Games medalist [[Basketball at the 1987 Pan American Games|1987]], [[Basketball at the 1991 Pan American Games|1991]], [[Basketball at the 2007 Pan American Games|2007]] }}--> |rowspan="2"| {{center|<ref name=fibahall19 />}} |- | {{sortname|Margo|Dydek}} || {{flagcountry|POLJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!-- * 2× [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2003 WNBA All-Star Game|2003]], [[2006 WNBA All-Star Game|2006]]) *[[List of Women's National Basketball Association career blocks leaders|WNBA all-time blocks leader]] * 1× Eurobasket medalist [[EuroBasket Women 1999|1999]]--> |- ! rowspan="3"| [[2020.]] || {{sortname|Isabelle|Fijalkowski}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[EuroBasket Women|EuroBasket]] champion ([[EuroBasket Women 2001|2001]]) * 2x [[EuroBasket Women|EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket Women 1993|1993]], [[EuroBasket Women 1999|1999]]) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- | {{sortname|Ágnes|Németh}} || {{flagcountry|HUN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Bak|Sin-ja}} || {{flagcountry|JKO|1949}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- ! rowspan="3"| [[2021.]] || {{sortname|Hana|Horáková}} || {{flagcountry|CZE}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA Europe Women's Player of the Year]] (2010) *[[FIBA World Championship for Women|FIBA World Championship]] MVP (2010) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- | {{sortname|Penka|Stojanova}} || {{flagcountry|BUL|1967}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1976 Summer Olympics|1976]], [[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) }}--> |- | {{sortname|Zheng|Haixia}} || {{flagcountry|CHN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Women's tournament|1992]]) }}--> |- ! rowspan="5"| [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Lisa|Leslie}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |rowspan="5"| {{center|<ref name="C2022"/>}} |- | {{sortname|Robyn|Maher}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Mame Maty|Mbengue}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Catarina|Pollini}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Jurgita|Štreimikytė-Virbickienė}} || {{flag|Litva}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- ! rowspan="4"| [[2023.]] | {{sortname|Yūko|Ōga}} || {{flag|Japan}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Katrina|McClain}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Penny|Taylor}} || {{flag|Australija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Amaya|Valdemoro}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="3" | [[2024.]] | {{sortname|Danira|Nakić-Bilić|Danira Bilić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flagcountry|HRV}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Miao|Lijie}} || {{flagcountry|KIN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- | {{sortname|Skaidrīte|Smildziņa-Budovska}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Treneri i trenerice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="10" | [[2007.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lidija|Aleksejeva}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || ||rowspan="22"| <center><ref name="HALL OF FAMERS COACHES"/></center> |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Antonio|Díaz-Miguel}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Henry "Hank"|Iba|Henry Iba}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kondrašin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Nikolić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || |- | {{sortname|Giancarlo|Primo}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Dean|Smith}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Togo|Renan Soares "Kanela"|Togo Renan Soares}} || {{flagcountry|BRA}} || |- | {{sortname|Ranko|Žeravica}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- ! rowspan="3"| [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pedro|Ferrándiz}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pete|Newell}} || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Kay|Yow}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3"| [[2010.]] | {{sortname|Jevgenij|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lindsay|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Mirko|Novosel}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || |- ! rowspan="3"| [[2013.]] | {{sortname|John "Jack"|Donohue|Jack Donohue (košarkaški trener)}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}<br/>{{flagcountry|KAN}}}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cesare|Rubini}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pat|Summitt}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! [[2015.]] | {{sortname|Jan|Stirling}} || {{flagcountry|AUS}} || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Jorge Hugo|Canavesi}} || {{flagcountry|ARG}} || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Dušan|Ivković}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <!--<small>3× [[FIBA EuroBasket]] Champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[1990 FIBA World Championship]], 2× [[EuroLeague]] [[EuroLeague Champion|Champion]] ([[1996–97 FIBA EuroLeague|1996–97]], [[2011–12 Euroleague|2011–12]])</small>--> |- ! rowspan="3"| [[2019.]] | {{sortname|Natália|Hejková|}} || {{flagcountry|ČSSR}}<br>{{flagcountry|ČEŠ}} ||<!-- *3x [[Czechoslovak Women's Basketball Championship]] (1991-1993) *10x [[Slovak Women's Basketball Extraliga]] (1994-2003) *1x [[Slovak Women's Basketball Cup]] (1997) *3x [[EuroLeague Women]] championship (1999, 2000, [[2014–15 EuroLeague Women|2015]]) *1x [[Czech Women's Basketball Cup]] (2014) *1x [[FIBA Europe SuperCup Women]] ([[2015 FIBA Europe SuperCup Women|2015]])--> ||{{center|<ref name=fibahall19 /> }} |- | {{sortname|Bogdan|Tanjević}} ||{{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|CG}} ||<!--{{smalldiv| *2x Eurobasket medalist ([[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1999|1999]]) *1x FIBA World Cup medalist ([[2010 FIBA World Championship|2010]]) *[[EuroLeague]] champion (1979) *[[Lega Basket Serie A|Italian League]] champion (1996) *[[Italian Basketball Cup|Italian Cup]] winner (1996) *[[Italian Basketball Hall of Fame]] (2016) *2× [[Turkish Basketball Super League|Turkish Super League]] champion (2008, 2010) *[[Turkish Cup Basketball|Turkish Cup]] winner (2010) *[[Turkish Basketball Supercup|Turkish Supercup]] winner (2007) *2× [[Yugoslav Basketball League|Yugoslav League]] (1978, 1980) *[[YUBA Liga|FR Yugoslav League]] champion (2001) *[[Yugoslav Basketball Cup|Yugoslav Cup]] winner (2001) *[[LNB Pro A|French League]] champion (2002) }}--> ||{{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-bogdan-tanjevic |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Bogdan Tanjevic}}</ref>}} |- | {{sortname|Mou|Zuoyun}} || {{flagcountry|KIN}} || || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-mou-zuoyun |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Mou Zuoyun}}</ref>}} |- ! rowspan="3" | [[2020.]] || {{sortname|Rubén|Magnano}} || {{flagcountry|ARG}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- || {{sortname|Svetislav|Pešić}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br>{{flag|Srbija}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Tara|VanDerveer}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3" | [[2021.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Chuck|Daly}} || {{flagcountry|SAD}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- || {{sortname|Tom|Maher}} || {{flag|Australija}} || |- || {{sortname|Ettore|Messina}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- ! rowspan="4" | [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Geno|Auriemma}} || {{flagcountry|SAD}} || | rowspan="4"| {{center|<ref name="C2022">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2022-ceremony-to-showcase-legendary-figures-in-womens-basketball FIBA Hall of Fame Class of 2022 ceremony to showcase legendary figures in women's basketball]</ref>}} |- | {{sortname|Antonio Carlos|Barbosa}} || {{flag|Brazil}} || |- | {{sortname|Maria|Planas}} || {{flag|Španjolska|1945}} || |- | {{sortname|Milan|Vasojević}} || {{flag|SFR Jugoslavija}} || |- ! rowspan="2" | [[2023.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Valérie|Garnier}} || {{flagcountry|Francuska}} || | rowspan="2"| {{center|<ref name="C2023">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2023-headlined-by-china-legend-yao-brazils-iconic-marques-and-opals-ace-taylor 02/06/2023 PRESS RELEASE4 MIN TO READ FIBA Hall of Fame Class of 2023 headlined by China legend Yao, Brazil's iconic Marques and Opals' ace Taylor]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"| {{sortname|Sandro|Gamba}} || {{flag|Italija|1946}} || |- ! [[2024.]] | {{sortname|Dan|Paterson}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2024">[https://basketnews.com/news-205490-reggie-miller-and-peja-stojakovic-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2024.html Reggie Miller and Peja Stojakovic headline FIBA Hall of Fame Class of 2024]</ref>}} |- ! [[2025.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Mike|Krzyzewski}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2025"/>}} |- ! [[2026.]] | {{sortname|Ludwik|Miętta-Mikołajewicz}} || {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] || | {{center|<ref name="C2026"/>}} |} === Momčadi === {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! colspan="5" | Klasa iz 2017. godine<ref>[http://www.fiba.basketball/news/dream-team-shaq-and-kukoc-headline-2017-class-of-fiba-hall-of-fame-inductees Dream Team, Shaq and Kukoc headline 2017 Class of FIBA Hall of Fame Inductees.]</ref> |- | colspan="5" style="background:#ff9;" | {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Američki]] [[Dream Team]] s [[Olimpijada 1992|Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine]] (zlatna medalja) |- | colspan="5" | '''Početni sastav''' |- | [[Plejmejker|PG]] #15 [[Magic Johnson]] || [[Bek šuter|SG]] #9 [[Michael Jordan]] || [[Nisko krilo|SF]] #7 [[Larry Bird]] || [[Krilni centar|PF]] #14 [[Charles Barkley]] || [[Centar (košarka)|C]] #6 [[Patrick Ewing]] |- | colspan="5" | '''Klupa''' |- | [[Plejmejker|PG]] #12 [[John Stockton]] || [[Bek šuter|SG]] #10 [[Clyde Drexler]] || [[Nisko krilo|SF]] #8 [[Scottie Pippen]] <br/> [[Nisko krilo|SF]] #13 [[Chris Mullin]] || [[Krilni centar|PF]] #11 [[Karl Malone]] <br/> [[Krilni centar|PF]] #4 [[Christian Laettner]] || [[Centar (košarka)|C]] #5 [[David Robinson]] |- | colspan="5" | '''Treneri''' |- | '''[[Košarkaški trener|Glavni trener]]''' <br/> [[Chuck Daly]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Mike Krzyzewski]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Lenny Wilkens]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[P. J. Carlesimo]] || <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/The-Dream-Team HALL OF FAMERS The Dream Team (USA).]</ref></center> |} === Suci === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- !rowspan="7" | [[2007.]] | {{sortname|Obrad|Belošević}} || {{flagcountry|SFRJ}} || ||rowspan="14" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Officials HALL OF FAMERS OFFICIALS.]</ref></center> |- | {{sortname|Mario|Hopenhaym}} || {{flagcountry|URU}} || |- | {{sortname|Ervin|Kassai}} || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kostin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | {{sortname|Allen|Rae}} || {{flagcountry|KAN}} || |- | {{sortname|Pietro|Reverberi}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | {{sortname|Renato|Righetto}} || {{flagcountry|BRA}} || |- !rowspan="2" | [[2009.]] | {{sortname|Artenik|Arabadžijan}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Marcel|Pfeuti}} || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- !rowspan="2" | [[2010.]] | {{sortname|Jim|Bain|dab=košarkaški sudac}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |- | {{sortname|Konstantinos|Dimu}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="2" | [[2013.]] | {{sortname|Valentin|Lazarov}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Kostas|Rigas}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="" | [[2015.]] | {{sortname|Robert|Blanchard}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || |} === Doprinositelji === ==== Nacionalni savezi ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !Godina !Član !Doprinos !Ref. |- ! rowspan="8" | [[2007.]] | {{flagicon|ARG}} [[Košarkaški savez Argentine|Argentina (CABB)]] ||rowspan="8" | Osnivači [[FIBA]]-e iz [[1932.]] godine ||rowspan="8" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/8-Founding-Federations- 8 Founding Federations.]</ref></center> |- | {{flagicon|ČSSR}} [[Čehoslovački košarkaški savez|Čehoslovačka (ČSBF)]] |- | {{flagicon|GRČ|old}} [[Helenski košarkaški savez|Grčka (EOK)]] |- | {{flagicon|ITA|1861}} [[Košarkaški savez Italije|Italija (FIP)]] |- | {{flagicon|LAT}} [[Latvijski košarkaški savez|Latvija (LBS)]] |- | {{flagicon|POR}} [[Portugalski košarkaški savez|Portugal (FPB)]] |- | {{flagicon|RUM}} [[Košarkaški savez Rumunije|Rumunjska (FRdB)]] |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Swiss Basketball|Švicarska (SB)]] |} ==== Pojedinačni doprinositelji ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:52%;"|Doprinos ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="25" | [[2007.]] | [[Nebojša Popović]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || ||rowspan="35"| <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#|tab=Contributors HALL OF FAMERS CONTRIBUTORS.]</ref></center> |- | [[Radomir Šaper]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Borislav Stanković]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- | [[Anselmo López Martín|Anselmo López]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Raimundo Saporta]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Willard N. Greim]] || {{flagcountry|SAD}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ed Steitz|Edward S. Steitz]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Decio Scuri]] || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- | [[Antonio dos Reis Carneiro]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[José Cláudio dos Reis]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[Abdel Azim Ašri]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Abdel Moneim Vahbi]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Nikolaj Semaško (košarka)|Nikolaj Semaško]] || {{flagcountry|SSSR}} || |- | [[Robert Busnel]] || {{flagcountry|FRA}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Renato William Jones]] || {{flagcountry|UK}} || |- | [[Turgut Atakol]] || {{flagcountry|TUR}} || |- | [[Marian Kozłowski]] || {{flagcountry|POLJ}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ferenc Hepp]] || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | [[August Pitzl]] || {{flagcountry|AUT}} || |- | [[Léon Bouffard]] || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- |style="background:#ff9;"| [[James Naismith]] || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD|1912}} || |- | [[Eduardo Airaldi Rivarola]] || {{flagcountry|PER}} || |- | [[Dionisio Calvo|Dionisio "Chito" Calvo]] || {{flagcountry|FIL|1946}} || |- | [[Yoshimi Ueda]] || {{flagcountry|JAP|1870}} || |- | [[Yun Deok-ju]] || {{flagcountry|JKO|1997}} || |- ! rowspan="2" | [[2009.]] | [[Al Ramsay]] || {{flagcountry|AUS}} || |- | [[Luis Martín (košarka)|Luis Martín]] || {{flagcountry|ARG}} || |- ! rowspan="4" | [[2010.]] | [[George E. Killian|George Killian]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Ernesto Segura de Luna]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Hans-Joachim Otto]] || {{flagcountry|NJE}} || |- | [[Abdoulaye Sèye Moreau]] || {{flagcountry|SEN}} || |- ! [[2013.]] | [[Aldo Vitale]] || {{flagcountry|ITA}} || |- ! [[2015.]] | [[Noa Kliger]] || {{flagcountry|IZR}} || |- ! rowspan="2" | [[2016.]] | [[Juan Antonio Samaranch]] || {{flag|Španjolska}} || |- |style="background:#ff9;"| [[David Stern]] || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |} == Povezano == * [[FIBA Kuća slavnih]] * [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] ([[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|članovi]]) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame FIBA Hall of Fame] Official website * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers Official Inductee List] {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{FIBA}} [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih| ]] 5mkjh6hcnfbcw9i2g2wqhxe4do4rill 42580698 42580697 2026-04-13T12:51:16Z Edgar Allan Poe 29250 /* Igračice (25) */ 42580698 wikitext text/x-wiki Ovaj članak sadrži '''listu članova [[FIBA Kuća slavnih|FIBA Kuće slavnih]]''', odnosno igrača i ostalih sportskih djelatnika koji su se istaknuli svojim doprinosom [[košarka]]škom sportu. Članove ove Kuće slavnih izabire [[FIBA]], krovna košarkaška organizacija, dok je [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] zasebna institucija; popit članova te Kuće slavnih dostupan je [[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|ovdje]]. == Lista članova == {| class="wikitable" |- | style="background:#ff9; width:3em;" colspan="2"| |colspan=5|Ujedno i član [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuće slavnih Naismith Memorial]] |} === Igrači === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="16" | [[2007.]] | {{sortname|Aleksandar|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| ||rowspan="7"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS">[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Players HALL OF FAMERS PLAYERS.]</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Sergej|Belov}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center>|| |- |{{sortname|Emiliano|Rodríguez}} || {{flag|Španjolska|1945}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Bill|Russell}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD|1912}}}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Radivoj|Korać}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Krešimir|Ćosić||Cosic}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center>|| |- |{{sortname|Teófilo|Cruz}} || {{flagcountry|PUE|1952}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Dalipagić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || ||<center><ref>{{cite web |url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |title=FIBA Hall of Fame - Drazen Dalipagic's profile |publisher=halloffame.fiba.com |accessdate=2007-06-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070624045846/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19957/bio.html |archivedate=2007-06-24 }}</ref></center> |- |{{sortname|Ivo|Daneu}} || {{flagcountry|SFRJ}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Mirza|Delibašić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[1978–79 FIBA European Champions Cup|1979 EuroLeague Champion]]--> |- |{{sortname|Oscar|Furlong}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Nikos|Galis}} || {{flagcountry|GRČ}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], 4× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 4× [[EuroBasket Top Scorer]] ([[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1987|1987]], [[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]), 8× [[EuroLeague Top Scorer]] (1986–1992, 1994), [[FIBA Basketball World Cup records|FIBA World Cup Top Scorer]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]]), [[EuroBasket MVP]] ([[EuroBasket 1987|1987]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | title=Nikos GALIS (2007 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092022/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/19959/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |{{sortname|Fernando|Martín|Fernando Martín Espina}} || {{flag|Španjolska}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || ||rowspan="7"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Pierluigi|Marzorati}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Amaury|Pasos}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dražen|Petrović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="3" | [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Bira|Maciel|Ubiratan Pereira Maciel}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Ricardo|González|dab=basketball}} || {{flagcountry|ARG}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Robertson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2010.]] | {{sortname|Dragan|Kićanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> ||<!--[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1978 FIBA World Championship|1978]]), [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]), 3× [[EuroBasket]] ([[EuroBasket 1973|1973]], [[EuroBasket 1975|1975]], [[EuroBasket 1977|1977]]), [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]]), 2× [[FIBA Korać Cup|Korać Cup champion]] ([[1977–78 FIBA Korać Cup|1978]]–[[1978–79 FIBA Korać Cup|1979]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | title=Dragan KIĆANOVIĆ (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=9 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092308/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42689/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Vlade|Divac}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--2× [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[2002 FIBA World Championship|2002]]), 2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medalist]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics – Men's tournament|1988]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), 3× [[FIBA EuroBasket|EuroBasket champion]] ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[FIBA World Cup All-Tournament Team]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]), 2× [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]])-->||<center><ref>{{cite web | url=http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | title=Vlade DIVAC (2010 Class) | publisher=FIBA.com | accessdate=10 May 2015 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20150518092513/http://www.halloffame.fiba.com/pages/eng/hof/indu/play/2007/p/lid_17904_newsid/42698/bio.html | archivedate=18 May 2015 }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Dino|Meneghin}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="12"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Arvydas|Sabonis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || | |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Oscar|Schmidt}} || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- ! rowspan="4" | [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|David|Robinson}} || {{flagcountry|SAD}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]], [[Basketball at the 1996 Summer Olympics – Men's tournament|1996]]), [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]])--> |- |{{sortname|Zoran|Slavnić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |{{sortname|Andrew|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- |{{sortname|Jean-Jacques|Conceição}} || {{flagcountry|ANG}}<br/>{{flagcountry|POR}} || <center> [[Krilni centar|PF]]</center>|| |- !rowspan="5" | [[2015.]] | {{sortname|Ruperto|Herrera|Ruperto Herrera Tabio}} || {{flagcountry|KUB}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Michael|Jordan}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]</center> ||<!--2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Men's tournament|1992]])--> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Šarūnas|Marčiulionis}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flag|Litva}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Antoine|Rigaudeau}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center> [[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Vladimir|Tkačenko}} || {{flagcountry|SSSR}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2016.]] | {{sortname|Panajotis|Fasulas}} || {{flagcountry|GRČ}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--[[EuroBasket 1987|EuroBasket 1987 champion]], [[EuroBasket All-Tournament Team]] ([[EuroBasket 1987|1987]])--> ||<center><ref>{{cite web | url=http://www.thenationalherald.com/127081/ | title=Fasoulas Inducted to FIBA Hall of Fame | publisher=The National Herald | date=12 June 2016 | accessdate=13 June 2016 | archive-date=2016-08-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160805201940/http://www.thenationalherald.com/127081/ | dead-url=yes }}</ref></center> |- |style="background:#ff9;"|{{sortname|Hakeem|Olajuwon}} || {{flagcountry|NGR}}<br/>{{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || ||rowspan="8"| {{center|<ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/>}} |- |{{sortname|Juan Antonio|San Epifanio}} || {{flag|Španjolska}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]</center> || |- |{{sortname|Manuel|Raga}} || {{flagcountry|MEX}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- !rowspan="5" | [[2017.]] | {{sortname|Miki|Berkovič}} || {{flagcountry|IZR}} || <center> [[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Pero|Cameron}} || {{flagcountry|NZL}} || <center> [[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Valdis|Valters}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center> [[Plejmejker|PG]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Toni|Kukoč}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || <center> [[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Shaquille|O'Neal}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || |- !rowspan="6" | [[2019.]] | {{sortname|Atanas|Golomejev}} || {{flagcountry|BUG|1971}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA's 50 Greatest Players (1991)|FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *2× [[FIBA EuroBasket Top Scorer]] (1973, 1975) *[[FIBA European Selection]] (1977) *8× [[National Basketball League (Bulgaria)|Bulgarian League]] champion (1970–1973, 1978, 1979, 1981, 1982) *4× [[Bulgarian Basketball Cup|Bulgarian Cup]] winner (1976, 1979, 1982, 1983) }}--> | rowspan="5" | {{center|<ref name=fibahall19>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/mourning-arcain-and-tanjevic-among-11-top-basketball-personalities-making-up-2019-class-of-fiba-hall-of-fame |title=Mourning, Arcain and Tanjevic among 11 top basketball personalities making up 2019 Class of FIBA Hall of Fame}}</ref>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Alonzo|Mourning}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[NBA champion]] ([[2006 NBA Finals|2006]]) *7× [[NBA All-Star]] ({{nasg|1994}}–{{nasg|1997}}, {{nasg|2000}}–{{nasg|2002}}) * 2× [[All-NBA Team]] ([[1998-99 NBA season|1999]], [[1999-00 NBA season|2000]]) *2× [[NBA Defensive Player of the Year Award|NBA Defensive Player of the Year]] ([[1998–99 NBA season|1999]], [[1999–2000 NBA season|2000]]) * 2× [[USA Basketball Male Athlete of the Year]] (1990, 2000) * 1× Olympic gold medalist [[Basketball at the 2000 Summer Olympics – Men's tournament|2000]] * 2× World Championship medalist ([[1990 FIBA World Championship|1990]], [[1994 FIBA World Championship|1994]] }}--> |- | {{sortname|Fabricio|Oberto}} || {{flagcountry|ARG}} || <center> [[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| *[[List of NBA champions|NBA champion]] ([[2007 NBA Finals|2007]]) *[[FIBA South American League MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB MVP]] (1998) *[[Liga Nacional de Básquet Awards|LNB Finals MVP]] (1998) *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games]] medalist ([[Basketball at the 2004 Summer Olympics – Men's tournament|2004]], [[Basketball at the 2008 Summer Olympics – Men's tournament|2008]] *1× FIBA World Championship medalist [[2002 FIBA World Championship|2002]] *4× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2001|2001]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]], |[[2011 FIBA Americas Championship|2011]] }}--> |- | {{sortname|José|Ortiz|José Ortiz (košarkaš)}} || {{flagcountry|PUE}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[FIBA Korać Cup]] champion ([[1996–97 FIBA Korać Cup|1997]]) * 8× [[List of BSN champions|BSN]] champion (1985, 1991, 1994, 1998–2001, 2003) * [[BSN Most Valuable Player Award|BSN Most Valuable Player]] (2002) * [[Liga Profesional de Baloncesto|LPB]] champion (1997) * 2× [[FIBA AmeriCup]] medalist ([[1995 Tournament of the Americas|1995]], [[FIBA Americas Championship 2003|2003]]) }}--> |- | {{sortname|Mohsen Medhat|Varda}} || {{flagcountry|EGI}} || {{center|?}} || |- | {{sortname|Jiří|Zídek|Jiří Zídek (rođen 1944.)}} || {{flag|Čehoslovačka}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[FIBA European Selection]] (1966, 1967) *2x [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]] *[[EuroLeague Finals Top Scorer]] (1966) *[[FIBA Saporta Cup Finals Top Scorer]] (1968) *2× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovak Player of the Year]] (1970, 1972) *[[List of the best Czech basketball players of the 20th century|Best Czechoslovak Player of 20th Century]] (2001) *[[Czechoslovak Basketball League career stats leaders|Czechoslovak League all-time leading scorer]] }}--> || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-jiri-zidek |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Jiri Zidek}}</ref>}} |- ! rowspan="6" | [[2020.]] || {{sortname|Mieczysław|Łopatka}} || {{flagcountry|POL}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA European Selection]] (1969) *3× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1963|1963]], [[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]]) }}--> |rowspan="6"| {{center|<ref name="C2020">[https://www.fiba.basketball/news/nash-pesic-volkov-lead-parade-of-icons-in-2020-fiba-hall-of-fame-class Nash, Pesic, Volkov lead parade of icons in 2020 FIBA Hall of Fame Class]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Steve|Nash}} || {{flagcountry|CAN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * 2× [[NBA Most Valuable Player Award|NBA Most Valuable Player]] ({{nbay|2004|end}}, {{nbay|2005|end}}) * 8× [[NBA All-Star]] ({{nasg|2002}}, {{nasg|2003}}, {{nasg|2005}}–{{nasg|2008}}, {{nasg|2010}}, {{nasg|2012}}) * 3× [[All-NBA First Team]] ({{nbay|2004|end}}–{{nbay|2006|end}}) * 2× [[All-NBA Second Team]] ({{nbay|2007|end}}, {{nbay|2009|end}}) * 2× [[All-NBA Third Team]] ({{nbay|2001|end}}, {{nbay|2002|end}}) * [[J. Walter Kennedy Citizenship Award]] ({{nbay|2006|end}}) * 2× [[FIBA AmeriCup Most Valuable Player|FIBA AmeriCup MVP]] ([[1999 Tournament of the Americas|1999]], [[2003 Tournament of the Americas|2003]]) * [[Lou Marsh Trophy]] (2005) * 3× [[Lionel Conacher Award]] (2002, 2005, 2006) }}--> |- | {{sortname|Modestas|Paulauskas}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1972 Summer Olympics|1972]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1968 Summer Olympics|1968]]) *3x [[FIBA European Selection]] (1969, 1971, 1972) *4× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1965|1965]], [[EuroBasket 1967|1967]], [[EuroBasket 1969|1969]], [[EuroBasket 1971|1971]]) *2x [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1967 FIBA World Championship|1967]], [[1974 FIBA World Championship|1974]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1970 FIBA World Championship|1970]]) * [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1973|1973]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Ken'ichi|Sako}} || {{flagcountry|JPN}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- | {{sortname|Aleksandar|Volkov|Aleksandar Volkov (košarkaš)}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flagcountry|UKR}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *[[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup medalist]] ([[1986 FIBA World Championship|1986]], [[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) }}--> |- | {{sortname|Jure|Zdovc}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br/>{{flagcountry|SLO}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1990 FIBA World Championship|1990]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games silver medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) *2× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]]) }}--> |- !rowspan="6" | [[2021.]] | {{sortname|Mathieu|Faye}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2021">[http://www.fiba.basketball/news/daly-giannakis-and-messina-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2021 Daly, Giannakis and Messina headline FIBA Hall of Fame Class of 2021]</ref>}} |- | {{sortname|Panajotis|Janakis}} || {{flagcountry|GRC}} || <center>[[Plejmejker|PG]]/[[Bek šuter|SG]]</center> || <!--{{smalldiv|* [[EuroLeague]] champion ([[1996 EuroLeague Final Four|1996]]) *1× [[EuroBasket]] champion ([[EuroBasket 1987|1987]]) *1× [[EuroBasket]] silver medalist ([[EuroBasket 1989|1989]]) * [[FIBA European Cup|FIBA Saporta Cup]] champion ([[1992-93 FIBA European Cup|1993]]) * 3× [[FIBA European Selection]] (1980, 1987, 1990) * [[50 Greatest EuroLeague Contributors]] (2008) * 7× [[Greek Basket League|Greek League]] champion (1985–1991) * 7× [[Greek Basketball Cup|Greek Cup]] winner (1985, 1987–1990, 1992, 1996) * [[Greek Basket League MVP|Greek League MVP]] (1987) * [[Greek Basket League individual statistics#Top Scorers (since the 1963–64 season)|Greek League Top Scorer]] (1980) * [[Greek Basket League individual statistics#Assists leaders (since the 1988–89 season)|Greek League Assist leader]] (1989) * 2× [[Greek Basketball Cup Finals Top Scorer|Greek Cup Finals Top Scorer]] (1985, 1988) * [[Greek B Basket League|Greek 2nd Division]] champion (1975) }}--> |- | {{sortname|Stanislav|Kropilák}} || {{flag|Čehoslovačka}} || <center>[[Krilo-centar|F/C]]</center> || <!--{{smalldiv|*[[FIBA's 50 Greatest Players]] (1991) *4× [[FIBA European Selection]] (1981 2×, 1982, 1987) *5× [[Czechoslovakian Basketball League|Czechoslovakian League]] champion (1979, 1980, 1983–1985) *5× [[Czechoslovakian Basketball Player of the Year|Czechoslovakian Player of the Year]] (1979, 1980, 1982, 1983, 1985) *10× [[Czech Basketball Player of the Year#Czechoslovak Basketball League All-Star Five|Czechoslovakian League All-Star Five]] (1976–1985) *10× [[Slovakian Basketball Player of the Year|Slovakian Player of the Year]] (1975–1984) *Best Slovak Player of the 20th Century (2000) }}--> |- | {{sortname|Oscar|Moglia}} || {{flagcountry|URU}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *[[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympic Games]] Top Scorer ([[Basketball at the 1956 Summer Olympics|1956]]) *5× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Champion]] (1953, 1956, 1957, 1966, 1967) *8× [[Uruguayan Federal Basketball Championship|Uruguayan Federal Championship]] Top Scorer (1953–1960) }}--> |- | {{sortname|Detlef|Schrempf}} || {{flag|Njemačka}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *3× [[NBA All-Star]] ([[1993 NBA All-Star Game|1993]], [[1995 NBA All-Star Game|1995]], [[1997 NBA All-Star Game|1997]]) *[[All-NBA Third Team]] ({{nbay|1994|end}}) *2× [[NBA Sixth Man of the Year Award|NBA Sixth Man of the Year]] ({{nbay|1990|end}}, {{nbay|1991|end}}) *[[Basketball Bundesliga Most Valuable Player|German Player of the Year]] (1992) }}--> |- | {{sortname|Sergej|Tarakanov}} || {{flag|Sovjetski Savez}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games gold medal]] ([[Basketball at the 1988 Summer Olympics|1988]]) * [[Basketball at the Summer Olympics|Olympic Games bronze medal]] ([[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) * [[FIBA Basketball World Cup|FIBA World Cup champion]] ([[1982 FIBA World Championship|1982]]) *5× [[EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket 1979|1979]], [[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1983|1983]], [[EuroBasket 1985|1985]], [[EuroBasket 1987|1987]]) *7× Soviet League champion (1980–1984, 1988, 1990) *2× [[Soviet Union Basketball Cup|Soviet Cup]] winner (1978, 1982) *Master of Sports of the USSR, international class (1981) *Honored Master of Sports of the USSR (1981) *[[Order of Friendship of Peoples]] (1988) *[[Medal "For Distinguished Labour"]] (1988) *[[Order of Honour (Russia)]] (2006) }}--> |- !rowspan="6" | [[2023.]] | {{sortname|Wlamir|Marques}} || {{flagcountry|BRA}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || ||rowspan="6"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Yao|Ming}} || {{flagcountry|KIN}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Sonny|Hendrawan}} || {{flag|Indonezija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Ângelo|Victoriano}} || {{flagcountry|ANG}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]</center> || |- | {{sortname|Carlos|Loyzaga}} || {{flag|Filipini|1946}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | {{sortname|Zurab|Sakandelidze}} || {{flag|Sovjetski Savez}}<br>{{flag|Gruzija|1990}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- !rowspan="4" | [[2024.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Reggie|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Kirk|Penney}} || {{flagcountry|NZL}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || |- | {{sortname|Romain|Sato}} || {{flagcountry|CAR}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]/[[Nisko krilo|SF]]}} || |- | {{sortname|Predrag|Stojaković}} || {{flagcountry|SRJ}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="4" | [[2025.]] | {{sortname|Alphonse|Bilé}} || {{flag|Obala Bjelokosti}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2025">[https://about.fiba.basketball/en/news/eight-outstanding-individuals-have-been-inducted-into-the-fiba-hall-of-fame Eight outstanding individuals have been inducted into the FIBA Hall of Fame Class of 2025 in Bahrain]</ref>}} |- | {{sortname|Andrew|Bogut}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Pau|Gasol}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Ratko|Radovanović}} || {{flagcountry|SFRJ}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- !rowspan="3" | [[2026.]] |style="background:#ff9;"| {{sortname|Dirk|Nowitzki}} || {{flag|Njemačka}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2026">[https://about.fiba.basketball/en/news/nowitzki-bird-lead-parade-of-legends-into-fiba-hall-of-fame Nowitzki, Bird Lead Parade of Legends into FIBA Hall of Fame]</ref>}} |- | {{sortname|Hedo|Türkoğlu}} || {{flagcountry|Turska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Wang|Zhizhi}} || {{flagcountry|Kina}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Igračice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Članica !width=17%|Država !width=6%|Poz. ! class="unsortable" style="width:52%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="5"| [[2007.]] | {{sortname|Liliana|Ronchetti}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || ||rowspan="13"| <center><ref name="HALL OF FAMERS PLAYERS"/></center> |- | {{sortname|Vanja|Vojnova}} || {{flagcountry|BUG|1948}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Uļjana|Semjonova}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Hortência|Marcari}} || {{flagcountry|BRA|1968}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Ann|Meyers}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- ! [[2009.]] | {{sortname|Jacky|Chazalon}} || {{flagcountry|FRA|1958}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2010.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cheryl|Miller}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || |- | {{sortname|Natalija|Zasulskaja}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || <center>[[Krilni centar|PF]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2013.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Teresa|Edwards}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Bek šuter|SG]]</center> || |- | {{sortname|Paula|Gonçalves|Maria Paula Silva}}<!--FIBA renders her name as Paula Gonçalves. Her correct paternal surname, assuming standard Portuguese naming ordeer, is Silva. She's generally known in Brazil simply as Paula.--> || {{flagcountry|BRA}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2015.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Anne|Donovan}} || {{flagcountry|SAD}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Michele|Timms}} || {{flagcountry|AUS}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Razija|Mujanović}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|BIH}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> || |- ! rowspan="2"| [[2019.]] | {{sortname|Janeth|Arcain}}||{{flagcountry|BRA}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> ||<!--{{smalldiv| * [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2001 WNBA All-Star Game|2001]]) * [[All-WNBA Team|All-WNBA First Team]] ({{WNBA Year|2001}}) *2× Olympic medalist ([[1996 Summer Olympics|1996]], [[2000 Summer Olympics|2000]]) *1× World Championship medalist ([[1994 FIBA World Championship for Women|1994]]) *3× Pan American Games medalist [[Basketball at the 1987 Pan American Games|1987]], [[Basketball at the 1991 Pan American Games|1991]], [[Basketball at the 2007 Pan American Games|2007]] }}--> |rowspan="2"| {{center|<ref name=fibahall19 />}} |- | {{sortname|Margo|Dydek}} || {{flagcountry|POLJ}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]</center> ||<!-- * 2× [[WNBA All-Star Game|WNBA All-Star]] ([[2003 WNBA All-Star Game|2003]], [[2006 WNBA All-Star Game|2006]]) *[[List of Women's National Basketball Association career blocks leaders|WNBA all-time blocks leader]] * 1× Eurobasket medalist [[EuroBasket Women 1999|1999]]--> |- ! rowspan="3"| [[2020.]] || {{sortname|Isabelle|Fijalkowski}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || <center>[[Centar (košarka)|C]]/[[Krilni centar|PF]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[EuroBasket Women|EuroBasket]] champion ([[EuroBasket Women 2001|2001]]) * 2x [[EuroBasket Women|EuroBasket]] medalist ([[EuroBasket Women 1993|1993]], [[EuroBasket Women 1999|1999]]) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- | {{sortname|Ágnes|Németh}} || {{flagcountry|HUN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Bak|Sin-ja}} || {{flagcountry|JKO|1949}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- ! rowspan="3"| [[2021.]] || {{sortname|Hana|Horáková}} || {{flagcountry|CZE}} || <center>[[Bek (košarka)|G]]</center> || <!--{{smalldiv| *[[FIBA Europe Women's Player of the Year]] (2010) *[[FIBA World Championship for Women|FIBA World Championship]] MVP (2010) }}--> |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- | {{sortname|Penka|Stojanova}} || {{flagcountry|BUL|1967}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1976 Summer Olympics|1976]], [[Basketball at the 1980 Summer Olympics|1980]]) }}--> |- | {{sortname|Zheng|Haixia}} || {{flagcountry|CHN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || <!--{{smalldiv| *2× [[Basketball at the Summer Olympics|Summer Olympics]] medalist ([[Basketball at the 1984 Summer Olympics|1984]], [[Basketball at the 1992 Summer Olympics – Women's tournament|1992]]) }}--> |- ! rowspan="5"| [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Lisa|Leslie}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |rowspan="5"| {{center|<ref name="C2022"/>}} |- | {{sortname|Robyn|Maher}} || {{flagcountry|AUS}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Mame Maty|Mbengue}} || {{flagcountry|SEN}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Catarina|Pollini}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || {{center|[[Krilni centar|PF]]/[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Jurgita|Štreimikytė-Virbickienė}} || {{flag|Litva}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- ! rowspan="4"| [[2023.]] | {{sortname|Yūko|Ōga}} || {{flag|Japan}} || <center>[[Plejmejker|PG]]</center> || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2023"/>}} |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Katrina|McClain}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Penny|Taylor}} || {{flag|Australija}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]/[[Krilni centar|PF]]}} || |- | {{sortname|Amaya|Valdemoro}} || {{flag|Španjolska}} || {{center|[[Nisko krilo|SF]]}} || |- !rowspan="3" | [[2024.]] | {{sortname|Danira|Nakić-Bilić|Danira Bilić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flagcountry|HRV}} || {{center|[[Bek šuter|SG]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2024"/>}} |- | {{sortname|Miao|Lijie}} || {{flagcountry|KIN}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- | {{sortname|Skaidrīte|Smildziņa-Budovska}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|LAT}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- !rowspan="3" | [[2025.]] | {{sortname|Leonor|Borrell}} || {{flagcountry|KUB}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || ||rowspan="3"| {{center|<ref name="C2025"/>}} |- | {{sortname|Ticha|Penicheiro}} || {{flagcountry|POR}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- | style="background:#ff9;"| {{sortname|Dawn|Staley}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- !rowspan="4" | [[2026.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Sue|Bird}} || {{flagcountry|SAD}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || ||rowspan="4"| {{center|<ref name="C2026"/>}} |- | {{sortname|Céline|Dumerc}} || {{flagcountry|FRA|1976}} || {{center|[[Plejmejker|PG]]}} || |- | {{sortname|Clarisse|Machanguana}} || {{flagcountry|MOZ}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |- | {{sortname|Ismenia|Pauchard}} || {{flagcountry|ČIL}} || {{center|[[Centar (košarka)|C]]}} || |} === Treneri i trenerice === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="10" | [[2007.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lidija|Aleksejeva}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || ||rowspan="22"| <center><ref name="HALL OF FAMERS COACHES"/></center> |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Antonio|Díaz-Miguel}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Henry "Hank"|Iba|Henry Iba}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kondrašin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Aleksandar|Nikolić}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRJ}} || |- | {{sortname|Giancarlo|Primo}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Dean|Smith}} || {{flagcountry|SAD}} || |- | {{sortname|Togo|Renan Soares "Kanela"|Togo Renan Soares}} || {{flagcountry|BRA}} || |- | {{sortname|Ranko|Žeravica}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- ! rowspan="3"| [[2009.]] | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pedro|Ferrándiz}} || {{flag|Španjolska}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pete|Newell}} || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Kay|Yow}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3"| [[2010.]] | {{sortname|Jevgenij|Gomeljski}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Lindsay|Gaze}} || {{flagcountry|AUS}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Mirko|Novosel}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|HRV}} || |- ! rowspan="3"| [[2013.]] | {{sortname|John "Jack"|Donohue|Jack Donohue (košarkaški trener)}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}<br/>{{flagcountry|KAN}}}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Cesare|Rubini}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | style="background:#ff9;"|{{sortname|Pat|Summitt}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! [[2015.]] | {{sortname|Jan|Stirling}} || {{flagcountry|AUS}} || |- ! [[2016.]] | {{sortname|Jorge Hugo|Canavesi}} || {{flagcountry|ARG}} || |- ! [[2017.]] | {{sortname|Dušan|Ivković}} || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || <!--<small>3× [[FIBA EuroBasket]] Champion ([[EuroBasket 1989|1989]], [[EuroBasket 1991|1991]], [[EuroBasket 1995|1995]]), [[1990 FIBA World Championship]], 2× [[EuroLeague]] [[EuroLeague Champion|Champion]] ([[1996–97 FIBA EuroLeague|1996–97]], [[2011–12 Euroleague|2011–12]])</small>--> |- ! rowspan="3"| [[2019.]] | {{sortname|Natália|Hejková|}} || {{flagcountry|ČSSR}}<br>{{flagcountry|ČEŠ}} ||<!-- *3x [[Czechoslovak Women's Basketball Championship]] (1991-1993) *10x [[Slovak Women's Basketball Extraliga]] (1994-2003) *1x [[Slovak Women's Basketball Cup]] (1997) *3x [[EuroLeague Women]] championship (1999, 2000, [[2014–15 EuroLeague Women|2015]]) *1x [[Czech Women's Basketball Cup]] (2014) *1x [[FIBA Europe SuperCup Women]] ([[2015 FIBA Europe SuperCup Women|2015]])--> ||{{center|<ref name=fibahall19 /> }} |- | {{sortname|Bogdan|Tanjević}} ||{{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|CG}} ||<!--{{smalldiv| *2x Eurobasket medalist ([[EuroBasket 1981|1981]], [[EuroBasket 1999|1999]]) *1x FIBA World Cup medalist ([[2010 FIBA World Championship|2010]]) *[[EuroLeague]] champion (1979) *[[Lega Basket Serie A|Italian League]] champion (1996) *[[Italian Basketball Cup|Italian Cup]] winner (1996) *[[Italian Basketball Hall of Fame]] (2016) *2× [[Turkish Basketball Super League|Turkish Super League]] champion (2008, 2010) *[[Turkish Cup Basketball|Turkish Cup]] winner (2010) *[[Turkish Basketball Supercup|Turkish Supercup]] winner (2007) *2× [[Yugoslav Basketball League|Yugoslav League]] (1978, 1980) *[[YUBA Liga|FR Yugoslav League]] champion (2001) *[[Yugoslav Basketball Cup|Yugoslav Cup]] winner (2001) *[[LNB Pro A|French League]] champion (2002) }}--> ||{{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-bogdan-tanjevic |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Bogdan Tanjevic}}</ref>}} |- | {{sortname|Mou|Zuoyun}} || {{flagcountry|KIN}} || || {{center|<ref>{{cite web|url=http://www.fiba.basketball/news/2019-class-of-fiba-hall-of-fame-mou-zuoyun |title=2019 Class of FIBA Hall of Fame: Mou Zuoyun}}</ref>}} |- ! rowspan="3" | [[2020.]] || {{sortname|Rubén|Magnano}} || {{flagcountry|ARG}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2020"/>}} |- || {{sortname|Svetislav|Pešić}} || {{flag|SFR Jugoslavija}}<br>{{flag|Srbija}} || |- |style="background:#ff9;"| {{sortname|Tara|VanDerveer}} || {{flagcountry|SAD}} || |- ! rowspan="3" | [[2021.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Chuck|Daly}} || {{flagcountry|SAD}} || |rowspan="3"| {{center|<ref name="C2021"/>}} |- || {{sortname|Tom|Maher}} || {{flag|Australija}} || |- || {{sortname|Ettore|Messina}} || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- ! rowspan="4" | [[2022.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Geno|Auriemma}} || {{flagcountry|SAD}} || | rowspan="4"| {{center|<ref name="C2022">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2022-ceremony-to-showcase-legendary-figures-in-womens-basketball FIBA Hall of Fame Class of 2022 ceremony to showcase legendary figures in women's basketball]</ref>}} |- | {{sortname|Antonio Carlos|Barbosa}} || {{flag|Brazil}} || |- | {{sortname|Maria|Planas}} || {{flag|Španjolska|1945}} || |- | {{sortname|Milan|Vasojević}} || {{flag|SFR Jugoslavija}} || |- ! rowspan="2" | [[2023.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Valérie|Garnier}} || {{flagcountry|Francuska}} || | rowspan="2"| {{center|<ref name="C2023">[https://www.fiba.basketball/news/fiba-hall-of-fame-class-of-2023-headlined-by-china-legend-yao-brazils-iconic-marques-and-opals-ace-taylor 02/06/2023 PRESS RELEASE4 MIN TO READ FIBA Hall of Fame Class of 2023 headlined by China legend Yao, Brazil's iconic Marques and Opals' ace Taylor]</ref>}} |- | style="background:#ff9;"| {{sortname|Sandro|Gamba}} || {{flag|Italija|1946}} || |- ! [[2024.]] | {{sortname|Dan|Paterson}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2024">[https://basketnews.com/news-205490-reggie-miller-and-peja-stojakovic-headline-fiba-hall-of-fame-class-of-2024.html Reggie Miller and Peja Stojakovic headline FIBA Hall of Fame Class of 2024]</ref>}} |- ! [[2025.]] | style="background:#ff9;"| {{sortname|Mike|Krzyzewski}} || {{flagcountry|Sjedinjene Države}} || | {{center|<ref name="C2025"/>}} |- ! [[2026.]] | {{sortname|Ludwik|Miętta-Mikołajewicz}} || {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] || | {{center|<ref name="C2026"/>}} |} === Momčadi === {| class="wikitable" style="width:100%" |- ! colspan="5" | Klasa iz 2017. godine<ref>[http://www.fiba.basketball/news/dream-team-shaq-and-kukoc-headline-2017-class-of-fiba-hall-of-fame-inductees Dream Team, Shaq and Kukoc headline 2017 Class of FIBA Hall of Fame Inductees.]</ref> |- | colspan="5" style="background:#ff9;" | {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Američki]] [[Dream Team]] s [[Olimpijada 1992|Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine]] (zlatna medalja) |- | colspan="5" | '''Početni sastav''' |- | [[Plejmejker|PG]] #15 [[Magic Johnson]] || [[Bek šuter|SG]] #9 [[Michael Jordan]] || [[Nisko krilo|SF]] #7 [[Larry Bird]] || [[Krilni centar|PF]] #14 [[Charles Barkley]] || [[Centar (košarka)|C]] #6 [[Patrick Ewing]] |- | colspan="5" | '''Klupa''' |- | [[Plejmejker|PG]] #12 [[John Stockton]] || [[Bek šuter|SG]] #10 [[Clyde Drexler]] || [[Nisko krilo|SF]] #8 [[Scottie Pippen]] <br/> [[Nisko krilo|SF]] #13 [[Chris Mullin]] || [[Krilni centar|PF]] #11 [[Karl Malone]] <br/> [[Krilni centar|PF]] #4 [[Christian Laettner]] || [[Centar (košarka)|C]] #5 [[David Robinson]] |- | colspan="5" | '''Treneri''' |- | '''[[Košarkaški trener|Glavni trener]]''' <br/> [[Chuck Daly]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Mike Krzyzewski]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[Lenny Wilkens]] || '''[[Košarkaški trener|Pomoćni trener]]''' <br/> [[P. J. Carlesimo]] || <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/The-Dream-Team HALL OF FAMERS The Dream Team (USA).]</ref></center> |} === Suci === {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:55%;"|Postignuća ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- !rowspan="7" | [[2007.]] | {{sortname|Obrad|Belošević}} || {{flagcountry|SFRJ}} || ||rowspan="14" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#tab=Officials HALL OF FAMERS OFFICIALS.]</ref></center> |- | {{sortname|Mario|Hopenhaym}} || {{flagcountry|URU}} || |- | {{sortname|Ervin|Kassai}} || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | {{sortname|Vladimir|Kostin}} || {{flagcountry|SSSR}}<br/>{{flagcountry|RUS}} || |- | {{sortname|Allen|Rae}} || {{flagcountry|KAN}} || |- | {{sortname|Pietro|Reverberi}} || {{flagcountry|ITA}} || |- | {{sortname|Renato|Righetto}} || {{flagcountry|BRA}} || |- !rowspan="2" | [[2009.]] | {{sortname|Artenik|Arabadžijan}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Marcel|Pfeuti}} || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- !rowspan="2" | [[2010.]] | {{sortname|Jim|Bain|dab=košarkaški sudac}} || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |- | {{sortname|Konstantinos|Dimu}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="2" | [[2013.]] | {{sortname|Valentin|Lazarov}} || {{flagcountry|BUG}} || |- | {{sortname|Kostas|Rigas}} || {{flagcountry|GRČ}} || |- !rowspan="" | [[2015.]] | {{sortname|Robert|Blanchard}} || {{flagcountry|FRA|1974}} || |} === Doprinositelji === ==== Nacionalni savezi ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !Godina !Član !Doprinos !Ref. |- ! rowspan="8" | [[2007.]] | {{flagicon|ARG}} [[Košarkaški savez Argentine|Argentina (CABB)]] ||rowspan="8" | Osnivači [[FIBA]]-e iz [[1932.]] godine ||rowspan="8" | <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/8-Founding-Federations- 8 Founding Federations.]</ref></center> |- | {{flagicon|ČSSR}} [[Čehoslovački košarkaški savez|Čehoslovačka (ČSBF)]] |- | {{flagicon|GRČ|old}} [[Helenski košarkaški savez|Grčka (EOK)]] |- | {{flagicon|ITA|1861}} [[Košarkaški savez Italije|Italija (FIP)]] |- | {{flagicon|LAT}} [[Latvijski košarkaški savez|Latvija (LBS)]] |- | {{flagicon|POR}} [[Portugalski košarkaški savez|Portugal (FPB)]] |- | {{flagicon|RUM}} [[Košarkaški savez Rumunije|Rumunjska (FRdB)]] |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Swiss Basketball|Švicarska (SB)]] |} ==== Pojedinačni doprinositelji ==== {| class="wikitable sortable" style="text-align:left" |- !width=5%|Godina !width=18%|Član !width=17%|Država ! class="unsortable" style="width:52%;"|Doprinos ! class="unsortable" style="width:2%;"|Ref. |- ! rowspan="25" | [[2007.]] | [[Nebojša Popović]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || ||rowspan="35"| <center><ref>[http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers#|tab=Contributors HALL OF FAMERS CONTRIBUTORS.]</ref></center> |- | [[Radomir Šaper]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br>{{flag|SR Jugoslavija}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Borislav Stanković]] || {{flagcountry|SFRJ}}<br/>{{flagcountry|SRB}} || |- | [[Anselmo López Martín|Anselmo López]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Raimundo Saporta]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Willard N. Greim]] || {{flagcountry|SAD}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ed Steitz|Edward S. Steitz]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Decio Scuri]] || {{flagcountry|ITA|1946}} || |- | [[Antonio dos Reis Carneiro]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[José Cláudio dos Reis]] || {{flagcountry|BRA}} || |- | [[Abdel Azim Ašri]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Abdel Moneim Vahbi]] || {{flagcountry|EGI}} || |- | [[Nikolaj Semaško (košarka)|Nikolaj Semaško]] || {{flagcountry|SSSR}} || |- | [[Robert Busnel]] || {{flagcountry|FRA}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Renato William Jones]] || {{flagcountry|UK}} || |- | [[Turgut Atakol]] || {{flagcountry|TUR}} || |- | [[Marian Kozłowski]] || {{flagcountry|POLJ}} || |- |style="background:#ff9;"| [[Ferenc Hepp]] || {{flagcountry|MAĐ}} || |- | [[August Pitzl]] || {{flagcountry|AUT}} || |- | [[Léon Bouffard]] || {{flagcountry|ŠVI|size=16px}} || |- |style="background:#ff9;"| [[James Naismith]] || {{flagcountry|KAN}}<br/>{{flagcountry|SAD|1912}} || |- | [[Eduardo Airaldi Rivarola]] || {{flagcountry|PER}} || |- | [[Dionisio Calvo|Dionisio "Chito" Calvo]] || {{flagcountry|FIL|1946}} || |- | [[Yoshimi Ueda]] || {{flagcountry|JAP|1870}} || |- | [[Yun Deok-ju]] || {{flagcountry|JKO|1997}} || |- ! rowspan="2" | [[2009.]] | [[Al Ramsay]] || {{flagcountry|AUS}} || |- | [[Luis Martín (košarka)|Luis Martín]] || {{flagcountry|ARG}} || |- ! rowspan="4" | [[2010.]] | [[George E. Killian|George Killian]] || {{flagcountry|SAD}} || |- | [[Ernesto Segura de Luna]] || {{flag|Španjolska}} || |- | [[Hans-Joachim Otto]] || {{flagcountry|NJE}} || |- | [[Abdoulaye Sèye Moreau]] || {{flagcountry|SEN}} || |- ! [[2013.]] | [[Aldo Vitale]] || {{flagcountry|ITA}} || |- ! [[2015.]] | [[Noa Kliger]] || {{flagcountry|IZR}} || |- ! rowspan="2" | [[2016.]] | [[Juan Antonio Samaranch]] || {{flag|Španjolska}} || |- |style="background:#ff9;"| [[David Stern]] || {{nowrap|{{flagcountry|SAD}}}} || |} == Povezano == * [[FIBA Kuća slavnih]] * [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial]] ([[Lista članova Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial|članovi]]) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame FIBA Hall of Fame] Official website * [http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/famers Official Inductee List] {{Članovi FIBA Kuće slavnih}} {{FIBA}} [[Kategorija:Članovi FIBA Kuće slavnih| ]] r89agv1wrbgxbvihjl0cy4wll42hqo6 0 4658463 42580833 42386337 2026-04-13T22:39:48Z Vysotsky 57790 +/- slika 42580833 wikitext text/x-wiki {{Filozof | regija = | era = | slika = Jacobus Boehme, PA06492.jpg | opis_slike = | veličina = 250px | ime = Jakob Böhme | rođenje = [[1575.]]<br>[[Altseidenberg]], [[Njemačka]] | smrt = [[17. studenog]] [[1624]].<br>[[Görlitz]], [[Njemačka]] | škola_tradicija = | glavni_interesi = ništavilo, Bog, vječna priroda, duhovni svijet i vidljiva priroda | poznate_ideje = | utjecaji = [[Biblija]], [[Weigela]], [[Paracelsus]], [[kabala]], [[astrologija]], [[alkemija]], [[hermetizam|hermetička tradicija]] | utjecao_na = | potpis = }} '''Jakob Böhme''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Jacob Boehme'') (Altseidenberg kod Görlitza, [[Njemačka]], [[1575]]. - Görlitz, [[17. studenog]] [[1624]].), [[Nijemci|njemački]] [[filozofija|filozof]]-[[misticizam|mistik]]. Po zanimanju postolar, pod utjecajem [[Biblija|Biblije]], Weigela i [[Paracelsus]]a stvorio je vlastiti filozofski sustav u kojemu se iz ništavila rađa [[Bog|božanstvo]] kao prauzrok i uzrok svijeta, a zatim jedno iz drugoga izlaze vječna priroda, duhovni svijet i vidljiva priroda.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 89.</ref> == Biografija == Rodio se u Görlitzu u [[Šleska|Šleskoj]] (danas Zgorzelec u [[Poljska|Poljskoj]]). Na njegov sustav filozofskog promišljanja utjecali su ponajviše Paracelsus, [[kabala]], [[astrologija]], [[alkemija]] i [[hermetizam|hermetička tradicija]].<ref name="users.erols.com">{{Cite web |title=users.erols.com |url=http://users.erols.com/nbeach/boehme.html |access-date=2020-08-05 |archivedate=2011-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522161827/http://users.erols.com/nbeach/boehme.html |deadurl=yes }}</ref> Godine [[1600]]. doživio je religijsko nadahnuće što ga je navelo da napiše niz opskurnih, ali snažnih religijskih djela. Nakon objave prvog rada [[1612]]. godine (''Die Morgenroete im Aufgang''), vlasti su mu zabranile daljnje izdavanje tekstova. Unatoč tome, nastavio je pisati u tajnosti, da bi [[1623]]. godine izdao djelo "Put prema Kristu" (''Weg zu Christo''), zbog čega se opet našao pod optužbom i bio protjeran iz Görlitza.<ref name="users.erols.com"/> Otišao je u [[Dresden]], no sljedeće se godine vratio u rodni grad, gdje je uskoro umro. ==Bog, priroda i čovjek== Böhme panteistički shvaća svemir kao jedinstvo Boga, prirode i čovjeka. Čovjek nalazi put do Boga spoznajom prirode, Bog se objavljuje u jednom vječnom procesu tako što u sebi rađa prirodu. U prirodi Božja bit postala je spoznatljivom kao ukupnost djelatnih sila. Time je ponovno rođenje, provedeno u pravoj spoznaji Boga, kao doista mistički cilj čovjekova bitka. Duša se rađa s čovjekom, ali je ona njegov besmrtni dio koji se želi vratiti Bogu. Böhme preuzima ideju jedinstva mikrokozmosa i makrokozmosa: čovjek kao mikrokozmos je model cijeloga svijeta, makrokozmosa, te tako posjeduje i sva svojstva svijeta, kako ona božanskih sila tako i ona elemenata. == Djela == * ''Opis triju načela Božjega bića'', [[1619]]. * ''Četrdeset pitanja o duši'', [[1620]]. * ''Mysterium Magnum'', [[1623]]. == Napomene == {{izvori}} == Literatura == * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. III, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-03-1}} * ''Böhme, Jakob. Jutarnje rumenilo na uranku(Aurora). Zagreb: DEMETRA Filozofska biblioteka Dimitrija Savića, 2011.'' {{ISBN|978-953-225-119-7}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [http://www.rosenkreuz.de/artikel/jacob-böhme-–-das-leben-eines-mystikers rosenkreuz.de - Jacob Böhme - Das Leben eines Mystikers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624174825/http://www.rosenkreuz.de/artikel/jacob-b%C3%B6hme-%E2%80%93-das-leben-eines-mystikers |date=2016-06-24 }} {{deu icon}} * [http://users.erols.com/nbeach/boehme.html users.erols.com - Jakob Boehme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522161827/http://users.erols.com/nbeach/boehme.html |date=2011-05-22 }} {{eng oznaka}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1575|1624|Böhme, Jakob}} [[Kategorija:Njemački teolozi]] [[Kategorija:Njemački filolozi]] [[Kategorija:Kršćanski mistici]] 1ka7iu05oda5nq6jb50c7dlc0nx94ia 4 4660515 42580873 41562242 2026-04-14T11:42:59Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Logo_for_the_beta_feature_FileExporter.svg datotekom [[:File:Logo_for_FileExporter.svg|Logo_for_FileExporter.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3 42580873 wikitext text/x-wiki {{Talkarchive}} == Обрисати чланак Име странице == Учинио сам грешку и направио страницу под именом ''Име странице'' где сам написао братство Мрдак из Црне Горе. Молим админе да преименују страницу у Мрдак или да је обришу,па да направим нову. Хвала и извињававам се [[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]) 20:55, 18 maj 2020 (CEST) == Vreme u Skorašnjim izmenama == Zašto vreme u skorašnjim izmenama kasni za 2 sata? Bar je meni tako kad uđem na tu stranicu na kompu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 12:24, 2 juli 2018 (CEST) :Mislim da je to neka sistemska stvar. Na zimskom računanju vremena je, mislim samo jedan. {{u|OC Ripper}}, da li se to riješiti sistemski? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:45, 2 juli 2018 (CEST) :To se da uraditi u korisničkim postavkama pod stavkom "Vremenska razlika" gdje svaki korisnik može postaviti vlastitu vremensku zonu. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 12:52, 2 juli 2018 (CEST) ::Vidim da na ostalim sh.inačicama vikipedije ne kasni. Prekopirati rešenja od tamo? --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 17:44, 2 juli 2018 (CEST) == Tidy to RemexHtml == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> The [[:mw:Parsing|Parsing]] team will be [[:mw:Parsing/Replacing Tidy|replacing Tidy with RemexHtml]] at this wiki on 5 July 2018. Some pages at this wiki use outdated HTML. This change may change the appearance of those pages. [[Special:LintErrors]] has a complete list of affected pages. Read [https://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-ambassadors/2018-June/001867.html this e-mail message] for more information. Read the instructions at [[:mw:Help:Extension:Linter]]. You can ask questions at [[:mw:Talk:Parsing/Replacing Tidy]]. Thank you for helping fix these problems. </div> [[:m:User:Elitre (WMF)]] 16:38, 2 juli 2018 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Talk:Editing/Parsing_change&oldid=18129171 --> == nova stranica == pozdrav, napravila sam stranicu tj.wiki clanak Dragan Bursac i publish sam je ali kad trazim na google dragan bursac ne pojavljuje se uopste? molim za pomoc. Dragan Bursac je najznacajniji bosanskohercegovacki kolumnista i novinar. :Googleu nekad treba neko vrijeme da "shvati" da postoji neka stranica na Internetu, a onda da taj rezultat završi na vrhu. Evo meni je iskočilo kao drugi rezultat na unos "Dragan Bursac Wikipedija". [[Korisnik:Sheldonist|Sheldonist]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sheldonist|razgovor]]) 14:35, 12 juli 2018 (CEST) == Tragom duše 2018 == Zdravo svima! Zadovoljstvo mi je da vas obavestim da će i ove godine u Republici Srpskoj biti organizovano fotografsko takmičenje „[[commons:Trace of Soul 2018|Tragom duše 2018]]”. Projekat će biti realizovan u organizaciji [[w:sr:Википедија:Викимедијанци_Републике_Српске|Vikimedijine zajednice Republike Srpske]] u periodu od 1. avgusta do 27. oktobra tekuće godine. Ukoliko ste zainteresovani za učešće i pružanje pomoći u organizaciji, promociji ili u okviru nekog drugog segmenta — biće nam drago da sarađujemo. Pišite nam na korisničkoj stranici. [[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 19:09, 9 juli 2018 (CEST) == Global preferences are available == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Global preferences are now available, you can set them by visiting your new [[Special:GlobalPreferences|global preferences page]]. Visit [[mw:Help:Extension:GlobalPreferences|mediawiki.org for information on how to use them]] and [[mw:Help talk:Extension:GlobalPreferences|leave feedback]]. -- [[User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) </div> 21:19, 10 juli 2018 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=17968247 --> == New user group for editing sitewide CSS / JS == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> ''({{int:please-translate}})'' Hi all! To improve the security of our readers and editors, permission handling for CSS/JS pages has changed. (These are pages like <code dir="ltr">MediaWiki:Common.css</code> and <code dir="ltr">MediaWiki:Vector.js</code> which contain code that is executed in the browsers of users of the site.) A new user group, <code dir="ltr">[[m:Special:MyLanguage/Interface administrators|interface-admin]]</code>, has been created. Starting four weeks from now, only members of this group will be able edit CSS/JS pages that they do not own (that is, any page ending with <code dir="ltr">.css</code> or <code dir="ltr">.js</code> that is either in the <code dir="ltr">MediaWiki:</code> namespace or is another user's user subpage). You can learn more about the motivation behind the change [[m:Special:MyLanguage/Creation of separate user group for editing sitewide CSS/JS|here]]. Please add users who need to edit CSS/JS to the new group (this can be done the same way new administrators are added, by stewards or local bureaucrats). This is a dangerous permission; a malicious user or a hacker taking over the account of a careless interface-admin can abuse it in far worse ways than admin permissions could be abused. Please only assign it to users who need it, who are trusted by the community, and who follow common basic password and computer security practices (use strong passwords, do not reuse passwords, use two-factor authentication if possible, do not install software of questionable origin on your machine, use antivirus software if that's a standard thing in your environment). Thanks! <br/><span dir="ltr">[[m:User:Tgr|Tgr]] ([[m:User talk:Tgr|talk]]) 19:45, 30 juli 2018 (CEST) <small>(via [[m:Special:MyLanguage/Global_message_delivery|global message delivery]])</small></span> </div> <!-- Message sent by User:Tgr@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tgr/massmessage-T139380-ifadmin&oldid=18255968 --> == Enabling a helpful feature for Template editors == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello. The team working on TemplateStyles at the Wikimedia Foundation would like to enable TemplateStyles on this wiki. TemplateStyles is a feature to allow non-administrators to write and manage CSS styles for templates. It allows contributors who edit templates to separate content and presentation. A good web practice that makes it easier to manage the layout of templates. If you don't edit templates, this will not have any impact on your contributions. TemplateStyles is useful for a few reasons. * It makes it possible for templates to work better on mobile. * It cuts out confusion on where to apply CSS rules. * Editing CSS is currently limited to administrators, which is a major barrier to participation. * All stylesheets must be loaded on all pages (whether they actually use the page or not), which wastes bandwidth and makes debugging style rules more difficult. You can [[mw:Help:TemplateStyles|learn more about TemplateStyles on MediaWiki.org]]. [[mw:Extension:TemplateStyles|Technical documentation is also available]]. This is an optional feature and no one must use it, but template contributors are encouraged to do so! Please discuss and let us know if there are any concerns. If there are no concerns we will proceed to deploy the feature on the 9th of August. Thank you. </div> [[m:User:CKoerner (WMF)|CKoerner (WMF)]] ([[m:User talk:CKoerner (WMF)|talk]]) 23:28, 6 august 2018 (CEST) <!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:CKoerner_(WMF)/Sandbox&oldid=18277775 --> == Šablon:Redirect == U šablonu "[[Šablon:Redirect]]" je nepotrebno "se" ( ''"{{{1}}}" '''se''' preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. [[{{{1}}} (razvrstavanje)]].'' ) ... i na Vikipedijama na srpskom, hrvatskom i bošnjačkom jeziku nema "se" u šablonu --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 23:19, 20 august 2018 (CEST) :Riješeno --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 10:51, 21 august 2018 (CEST) == Editing of sitewide CSS/JS is only possible for interface administrators from now == ''({{int:please-translate}})'' <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hi all, as [[m:Special:MyLanguage/Creation of separate user group for editing sitewide CSS/JS/announcement 2|announced previously]], permission handling for CSS/JS pages has changed: only members of the <code>[[m:Special:MyLanguage/Interface administrators|interface-admin]]</code> ({{int:group-interface-admin}}) group, and a few highly privileged global groups such as stewards, can edit CSS/JS pages that they do not own (that is, any page ending with .css or .js that is either in the MediaWiki: namespace or is another user's user subpage). This is done to improve the security of readers and editors of Wikimedia projects. More information is available at [[m:Special:MyLanguage/Creation of separate user group for editing sitewide CSS/JS|Creation of separate user group for editing sitewide CSS/JS]]. If you encounter any unexpected problems, please contact me or file a bug. Thanks!<br /> [[m:User:Tgr|Tgr]] ([[m:User talk:Tgr|talk]]) 14:40, 27 august 2018 (CEST) <small>(via [[m:Special:MyLanguage/Global_message_delivery|global message delivery]])</small> </div> <!-- Message sent by User:Tgr@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18258712 --> == Read-only mode for up to an hour on 12 September and 10 October == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2018|Read this message in another language]] • {{int:please-translate}} The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] will be testing its secondary data centre. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic to the secondary data center on '''Wednesday, 12 September 2018'''. On '''Wednesday, 10 October 2018''', they will switch back to the primary data center. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop when we switch. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Wednesday, 12 September and Wednesday, 10 October. The test will start at [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20170503T14 14:00 UTC] (15:00 BST, 16:00 CEST, 10:00 EDT, 07:00 PDT, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Thursday 13 September and Thursday 11 October). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the weeks of 10 September 2018 and 8 October 2018. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch Datacenter#Schedule for 2018 switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. '''Please share this information with your community.''' /<span dir=ltr>[[m:User:Johan (WMF)|User:Johan(WMF)]] ([[m:User talk:Johan (WMF)|talk]])</span> </div></div> 15:33, 6 rujan-септембар 2018 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18333489 --> == Diskusija na bs.wiki == Pozivam kolege sa ovog projekta da se uključe u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija#Teror_pojedinih_administratora raspravu]! Mislim da se prelaze neke granice, te je bitno čuti i druga mišljenja! Hvala![[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 09:40, 21 rujan-септембар 2018 (CEST) :Hmmm... čini se kako je sindrom hrvatske Wikipedije došao i do Bosne :/ Žalosno :/ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 11:16, 21 rujan-септембар 2018 (CEST) : {{u|AnToni}}, znaš i sâm da na pojedinom izdanju Wikipedije korisnička zajednica sama uređuje okruženje u kojem će raditi. Ako želiš surađivati i doprinositi ovdje, uvijek si dobrodošao. :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 16:56, 13. oktobra 2018. (CEST) == Покушај покретања старе дискусије... == Размишљао сам доста о овоме и схватио да вероватно не би било лоше, као што поједине колеге беше и предложише, да се сумира шта је се све неопходно, шта би било добро као додатна опција, а који су могући проблеми за омогућавање "ћирилице на овој википедији". Наравно, то сигурно подразумева да се дефинише и шта се мисли под "ћирилицом на овој википедији". Као што су такође неке колеге натукнуле. Мени је тренутно залогај превелик да проценим шта је све хитно а шта и колико битно што се овог пројекта тиче "ћирилице на сх википедији", па би био користан бар још један пар очију да погледа претходно разговарано и предлагано. Паметно би такође било да буде и свежији од мог пара очију. Ја сам управо због несвхатања шта је добро да се прво уради а онда и како то да се уради одложио решавање овога на неодређено. Остављам колегама да прочитају стару дискусију (ко жели), да се и у њима још једном крчка та "загонетка" шта-како-када, па онда да по могућству оставе неки коментар или предлог. Линк за стару дисусију је [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Омогућавање ћирилице|овде]] а где мислим да било добро и да наставимо дискусију која би овако надам се била и централизованија, видљивија и структурисанија - као што такође предложише поједине колеге... а био је ту иначе сијасет корисних предлога, само ваљало би их "крчкати" IMHO како би се искристалисала "есенција". Угодно крчкање желим. --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 12:56, 25 rujan-септембар 2018 (CEST) :Mislim da je osnovni problem ovdje pisanje "po Vuku", odnosno fonetsko pisanje. Jasno, tekstovi pisani fonetski (dakle ovdje čak i ne govorim o korištenju ekavice i ijekavice) neće biti problematični za "ćirilizirati" jer će Vilijam Fokner lako postati Вилијам Фокнер. Međutim, ako je članak William Faulkner, kao što je - kako to prevesti na ćirilicu? Da li kako Виллиам Фаулкнер ili se može izvesti automatsko prebacivanje na Вилијам Фокнер? Ako je potonja solucija izvediva, dakle ako softver automatski može prebacivati orignalno napisana imena u njihov fonetski oblik, onda mislim da nema nikakve prepreke za implementaciju ćirilice. Ako pak ne može... onda nisam siguran da će varijanta Виллиам Фаулкнер biti zadovoljavajuća, jer onda ispada da smo uveli ćirilicu samo da bismo ju uveli, odnosno da koristimo jedno pismo u varijanti jezika koja to pismo u tom obliku ne podržava. Sukladno tome, trebalo bi iznaći neku soluciju, ali... ja ne znam kako taj softver funkcionira i koje su mu mogućnosti (možda da se kupi forma sa srpske Wikipedije, nekako automatski, da se povuče?) pa nisam pametan što sugerirati. :Realno, mislim da je to primarni problem. Postoje, naravno i pitanja stranih naslova umjetničkih djela, pravilo izvornika koje se kod nas primjenjuje po pitanju imena filmova, knjiga, etc., međutim mislim da se to lakše da iskombinirati kada se ovaj prvi, najveći prolem riješi :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:21, 25 rujan-септембар 2018 (CEST) :: Nekako sam sve skloniji mišljenju da se izradi transliterator koji će puko prebacivati latinicu u ćirilicu i obratno, bez obzira na sve probleme koji idu s tim. Oni koji budu prebacivali iz ćirilice u latinicu (vjerujem da će takvih danas biti relativno više), dobit će više-manje koherentan tekst za razliku od onih koji budu prebacivali iz latinice u ćirilicu (vjerujem da će takvih danas biti daleko manje). Ako netko od posljednjih ne bude mogao probaviti u tekstu Wиллиам Фаулкнер, neka se posveti krčkanju kôda. Vjerujem da će mu po uspješnu krčkanju biti zahvalne mnoge institucije u Srbiji, počev od Narodne biblioteke do državne administracije. ;) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 17:32, 13. oktobra 2018. (CEST) ::: Možda bi ovo i bila najbolja i najpraktičnija solucija za prvu ruku? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:32, 14 oktobar 2018 (CEST) == Slovenska akademija znanosti in umetnosti == Na kom je jeziku napisan ovaj članak ''[[Slovenska akademija znanosti in umetnosti]]'', na bošnj. ili hrvat.? --[[Korisnik:MilanKovacevic|MilanKovacevic]] ([[Razgovor sa korisnikom:MilanKovacevic|razgovor]]) 18:25, 10 oktobar 2018 (CEST) : Na srpskohrvatskome, koji – uzgred budi rečeno – neki zovu »bosanski«, neki »crnogorski«, neki »hrvatski«, neki »srpski«... (nastavi glotonimski niz). ;) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 17:46, 13. oktobra 2018. (CEST) == Izmena == [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kairo&diff=40856023&oldid=40856022], nije mi jasno šta hvali ovoj izmeni, pa mi je [[korisnik:Orijentolog]] poništava? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 20:43, 12 oktobar 2018 (CEST) :Sve mu je [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3ASrpskiAnonimac&type=revision&diff=40855867&oldid=40851894 već objašnjeno], a to što ne zna čitati s razumijevanjem i neprestalno se igra besmislenim izmjenama, druga je stvar. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 20:48, 12 oktobar 2018 (CEST) ::{{ping|Orijentolog}}, po tebi nijedan članak ne bi smeo da se prepravi...šta hvali da stoji u članku "i najveći grad", kao što stoji npr. u člancima za [[Beograd]] i [[Zagreb]]? --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 21:15, 12 oktobar 2018 (CEST) :Nije uopće o tome riječ, to je nebitno, otišlo s automatskim trostrukim vraćanjem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 21:16, 12 oktobar 2018 (CEST) ::{{ping|Orijentolog}} stavio sam u članku da stoji "i najveći grad" zbog članka o gradu [[Aleksandrija|Aleksandriji]], u njemu piše da je drugi po veličini grad --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 21:42, 12 oktobar 2018 (CEST) :::Bez izmotavanja, tema su ovakve izmjene [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kairo&type=revision&diff=40856022&oldid=40855889][https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kairo&type=revision&diff=40856034&oldid=40856028] koje podsjećaju na jedan stariji slučaj [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0/14#%C5%A0ta_to_radi_Kolega2357-Bot?]. Besmisleno, nepoželjno i botovski, uz razliku što se [[Wikipedia:Botovi|bota]] lakše može zaustaviti. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:14, 12 oktobar 2018 (CEST) == Inflacija jugoslavenskog dinara == Pozdrav, zna li tko gdje mogu doći do podataka o stopi inflacije i platežnoj moći dinara u FNRJ/SFRJ ('45.-'90.)? Ako odgovarate nakon više nego par dana, molim da me {{tl|ping}}ate jer sam rijetko ovdje. Hvala, [[Korisnik:Daß Wölf|Daß Wölf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Daß Wölf|razgovor]]) 23:34, 13 oktobar 2018 (CEST) == Wiki4MediaFreedom contest - II edition == [[File:Wiki4MediaFreedom contest - II edition.png|right|300px|link=:m:Wiki4MediaFreedom contest - II edition]] Sudjelujte u [[:meta:Wiki4MediaFreedom contest - II edition| 2. izdanju natječaja Wiki4MediaFreedom]] koje organizira Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa! Natječaj se sastoji od pisanja članaka na Wikipediji na temu medijskih sloboda na različitim jezicima, među kojima i srpskohrvatski. Možete izabrati članak [[:meta:Wiki4MediaFreedom_contest_-_II_edition#List|sa ponuđene liste]] ili predložiti novi na [[:meta:Talk:Wiki4MediaFreedom contest - II edition| stranici za razgovor na Meti]]. Možete sudjelovati tako što ćete pisati nove članke, dopuniti postojeće ili ih prevesti na druge jezike. Sve dodatne informacije su dostupne [[:meta:Wiki4MediaFreedom contest - II edition| na Meti]]. --[[Korisnik:Niccolò Caranti (OBC)|Niccolò Caranti (OBC)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Niccolò Caranti (OBC)|razgovor]]) 17:50, 19 oktobar 2018 (CEST) == The Community Wishlist Survey == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> The Community Wishlist Survey. {{Int:Please-translate}}. Hey everyone, The Community Wishlist Survey is the process when the Wikimedia communities decide what the Wikimedia Foundation [[m:Community Tech|Community Tech]] should work on over the next year. The Community Tech team is focused on tools for experienced Wikimedia editors. You can post technical proposals from now until 11 November. The communities will vote on the proposals between 16 November and 30 November. You can read more on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2019|wishlist survey page]]. <span dir=ltr>/[[m:User:Johan (WMF)|User:Johan (WMF)]]</span></div></div> 12:06, 30 oktobar 2018 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18458512 --> == Editing News #2—2018 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> ''[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2018/October|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]'' <div style="float:right;width:270px;margin-left:1em;border-style:solid;border-width:1px;padding:1em;"> [[File:VisualEditor-logo.svg|200px|center]] '''Did you know?''' <div class="thumbcaption" style="font-size: 90%;"> Did you know that you can use the visual editor on a mobile device? [[File:Mobile editing watchlist star editing pencil.png|alt=Screenshot showing the location of the pencil icon|center|frameless|250px]] Tap on the pencil icon to start editing. The page will probably open in the wikitext editor. You will see another pencil icon in the toolbar. Tap on that pencil icon to the switch between visual editing and wikitext editing. [[File:Visual editing mobile switch wikitext.png|alt=Toolbar with menu opened|center|frameless|250px]] Remember to publish your changes when you're done. You can read and help translate [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide|the user guide]], which has more information about how to use the visual editor.</div></div> Since the last newsletter, the [[mw:Editing|Editing Team]] has wrapped up most of their work on the [[mw:2017 wikitext editor|2017 wikitext editor]] and [[mw:VisualEditor/Diffs|the visual diff tool]]. The team has begun investigating the needs of editors who use mobile devices. Their work board is available [[phab:project/view/3236/|in Phabricator]]. Their [[mw:Wikimedia Audiences/2018-19 Q2 Goals#Contributors|current priorities]] are fixing bugs and improving mobile editing. === Recent changes === *The Editing team has published an [[mw:Mobile editing using the visual editor report|initial report about mobile editing]]. *The Editing team has begun a design study of visual editing on the mobile website. New editors have trouble doing basic tasks on a smartphone, such as adding links to Wikipedia articles. You can [[c:File:Visual Editor Heuristic - Results.pdf|read the report]]. *The Reading team is working on a [[mw:Reading/Web/Advanced mobile contributions|separate mobile-based contributions project]]. *The 2006 wikitext editor is [[mw:Contributors/Projects/Removal of the 2006 wikitext editor|no longer supported]]. If you used [[:File:Edit toolbar - 2.png|that toolbar]], then you will no longer see any toolbar. You may choose another editing tool in your [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing|editing preferences]], [[Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets|local gadgets]], or [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta features]]. *The Editing team described the history and status of [[mw:Extension:VisualEditor|VisualEditor]] in [[m:Wikimedia monthly activities meetings/2018-03|this recorded public presentation]] (starting at 29 minutes, 30 seconds). *The Language team released [[mw:Content translation/V2|a new version of Content Translation]] (CX2) last month, on [[foundationsite:2018/09/30/international-translation-day/|International Translation Day]]. It integrates the visual editor to support templates, tables, and images. It also produces better wikitext when the translated article is published. [https://wikimediafoundation.org/2018/09/30/content-translation-version-two/] === Let's work together === * The Editing team wants to improve visual editing on the mobile website. <mark>Please read [[mw:Visual-based mobile editing/Ideas/October 2018|their ideas]] and tell the team what you think would help editors who use the mobile site.</mark> *The [[m:Community Wishlist Survey 2019|Community Wishlist Survey]] begins next week. *If you aren't reading this in your preferred language, then please help us with translations! Subscribe to the [[mail:translators-l|Translators mailing list]] or [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User_talk:Elitre_(WMF)&action=edit&section=new contact us] directly. We will notify you when the next issue is ready for translation. {{int:Feedback-thanks-title}} —[[mw:User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[mw:User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 15:17, 2 novembar 2018 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=17790200 --> == Change coming to how certain templates will appear on the mobile web == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> '''Change coming to how certain templates will appear on the mobile web''' {{int:please-translate}} [[File:Page_issues_-_mobile_banner_example.jpg|thumb|Example of improvements]] Hello, In a few weeks the Readers web team will be changing how some templates look on the mobile web site. We will make these templates more noticeable when viewing the article. We ask for your help in updating any templates that don't look correct. What kind of templates? Specifically templates that notify readers and contributors about issues with the content of an article – the text and information in the article. Examples like [[wikidata:Q5962027|Template:Unreferenced]] or [[Wikidata:Q5619503|Template:More citations needed]]. Right now these notifications are hidden behind a link under the title of an article. We will format templates like these (mostly those that use Template:Ambox or message box templates in general) to show a short summary under the page title. You can tap on the "Learn more" link to get more information. For template editors we have [[mw:Recommendations_for_mobile_friendly_articles_on_Wikimedia_wikis#Making_page_issues_(ambox_templates)_mobile_friendly|some recommendations on how to make templates that are mobile-friendly]] and also further [[mw:Reading/Web/Projects/Mobile_Page_Issues|documentation on our work so far]]. If you have questions about formatting templates for mobile, [[mw:Talk:Reading/Web/Projects/Mobile_Page_Issues|please leave a note on the project talk page]] or [https://phabricator.wikimedia.org/maniphest/task/edit/form/1/?projects=Readers-Web-Backlog file a task in Phabricator] and we will help you. {{Int:Feedback-thanks-title}} </div> [[m:User:CKoerner (WMF)|CKoerner (WMF)]] ([[m:User talk:CKoerner (WMF)|talk]]) 20:35, 13 novembar 2018 (CET) <!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18543269 --> == Šablon:Općina RH == [[Šablon:Općina RH]] ne radi baš najbolje, tj. ne prikazuje neke stavke, npr. "načelnik", "naselja", "poštanski broj", "pozivni broj", "registarska oznaka"... Pogledati ovdje: [[Općina Jagodnjak]]. Razumije li se neko u šablone da pogleda o čemu se radi? [[Korisnik:Belirac|Belirac]] ([[Razgovor sa korisnikom:Belirac|razgovor]]) 10:27, 15 novembar 2018 (CET) :[[Korisnik:Belirac|Belirac]], donekle sam sredio. Načelnik je ipak automatski gradonačelnik (po matičnom šablonu), a "naselja" se ne prikazuju (nemam pojma zašto). --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 02:37, 23 novembar 2018 (CET) == Stranica [[Srpstvo]] == Na ovom projektu postoji stranica [[Srpstvo]] koja na negativan način govori o ovom pojmu. Članak počinje rečenicom "''Srpstvo je apstraktan[1] pojam srpskog nacionalizma koji se koristi za ukupnost "srpskih" naroda i zemalja.[2] Upotrebljava se i kao sinonim za Veliku Srbiju[2] ("ujedinjeno srpstvo").[3]''" Dakle pojam o kom su pisali najveći srpski pisci i pesnici, kao što su na primer [[Njegoš]] i [[Aleksa Šantić|Šantić]] je nekakav nacionalistički trip. Pojam Srpstvo se u tekstu poistovećuje sa pojmom Srpski nacionalizam. Ja sam pre par godina malo uljudio ovu stranicu da bi pre par meseci korisnik Orijentolog sve promene vratio. Kada probam da napravim bilo kakve izmene Orijentolog ih vraća. Na primer kada probam da obrišem rečenicu "''Za Njegoša je srpstvo prvenstveno religiozna kategorija.''" on to obrazlaže raznim logičkim vratolomijama izvora koji je citiran. Kada ja navedem referencirane primere koji govore suprotno - citate Njegoševe poezije i pisama Orijentolog ih briše. Eto, nekakvi radovi o Njegošu u kojima uopšte ne piše to što se u članku tvrdi mogu biti referenca za određene tvrdnje o Njegošu, a Njegoševim rečima se ne može referencirati suprotna tvrdnja. Na kraju administrator zaključa stranicu (tako je urađeno i pre par meseci) pa ovaj pljuvački tekst i u velikoj meri uvredljiv sadržaj i dalje ostaje na projektu. Članak ovakav kakav je treba obrisati sa projekta ili dozvoliti kontra-argumentaciju. Stvar je jednostavna - napišeš pljuvački tekst - onda kada neko proba da navede kontra argumente izazoveš uređivački rat - administrator to lepo zaštiti i svi zadovoljni. Sjajno--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 06:50, 17 novembar 2018 (CET) :Njegoš je crnogorski, a Šantić bosanski pisac :D To će biti moj jedini doprinos ovoj raspravi :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:36, 17 novembar 2018 (CET) Da, oni jesu crnogorski i bosanski pisci u smislu da su rođeni u Crnoj Gori i Bosni, ali su se izjašnjavali kao Srbi, a to je upravo ono što na toj stranici i pokušava tim logičkim vratolomijama vezanim za Njegoša da se prikrije. Razlog je jednostavan. Pošto nije moguće Njegošu osporiti kvalitet, a puna su mu bila usta Srbije i Srpstva, onda treba napraviti logičku vratolomiju pa reći da Njegoš nije sebe smatrao Srbinom, kako bi se na bilo kakav način on oduzeo od Srbije i Srpstva. Kada ja Njegoševim citatima dokazujem šta je on podrazumevao pod terminom Srpstvo pomenuti korisnik odstranjuje te citate jer je potrebno da nam neko pomoću referenci na stranom jeziku objašnjava šta je Njegoš mislio. Mi smo svi verovatno debili ili je Njegoš pisao na kineskom pa ne možemo sami da shvatimo šta je Njegoš hteo da kaže. Evo dela pisma Njegoša Iliji Garašaninu koji je pomenuti korisnik odstranio. {{izdvojeni citat|Nema jednoga Srbina koji više za Srpstvo posluje i misli od Vas, nema jednoga Srbina kojega Srpstvo više iskreno ljubi i počituje od Vas, i nema jednoga Srbina koji Vas više od mene ljubi i počituje.<ref>{{cite book|last=Petrović-Njegoš|first=Petar|authorlink=|title=Izabrana pisma|publisher=Prosveta|location=Beograd|page=190|year=1982|isbn=}}</ref>|[[Petar II Petrović Njegoš]]}}.Tema o kojoj se piše na pomenutoj stranici je Srpstvo. Kojim pravom se to onda to odstranjuje? Zbog čega vi to vandalsko ponašanje ne sankcionišete nego ga po drugi put u poslednjih par meseci podržavate? Ovim što ste gore napisali ste sami odgovorili na ova pitanja. Slobodno ispoljavanje verskih i nacionalnih osećanja je jedno od osnovnih ljuckih prava. Samo izgleda da mrtvom Njegošu to nije dozvoljeno. Usput se i sprdate pa svom istomišljeniku na stranici za razgovor pišete "Ti si jedan obični, ustašofilni, povampireni srbofob." Zaboravili ste samo da stavite smajlija na kraju. Tu ja valjda treba da poverujem da vi to ozbiljno pišete?! Da vam odgovorim Njegoševim stihovima: Spuštavah se ja niz vaše uže, umalo se uže ne pretrže. Što će reći - ma znam ja vas od ranije.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 07:50, 18 novembar 2018 (CET) {{reflist-talk}} == Community Wishlist Survey vote == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> The Community Wishlist Survey. {{Int:Please-translate}}. Hey everyone, The Community Wishlist Survey is the process when the Wikimedia communities decide what the Wikimedia Foundation [[m:Community Tech|Community Tech]] should work on over the next year. The Community Tech team is focused on tools for experienced Wikimedia editors. The communities have now posted a long list of technical proposals. You can vote on the proposals from now until 30 November. You can read more on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2019|wishlist survey page]]. <span dir=ltr>/[[m:User:Johan (WMF)|User:Johan (WMF)]]</span></div></div> 19:13, 22 novembar 2018 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18543269 --> === Prijevod === Istraživanje liste želja zajednice. Pozdrav svima, Istraživanje liste želja zajednice je proces kada zajednice Wikimedije odlučuju na čemu [[m:Community Tech|Tehnička zajednica]] Fondacije Wikimedia treba raditim tokom sljedeće godine. Tim Tehničke zajednice je fokusiran na alate za iskusne urednike Wikimedije. Zajednice su sada postale dugu listu tehničkih prijedloga. Možete glasati na prijedlozima od sad pa do 30. novembra. Možete čitati više na [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2019|stranici istraživanja liste želja]]. <span dir=ltr>/[[m:User:Johan (WMF)|User:Johan (WMF)]]</span></div></div> 19:13, 22 novembar 2018 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18543269 --> == Advanced Search == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> [[m:WMDE_Technical_Wishes/AdvancedSearch|Advanced Search]] will become a default feature on your wiki on November 28. This new interface allows you to perform specialized searches on the [[Special:Search|search page]], even if you don’t know any [[mw:Special:MyLanguage/Help:CirrusSearch|search syntax]]. Advanced Search originates from the [[m:WMDE_Technical_Wishes|German Community’s Technical Wishes project]]. It's already a default feature on German, Arabic, Farsi and Hungarian Wikipedia. Besides, more than 40.000 users across all wikis have tested the beta version. Feedback is welcome on the [[mw:Help talk:Extension:AdvancedSearch|central feedback page]].</div> [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] ([[m:User talk:Johanna Strodt (WMDE)|talk]]) 12:03, 26 novembar 2018 (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_2&oldid=18363910 --> == Na današnji dan == Da li se godine koje se vide na glavnoj stranici pokazuju nasumice? Ili, da li je moguće urediti glavnu stranicu (ne vidim tu mogućnost)? Na današnji dan je pre tačno sto godina proglašena [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Srpskohrvatski jezik, pod nazivom "''srpsko-hrvatsko-slovenski''", je bio službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. --[[Korisnik:Howsky|Howsky]] ([[Razgovor sa korisnikom:Howsky|razgovor]]) 16:14, 1 decembar 2018 (CET) == New Wikimedia password policy and requirements == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{int:please-translate}} The Wikimedia Foundation security team is implementing a new [[m:Password policy|password policy and requirements]]. [[mw:Wikimedia_Security_Team/Password_strengthening_2019|You can learn more about the project on MediaWiki.org]]. These new requirements will apply to new accounts and privileged accounts. New accounts will be required to create a password with a minimum length of 8 characters. Privileged accounts will be prompted to update their password to one that is at least 10 characters in length. These changes are planned to be in effect on December 13th. If you think your work or tools will be affected by this change, please let us know on [[mw:Talk:Wikimedia_Security_Team/Password_strengthening_2019|the talk page]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} </div> [[m:User:CKoerner (WMF)|CKoerner (WMF)]] ([[m:User talk:CKoerner (WMF)|talk]]) 21:03, 6 decembar 2018 (CET) <!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18639017 --> == Invitation from Wiki Loves Love 2019 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:WLL Subtitled Logo (transparent).svg|right|frameless]] Love is an important subject for humanity and it is expressed in different cultures and regions in different ways across the world through different gestures, ceremonies, festivals and to document expression of this rich and beautiful emotion, we need your help so we can share and spread the depth of cultures that each region has, the best of how people of that region, celebrate love. [[:c:Commons:Wiki Loves Love|Wiki Loves Love (WLL)]] is an international photography competition of Wikimedia Commons with the subject love testimonials happening in the month of February. The primary goal of the competition is to document love testimonials through human cultural diversity such as monuments, ceremonies, snapshot of tender gesture, and miscellaneous objects used as symbol of love; to illustrate articles in the worldwide free encyclopedia Wikipedia, and other Wikimedia Foundation (WMF) projects. The theme of 2019 iteration is '''''Celebrations, Festivals, Ceremonies and rituals of love.''''' Sign up your affiliate or individually at [[:c:Commons:Wiki Loves Love 2019/Participants|Participants]] page. To know more about the contest, check out our [[:c:Commons:Wiki Loves Love 2019|Commons Page]] and [[:c:Commons:Wiki Loves Love 2018/FAQ|FAQs]] There are several prizes to grab. Hope to see you spreading love this February with Wiki Loves Love! Kind regards, [[:c:Commons:Wiki Loves Love 2018/International Team|Wiki Loves Love Team]] Imagine... the sum of all love! </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:13, 27 decembar 2018 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18639017 --> == Novogodišnja čestitka == Svim čitateljima Wikipedije želim +sve najbolje za 2019. godinu. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 18:58, 31 decembar 2018 (CET) :Također. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 05:37, 1 januar 2019 (CET) :Pridružujem se čestitkama :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:02, 1 januar 2019 (CET) : Sretno i berićetno svima! :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 12:19, 1. januara 2019. (CET) : Srećno! --[[Korisnik:Alekol|Alekol]] ([[Razgovor sa korisnikom:Alekol|razgovor]]) 21:14, 3 januar 2019 (CET) == FileExporter beta feature == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> [[File:Logo for FileExporter.svg|thumb|Coming soon: the beta feature [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons|FileExporter]]]] A new beta feature will soon be released on all wikis: The [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons|FileExporter]]. It allows exports of files from a local wiki to Wikimedia Commons, including their file history and page history. Which files can be exported is defined by each wiki's community: '''Please check your wiki's [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons/Configuration file documentation|configuration file]]''' if you want to use this feature. The FileExporter has already been a beta feature on [https://www.mediawiki.org mediawiki.org], [https://meta.wikimedia.org meta.wikimedia], deWP, faWP, arWP, koWP and on [https://wikisource.org wikisource.org]. After some functionality was added, it's now becoming a beta feature on all wikis. Deployment is planned for January 16. More information can be found [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons|on the project page]]. As always, feedback is highly appreciated. If you want to test the FileExporter, please activate it in your [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|user preferences]]. The best place for feedback is the [[mw:Help_talk:Extension:FileImporter|central talk page]]. Thank you from Wikimedia Deutschland's [[m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes project]]. </div> [[User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 10:41, 14 januar 2019 (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=18782700 --> ===Prijevod=== Nova beta opcija će uskoro biti uvedene na sve wikije: [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons|FileExporter]]. On omogućava izvoz svih datoteka s lokalne wikipedije na Wikimedia Commons, uključujući historije datoteka i stranica. Koje se datoteke mogu izvouziti definira svaka wiki zajednica: '''Molimo provjerite [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons/Configuration file documentation|konfiguracijsku datoteku svoje wiki]]''' ako želite koristiti ovu opciju. FileExporter je već dodan kao beta opcija na [https://www.mediawiki.org mediawiki.org], [https://meta.wikimedia.org meta.wikimedia], deWP, faWP, arWP, koWP i na [https://wikisource.org wikisource.org]. Nakon što se doda nešto funkcionalnosti, sada će postati beta opcija na svim wikijima. Postavljanje je planirano za 16. januar. Više informacija možete pronaći na [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons|stranici projekta]]. Kao i uvijek, feedback se posebno cijeni. Ukoliko želite testirati FileExporter, molimo aktivirajte ga u svojim [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|korisničkim postavkama]]. Najbolje mjesto za feedback je na [[mw:Help_talk:Extension:FileImporter|centralnoj stranici za razgovor]]. Hvala od [[m:WMDE Technical Wishes|projekta Tehničkih želja]] Wikimedia Deutschland. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:02, 14 januar 2019 (CET) == Ima li administrator pravo da štiti podatke za koje je upozoren da nisu tačni? == Izgleda da administrator E.A Po osim što ima ingerencije da odobrava piscima da li jesu ili nisu srpski pisci (bez obzira na to što su se oni tako izjašnjavali) izgleda ima pravo i da vraća i štiti netačne podatke. Na dve stranice sam ga upozorio da su podaci netačni i poslao mu linkove da se obavesti o tome, ali on te podatke ponovo vraća jer sam ih ja prethodno odstranio. On čak ne dozvoljava ni to da pored tih netačnih i nereferenciranih podataka stoji šablon "traži se izvor". Zamolio sam ga da me obavesti ukoliko on zna nešto u vezi tih podataka što meni nije poznato, ali sam dobio odgovor da će me blokirati ako nastavim "spammati stranice glupostima". Da li je to po pravilima Vikipedije?--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 20:17, 21 januar 2019 (CET) :{{u|Orion1964}}, budući da engleska verzija donosi preglednije sadržaj o tome tko su i što administratori, onda evo linka: [[:en:Wikipedia:Administrators|Wikipedia:Administrators]]. Što se tiče oznake ''traži se izvor'', uputno je pročitati [[:en:Wikipedia:Verifiability|Wikipedia:Verifiability]] i [[:en:Wikipedia:Citation needed|Wikipedia:Citation needed]]. Konačno, smatram da bi bilo dobro da se razgovor o jednom članku (s eventualnim pozivanjem na sadržaj prethodnih linkova!) zadrži u okvirima [[Razgovor:Srpstvo|toga članka]] i da se ne otvaraju nepotrebni rukavci koji teško da mogu blagotvorno djelovati na primarni spor koji se ionako tiče sadržaja, a ne suradnika. Ili bi se trebao ticati, zar ne? :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 03:25, 24. januara 2019. (CET) ::Conquistador, hvala na odgovoru. Pogledao sam stranice koje ste mi poslali i smatram da je pomenuti administrator ne radi u skladu sa pravilima. Na jednoj od stranica koje ste mi poslali jasno stoji: "To ensure that all Wikipedia content is verifiable, ANYONE may question an uncited claim. If your work has been tagged, please provide a reliable source for the statement, and discuss if needed." Izgleda da za njega oni koji nisu u skladu sa njegovim svetonazorima ne spadaju pod kategoriju "anyone". Ja sam pre "no one" ili "it". My name is Nobody.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 09:43, 24 januar 2019 (CET) :::Nisam siguran koliko {{tl|citation needed}} doprinosi poboljšanju spornog članka. S druge strane, ne valja akcije drugih korisnika shvaćati (pre)osobno. ;) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 05:20, 27. januara 2019. (CET) == Nepotrebna preusmerenja za grad Milano == Nepotreba preusmerenja za grad [[Milano]], sva preusmerenja su na raznim jezicima, sve ih treba izbrisati (ostavio sam najbitnije, koji mogu da koriste): [[Mailand, Milan]] [[Mila, Milan]] [[Milaan, Milan]] [[Milana, Milan]] [[Milanas, Milan]] [[Milanu, Milan]] [[Milao, Milan]] [[Milà, Milan]] [[Milán, Milan]] [[Miláno, Milan]] [[Milánó, Milan]] [[Milão, Milan]] [[Milāna, Milan]] [[Mílanó, Milan]] [[Mi lan, Milan]] [[Milani, Milan]] [[Millano, Milan]] [[Mirano, Milan]] [[Mylan, Milan]] [[Mylanw, Milan]] [[Мілан, Milan]] [[מילאנו, Milan]] [[مىلان, Milan]] [[ميلانو, Milan]] [[மிலன், Milan]] [[มิลาน, Milan]] [[მილანი, Milan]] [[ミラノ, Milan]] [[米蘭, Milan]] [[밀라노, Milan]] [[Mailand (Milan)]] [[Mila (Milan)]] [[Milaan (Milan)]] [[Milana (Milan)]] [[Milanas (Milan)]] [[Milanu (Milan)]] [[Milao (Milan)]] [[Milà (Milan)]] [[Milán (Milan)]] [[Miláno (Milan)]] [[Milánó (Milan)]] [[Milão (Milan)]] [[Milāna (Milan)]] [[Mílanó (Milan)]] [[Mi lan (Milan)]] [[Milani (Milan)]] [[Millano (Milan)]] [[Mirano (Milan)]] [[Mylan (Milan)]] [[Mylanw (Milan)]] [[Мілан (Milan)]] [[מילאנו (Milan)]] [[مىلان (Milan)]] [[مىلان (Milan)]] [[ميلانو (Milan)]] [[மிலன் (Milan)]] [[มิลาน (Milan)]] [[მილანი (Milan)]] [[ミラノ (Milan)]] [[米蘭 (Milan)]] [[밀라노 (Milan)]] --[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] ([[Razgovor sa korisnikom:SrpskiAnonimac|razgovor]]) 21:28, 29 januar 2019 (CET) : Slažem se, no nekako mi se čini da je ovo tek vrh ledenog brijega. :( --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 01:19, 4. februara 2019. (CET) : {{u|SrpskiAnonimac}}, slobodno na svaki redirect postavi {{tl|bris}} uz obrazloženje ''nepotrebno'' ili ''višak'' i to bi trebalo biti to. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 19:54, 6. februara 2019. (CET) == Talk to us about talking == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> [[File:OOjs_UI_icon_speechBubbles-rtl.svg|alt=" icon depicting two speech Bubbles"|frameless|right|120px]] The Wikimedia Foundation is planning a [[mw:Talk pages consultation 2019|global consultation about communication]]. The goal is to bring Wikimedians and wiki-minded people together to improve tools for communication. We want all contributors to be able to talk to each other on the wikis, whatever their experience, their skills or their devices. We are looking for input from as many different parts of the Wikimedia community as possible. It will come from multiple projects, in multiple languages, and with multiple perspectives. We are currently planning the consultation. We need your help. '''We need volunteers to help talk to their communities or user groups.''' You can help by hosting a discussion at your wiki. Here's what to do: # First, [[mw:Talk pages consultation 2019/Participant group sign-up|sign up your group here.]] # Next, create a page (or a section on a Village pump, or an e-mail thread – whatever is natural for your group) to collect information from other people in your group. This is not a vote or decision-making discussion: we are just collecting feedback. # Then ask people what they think about communication processes. We want to hear stories and other information about how people communicate with each other on and off wiki. Please consider asking these five questions: ## When you want to discuss a topic with your community, what tools work for you, and what problems block you? ## What about talk pages works for newcomers, and what blocks them? ## What do others struggle with in your community about talk pages? ## What do you wish you could do on talk pages, but can't due to the technical limitations? ## What are the important aspects of a "wiki discussion"? # Finally, please go to [[mw:Talk:Talk pages consultation 2019|Talk pages consultation 2019 on Mediawiki.org]] and report what you learned from your group. Please include links if the discussion is available to the public. '''You can also help build the list of the many different ways people talk to each other.''' Not all groups active on wikis or around wikis use the same way to discuss things: it can happen on wiki, on social networks, through external tools... Tell us [[mw:Talk pages consultation 2019/Tools in use|how your group communicates]]. You can read more about [[mw:Talk pages consultation 2019|the overall process]] on mediawiki.org. If you have questions or ideas, you can [[mw:Talk:Talk pages consultation 2019|leave feedback about the consultation process]] in the language you prefer. Thank you! We're looking forward to talking with you. </div> [[user:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] 16:01, 21 februar 2019 (CET) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18639017 --> == New Wikipedia Library Accounts Available Now (March 2019) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] is announcing signups today for free, full-access, accounts to published research as part of our [[m:The_Wikipedia_Library/Journals|Publisher Donation Program]]. You can sign up for new accounts and research materials on the [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ Library Card platform]: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/72/ Kinige]''' – Primarily Indian-language ebooks - 10 books per month * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/55/ Gale]''' – Times Digital Archive collection added (covering 1785-2013) * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/54/ JSTOR]''' – New applications now being taken again Many other partnerships with accounts available are listed on [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/ our partners page], including [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/47/ Baylor University Press], [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/10/ Taylor & Francis], [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/46/ Cairn], [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/32/ Annual Reviews] and [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/61/ Bloomsbury]. You can request new partnerships on our [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/suggest/ Suggestions page]. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: sign up today! <br>--[[w:en:Wikipedia:TWL/Coordinators|The Wikipedia Library Team]] 18:40, 13 mart 2019 (CET) :''You can host and coordinate signups for a Wikipedia Library branch in your own language. Please contact [[m:User:Ocaasi_(WMF)|Ocaasi (WMF)]].''<br> :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=18873404 --> == Dodavanje slike na wikipediju == Moze li mi neko reci kako da na neciji clanak dodam sliku? <small>— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Secabili|Secabili]] ([[User talk:Secabili|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Secabili|doprinosi]]) 19:19, 7. aprila 2019‎.</small> == Read-only mode for up to 30 minutes on 11 April == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">You will '''not be able to edit''' most Wikimedia wikis for up to 30 minutes on '''[https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20190411T05 11 April 05:00 UTC]'''. This is because of a hardware problem. You can still read the wikis. You [[phab:T220080|can see which wikis are affected]]. The time you can not edit might be shorter than 30 minutes. /[[User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]</div></div></div> 12:56, 8 april 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18979889 --> == Wikimedia Foundation Medium-Term Plan feedback request == {{int:please-translate}} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">The Wikimedia Foundation has published a [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Medium-term_plan_2019|Medium-Term Plan proposal]] covering the next 3–5 years. We want your feedback! Please leave all comments and questions, in any language, on [[m:Talk:Wikimedia_Foundation_Medium-term_plan_2019|the talk page]], by April 20. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[m:User:Quiddity (WMF)|Quiddity (WMF)]] ([[m:User talk:Quiddity (WMF)|talk]]) 19:35, 12 april 2019 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=18998727 --> === Prijevod === <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Fondacija Wikimedia je izdala [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Medium-term_plan_2019|prijedlog Srednjoročnog plana]] koji pokriva sljedećih 3–5 godina. Trebamo vaš fidbek! Molimo ostavite sve komentare i pitanja, na bilo kojem jeziku, na [[m:Talk:Wikimedia_Foundation_Medium-term_plan_2019|stranici za razgovor]] do 20. aprila. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 12:10, 13 april 2019 (CEST)</div> == Wikidata Bridge: edit Wikidata’s data from Wikipedia infoboxes == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> ''Sorry for writing this message in English - feel free to help us translating it :)'' Hello all, Many language versions of Wikipedia use the content of [[Wikidata]], the centralized knowledge base, to fill out the content of infoboxes. The data is stored in Wikidata and displayed, partially or completely, in the Wikipedia’s language, on the articles. This feature is used by many template editors, but brought several issues that were raised by communities in various places: not being able to edit the data directly from Wikipedia was one of them. This is the reason why the '''[[mw:Wikidata Bridge|Wikidata Bridge]]''' project started, with the goal of offering a way to Wikipedia editors to edit Wikidata’s data more easily. This will be achieved by an interface, connected to the infobox, that users can access directly from their local wiki. The project is now at an early stage of development. A lot of [[mw:Wikidata_Bridge/Research|user research]] has been done, and will continue to be done through the different phases of the project. The next steps of [[mw:Wikidata_Bridge/Development|development]] will be achieved by the development team working at Wikimedia Deutschland, starting now until the end of 2019. In order to make sure that we’re building a tool that is answering editors’ needs, we’re using agile methods in our development process. We don’t start with a fixed idea of the tool we want to deliver: we will build it together with the editors, based on feedback loops that we will regularly organize. The first version will not necessarily have all of the features you want, but it will keep evolving. Here’s the planned timeline: * From June to August, we will build the setup and technical groundwork. * From September to November 2019, we will develop the first version of the feature and publish a test system so you can try it and give feedback. * Later on, we will test the feature on a few projects, in collaboration with the communities. ** We will first focus on early adopters communities who already implemented a shortcut from their infoboxes to edit Wikidata (for example Russian, Catalan, Basque Wikipedias) ** but we also welcome also communities who [[mw:Wikidata_Bridge/Get_involved|volunteer to be part of the first test round]]. ** Then we will reach some of the big Wikipedias (French, German, English) in order to see if the project scales and to address their potentially different needs. ** Even later, we can consider enabling the feature on all the other projects. In any case, no deployment or big change will be enforced on the projects without talking to the communities first, and helping the template builders to prepare for the changes they will have to do on the infoboxes’ code. If you want to get involved, there are several ways to help: * Read and help translating [[mw:Wikidata_Bridge|the documentation pages]] * Follow the [[mw:Wikidata_Bridge/Updates|updates]] and participate in [[mw:Topic:V1x2lxtu8rgi954a|the first feedback loop]] * Talk about it with your local community More ideas will be added [[mw:Wikidata_Bridge/Get_involved|on this page]] along the way If you have any questions for the development team, feel free to ask them [[mw:Talk:Wikidata_Bridge|on the main talk page]]. You can also ask under this message, but if you expect an answer from me, please make sure to ping me. Thanks for your attention, [[:d:User:Lea Lacroix (WMDE)|Lea Lacroix (WMDE)]] 15:03, 24 juni 2019 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Lea Lacroix (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Lea_Lacroix_(WMDE)/List_Wikipedias&oldid=19168539 --> == Коме се пожалити за линч? == Удружена скупина из моје радне установе наговорила је дио утјецајних корисника - админа и стјуарда - да једног мог пријатеља потпуно искључе са Википедије, иако је направио на хиљаде измјена. Ради се о личној нетрпељивости и зависти. Шта му препоручујете, некон што су га вулгарно вријеђали и брисали квалитетне измјене и чланке?[[Korisnik:Бајеццобола|Бајеццобола]] ([[Razgovor sa korisnikom:Бајеццобола|razgovor]]) 17:29, 10 juli 2019 (CEST) == Aliens za Predator 2 == Poštovane kolege, budući da sam preuzeo film [[Aliens]] i preveo ga na bs-wiki nudim vam [https://bs.wikipedia.org/wiki/Predator_2 Predator 2] u ime međusobne saradnje i razumijevanja. Lijep pozdrav--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 20:19, 10 juli 2019 (CEST) == Editing News #1—July 2019 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> ''[[m:VisualEditor/Newsletter/2019/July|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]'' <div style="float:right;width:270px;margin-left:1em;border-style:solid;border-width:1px;padding:1em;"> [[File:VisualEditor-logo.svg|200px|center]] <big>'''Did you know?'''</big> <div class="thumbcaption" style="font-size: 90%;"> Did you know that you can use the visual editor on a mobile device? Every article has a pencil icon at the top. Tap on the pencil icon [[File:OOjs UI icon edit-ltr.svg|frameless|16x16px]] to start editing. '''<big>Edit Cards</big>''' [[File:EditCards-v.20.png|alt=Toolbar with menu opened|center|frameless|250px]] This is what the new '''Edit Cards for editing links''' in the mobile visual editor look like. You can try the prototype here: '''[[mw:Topic:V394zwrigth8ii7c|📲 Try Edit Cards]].''' </div></div> Welcome back to the [[mw:Editing|Editing]] newsletter. Since [[m:VisualEditor/Newsletter/2018/October|the last newsletter]], the team has released two new features for the [[mw:VisualEditor on mobile|mobile visual editor]] and has started developing three more. All of this work is part of the team's goal to [[m:Wikimedia Foundation Annual Plan/2018-2019/Audiences#Outcome 3: Mobile Contribution|make editing on mobile web simpler]]. Before talking about the team's recent releases, we have a question for you: <strong>Are you willing to try a new way to add and change links?</strong> If you are interested, we would value your input! You can try this new link tool in the mobile visual editor on a separate wiki. <em>Follow these instructions and share your experience:</em> <strong>[[mw:Topic:V394zwrigth8ii7c|📲 Try Edit Cards]].</strong> === Recent releases === The mobile visual editor is a simpler editing tool, for smartphones and tablets using the [[mw:Reading/Web/Mobile#About|mobile site]]. The Editing team recently launched two new features to improve the mobile visual editor: # [[mw:VisualEditor on mobile/Section editing|Section editing]] #* The purpose is to help contributors focus on their edits. #* The team studied this with an A/B test. [[mw:VisualEditor on mobile/Section editing#16 June 2019|This test showed]] that contributors who could use section editing were '''1% more likely to publish''' the edits they started than people with only full-page editing. # [[mw:VisualEditor on mobile#March 1, 2019|Loading overlay]] #* The purpose is to smooth the transition between reading and editing. Section editing and the new loading overlay are '''now available to everyone''' using the mobile visual editor. === New and active projects === This is a list of our most active projects. [[mw:Help:Watching pages|Watch]] these pages to learn about project updates and to share your input on new designs, prototypes and research findings. *[[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards|Edit cards]]: This is a clearer way to add and edit links, citations, images, templates, etc. in articles. You can try this feature now. <em>Go here to see how:</em> [[mw:Topic:V394zwrigth8ii7c|📲 <em>Try Edit Cards</em>]]. *[[mw:VisualEditor on mobile/Toolbar refresh|Mobile toolbar refresh]]: This project will learn if contributors are more successful when the editing tools are easier to recognize. *[[mw:VisualEditor on mobile/VE mobile default|Mobile visual editor availability]]: This A/B test asks: ''Are newer contributors more successful if they use the mobile visual editor?'' We are collaborating with [[mw:VisualEditor on mobile/VE mobile default#26 June 2019 %E2%80%93 Participating wikis and test start date|20 Wikipedias]] to answer this question. *[[mw:VisualEditor on mobile/Usability improvements|Usability improvements]]: This project will make the mobile visual editor easier to use. The goal is to let contributors stay focused on editing and to feel more confident in the editing tools. === Looking ahead === * '''Wikimania:''' Several members of the Editing Team will be attending [[wmania:|Wikimania]] in August 2019. They will lead a session about mobile editing in the [[wmania:2019:Community Growth/Visual editing on mobile: An accessible editor for all|Community Growth space]]. Talk to the team about how editing can be improved. * '''Talk Pages:''' In the coming months, the Editing Team will begin [[mw:Talk pages consultation 2019|improving talk pages]] and communication on the wikis. === Learning more === The [[mw:VisualEditor on mobile|VisualEditor on mobile]] is a good place to learn more about the projects we are working on. The team wants to talk with you about anything related to editing. If you have something to say or ask, please leave a message at [[mw:Talk:VisualEditor on mobile|Talk:VisualEditor on mobile]]. [[user:PPelberg (WMF)|PPelberg (WMF)]] ([[mw:user_talk:PPelberg (WMF)|talk]]) & [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[mw:user_talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 20:32, 23 juli 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=19175117 --> == Foto-konkurs Tragom duše 2019 == Zdravo svima! [[w:sr:Википедија:Викимедијанци Републике Српске|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] i ove godine radi na realizaciji projekta [[Commons:Commons:Trace of Soul 2019|Tragom duše 2019]] u Republici Srpskoj. Ukoliko je neko zainteresovan za učešće ili bilo koji drugi vid saradnje — dobrodošao je! Budite slobodni da nas kontaktirate. --[[Suradnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]])</small> 14:37, 4. kolovoza 2019. (CEST) == Update on the consultation about office actions == Hello all, Last month, the Wikimedia Foundation's Trust & Safety team [[:en:Wikipedia:Village_pump_(policy)/Archive_152#Announcement_of_forthcoming_temporary_and_partial_ban_tool_consultation|announced]] a future consultation about partial and/or temporary [[m:Special:MyLanguage/office actions|office actions]]. We want to let you know that the '''draft version''' of this consultation has now been [[:m:Office_actions/Community_consultation_on_partial_and_temporary_office_actions/draft|posted on Meta]]. This is a '''draft'''. It is not intended to be the consultation itself, which will be posted on Meta likely in early September. Please do not treat this draft as a consultation. Instead, we ask your assistance in forming the final language for the consultation. For that end, we would like your input over the next couple of weeks about what questions the consultation should ask about partial and temporary Foundation office action bans and how it should be formatted. '''[[:m:Talk:Office_actions/Community_consultation_on_partial_and_temporary_office_actions/draft|Please post it on the draft talk page]]'''. Our goal is to provide space for the community to discuss all the aspects of these office actions that need to be discussed, and we want to ensure with your feedback that the consultation is presented in the best way to encourage frank and constructive conversation. Please visit [[:m:Office_actions/Community_consultation_on_partial_and_temporary_office_actions/draft|the consultation draft on Meta-wiki]] and leave your comments on the draft’s talk page about what the consultation should look like and what questions it should ask. Thank you for your input! -- The [[m:Special:MyLanguage/Trust and Safety|Trust & Safety team]] 10:03, 16 august 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=19175143 --> == Prijedlozi za sliku nedelje == Ako tko ima ideju za slike nedelje, slobodno neka predloži nešto. Naravno, cilj je raznovrsnost, sve prema prethodnim odabirima (koji su zaista izvrsni). Moji prijedlozi, rad i more: :''(ne znam jesu li slične slike već bile): * [[:File:We Can Do It! NARA 535413 - Restoration 2.jpg]] * [[:File:Lewis Hine Power house mechanic working on steam pump.jpg]] * [[:File:Noctilucent-clouds-msu-6817.jpg]] Potrudit ću se utvrditi za te slike i za vaše prijedloge jesu li već tematski obrađeni. Ukratko, ogroman trud prethodnih korisnica i korisnika, uređivačica i uređivača. [[Korisnik:Nesmir Kudilovic/Pokusna tablica|Ovdje]] sam priredio način prikaza arhiviranih slika nedelje, kao moguću nadogradnju postojećeg sistema. Možda bi tako bio olakšan pregled slika po godinama, te bi bilo lakše utvrdivo jesu li neke teme dovoljno pokrivene (a druge nužno dovoljno pokrivene). Svaka pomoć je dobro došla. Hvala svima koji će se odazvati pozivu u pomoć. Srdačno, -- [[user: Nesmir Kudilovic|<span style="color:silver;">Несмир Кудилович</span>]] [[user talk: Nesmir Kudilovic|<span style="color:silver;">(разговор)</span>]] <span style="color:silver;">16,45; понедељак, 19. августа 2019 (СЕВ)</span> Evo još nekih prijedloga: Nije bio Klimt: * [[:File:Gustav Klimt 016.jpg]] Bilo je Van Gohga, ali nisam vidio je li bilo i ove: * [[:File:VanGogh-starry night ballance1.jpg]] * [[:File:El Tres de Mayo, by Francisco de Goya, from Prado in Google Earth.jpg]] More: * [[:File:Vacationers on a Cassis beach (Unsplash).jpg]] * [[:File:Green sea, blue sky - panoramio.jpg]] * [[:File:Blue Sea (196877231).jpeg]] * [[:File:Rocks in the blue.jpg]] * [[:File:Blue Blue Sea - panoramio.jpg]] * [[:File:La gomera from los gigantes tenerife canary islands blue sea.jpg]] * [[:File:Freesia Blue Sea 0zz.jpg]] * [[:File:Multi blue sea 3 (30888161441).jpg]] -- [[user: Nesmir Kudilovic|<span style="color:silver;">Несмир Кудилович</span>]] [[user talk: Nesmir Kudilovic|<span style="color:silver;">(разговор)</span>]] <span style="color:silver;">13,45; субота, 24. августа 2019 (СЕВ)</span> ::Ja sam stavio haskije za sljedeći tjedan. Nešto od ovog bi moglo ići za #36. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 13:49, 24 august 2019 (CEST) == New tools and IP masking == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hey everyone, The Wikimedia Foundation wants to work on two things that affect how we patrol changes and handle vandalism and harassment. We want to make the tools that are used to handle bad edits better. We also want to get better privacy for unregistered users so their IP addresses are no longer shown to everyone in the world. We would not hide IP addresses until we have better tools for patrolling. We have an idea of what tools ''could'' be working better and how a more limited access to IP addresses would change things, but we need to hear from more wikis. You can read more about the project [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|on Meta]] and [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|post comments and feedback]]. Now is when we need to hear from you to be able to give you better tools to handle vandalism, spam and harassment. You can post in your language if you can't write in English. [[User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]</div></div></div> 16:18, 21 august 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Tools_and_IP_message/Distribution&oldid=19315232 --> == Posebno:Doprinosi == Pozdrav! U [[Posebno:Doprinosi]] oznaka za najnoviju izmjenu na nekom članku izgleda kao "'''( (vrh))'''", no možda bi ljepše izgledalo kao "'''(vrh)'''" (kako se prikazuje i na drugim Wikipedijama). Na stranici [[MediaWiki:Parentheses-start]] trebalo bi ukloniti razmak nakon zagrade, a na stranici [[MediaWiki:Uctop]] zagrade oko "vrh". --[[Korisnik:Hmxhmx|Hmxhmx]] ([[Razgovor sa korisnikom:Hmxhmx|razgovor]]) 15:03, 27 rujan-септембар 2019 (CEST) == The consultation on partial and temporary Foundation bans just started == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <div class="plainlinks"> Hello, In a [[:en:Wikipedia:Community_response_to_the_Wikimedia_Foundation%27s_ban_of_Fram/Official_statements#Board_statement|recent statement]], the Wikimedia Foundation Board of Trustees [[:en:Wikipedia:Community_response_to_the_Wikimedia_Foundation%27s_ban_of_Fram/Official_statements#Board_statement|requested that staff hold a consultation]] to "re-evaluat[e] or add community input to the two new office action policy tools (temporary and partial Foundation bans)". Accordingly, the Foundation's Trust & Safety team invites all Wikimedians [[:m:Office actions/Community consultation on partial and temporary office actions/09 2019|to join this consultation and give their feedback]] from 30 September to 30 October. How can you help? * Suggest how partial and temporary Foundation bans should be used, if they should (eg: On all projects, or only on a subset); * Give ideas about how partial and temporary Foundation bans should ideally implemented, if they should be; and/or * Propose changes to the existing Office Actions policy on partial and temporary bans. We offer our thanks in advance for your contributions, and we hope to get as much input as possible from community members during this consultation! </div> </div>-- [[user:Kbrown (WMF)|Kbrown (WMF)]] 19:14, 30 rujan-септембар 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=19302497 --> == Your wiki will be on read only for a few minutes on 15th October == Hello Sorry to use English. {{int:please-translate}} and share this information. On Tuesday 15th October from 05:00 to 05:30 AM UTC (07:00 to 07:30 Central European Time), your wiki will be on read-only mode for a few minutes. This is due to a change on the database server. For more information about the operation, please see the corresponding task on [[phab:T234300|Phabricator]]. A banner will be displayed just before the read-only time. [[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 10:59, 1 oktobar 2019 (CEST) == Feedback wanted on Desktop Improvements project == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{Int:Please-translate}} {{int:Hello}}. The Readers Web team at the WMF will work on some [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|improvements to the desktop interface]] over the next couple of years. The goal is to increase usability without removing any functionality. We have been inspired by changes made by volunteers, but that currently only exist as local gadgets and user scripts, prototypes, and volunteer-led skins. We would like to begin the process of bringing some of these changes into the default experience on all Wikimedia projects. We are currently in the research stage of this project and are looking for ideas for improvements, as well as feedback on our current ideas and mockups. So far, we have performed interviews with community members at Wikimania. We have gathered lists of previous volunteer and WMF work in this area. We are examining possible technical approaches for such changes. We would like individual feedback on the following: * Identifying focus areas for the project we have not yet discovered * Expanding the list of existing gadgets and user scripts that are related to providing a better desktop experience. If you can think of some of these from your wiki, please let us know * Feedback on the ideas and mockups we have collected so far We would also like to gather a list of wikis that would be interested in being test wikis for this project - these wikis would be the first to receive the updates once we’re ready to start building. When giving feedback, please consider the following goals of the project: * Make it easier for readers to focus on the content * Provide easier access to everyday actions (e.g. search, language switching, editing) * Put things in logical and useful places * Increase consistency in the interface with other platforms - mobile web and the apps * Eliminate clutter * Plan for future growth As well as the following constraints: * Not touching the content - no work will be done in terms of styling templates or to the structure of page contents themselves * Not removing any functionality - things might move around, but all navigational items and other functionality currently available by default will remain * No drastic changes to the layout - we're taking an evolutionary approach to the changes and want the site to continue feeling familiar to readers and editors Please give all feedback (in any language) at [[mw:Talk:Reading/Web/Desktop Improvements|mw:Talk:Reading/Web/Desktop Improvements]] After this round of feedback, we plan on building a prototype of suggested changes based on the feedback we receive. You’ll hear from us again asking for feedback on this prototype. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[mw:User:Quiddity (WMF)|Quiddity (WMF)]] ([[mw:User talk:Quiddity (WMF)|talk]]) </div> 09:18, 16 oktobar 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/Global_message_delivery_split_4&oldid=19462890 --> == RfC za smjenu Admina na hr.wikipediji == U toku je RfC za smjenu Admina na hr.wikipediji. Ako ste imali iskustva s hr.wikipedijom, vasi komentari su dobrodosli. Evo link: https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_comment/Site-wide_administrator_abuse_and_WP:PILLARS_violations_on_the_Croatian_Wikipedia [[Korisnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] ([[Razgovor sa korisnikom:Thhhommmasss|razgovor]]) 21:15, 21 oktobar 2019 (CEST) == Beta feature "Reference Previews" == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> A new beta feature will soon be deployed to your wiki: [[m:WMDE_Technical_Wishes/ReferencePreviews|Reference Previews]]. As you might guess from the name, this feature gives you a preview of references in the article text. That means, you can look up a reference without jumping down to the bottom of the page. Reference Previews have already been a beta feature on German and Arabic Wikipedia since April. Now they will become available on more wikis. Deployment is planned for October 24. More information can be found [[m:WMDE_Technical_Wishes/ReferencePreviews|on the project page]]. As always, feedback is highly appreciated. If you want to test Reference Previews, please activate the beta feature in your [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|user preferences]] and let us know what you think. The best place for feedback is the [[mw:Help talk:Reference Previews|central talk page]]. We hope the feature will serve you well in your work. Thank you from Wikimedia Deutschland's [[m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes project]]. </div> -- [[User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 11:47, 23 oktobar 2019 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=19478814 --> == Editing News #2 – Mobile editing and talk pages == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:VisualEditor/Newsletter/2019/October|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> Inside this newsletter, the [[mw:Editing|Editing team]] talks about their work on the [[mw:Mobile visual editor|mobile visual editor]], on [[mw:Talk pages project|the new talk pages project]], and at [[wikimania:|Wikimania 2019]]. === Help === <strong>What talk page interactions do you remember?</strong> Is it a story about how someone helped you to learn something new? Is it a story about how someone helped you get involved in a group? Something else? Whatever your story is, we want to hear it! Please tell us a story about how you used a talk page. <mark>Please share a link to a memorable discussion, or describe it on the <strong>[[mw:Topic:V8d91yh8gcg404dj|talk page for this project]]</strong>.</mark> The team wants your examples. These examples will help everyone develop a shared understanding of what this project should support and encourage. === Talk pages project === The [[mw:Talk pages consultation 2019|Talk Pages Consultation]] was a global consultation to define better tools for wiki communication. From February through June 2019, more than 500 volunteers on 20 wikis, across 15 languages and multiple projects, came together with members of the Foundation to create a product direction for a set of discussion tools. The [[mw:Talk pages consultation 2019/Phase 2 report|Phase 2 Report]] of the Talk Page Consultation was published in August. It summarizes the product direction the team has started to work on, which you can read more about here: [[mw:Talk pages project|Talk Page Project project page]]. The team needs and wants your help at this early stage. They are starting to develop the first idea. Please add your name to the [[mw:Talk pages project#Getting involved|<strong>"Getting involved"</strong>]] section of the project page, if you would like to hear about opportunities to participate. === Mobile visual editor === The Editing team is trying to make it simpler to edit on mobile devices. The team is changing the [[mw:VisualEditor on mobile|visual editor on mobile]]. If you have something to say about editing on a mobile device, please leave a message at [[mw:Talk:VisualEditor on mobile|Talk:VisualEditor on mobile]]. ==== [[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards|Edit Cards]] ==== [[File:Edit Cards-before-v3-comparison.png|thumb|486x486px|What happens when you click on a link. The new Edit Card is bigger and has more options for editing links.]] * On 3 September, the Editing team released [[:File:Edit Cards comparison v2 and v3.png|version 3 of Edit Cards]]. Anyone could use the new version in the mobile visual editor. * There is an [[:File:Edit Cards comparison v2 and v3.png|updated design]] on the Edit Card for adding and modifying links. There is also a new, [[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards#2 September 2019 - v3 deployment timing|combined workflow for editing a link's display text and target]]. * Feedback: You can try the new Edit Cards by opening the mobile visual editor on a smartphone. Please post your feedback on the [[:mw:Topic:V5rg0cqmikpubmjj|Edit cards talk page]]. ==== [[mw:VisualEditor on mobile/Toolbar refresh|Toolbar]] ==== [[File:Toolbar-comparison-v1.png|thumb|486px|The editing toolbar is changing in the mobile visual editor. The old system had two different toolbars. Now, all the buttons are together. [[mw:Topic:V79x6zm8n6i4nb56|Tell the team what you think about the new toolbar]].]] * In September, the Editing team updated the mobile visual editor's editing toolbar. Anyone could see these changes in the mobile visual editor. ** <em>One toolbar:</em> All of the editing tools are located in one toolbar. Previously, the toolbar changed when you clicked on different things. **<em>New navigation:</em> The buttons for moving forward and backward in the edit flow have changed. **<em>Seamless switching:</em> an [[phab:T228159|improved workflow]] for switching between the visual and wikitext modes. * Feedback: You can try the refreshed toolbar by opening the mobile VisualEditor on a smartphone. Please post your feedback on the [[mw:Topic:V79x6zm8n6i4nb56|Toolbar feedback talk page]]. === Wikimania === The Editing Team attended [[wmania:2019:Program|Wikimania 2019]] in Sweden. They led a session on [[wmania:2019:Community Growth/Visual editing on mobile: An accessible editor for all|the mobile visual editor]] and a session on [[wmania:2019:Community Growth/After Flow: A new direction for improving talk pages|the new talk pages project]]. They tested [[mw:VisualEditor on mobile/Toolbar refresh#v1 prototype|two]] new [[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards#v3 prototype|features]] in the mobile visual editor with contributors. You can read more about what the team did and learned in [[mw:VisualEditor on mobile#Wikimania Stockholm: Overview|the team's report on Wikimania 2019]]. === Looking ahead === * <strong>Talk Pages Project:</strong> The team is thinking about the first set of proposed changes. The team will be working with a few communities to pilot those changes. The best way to stay informed is by adding your username to the list on the project page: [[mw:Talk pages project#Getting involved|<strong>Getting involved</strong>]]. * <strong>Testing the mobile visual editor as the default:</strong> The Editing team plans to post results before the end of the calendar year. The best way to stay informed is by adding the project page to your watchlist: [[mw:VisualEditor on mobile/VE mobile default|<strong>VisualEditor as mobile default project page</strong>]]. * <strong>Measuring the impact of Edit Cards:</strong> This study asks whether the project helped editors add links and citations. The Editing team hopes to share results in November. The best way to stay informed is by adding the project page to your watchlist: [[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards|<strong>Edit Cards project page</strong>]]. – [[User:PPelberg (WMF)|PPelberg (WMF)]] ([[mw:User talk:PPelberg (WMF)|talk]]) & [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[mw:User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 12:12, 29 oktobar 2019 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/VE_201910/5&oldid=19500851 --> == Ne mogu postaviti fajl == Pri pokušaju slanja slike postera za film dobijem grešku ''Upozorenje: Ova akcija je automatski identificirana kao štetna. Nekonstruktivna uređivanja biti će brzo uklonjena, a prekomjerno ili ponovljeno nekonstruktivno uređivanje će uzrokovati da vaš račun ili IP adresa budu blokirani. Ukoliko vjerujete da je vaše uređivanje konstruktivno, možete ga ponovo poslati da ga potvrdite. Kratak opis pravila sprječavanja zloupotreba koji se podudara s vašim uređivanjem je: Stvaranje praznih datoteka''. Kako ovo izbjeći i omogućiti slanje slika? Treba mi [https://en.wikipedia.org/wiki/File:Superfast!_film_poster.jpg ova] i [https://en.wikipedia.org/wiki/File:What_Happened_to_Monday.png ova] slika za dva članka u izradi; može i neko postaviti, ali volio bih znati zašto filter sprečava postavljanje da ubuduće mogu postaviti sam. --[[Korisnik:Obsuser|Obsuser]] ([[Razgovor sa korisnikom:Obsuser|razgovor]]) 16:05, 31 oktobar 2019 (CET) Otkrio sam da je za to kriv [[Posebno:Filter zloupotreba/17|ovaj filter]] (17), koji blokira svakog sa manje od 200 izmjena pod nevalidnim razlogom Stvaranje praznih datoteka. Predlažem mijenjanje opisa filtera ili ukidanje istog. Optremanje datoteka je isto kao i uređivanje stranica i treba da je omogućeno od početka uređivanja; ili, navesti stranicu/smjernicu (guideline) gdje je postignut koncenzus da se zabrani onima sa manje od 200 izmjena. Čak nije "ulovio" nikoga ili skoro nikoga sa vandalizmom do sada (od 283 "pogotka", tj. lažna pogotka, mislim po nazivima fajlova da su svi pokušaji bili s dobrim namjerama i validni a ne vandalizmi): [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencija_zloupotreba&wpSearchFilter=17 1] Ako se ne isključi, otpremiti sad-zasad samo [https://en.wikipedia.org/wiki/File:Superfast!_film_poster.jpg File:Superfast!_film_poster.jpg]. --[[Korisnik:Obsuser|Obsuser]] ([[Razgovor sa korisnikom:Obsuser|razgovor]]) 17:25, 31 oktobar 2019 (CET) == Wikipedia Asian Month 2019 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:WAM logo without text.svg|right|frameless]] '''Wikipedia Asian Month''' is back! We wish you all the best of luck for the contest. The basic guidelines of the contest can be found on your local page of Wikipedia Asian Month. For more information, refer [[:m:Wikipedia Asian Month 2019|to our Meta page]] for organizers. Looking forward to meet the next ambassadors for Wikipedia Asian Month 2019! For additional support for organizing offline event, contact our international team [[:m:Talk:Wikipedia Asian Month 2019|on wiki]] or on email. We would appreciate the translation of this message in the local language by volunteer translators. Thank you! [[:m:Wikipedia Asian Month 2019/International Team|Wikipedia Asian Month International Team.]] [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 17:57, 31 oktobar 2019 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/WAM&oldid=19499019 --> == [[Special:AbuseFilter/18]] is buggy == {{ping|OC Ripper}} (Apologize for using English. I don't know how to write Serbo-Croatian.) Hello! My tool discovers that [[Special:AbuseFilter/18]] is buggy. The regex <pre> '(|</includeonly>|-->|^)((?!<nowiki>|<includeonly>|<!--)[\w\W])*[[(kategoria|категорија|category):' </pre> should escape <code>[[</code>. Currently if you try <pre> '' rlike '(|</includeonly>|-->|^)((?!<nowiki>|<includeonly>|<!--)[\w\W])*[[(kategoria|категорија|category):' </pre> at [[Special:AbuseFilter/test]] and Check Syntax, you will get a syntax error. Let me know if you have any question. --[[Korisnik:Nullzero|Nullzero]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nullzero|razgovor]]) 05:58, 12 novembar 2019 (CET) == Slijedeća izmjena → == Ako zna neko kako / gdje tačno neka popravi prevod u tekstu pri razlikama izmjena jer treba da bude "Sljedeća izmjena →" a ne "Slijedeća izmjena →" pošto je slog kratak pa ide ''je'' a ne ''ije'' (osim kada se riječ koristi kao prilog pa je dugi slog, npr. <u>slijedeći</u> pravila znam da je "sljedeći" riječ koja se koristi za nešto naredno, a "slijedeći" riječ koja se koristi za način obavljanja radnje). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.80.176|5.43.80.176]] 21:44, 19 novembar 2019 (CET) {{ping|Edgar Allan Poe|OC Ripper}} Problem je u [[MediaWiki:Nextdiff]]. --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 08:28, 23. novembra 2019. (CET) :Urađeno je ovo. --[[Korisnik:Obsuser|Obsuser]] ([[Razgovor sa korisnikom:Obsuser|razgovor]]) 17:25, 1 decembar 2019 (CET) == Extension of Wikipedia Asian Month contest == In consideration of a week-long internet block in Iran, [[:m:Wikipedia Asian Month 2019|Wikipedia Asian Month 2019]] contest has been extended for a week past November. The articles submitted till 7th December 2019, 23:59 UTC will be accepted by the fountain tools of the participating wikis. Please help us translate and spread this message in your local language. [[:m:Wikipedia Asian Month 2019/International Team|Wikipedia Asian Month International Team]] --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:16, 27 novembar 2019 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/WAM&oldid=19592127 --> == Greška u prikazu padajućeg menija u historiji lijevo od "Filtriraj izmjene" == Ima ovdje neka greška kod prikaži/sakrij (proširi/skupi) kod strelice lijevo od "Filtriraj izmjene": [https://archive.is/iSmo1 može se vidjeti ovdje] ([https://archive.is/iSmo1/7d2a77d408f24ff36dd486bfe39f1ebc63e93707/scr.png slika]) a i na svim lajv stranicama kartice historija ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Guest_(film)&action=history ovaj primjer]). Vidi se samo dio teksta "širi" (Proširi). --[[Korisnik:Obsuser|Obsuser]] ([[Razgovor sa korisnikom:Obsuser|razgovor]]) 17:25, 1 decembar 2019 (CET) == Članak o hr-wikipediji na Index.hr == Ovdje: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-wikipedia-je-takvo-smece-da-su-i-vlasnici-digli-ruke-od-nje/2138213.aspx --[[User:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] 21:09, 8 decembar 2019‎ :Takvo stanje će potrajati, jer i kada bi otišli ti admini treba vremena da se sve o historiji neutralizuje i dekroatizira. :Ali ima većina tekstova u normalnoj verziji na :bs: i većinom :sr: (na međurazumljivim jezičkim standardima) plus ovdje na :sh: (ono što nije prekopirano sa :hr: na :sh:). --[[Korisnik:Obsuser|Obsuser]] ([[Razgovor sa korisnikom:Obsuser|razgovor]]) 22:11, 8 decembar 2019 (CET) == Pitanje zastavica == === Svrha === Otkako sam prije dosta godina došao na ovu Wikipediju, na njoj je provedena cijela serija projekata sređivanja koji su, po mom skromnom mišljenju, drastično podigli kvalitetu projekta koji je već ranije po nekim parametrima bio najbolji u regiji. Međutim, dok smo sadržajno u pravilu jaki, strukturalno još uvijek imamo dosta problema koji, na ovaj ili onaj način, "umanjuju ugled" ovog projekta u odnosu na ostale. Ja sam osobno sredio slike i doveo to do jedne jasne i kvalitetne razine, o čemu sam obavijestio kolege, dok je {{u|Orijentolog}} napravio čuda s kategorijama, koje su bile jedan od većih problema ove Wikipedije i još uvijek odrađuje taj posao. Jedna od stvari koje također štekaju su - šabloni. O problematici šablona na ovoj Wikipediji moglo bi se pisati danima, ali recimo da su za ovu raspravu najvažnija dva problema i jedan, odnosno jedan i pol uzrok tih problema. Prvi problem tiče se liberalne prakse ovog projekta da se bez kontrole prenose stvari s drugih projekata, bilo da se radi o regionalnim varijantama, bilo da se radi o inovarijantama; u nedostatku domaćeg šablona, strani su se samo, u cijelosti, kopirali, nekada čak i bez prevođenja parametara pa tako imamo šablone na hrvatskom, srpskom, bosanskom, engleskom, francuskom, slovačkom i vjerojatno još kojim jezicima. To samo po sebi nije problematično i ima svojih praktičnih strana, ali u kontekstu sređivanja projekta je - nedopustivo. Drugi problem, a koji je u jednoj velikoj mjeri posljedica ovoga prvoga, tiče se činjenice da je na taj način stvoreno more duplikata, odnosno da imamo ne samo nekoliko šablona za jednu te istu stvar (nisam vadio konkretne statistike, ali koliko imamo različitih šablona za biografije općeg tipa, za glumce i ostale filmaše, za gradove, za države, ...), već i doslovne duplikate, na koje sam naišao, poput Grad u [država] i Grad u [država] (SR), a što su, u suštini, isti šabloni. Ovakva praksa je, naravno, nedopustiva ako želimo biti ozbiljan i najjači regionalni projekt, a vjerujem da je to svima ovdje u interesu. Ovakav kaos, neminovno, odvlači korisnike, tako da bi bilo shodno riješiti ga na najbolji mogući način, a to je unifikacijom i standardizacijom šablona. No, prije toga, istaknuo bih uzroke ovoga problema, odnosno liberalnu praksu ove Wikipedije koja dozvoljava i prihvaća gotovo sve - s čim se ja u načelu slažem, ali u granicama koje ne otvaraju put ovakvom kaosu - te "lijenost" korisnika koja je nastala iz toga, a za koju sam, apsolutno, kriv i ja. Naime, jasno je kako je lakše prilikom pisanja članka samo preuzeti nešto s druge Wikipedije, odraditi c/p i posvetiti se drugim stvarima. Lakše je i praktičnije. Svi smo to radili pa i ja. Međutim, u jednom trenutku je to napravio korisnik A, pa B, pa C pa (...) N i to je dovelo do toga da je svako prekopirao i prebacio odnekud po jedan šablon za istu stvar i eto ti ''n'' šablona za istu stvar. To je, u današnjem trenutku, praksa koju treba obustaviti i koja više ne bi trebala biti dozvoljena na ovom projektu. Rješenje je, naravno, standardizacija, odnosno unifikacija šablona. Dio toga je već napravljen - što kroz hvalevrijedan rad kolege {{u|Orijentolog}}a, koji je čak rješavao sve regionalne varijante jednog šablona, što kroz individualne doprinose pri sređivanju i "nametanju" jednog, dominantnog šablona, što kroz "eliminaciju" nepotrebnih varijanti - međutim tu ima posla skoro kao i s kategorijama, tako da ćemo se detaljnijoj razradi svega posvećivati kako vrijeme bude odlazilo, ali u ovom sam se trenutku odlučio pozabaviti jednim od najvećih i najkorištenijih šablona na ovoj Wiki - {{tl|Country data}}. Taj šablon u praksi funkcionira relativno dobro u smislu da s njim nema velikih problema na prvi pogled, međutim detaljno kopanje po kategoriji i poveznicama otkrilo mi je da postoji cijela serija nekorištenih i nepotrebnih varijanti, nedovoljno ažuriranih i popunjenih šablona, (nekorištenih) duplikata i more pravopisnih pogrešaka. U svom sređivanju navedenog šablona, odlučio sam se pobrinuti za sve navedene probleme i ručno ukloniti, odnosno anulirati navedene probleme idući od šablona do šablona, pri čemu sam, dok se nije izrodio problem, došao do slova F. Dakle, možemo reći da su svi šabloni od slova A do E potpuno riješeni i da se tu krije varijanta kako bi to izgledalo u budućnosti. Postoje neke iznimke od ovoga, ali o tome u sljedećem pasusu. === Problemi === Razlog ovog zahtjeva za mišljenje (nisam išao na klasično glasanje jer mi se čini neobičnim za ovu stvar, s obzirom da postoji nekolicina mogućih solucija, ali i zbog činjenice da smo mala zajednica gdje glasanja ne funkcioniraju baš najažurnije) leži u diskusiji koja se, u cijelosti, može pronaći [[Razgovor sa korisnikom:Obsuser#Zastavice|ovdje]], tako da ću ovdje samo iznijeti temeljnu problematiku i argumentaciju. Prilikom svog sređivanja, smatrao sam shodnim da se navedeni šabloni potpuno unificiraju, odnosno da u konačnici postoji samo temeljna varijanta, dok bi preusmjeravanja postojala samo za slučaj regionalnih jezičnih varijanti, alternativnih (ili punih) naziva država i međunarodnih/regionalnih kratica. Od sređenih stvari, dobar primjer je {{tl|Country data Belorusija}}: * Tu je, kao temeljna varijanta, odabran dogovoreni naziv [[Belorusija]], tako da šablon u pravilu funkcionira kao: {{flag|Belorusija}}. * S obzirom da postoji i druga regionalna varijanta, postoji preusmjeravanje za: {{flag|Bjelorusija}}. * Isto tako, postoje varijante za međunarodnu (BLR) i domaću kraticu (BJE) - BEL nemamo jer je isto kao i za Belgiju - koja, ovisno o formi {{tl|flag}}, {{tl|flagicon}} ili {{tl|flagcountry}} daju različite rezultate. Sve varijante koje ne odgovaraju ovome su, dakako, brisane. Bjelorusija možda nije najbolji primjer za neke očite pogreške, ali kod {{tl|Country data Američki Djevičanski otoci}} su brisane pravopisno pogrešne varijante koje su riječ "otoci" ili "ostrva" pisale velikim slovom; tako je bilo i sa svim drugim otočkim područjima koja nemaju status država (Falklandski otoci, Kajmanski otoci, Farski otoci, itd., ali ne i Solomonski Otoci, Maršalovi Otoci). Ono što sam ja uz sve to brisao bile su i raznorazne polućirilične-polulatinične varijante, nekorištene varijante koje su koristile naziv "Podaci o zastavi" (naime, naknadno namjeravamo preimenovati sve šablone u domaću varijantu pa sam te varijante, zasad, brisao da se oslobodi prostor za kasnije preimenovanje) te (1) inovarijante i (2) troslovne ili četveroslovne varijante. I tu se pojavilo nesuglasje između nekih kolega i mene, zbog čega i pišem ovaj tekst. ---- Kolega {{u|Orijentolog}}, a vjerujem da je i kolega {{u|Obsuser}} negdje sličnog razmišljanja, smatra kako su inovarijante i troslovne varijante potrebne, dok ja smatram kako nam to, radi unifikacije, ne treba. Orijentolog je iznio jedan temeljni argument, a to je da su takve solucije naprosto praktičnije, navodeći pomoćne argumente postojanja takvih šablona i na drugim projektima, velikog broja takvih šablona na ovoj Wiki i potencijalnog kaosa koji bi nastao njihovim brisanjem; puni argumenti dostupni su na linku za raspravu na koleginoj SRZ. Ta argumentacija svodi se, zapravo, na to da su ta preusmjeravanja praktično korisna, da ona ne remete stukturu temeljnog šablona i da ona olakšavaju rad korisnicima koji prebacuju stvari s drugih projekata, što - ruku na srce - stoji. Međutim! Unifikacija je proces koji podrazumijeva rezanje onog nepotrebnog kako bi se postigao jedinstveni standard. Ovo je wikipedija na srpskohrvatskom jeziku, a ne na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku. Dakle, ne vidim razloga da se, čisto u smislu jezičnosti i kredibiliteta projekta, guraju strane varijante. Sada, nisam ja neki purist i nacionalist, ali - poznavajući praksu naših kolega (pa i mene samoga), ljudi neće krenuti koristiti domaće varijante, nego će ostavljati inovarijante idući linijom manjeg otpora, pogotovo ako tih zastavica u članku ima puno. I to je, po meni, grozna praksa koja ne doprinosi samom projektu i njegovom kredibilitetu, odnosno praksa koju bismo trebali prekinuti. Jasno, neće to ići preko noći, ali ako bismo pobrisali sve te varijante pa bi kolege vidjele da se članak crveni od nepostojećih šablona, onda bi se ta praksa, dakako, iskorijenila, dok bi u slučaju da inovarijante ostanu kolege možda postepeno, sukladno uputama, smanjivali praksu, ali ne bi se ona potpuno eliminirala. Ono što je ovdje, smatram, važno istaknuti jest činjenica da su naši šabloni prepuni velikog broja varijanti i da vjerujem da kolegama, ipak, nije teško prebaciti toliko spominjanu <code>Belgium</code> u <code>Belgija</code> ili <code>BEL</code>, ako ide uz {{tl|flagcountry}} - to mi se čini kao sitnica. Uostalom, svaki šablon se uvijek može prebaciti u {{tl|flagcountry}} pa će i s troslovnim kraticama izbacivati puni naziv, što je posao koji se u Wordu može napraviti za manje od minutu, a primjenjiv je na cijeli tekst. Dakle, argument praktičnosti po meni nema nekog smisla, jer je dugoročno neisplativ, a alternativa tomu traje tek nekoliko sekundi, zahtijeva tek malo truda, a može učiniti čuda za boljitak projekta. Argument da bi brisanje ovih inovarijanti dovelo do kaosa u postojećim člancima ne stoji iz jednog jedinog razloga - ja sam sve inovarijante ručno uklanjao; izuzetak su jedino one inovarijante kojih je stvarno previše za ručno uklanjanje, a za koje još moram vidjeti mogu li se ukloniti preko AWB-a ili će trebati "unajmiti" bot, ali to nije toliko važno za ovu diskusiju. Dakle, nikakav kaos neće nastati jer se inovarijante brišu tek nakon što se uklone, tako da jedini kaos može nastati ''pro futuro'' kada kolege budu stvarali nove unose, bez da ih usklađuju s domaćim varijantama, čime se vraćamo na onaj moj argument da će ljudi i dalje "brzopotezno kopirati", ne mareći toliko za internu problematiku kvalitete, s čime se ja ne slažem. Jebemu miša maloga, moramo odnekud početi pa ako kolege vide da šablona nema i da se on neće kao takav zadržavati, onda će ga promijeniti i dugoročno ćemo imati sve riješeno, od trenutka kada budemo na nuli s inovarijantama. Također, problem "brzopoteznog prenošenja" inovarijanti doveo je do toga da u člancima i šablonima doista piše "Belgium", a ne "Belgija", što je također nedopustivo jer ne koristimo engleski jezik, već srpskohrvatski, a to je opet posljedica te linije manjeg otpora, koja je dugoročno problematična. Po pitanju argumenta da se te inovarijante koriste i na drugim Wikipedijama, to je istina - ali se, barem na onim većima, radi o statistički zanemarivom korištenju (brojke su na stranici za razgovor), dok kod nas to nije uvijek slučaj, tako da tu praksu ne treba poticati. Ja sam, dakle, za potpuno i trajno brisanje svih nepotrebnih inovarijanti, međutim nakon razmišljanja sam uspio iznaći jedan kompromisni prijedlog koji bi pokazao smisao mog, odnosno prijedloga kolege {{u|Orijentolog}}a, a radi se o sljedećem: * Aktualno stanje s pobrisanim inovarijantama do slova F bi ostalo (tu ih, čak, i nije bilo toliko puno), dok bi za slova od F do Z one ostale, dakle ne bi ih brisao. Međutim, ono što bih ja napravio za preostala slova jest da bi ručno uklonio sve postojeće inovarijante iz članaka - preusmeravanje bi ostalo, ali oni se u praksi ne bi koristili - i onda odredio probni period od, recimo, pola godine ili godinu dana. U tom periodu, krenuli bismo s nule i pratili kako se korištenje tih varijanti kreće, odnosno koliko će kolege poštovati uputu da se inovarijante koriste samo iznimno, u pokojem slučaju brzopletosti, a da se, kad god je to moguće, koriste neke od domaćih varijanti. Jasno, ovo se odnosi samo na pune inovarijante, ne i na međunarodne kratice. Nakon tog probnog perioda, ja ću izvršiti uvid u stanje te videti koliko se urednička preporuka poštovala. Na fr.wiki smo izračunali da se te inovarijante koriste u zanemarivom broju (cca. 1%; istina, nismo statistički najreferentniji, ali svakako je to debela iznimka, bez sumnje) i ako tako bude i na našoj wiki, ja ću vratiti sve pobrisane varijante do slova F te ostaviti ove dalje. Brojka, recimo, ne mora biti toliko rigorozna kao kod Francuza, ali recimo može biti 5%. Dakle, tokom godine dana će se zadržati aktualni ''status quo'', s tim da ćemo krenuti od nule po pitanju upotrebe. Ukoliko u godinu dana (ali i kasnije, jasno) brojka korištenja inovarijanti bude, u odnosu na ostalo, doista zanemariva (unutar 5%) te kao takva iznimka, onda te inovarijante praktičnosti radi mogu ostati. Ukoliko pak njihovo korištenje pređe 5% i oni više ne budi tako velika iznimka, onda smatram da se svrha njihova postojanja direktno kosi sa svrhom unifikacije ovog projekta te da ih treba brisati. Ovo je, po meni, solidan kompromisni prijedlog koji zadovoljava obje strane tako da, ukoliko se nitko ne protivi, krenuo bih s njegovom realizacijom da rok što prije krene. Toliko o prvom problemu. ---- Drugi problem tiče se troslovnih šablona poput <nowiki>{{tl|FRA}}</nowiki>, a koji u praksi izgledaju ovako: <nowiki>{{FRA}}</nowiki>. Samo za početak, kada utipkate <code><nowiki>{{flagcountry|FRA}}</nowiki></code> dobijete - {{flagcountry|FRA}}. Čini mi se isto, zar ne? E sada, za razliku od gore navedenog problema, gdje se doista radi o potencijalno korisnoj stvarčici i možda mom preradikalnom razmišljanju (nije problem ako su iznimke), ovdje se radi o apsolutno nepotrenoj praksi '''dupliranja''' šablona samo zato što se nekome ne da utipkati <code>flag</code>, <code>flagicon</code> ili <code>flagcountry</code> ispred troslovnog koda. S obzirom na činjenicu da postoje čak tri varijante šablona koje mogu dati potpuno istu soliciju, ovi troslovni šabloni u potpunosti zadovoljavaju kriterij za brisanje jer su duplikati. Pune imenski prostor, stvaraju nepotrebni kaos i koriste se nerezonski i nepotrebno, samo zato što netko nema volje dodati još par slova (ili to riješiti u Wordu). Dakle, po pitanju ovoga ne vidim apsolutno nijedan argument zašto bi se ovi šabloni zadržali. Ako smo riješili kaos sa duplim slikama (one koje su već na Commonsu), ako smo riješili kaos sa višestrukim kategorijama (dapače, čak su i preusmjerene kategorije svođene na apsolutni minimum), u čemu je onda problem s rješavanjem duplih šablona? Ne čini mi se razumnim da ovdje radi toga što je nekome nešto lakše imamo duple stvari, odnosno imamo posebne šablone za nešto što se već može napraviti temeljnim šablonom (da ne kažem da su ovakvim postupcima nastali i oni stupidni i glupavi šabloni tipa <code><nowiki>{{ZD NEM}}</nowiki></code>); to jednostavno nema smisla i takva nekonzistentnost ne bi smjela postojati na projektu gdje se duple kategorije uništavaju kao nametnici i gdje se za unificirane šablone o vodama, planinama i sl. stvorio jedinstveni šablon s više mogućih parametara, a ne 4-5 istovjernih varijanti. Dakle, ovo je čisto stvar dosljednosti i praktičnosti, jer dupliranje ne dozvoljavamo nigdje, tako da ga ne bismo trebali dozvoljavati ni ovdje, pogotovo jer se njemu vrlo efektno može doskočiti (da ne kažem da se dio tih troslovnih gluparija uopće ne koristi i postoji samo da bi postojao). Ne postoji nijedan validni argument za održavanje ovih šablona. Pitanje praktičnosti lako se pobija činjenicom da je i lakše samo stvoriti duplu kategoriju, ali ona će svejedno biti ispražnjena i, u pravilo, pobrisana. Isto tako vrijedi i treba vrijediti za šablone. Po pitanju eventualnog kaosa mogu samo reći da se, kao i za prethodni slučaj, šabloni neće brisati dok ne budu potpuno uklonjeni iz članaka, tako da nikakav kaos neće nastati; gdje ih je malo, uklanjam ih ručno, a gdje ih je više, moram još vidjeti kako ću, ali dotad ih ne budem brisao. Svi eventualni problemi su ''pro futuro'', ali ovdje nije ista argumentacijska linija kao gore jer se ne radi samo o varijanti preusmjeravanja, već o nepotrebnom duplikatu. U tom smislu, dakle nema validnih argumenata za njihovo čuvanje. Uz to, ovi troslovni šabloni su toliko kaotični da stvaraju problem da se i međusobno dupliraju pa imamo nonsensne situacije poput <nowiki>{{tl|SAD2}}, {{tl|SAD3}} i {{tl|SADk}}</nowiki> (potonja su dva potpuno identična), što su, zapravo, tek tri nepotrebne varijante iste nepotrebne stvari koja je, već u startu, duplikat šablona za primjenu {{tl|Country data}}. Dakle, u ovom smislu ne vidim nikakvog razloga za kompromis niti za ijednu soluciju osim brisanja, ali dozvolit ću kolegama da me pokušaju uvjeriti u suprotno. Svu eventualnu štetu ću potpuno eliminirati, tako da ako ne bude doista nekakvih kvalitetnih argumenata ili nasušne potrebe za njihovim očuvanjem, ovi šabloni će biti uklonjeni iz članaka, a samim time će, kao nekorišteni, biti kandidati za brisanje. ---- To je, dragi kolege, ukratko situacija sa zastavicama. Volio bih čuti vaša mišljenja po ovom pitanju i neke argumente pa da vidimo kako se ovo najbolje da riješiti, jer cilj nam je, prije svega, podići standard sh.wiki i učiniti je najboljom, a to ne možemo tako što u ovako važnim segmentima imamo totalni kaos :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:44, 8 januar 2020 (CET) === Komentari === {{komentar}} Mislim da nije kaos imati korisna preusmjerenja, ako su korisna. Pošto se većina posla odradila i većina članaka koji treba da postoje je napisana, i prihvatio bih prijedlog da <u>ako neko ima volje</u> riješi to sa zastavicama, i to tako da ostanu samo eksplicitni standardni i puni nazivi uz zvanične troslovne skraćenice. Ja sam (da sam uređujem Wikipediju) to još ne bih radio jer bih prvo imao logičan cilj prevesti sve članke na sve jezike koje znam jedan na jedan (a na ostalim što znam unificirati po pitanju prikaza) pa onda dotjerivati sporedne stranice i tjerati na tom polju dosljednost. Ali Bog ima nešto protiv, valjda treba da se narodi međusobno upoznaju. :) Ja sam napravio preusmjerenja za zastavice (na članku o sajtu YT, tabela sa spiskom država; EAP je obrisao ta preusmjerenja uz napadački i kontra opis izmjene „gle, više se ne koristi :D” kao odgovor na moj komentar pri pravljenju da treba da se koriste, npr. Country data Greece) jer je lakše tako, a rijetko ko posjećuje stranice s preusmjerenjima i provjerava tu dosljednost; mislim da je primarni cilj projekta ispis teksta članaka, glavni imenski prostor, GIP (plus kategorije), koga briga kako se dobio taj ispis (preko kojih šablona, modula itd.) ako je tačan, uredan i ostalo za čitaoca... A cilj i jesu lični pametni mobiteli, da se u putu provjere informacije; ko još tu provjerava šablone i istražuje kako se dobio prikaz. {{[[Template:Flagcountry|flagcountry]]}} je i koristan da se tabele preuzimaju bez prevođenja izvornika, <nowiki>{{flagcountry|Greece}}</nowiki> bi dalo ispis {{flag|Grčka}} bez potrebe prevoda koda. Ja sam za to da se pobrišu svi šabloni tipa <nowiki>{{FRA}}</nowiki>, <nowiki>{{SADk}}</nowiki> itd. jer to je dupli poziv šablona bez potrebe; treba pozivati direktno šablone a ne stvarati petlje bez potrebe (preusmjerenje Country data Greece ima opravdanje i nije isto kao i petlja). Dakle, ja još nisam za to da se unificira i dotjeruje sporedno, i tako će biti sve dok se ne unificira i dotjera ono glavno, a to je GIP ispis. Ono što se usput uradi na sporednom polju, ili uz dobru volju, to je OK; ali baš s namjerom i težinom posla ne. --[[Korisnik:Obsuser|Obsuser]] ([[Razgovor sa korisnikom:Obsuser|razgovor]]) 22:39, 8 januar 2020 (CET) Kako stoje druge ''enciklopedije'' (opće, specijalne, tiskane, mrežne, ovojezične, inojezične...) s nabadanjem zastavica unutar sadržaja? Na tom tragu je i moje mišljenje o ovom problemu. Može se to postaviti i ovako: Čemu točno služe zastavice... u enciklopedijskom sadržaju? :) Kada su pak u pitanju predlošci ili ''templates'' općenito, vjerojatno ne bi došlo do problema da su svi urednici imali u vidu širu sliku što enciklopedija jest, čemu služe predlošci, zašto je nužno da svaki predložak ima priloženu dokumentaciju itd. itb. Ovako mogu samo pohvaliti Orijentologa na uloženu trudu i naporu, a pomalo i zažaliti što je toliko energije i vremena moralo biti utrošeno na to, a ne nešto drugo. :/ --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 04:06, 9. januara 2020. (CET) Imajući u vidu da se i sam trudim <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=5395409&oldid=5395344 objašnjavati]</span> korisnicima zašto su inojezični sadržaji unutar <span class="plainlinks">[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1lvWBY%3D&keyword=šablona šablona]</span> nepoželjni, te da je velikim trudom lokalnih zajednica koliko-toliko usklađeno postavljanje zamjenskih prevedenih šablona (i u naslovu i u sadržaju), složit ću se s Edgarom Allanom Poeom u smislu potrebe za unifikacijom šablona sa zastavama, ali na način da se zadrže sva preusmjeravanja (pa i ona naizgled nepotrebna). Da se ne spominje neprevedenost, manjkavost dokumentacije, te tehnički problemi s nedostajućim modulima i slično, više je nego opravdano da sadržaj unutar GIP-a mora odgovarati jezičnoj varijanti wikipedije na kojoj se taj sadržaj postavlja. To je ''condicio sine qua non'' postojanja svakog jezičnog projekta wikipedije i wikimedije. Nadalje, imajući u vidu da su preusmjeravanja skrivena, a mogu dolaziti i na stranom jeziku (vidi: [[wikipedia:redirect]]), nije potrebno brisati preusmjeravanja. Slična rasprava vođena je na hr.wiki (nemojte uzeti za zlo, dobar dio nas ovdje je podrijetlom s tog projekta), vidi od [[m:w:hr:Razgovor o kategoriji:Jezične oznake#Premještanja|Razgovor o kategoriji:Jezične oznake#Premještanja]] do kraja stranice. I s tim u svezi postupak u svezi <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=_Predložak:En_icon&action=history templatea: en icon]</span>, pa će ta rasprava možda dobiti na jasnoći i opravdanosti njena povezivanja s ovom raspravom. Ujedno čestitam Edgaru Allanu Poeu ako je odustao od <span class="plainlinks">[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=_Wikipedia:Pijaca-Пијаца&diff=803817&oldid=802924&diffmode=source ovog standardizacijskog nauma]</span> [[Datoteka:718smiley-jonathan.svg|20px]] Zašto je korisno zadržati preusmjeravanja, primjer <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=_Predložak:Infookvir_biografija&action=history infokutije biografija]</span>, a opet zašto nije korisno, jer se u [[Posebno:Traženi šabloni]] može uočiti na kojim se šablonama upotrebljavalo inojezične nazive šablona (što olakšava održavanje, kao što je poznato i korisniku stranice [[Posebno:Tražene kategorije]]). Ako se u tom usklađivanju neće orati po GIP-u, već eventualno botovima usklađivati naziv šablona prema trenutačnom nazivu, za razliku od oranja po GIP-u kakvo se radilo s kategorijama, taj postupak koji predlaže Edgar Allan Poe je neutralan po GIP i nije protivan duhu i smislu Uvjeta upotrebe (prekobrojnim praznim i besmislenim uređivanjima). Ako je Edgar Allan Poe odustao od <span class="plainlinks">[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=_Wikipedia:Pijaca-Пијаца&diff=803817&oldid=802924&diffmode=source stvaranja standarda]</span>, tada neće biti problem doći do konsenzusa i ova rasprava neće biti povod da se uvede samo jedna šablona za biografske članke, ako je potrebno imati nekoliko šablona za različita pisma i različite standardne varijetete srpskohrvatskoga. Čak i da se uvede jedna šablona za sve biografije, ta bi trebala imati i retke za članke koji će biti pisani ćirilicom, retke koji su specifični za bosanski varijetet, crnogorski varijetet, srpski varijetet, hrvatski varijetet, te ostale varijetete u suvremenom hrvatskom ili srpskom jezičnom standardu: kao što su hrvatski književni jezik (s ijekavskom osnovicom), kao srpski književni jezik (s ekavskom osnovicom; službeni je naziv — srpskohrvatski), kao bosansko-hercegovačka varijanta hrvatskosrpskog odnosno srpskohrvatskog (ijekavska) te, kao crnogorska varijanta srpskohrvatskog odnosno hrvatskosrpskog (također ijekavska), postoji i još naziva naravno, da ih sve ne navodim ovdje. Razumijem što Conquistador misli kad navodi o energiji i vremenu, no tko sam ja da sprečavam Edgara Allana Poea u njegovom naumu, čak i ako je to pomalo donkihotovski. Slažem se s Edgarom Allanom Poeom i o kategorijama, s tom napomenom, da ako se ikad otvori kategorija Političari u Laktašima ili Političari opštine Laktaši, da članak može biti i u toj kategoriji. Potpuno mi je nejasno inzistiranje da članak ne bude u kategorijama: [[:kategorija:Predsjednici Republike Srpske|Predsjednici Republike Srpske]], [[:kategorija:Predsjednici vlada Republike Srpske‎|Predsjednici vlada Republike Srpske‎]], te nekim čudnim objašnjenjima kojima bi valjalo pročitati ovaj ''on point'' komentar od 8. januara 2020. korisnika Tgeorgescu: <span class="plainlinks">[https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Requests_for_comment%2FSite-wide_administrator_abuse_and_WP%3APILLARS_violations_on_the_Croatian_Wikipedia&type=revision&diff=19689500&oldid=19689110 na Meta-Wikiju]</span>. Edgar Allan Poe je zaista izrastao u ''par excellence'' enciklopedista jedne opće i narodne enciklopedije. Rasprava srećom nije o prekobrojnosti zastavica po biografskim člancima i općenito, a ovo je ipak narodna enciklopedija. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- [[user:Nesmir Kudilovic|<span style="color:cornflowerblue;">Несмир Кудилович</span>]] ([[user talk:Nesmir Kudilovic|<span style="color:royalblue;">разговор</span>]]) 18,48; четвртак, 9. јануара 2020. (СЕВ) :Potpuno se slažem u vezi s opaskom o kvazistandardizaciji na ovom wikiju. Možda glotonim ''(standardni) srpskohrvatski'' zbog etnonimâ koje sadrži izaziva nedoumice o tome što on točno označuje (usp. [[Special:Diff/40652744]]), ali ako se on shvati kao ''(standardni) štokavski'' smatram da će se sve nedoumice otkloniti. Tada nema sumnje i da postoji taj standardni dijalekt i da je on itekako normiran i kodificiran u svojim rječnicima, gramatikama i pravopisima. To što one izlaze s različitim glotonimima u naslovima tih kodifikacijskih djela nije razlog da se zaključi da je riječ o dvama, trima, četirima... različitim standardnim dijalektima ili da na ovom govornom području žive prirođeni poligloti. :) --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 01:24, 11. januara 2020. (CET) :: Otkako sam prihvatio i realnosti i terminologiju koju je Conquistador prvi počeo dosljedno upotrebljavati, mogu reći da je moja vlastita misaonost dobila širi zamah i svježinu. Doduše, to ipak kažem sam za sebe. Wikipedija na srpskom jeziku ima i članak: [[m:w:sr:Jezički varijetet|Jezički varijetet]], autora korisnika [[m:w:sr:Корисник:Милош|Милоша]]. Standard se stvara sam od sebe i mislim da nije potrebna strana intervencija, a pogotovo ne nametanje naslova zbog kategorizacije. Nove korisnike najlakše će privući ugodna atmosfera, pa čak i nedostatak jednog jedinstvenog standarda može biti prednost u tom smislu, naravno, uz dopuštanje upotrebe svih jezičnih suvremenih tradicija (svake na svojoj stranici, a u jednom trenutku u vremenu). Sve u duhu našeg velikog učitelja [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]]. U tom smislu nadam se da je ovo samo početak jednog dugog prijateljstva. -- [[user:Nesmir Kudilovic|<span style="color:cornflowerblue;">Несмир Кудилович</span>]] ([[user talk:Nesmir Kudilovic|<span style="color:royalblue;">разговор</span>]]) 2,47; субота, 11. јануара 2020. (СЕВ) ==Posao za bota == [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovdje/%C5%A0ablon:Nesteroidni_antiinflamatorni_lek-lat&limit=500 U ovim člancima] trebalo bi šablonu "Nesteroidni antiinflamatorni lek-lat" zamijeniti sa "Nesteroidni antiinflamatorni lek". Možda mi netko može pomoći botom? [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 22:20, 12 januar 2020 (CET) == Wiki Loves Folklore == [[File:WLL Subtitled Logo (transparent).svg|100px|right|frameless]] '''Hello Folks,''' Wiki Loves Love is back again in 2020 iteration as '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]]''' from 1 February, 2020 - 29 February, 2020. Join us to celebrate the local cultural heritage of your region with the theme of folklore in the international photography contest at [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wllove Wikimedia Commons]. Images, videos and audios representing different forms of folk cultures and new forms of heritage that haven’t otherwise been documented so far are welcome submissions in Wiki Loves Folklore. Learn more about the contest at [[m:Wiki Loves Folklore|Meta-Wiki]] and [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Commons]]. '''Kind regards,'''<br/> [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore/International Team|'''Wiki Loves Folklore International Team''']]<br/> <small>&mdash;&nbsp;[[User:Tulsi Bhagat|<font color="black">'''Tulsi Bhagat'''</font>]] <small>([[Special:Contributions/Tulsi Bhagat|<font color="black">contribs</font>]] &#124; [[User talk:Tulsi Bhagat|<font color="black">talk</font>]])</small><br/> sent using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 07:15, 18 januar 2020 (CET)</small> <!-- Message sent by User:Tulsi Bhagat@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wll&oldid=19716850 --> == Movement Learning and Leadership Development Project == Hello The Wikimedia Foundation’s Community Development team is seeking to learn more about the way volunteers learn and develop into the many different roles that exist in the movement. Our goal is to build a movement informed framework that provides shared clarity and outlines accessible pathways on how to grow and develop skills within the movement. To this end, we are looking to speak with you, our community to learn about your journey as a Wikimedia volunteer. Whether you joined yesterday or have been here from the very start, we want to hear about the many ways volunteers join and contribute to our movement. To learn more about the project, [[:m:special:MyLanguage/Movement Learning and Leadership Development Project|please visit the Meta page]]. If you are interested in participating in the project, please complete [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSegM07N1FK_s0VUECM61AlWOthwdn5zQOlVsa2vaKcx13BwZg/viewform?usp=sf_link this simple Google form]. Although we may not be able to speak to everyone who expresses interest, we encourage you to complete this short form if you are interested in participating! -- [[user:LMiranda (WMF)|LMiranda (WMF)]] ([[user talk:LMiranda (WMF)|talk]]) 20:01, 22 januar 2020 (CET) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Trizek_(WMF)/sandbox/temp_MassMessage_list&oldid=19738989 --> == Izvještaj o zastavicama == Nakon cca. 2 mjeseca rada, svi šabloni {{tl|Country data}} su usklađeni, ažurirani, nadopunjeni i sređeni. [[:Kategorija:Country data templates|"Sporna" kategorija]] sada ima ukupno 724 šablona, većina kojih su, dakako, države, ali prisutne su i povijesne države, administrativne jedinice te neke međunarodne organizacije. Sam posao nije bio toliko zahtjevan, ali javljali su se problemi oko terminologije, što smo se {{u|Orijentolog}} i ja, uz nemalu pomoć kolega {{u|Conquistador}} i {{u|Nesmir Kudilovic}}, uspjeli dogovoriti, tako da navedeni šabloni sada odražavaju stanje glavnih članaka i kategorija o pojedinim državama. Ukratko, učinjeno je sljedeće: # Svi su šabloni pregledani te nadopunjeni s podacima s engleske ili drugih Wikipedija. Pri tome su neki naši šabloni "bogatiji" od onih engleskih (jer sam dodavao zastavice sukladno informacijama u člancima), a neki su, pak, "siromašniji", jer su strane Wikipedije imale neke čudne i/ili nepotrebne dodatke. # Dio postojećih šablona je pobrisan. To se primarno odnosi na gramatički netočne varijante naziva država ili entiteta, na neke kratice koje su bile nepraktične i van standarda te na određene šablone o administrativnim jedinicama, tamo gdje su bili u manjini i gdje nije bilo potrebe za njima (npr. Rusija, Poljska). Uz to, brisana je i većina "troslovnih" šablona, s tim da je određen dio još ostalo, ali o tome nešto niže u tekstu. # Šabloni o administrativnim jedinicama za pojedine države (povijesne i aktualne) su grupirani u glavnim šablonima o tim državama, tako da su dostupni na jednom mjestu (vidi: {{tl|Country data Ujedinjeno Kraljevstvo}}, {{tl|Country data Sovjetski Savez}}). # Došlo je do stvaranja novih šablona o povijesnim državama, ondje gdje sam to smatrao shodnim i potrebnim, ali i gdje su se neke varijante već koristile. # Usklađeni su nazivi svih država i entiteta, tako da šabloni sada potpuno i točno reflektiraju odluke ove Wikipedije oko naziva država i entiteta te pripadajućih kategorija. Isto tako, šabloni su upotpunjeni sa svim domaćim varijantama (latiničnim) naziva, tako da postoje preusmjeravanja za praktički sve varijante srpskohrvatskog jezika. # Kratice koje su zadržane odnose se na sve međunarodne kratice pokupljene s engleske Wikipedije, ali i cijelu seriju postojećih (i neke nove) domaće kratice, koje su primjerenije našem govornom području. # Što se tiče preusmjeravanja s engleskih naziva, sukladno dogovoru - oni su zadržani za sve države i entitete od slova F nadalje, s tim da su neke inovarijante brisane jer nisu doista bile potrebne, odnosno bile su varijante i na en.wiki (npr. the United Kingdom, ali je zadržana United Kingdom). Međutim, sve su inovarijante (osim jedne, ali i to će se riješiti) uklonjene iz članaka kako bi se proveo plan kontrole koji je dogovoren. Dakle, poveznice ostaju, ali inovarijanti u člancima trenutno - nema. Cilj toga je da se do 1. srpnja 2021. godine vidi kolika će biti njihova upotreba; ako ona bude do 5% od ukupne upotrebe u svim člancima, inovarijante će ostati i bit će vraćene i do slova F, a ako bude prelazila, onda će, sukladno dogovoru, biti pobrisane. Cilj ovoga vidjeti je jesu li te inovarijante doista korisne i praktične, ili pak remete strukturu ovih šablona na našoj Wikipediji. Mislim da je to sve ono bitno što je urađeno s ovim šablonima. Kao što sam rekao, trenutno ih imamo 724 i pokrivaju sve države, većinu entiteta i značajan broj povijesnih država te neke međunarodne organizacije. Ono što još treba učiniti jest: # Ukloniti i pobrisati sve "troslovnike", sukladno ranijem dogovoru. Većinu sam uklanjao ručno, ali dio njih je bio toliko zastupljen da ručno uklanjanje nije imalo smisla. Kako mi se Kolega nije javio, a ja nemam bot, te ću izmjene vršiti preko AWB-a u večernjim satima, da se ne ometa rad ostalih kolega. Popis tih šablona dostupan je [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|ovdje]]. # Izvršiti preimenovanje svih šablona s "Country data" u neki dogovoreni naziv na domaćem jeziku, o čemu je bilo riječi ranije, ali bez konkretnog dogovora. O tome će se povesti rasprava među kolegama. # Izvršiti (re)kategorizaciju sukladno točci 2., ali i riješiti kategorizaciju administrativnih jedinica i sličnih stvari, tako da se rastereti glavna kategorija. Mislim da smo s ovim potezom napravili još jedan značajan korak u uređivanju ove Wiki i sređivanju kaosa koji postoji. Ima tu još puno posla, ali idemo pomalo. Ne žuri nam se nikud :) Ono što bih ja još samo zamolio kolege je sljedeće: * Naime, kako je situacija sada sređena, ako nekog šablona nema - onda ga vjerojatno ne bi trebalo ni biti. Naravno, ovo se odnosi samo na varijante postojećih šablona, a postojeći šabloni se lako mogu provjeriti u kategoriji. Za sve su članke dodane, više-manje, sve moguće i gramatički ispravne varijante za preusmjeravanje, tako da ako neke varijante nema, opet - onda je vjerojatno ne bi trebalo ni biti. Zato molim kolege da kod eventualnog dodavanja novih varijanti za prethodne konzultacije sa mnom ili nekim od involviranih suradnika. * Kod dodavanja potpuno novih šablona, primjerice za povijesne države ili administrativne jedinice, vodite samo računa o tome jesu li doista potrebni novi šabloni ili ne. Dakle, ukoliko se neka povijesna država neće baš prečesto pojavljivati u ovoj formi i može se pokriti pomoću postojećih šablona, onda je možda bolje ne praviti novi šablon samo za nju. No, ako već napravite, molim vas povežite novi šablon s nekim od postojećih, da se održava red. :Po pitanju administrativnih jedinica, vodite računa da ne moraju postojati zasebni šabloni za svaku jedinicu svake države i da ne treba ići linijom manjeg otpora. Ako, pak, odlučite napraviti zaseban šablon za administrativnu jedinicu, onda shvatite da biste trebali napraviti i za sve ostale administrativne jedinice te države, tako da razmislite isplati li se to tako raditi jer želimo održati red. * Za kraj, nove "troslovnike" tipa <nowiki>{{FRA}}</nowiki> nemojte praviti jer je dogovorom odlučeno da ih nećemo imati na Wikipediji. Postoji cijela serija prikladnih alternativa za te "troslovnike" i oni, u suštini, predstavljaju duplikate koji su nam nepotrebni. Hvala na pažnj. ''That's all, Folks!'' --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 17:00, 10 februar 2020 (CET) == Additional interface for edit conflicts on talk pages == ''Sorry, for writing this text in English. If you could help to translate it, it would be appreciated.'' You might know the new interface for edit conflicts (currently a beta feature). Now, Wikimedia Germany is designing an additional interface to solve edit conflicts on talk pages. This interface is shown to you when you write on a discussion page and another person writes a discussion post in the same line and saves it before you do. With this additional editing conflict interface you can adjust the order of the comments and edit your comment. We are inviting everyone to have a look at [[m:WMDE Technical Wishes/Edit Conflicts#Edit conflicts on talk pages|the planned feature]]. Let us know what you think on our [[mw:Help talk:Two Column Edit Conflict View|central feedback page]]! -- For the Technical Wishes Team: [[m:User:Max Klemm (WMDE)|Max Klemm (WMDE)]] 15:15, 26 februar 2020 (CET) <!-- Message sent by User:Max Klemm (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=19845780 --> == Vandal unosi krive datume == [[Posebno:Doprinosi/46.25.187.229]] Treba ga blokirati. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 20:11, 25 mart 2020 (CET) == Editing news 2020 #1 – Discussion tools == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:VisualEditor/Newsletter/2020/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:TalkPages-Reply-v1.0.png|thumb|300px|alt=Screenshot showing what the Reply tool looks like|This early version of the Reply tool automatically signs and indents comments.]] The [[mw:Editing|Editing team]] has been working on [[mw:Talk pages project|the talk pages project]]. The goal of the talk pages project is to help contributors communicate on wiki more easily. This project is the result of the [[mw:Talk pages consultation 2019|Talk pages consultation 2019]]. [[File:TalkPages-Reply-v2.0.png|thumb|300px|alt=Reply tool improved with edit tool buttons|In a future update, the team plans to test a tool for easily linking to another user's name, a rich-text editing option, and other tools.]] The team is building a [[mw:Talk pages project/replying|new tool for replying]] to comments now. This early version can sign and indent comments automatically. <strong>Please [[mw:Talk pages project/replying/prototype testing#Reply%20version%201.0|test the new Reply tool]].</strong> *On 31 March 2020, the new {{Int:discussiontools-replylink}} tool was offered as a [[mw:Beta Feature|Beta Feature]] editors at four Wikipedias: [[w:ar:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Arabic]], [[w:nl:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Dutch]], [[w:fr:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|French]], and [[w:hu:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Hungarian]]. If your community also wants early access to the new tool, contact [[User:Whatamidoing (WMF)]]. *The team is planning some upcoming changes. <strong>Please [[mw:Talk pages project/replying#Version%202.0|review the proposed design]] and share your thoughts on the talk page.</strong> The team will test features such as: **an easy way to mention another editor ("pinging"), **a rich-text visual editing option, and **other features identified through user testing or recommended by editors. To hear more about Editing Team updates, please add your name to the [[mw:Talk pages project#Get involved|<strong>"Get involved"</strong>]] section of the project page. You can also watch [[File:MediaWiki Vector skin blue star watchlist icon.svg|frameless|16px]] these pages: [[mw:Talk pages project|the main project page]], [[mw:Talk pages project/Updates|Updates]], [[mw:Talk pages project/replying|Replying]], and [[mw:Talk pages project/replying/prototype testing|User testing]]. – [[user:PPelberg (WMF)|PPelberg (WMF)]] ([[mw:User talk:PPelberg (WMF)|talk]]) & [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[mw:User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 21:25, 8 april 2020 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox2&oldid=19967064 --> == Na današnji dan == Još nije kasno da se doda, a prikladno je u ovo koronično doba: 12.4.1955. cjepivo protiv dječje paralize proglašeno je sigurnim. To je najsigurnije i najdjelotvornije cjepivo ikad. Jonas Salk koji ga je razvio, odlučio je da ga ne patentira kako bi što više djece u svijetu bilo zaštićeno. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 21:41, 12 april 2020 (CEST) == Maintenance operation scheduled == Sorry to use English. {{int:please-translate}}! A maintenance operation will be performed on Thursday May 5 at 05:00 AM UTC. It is supposed to take around 15 minutes. During this time, you may not be able to edit the wikis. For more details about the operation and on all impacted services, please check [[phab:T251154|on Phabricator]]. A banner will be displayed 30 minutes before the operation. Please help making your community aware of this maintenance operation. [[user:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] 15:34, 4 maj 2020 (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Trizek_(WMF)/sandbox/temp_MassMessage_list&oldid=20041130 --> == Editing news 2020 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2020/June|Read this in another language]] • [[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:TalkPages-Reply-v2.0.png|alt=Mockup of the new reply feature, showing new editing tools|thumb|400x400px|The new features include a toolbar. [[mw:Talk:Talk pages project/replying|What do you think should be in the toolbar?]]]] This issue of the [[mw:Special:MyLanguage/Editing|Editing]] newsletter includes information the [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project|Talk pages project]], an effort to help contributors communicate on wiki more easily. * [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/replying|<strong>Reply tool</strong>]]: This is available as a Beta Feature at the four partner wikis (Arabic, Dutch, French, and Hungarian Wikipedias). The Beta Feature is called "{{int:discussiontools-preference-label}}". The Beta Feature will get [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/replying#Version%202.0|new features]] soon. The new features include writing comments in a new visual editing mode and pinging other users by typing <code>@</code>. You can [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/replying/prototype testing#Reply%20tool%20version%202.0|test the new features]] on the [[mw:Special:MyLanguage/Beta Cluster|Beta Cluster]] now. Some other wikis will have a chance to try the Beta Feature in the coming months. * [[mw:Special:MyLanguage/New requirements for user signatures|<strong>New requirements for user signatures</strong>]]: Soon, users will not be able to save invalid custom signatures in [[Special:Preferences]]. This will reduce signature spoofing, prevent page corruption, and make new talk page tools more reliable. Most editors will not be affected. * [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/New discussion|<strong>New discussion tool</strong>]]: The Editing team is beginning work on a simpler process for starting new discussions. You can [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/New discussion#Design|see the initial design on the project page]]. * [[m:Special:MyLanguage/Research:Usage of talk pages|<strong>Research on the use of talk pages</strong>]]: The Editing team worked with the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Research|Wikimedia research team]] to study how talk pages help editors improve articles. We learned that new editors who use talk pages make more edits to the main namespace than new editors who don't use talk pages. – [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 22:33, 17 juni 2020 (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Trizek_(WMF)/sandbox/temp_MassMessage_list&oldid=20184653 --> == Machine translation in Content Translation == Hi, (Sorry about writing in English. I hope that somebody can translate this.) In the Content Translation extension in this Wikipedia you currently have machine translation using the Apertium engine, which is probably far from perfect. Would it make sense to enable machine translation using Google Translate or Yandex Translate? And if it's useful, which language should be selected there? Both Yandex and Google support Bosnian (Latin), Croatian (Latin), and Serbian (Cyrillic). Thanks! --[[Korisnik:Aaharoni-WMF|Amir E. Aharoni (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aaharoni-WMF|razgovor]]) 14:26, 25 juni 2020 (CEST) : I think that we should use Google Translate as a default translator here. [[Korisnik:Vilena66|Vilena66]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vilena66|razgovor]]) 21:56, 25 juni 2020 (CEST) ::Thank you, [[Korisnik:Vilena66|Vilena66]]! ::To which language - Bosnian (Latin), Croatian (Latin), or Serbian (Cyrillic)? --[[Korisnik:Aaharoni-WMF|Amir E. Aharoni (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aaharoni-WMF|razgovor]]) 09:16, 29 juni 2020 (CEST) :::None of the three is perfect, but Bosnian would, in absence of anything better, would, IMHO, do. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 10:38, 29 juni 2020 (CEST) === Prijevod (Translation) ==== Zdravo., (Izvinite zbog pisanja na engleskom. Nadam se da neko može da prevede ovo.) U nastavku prijevoda sadržaja u Wikipediji trenutno imate mašinski prijevod koristeći Apercium engine, koji je vjerojatno daleko od savršenog. Da li bi imalo smisla da se omogući mašinski prijevod koristeći Google Translate ili Yandex Translate? A ako je korisno, koji jezik bi trebao biti odabran tamo? I Yandex i Google podržavaju bosanski (latinski), hrvatski (latinski) i srpski (ćirilični). Hvala! == Annual contest Wikipedia Pages Wanting Photos == [[File:WPWP logo 1.png|150px|right|Wikipedia Pages Wanting Photos (WPWP)]] This is to invite you to join the Wikipedia Pages Wanting Photos (WPWP) campaign to help improve Wikipedia articles with photos and win prizes. The campaign starts today 1st July 2020 and closes 31st August 2020. The campaign primarily aims at using images from Wikimedia Commons on Wikipedia articles that are lacking images. Participants will choose among Wikipedia pages without photo images, then add a suitable file from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests (Wiki Loves Africa, Wiki Loves Earth, Wiki Loves Folklore, etc.) over the years. Please visit the '''[[m:Wikipedia Pages Wanting Photos|campaign page]]''' to learn more about the WPWP Campaign. With kind regards, Thank you, Deborah Schwartz Jacobs, Communities Liaison, On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos Organizing Team - 10:24, 1 juli 2020 (CEST) ''feel free to translate this message to your local language when this helps your community'' <!-- Message sent by User:Romaine@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Romaine/MassMessage&oldid=20232618 --> == Feedback on movement names == {{int:Hello}}. Apologies if you are not reading this message in your native language. {{int:please-translate}} if necessary. {{Int:Feedback-thanks-title}} There are a lot of conversations happening about the future of our movement names. We hope that you are part of these discussions and that your community is represented. Since 16 June, the Foundation Brand Team has been running a [https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_9G2dN7P0T7gPqpD survey] in 7 languages about [[m:Special:MyLanguage/Communications/Wikimedia brands/2030 movement brand project/Naming convention proposals|3 naming options]]. There are also community members sharing concerns about renaming in a [[m:Special:MyLanguage/Community open letter on renaming|Community Open Letter]]. Our goal in this call for feedback is to hear from across the community, so we encourage you to participate in the survey, the open letter, or both. The survey will go through 7 July in all timezones. Input from the survey and discussions will be analyzed and published on Meta-Wiki. Thanks for thinking about the future of the movement, --[[:m:Talk:Communications/Wikimedia brands/2030 movement brand project|The Brand Project team]], 21:42, 2 juli 2020 (CEST) ''Note: The survey is conducted via a third-party service, which may subject it to additional terms. For more information on privacy and data-handling, see the [[foundation:Special:MyLanguage/Naming Convention Proposals Movement Feedback Survey Privacy Statement|survey privacy statement]].'' <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Elitre_(WMF)/All_wikis_June_2020&oldid=20238830 --> == Editing news 2020 #3 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:VisualEditor/Newsletter/2020/July|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:50M@2x.png|thumb|alt=A gold star with a blue ribbon, and the text 50m|More than <strong>50 million edits</strong> have been made using the visual editor on desktop.|400px]] Seven years ago this month, the [[mw:Editing team|Editing team]] offered the visual editor to most Wikipedia editors. Since then, editors have achieved many milestones: * More than <strong>50 million edits</strong> have been made using the visual editor on desktop. * More than <strong>2 million new articles</strong> have been created in the visual editor. More than 600,000 of these new articles were created during 2019. * The visual editor is <strong>increasingly popular</strong>. The proportion of all edits made using the visual editor has increased every year since its introduction. * In 2019, <strong>35% of the edits by newcomers</strong> (logged-in editors with ≤99 edits) used the visual editor. This percentage has <strong>increased every year</strong>. * Almost <strong>5 million edits on the mobile site</strong> have been made with the visual editor. Most of these edits have been made since the Editing team started improving the [[mw:Mobile visual editor|mobile visual editor]] in 2018. * On 17 November 2019, the [https://discuss-space.wmflabs.org/t/first-edit-made-to-wikipedia-from-outer-space/2254 <strong>first edit from outer space</strong>] was made in the mobile visual editor. 🚀 👩‍🚀 * Editors have made more than <strong>7 million edits in the 2017 wikitext editor</strong>, including starting <strong>600,000 new articles</strong> in it. The [[mw:2017 wikitext editor|2017 wikitext editor]] is VisualEditor's built-in wikitext mode. You can [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|enable it in your preferences]]. [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 14:55, 9 juli 2020 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=20232673 --> == Announcing a new wiki project! Welcome, Abstract Wikipedia == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hi all, It is my honor to introduce Abstract Wikipedia, a new project that has been unanimously approved by the Wikimedia Foundation Board of Trustees. Abstract Wikipedia proposes a new way to generate baseline encyclopedic content in a multilingual fashion, allowing more contributors and more readers to share more knowledge in more languages. It is an approach that aims to make cross-lingual cooperation easier on our projects, increase the sustainability of our movement through expanding access to participation, improve the user experience for readers of all languages, and innovate in free knowledge by connecting some of the strengths of our movement to create something new. This is our first new project in over seven years. Abstract Wikipedia was submitted as a project proposal by Denny Vrandečić in May 2020 <ref>[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]</ref> after years of preparation and research, leading to a detailed plan and lively discussions in the Wikimedia communities. We know that the energy and the creativity of the community often runs up against language barriers, and information that is available in one language may not make it to other language Wikipedias. Abstract Wikipedia intends to look and feel like a Wikipedia, but build on the powerful, language-independent conceptual models of Wikidata, with the goal of letting volunteers create and maintain Wikipedia articles across our polyglot Wikimedia world. The project will allow volunteers to assemble the fundamentals of an article using words and entities from Wikidata. Because Wikidata uses conceptual models that are meant to be universal across languages, it should be possible to use and extend these building blocks of knowledge to create models for articles that also have universal value. Using code, volunteers will be able to translate these abstract “articles” into their own languages. If successful, this could eventually allow everyone to read about any topic in Wikidata in their own language. As you can imagine, this work will require a lot of software development, and a lot of cooperation among Wikimedians. In order to make this effort possible, Denny will join the Foundation as a staff member in July and lead this initiative. You may know Denny as the creator of Wikidata, a long-time community member, a former staff member at Wikimedia Deutschland, and a former Trustee at the Wikimedia Foundation <ref>[[m:User:Denny|User:Denny]]</ref>. We are very excited that Denny will bring his skills and expertise to work on this project alongside the Foundation’s product, technology, and community liaison teams. It is important to acknowledge that this is an experimental project, and that every Wikipedia community has different needs. This project may offer some communities great advantages. Other communities may engage less. Every language Wikipedia community will be free to choose and moderate whether or how they would use content from this project. We are excited that this new wiki-project has the possibility to advance knowledge equity through increased access to knowledge. It also invites us to consider and engage with critical questions about how and by whom knowledge is constructed. We look forward to working in cooperation with the communities to think through these important questions. There is much to do as we begin designing a plan for Abstract Wikipedia in close collaboration with our communities. I encourage you to get involved by going to the project page and joining the new mailing list <ref>[[mail:abstract-wikipedia|Abstract Wikipedia mailing list]]</ref>. We recognize that Abstract Wikipedia is ambitious, but we also recognize its potential. We invite you all to join us on a new, unexplored path. Yours, Katherine Maher (Executive Director, Wikimedia Foundation) <references/> </div> <small>Sent by [[:m:User:Elitre (WMF)]] 22:10, 9 juli 2020 (CEST) - '''[[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/July 2020 announcement]]''' </small> <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Elitre_(WMF)/All_wikis_June_2020&oldid=20265921 --> == Notification about a proposed global ban of [[User:Eric abiog]] == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{int:please-translate}} Dear community, pursuant to the [[:m:Global bans|global ban policy]], I would like to notify your community I have proposed that [[User:Eric abiog]] to be globally banned by the global Wikimedia Community. You are invited to discuss the case in a [[:m:Requests for comment/Global block for Eric abiog|request for comment]] that is running at the Meta-Wiki. Best regards,<br /> [[User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] ([[:User talk:Martin Urbanec|talk]]) <small>Delivered by --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:11, 5 august 2020 (CEST)</small> </div> <!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Martin_Urbanec/tmp2&oldid=20341658 --> == Technical Wishes: FileExporter and FileImporter become default features on all Wikis == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> The [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons|FileExporter and FileImporter]] will become a default features on all wikis until August 7, 2020. They are planned to help you to move files from your local wiki to Wikimedia Commons easier while keeping all original file information (Description, Source, Date, Author, View History) intact. Additionally, the move is documented in the files view history. How does it work? Step 1: If you are an auto-confirmed user, you will see a link "Move file to Wikimedia Commons" on the local file page. Step 2: When you click on this link, the FileImporter checks if the file can in fact be moved to Wikimedia Commons. These checks are performed based on the wiki's [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons/Configuration_file_documentation|configuration file]] which is created and maintained by each local wiki community. Step 3: If the file is compatible with Wikimedia Commons, you will be taken to an import page, at which you can update or add information regarding the file, such as the description. You can also add the 'Now Commons' template to the file on the local wiki by clicking the corresponding check box in the import form. Admins can delete the file from the local wiki by enabling the corresponding checkbox. By clicking on the 'Import' button at the end of the page, the file is imported to Wikimedia Commons. If you want to know more about the [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons|FileImporter extension]] or the [[m:WMDE_Technical_Wishes|Technical Wishes Project]], follow the links. --For the Technical Wishes Team: </div>[[User:Max Klemm (WMDE)|Max Klemm (WMDE)]] 11:14, 6 august 2020 (CEST) <!-- Message sent by User:Max Klemm (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=20343133 --> == Important: maintenance operation on September 1st == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|{{int:please-translate}}]] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] will be testing its secondary data centre. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic to the secondary data centre on '''Tuesday, September 1st 2020'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, September 1st. The test will start at [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20200901T14 14:00 UTC] (15:00 BST, 16:00 CEST, 10:00 EDT, 19:30 IST, 07:00 PDT, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday September 2). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of September 1st, 2020. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch Datacenter#Schedule for 2018 switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. '''Please share this information with your community.''' </div></div> <span dir=ltr>[[m:User:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[m:User talk:Trizek (WMF)|talk]])</span> 15:49, 26 august 2020 (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=20384955 --> == New Wikipedia Library Collections Now Available (September 2020) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] is announcing new free, full-access, accounts to reliable sources as part of our [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/ research access program]. You can sign up for new accounts and research materials on the [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ Library Card platform]: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/101/ Al Manhal]''' – Arabic journals and ebooks * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/102/ Ancestry.com]''' – Genealogical and historical records * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/100/ RILM]''' – Music encyclopedias Many other partnerships are listed on [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/ our partners page], including [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/49/ Adam Matthew], [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/57/ EBSCO], [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/55/ Gale] and [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/54/ JSTOR]. A significant portion of our collection now no longer requires individual applications to access! Read more in our [https://diff.wikimedia.org/2020/06/24/simplifying-your-research-needs-the-wikipedia-library-launches-new-technical-improvements-and-partnerships/ recent blog post]. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects! <br>--[[w:en:Wikipedia:TWL/Coordinators|The Wikipedia Library Team]] 11:49, 3 rujan-септембар 2020 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=20418180 --> == Invitation to participate in the conversation == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> ''{{int:Hello}}. Apologies for cross-posting, and that you may not be reading this message in your native language: translations of the following announcement may be available on '''[[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Draft review/Invitation (long version)|Meta]]'''. {{int:please-translate}}. {{Int:Feedback-thanks-title}}'' We are excited to share '''[[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Draft review|a draft of the Universal Code of Conduct]]''', which the Wikimedia Foundation Board of Trustees called for earlier this year, for your review and feedback. The discussion will be open until October 6, 2020. The UCoC Drafting Committee wants to learn which parts of the draft would present challenges for you or your work. What is missing from this draft? What do you like, and what could be improved? Please join the conversation and share this invitation with others who may be interested to join, too. To reduce language barriers during the process, you are welcomed to translate this message and the [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Draft review|Universal Code of Conduct/Draft review]]. You and your community may choose to provide your opinions/feedback using your local languages. To learn more about the UCoC project, see the [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] page, and the [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|FAQ]], on Meta. Thanks in advance for your attention and contributions, [[:m:Talk:Trust_and_Safety|The Trust and Safety team at Wikimedia Foundation]], 19:55, 10 rujan-септембар 2020 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Universal_Code_of_Conduct/Draft_review/Invitation_(long_version)/List&oldid=20440292 --> 4djbk07im3cjcexbm7ylwmakxl5svqp 0 4670962 42580825 41240095 2026-04-13T21:24:32Z Expedition Summits 343462 Unet zarez 42580825 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} {{Wikipoveznice}} '''Tko traži zlato?''' (češ. ''Kdo hledá zlaté dno'') jedan je od filmova redatelja Jiříja Menzela iz 1974. Snimljen je tijekom izgradnje rezervoara vode Dalešice. To je jedan od najlošije ocijenjenih filmova Jiříja Menzela. Priča o mladiću (kojeg glumi Jan Hrušínský), koji po povratku s služenja vojnog roka počinje raditi na izgradnji brane. Film je snimljen te je bio dio 25. Berlinskog filmskog festivala.<ref>https://www.csfd.cz/film/6659-kdo-hleda-zlate-dno/prehled/</ref><ref>https://www.imdb.com/title/tt0071716/awards</ref> == Reference == {{reflist}} {{Jiří Menzel}} {{Authority control}} {{mrva-film}} [[Kategorija:Filmovi 1974.]] [[Kategorija:Čehoslovački filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na češkom jeziku]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] atwdb6ipjslxak3hkkplvc7jxh7lfrw 2 4671500 42580808 42579625 2026-04-13T20:18:46Z Vipz 151311 /* test */ 42580808 wikitext text/x-wiki Podstranica za moju vježbu i testove. U nekim se testovima sadržaj vuče iz moje druge podstranice: [[Korisnik:Vipz/transkluzija]]. == test == <div class="calculator-container" data-calculator-refresh-on-load="true" style="margin-top: 2.5em;"> <div role="radiogroup" aria-labelledby="char_vrsta_label" style="margin-bottom:0.5em;"> <span id="char_vrsta_label" style="display:none;">Vrsta nacrta</span> {{Codex radio|id=char_opsti|name=char_vrsta|value=1|default=1|label=(bez teme)|inline=1}} {{Codex radio|id=char_biografija|name=char_vrsta|value=2|label=Biografija|inline=1}} {{Codex radio|id=char_organizacija|name=char_vrsta|value=3|label=Organizacija|inline=1}} {{Codex radio|id=char_film|name=char_vrsta|value=4|label=Film|inline=1}} {{Codex radio|id=char_naselje|name=char_vrsta|value=5|label=Naselje|inline=1}} </div> {{Calculator |type=plain |id=char_preload |formula=radiogroup(char_vrsta) |mapping={ "Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura": 1, "Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura/Biografija": 2, "Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura/Organizacija": 3, "Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura/Film": 4, "Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura/Naselje": 5 } |style=display:none }} {{Codex text |id=char_naslov |placeholder=Naziv članka (bez prefiksa &quot;Nacrt:&quot;) |size=50 }} {{Codex button |contents=Stvori |type=progressive |weight=primary |action=create |queryfrom=char_naslov |style=height:35px; vertical-align:middle; |extra-params=action=edit&redlink=1&preloadfrom=char_preload&summary=%20--%20Izrada%20nacrta%20pomo%C4%87u%20%5B%5BWP%3A%C4%8CAR%5D%5D%20--%20&title-prefix=Nacrt: }} </div> == Planiranje == * (WNE) [[Wikipedija:Nacrti/Evidencija]] = dashboard; status i backlog nacrta; tablice, itd. * (N) Stranice samih nacrta = prostor za inicijalne komentare pri pregledu * (R) Razgovor o nacrtu = prostor za detaljnu raspravu, ukoliko je potrebna * (N) zahtjev za pregled preko dugmeta --> (WNE)/(godina) info: status, naziv, predlagatelj, datum ** --> (WNE) transkluzija na centralnu stranicu za lakše praćenje ** --> (N) nacrt čita status kojim je označen na dashboardu i prikazuje odgovarajući podšablon ("dorada" --> "[[Šablon:Nacrt/dorada|/dorada]]") * (N) link potiče raspravu na SZR nacrta --> (R) najbolje mjesto za raspravu o svakom pojedinom nacrtu * (R) se premješta zajedno sa (N) u GIP prilikom eventualnog prihvaćanja nacrta, tako da pripadajuća rasprava ostaje kao evidencija suradnje i zajedničkog rada na tom članku WNE omogućuje centralnu kontrolu statusa nacrta, a koji šablon na nacrtu čita pomoću modula; nema smisla da se dopusti lokalna promjena statusa preko parametra jer bi se time narušila svrha Napomene: * niža tehnička potkovanost novajlija može proizvoditi kvarove u procesu. * model treba biti niskofrikcijski i ne-ritualiziran. == Dugmad == <span class="plainlinks clickbutton"> [[Target page|<span class="mw-ui-button">MW UI</span>]] </span> <span class="plainlinks clickbutton"> [[Target page|<span class="mw-ui-button mw-ui-progressive">MW UI</span>]] </span> <span class="plainlinks clickbutton"> [[Target page|<span class="mw-ui-button mw-ui-destructive">MW UI</span>]] </span> <span class="plainlinks clickbutton"> [[Target page|<span class="mw-ui-button mw-ui-quiet">MW UI</span>]] </span> <span class="plainlinks clickbutton"> [[Target page|<span class="cdx-button cdx-button--action-default">Codex</span>]] </span> <span class="plainlinks clickbutton"> [[Target page|<span class="cdx-button cdx-button--action-progressive">Codex</span>]] </span> <span class="plainlinks clickbutton"> [[Target page|<span class="cdx-button cdx-button--action-destructive">Codex</span>]] </span> <span class="plainlinks clickbutton"> [[Target page|<span class="cdx-button cdx-button--weight-quiet">Codex</span>]] </span> {{clickable button|Šablon}} {{clickable button|Šablon|class=mw-ui-progressive}} {{clickable button|Šablon|class=mw-ui-destructive}} {{clickable button|Šablon|class=mw-ui-quiet}} == [[Wikipedija:Čarobnjak za stvaranje članaka]] == * [[:mw:Extension:InputBox]] * [[:mw:Extension:NewPageTemplateSelector]] (ne dolazi instaliran sa MW) * [[:mw:Manual:Creating pages with preloaded text]] == [[Šablon:Traka]] == * [[:m:Template:WMF Navbar]] {{Traka|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Hidden begin}} {{clear}} {{Traka|color=red|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Traka|color=orange|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Traka|color=yellow|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Traka|color=lime|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Traka|color=green|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Traka|color=blue|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Traka|color=purple|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Traka|color=pink|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Traka|color=maroon|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Traka|color=gray|Glavna stranica|Korisnik:Vipz|Igralište|Korisnik:Vipz/igralište|Transkluzija|Korisnik:Vipz/transkluzija}} {{Hidden end}} <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; flex-direction: row; justify-content: space-between; align-items: flex-start;"> <div style="flex-basis: 10em; flex-grow: 1;"> {{Obojena traka/centar | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan|3366CC|3366CC}} | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan|e6e4e2|FFF}} | ikonica = Circle-icons-ribbon.svg | tekst = Početna | veza = Korisnik:ImStevan }} </div> <div style="flex-basis: 10em; flex-grow: 1;"> {{Obojena traka/centar | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Razgovor s korisnikom:ImStevan|3366CC|3366CC}} | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Razgovor s korisnikom:ImStevan|e6e4e2|FFF}} | ikonica = Circle-icons-typography.svg | tekst = Razgovor | veza = Razgovor sa korisnikom:ImStevan }} </div> <div style="flex-basis: 10em; flex-grow: 1;"> {{Obojena traka/centar | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Spomenice|3366CC|3366CC}} | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Spomenice|e6e4e2|FFF}} | ikonica = Circle-icons-trophy.svg | tekst = Spomenice | veza = Korisnik:ImStevan/Spomenice }} </div> <div style="flex-basis: 10em; flex-grow: 1;"> {{Obojena traka/centar | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Članci|3366CC|3366CC}} | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Članci|e6e4e2|FFF}} | ikonica = Circle-icons-compose.svg | tekst = Članci | veza = Korisnik:ImStevan/Članci }} </div> <div style="flex-basis: 10em; flex-grow: 1;"> {{Obojena traka/centar | boja_teksta = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Pravila|3366CC|3366CC}} | boja_pozadine = #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Korisnik:ImStevan/Pravila|e6e4e2|FFF}} | ikonica = Circle-icons-check.svg | tekst = Pravila i smernice | veza = Korisnik:ImStevan/Pravila }} </div> <div style="flex-basis: 10em; flex-grow: 1;"> {{Obojena traka/centar | boja_teksta = #3366CC | boja_pozadine = #FFF | ikonica = Circle-icons-tools.svg | tekst = Još | veza = Posebno:Stranice_s_prefiksom/Korisnik:ImStevan/ }} </div> <div style="width:100%; background-image: linear-gradient(to right, #FF0018, #FFA52C, #FFFF41, #008018, #0000F9, #86007D); height:7px; margin:0 0 30px;"></div></div> {{Traka | icon-1 = Circle-icons-ribbon.svg | Početna | Korisnik:ImStevan | icon-2 = Circle-icons-typography.svg | Razgovor | Razgovor s korisnikom:ImStevan | icon-3 = Circle-icons-trophy.svg | Spomenice | Korisnik:ImStevan/Spomenice | icon-4 = Circle-icons-compose.svg | Članci | Korisnik:ImStevan/Članci | icon-5 = Circle-icons-check.svg | Pravila i smernice | Korisnik:ImStevan/Pravila | icon-6 = Circle-icons-tools.svg | Još | Posebno:Stranice s prefiksom/Korisnik:ImStevan/ }} <div style="width:100%; background-image: linear-gradient(to right, #FF0018, #FFA52C, #FFFF41, #008018, #0000F9, #86007D); height:7px; margin:0 0 30px;"></div> == Masovna zamjena teksta i potom brisanje == * {{tl|Clickable button 2}} → {{tl|Clickable button}} ''ili'' {{tl|Klikabilno dugme}} (lokalizirati parametre) ** dizajn će biti ažuriran na Codex ([[:mw:Codex/Migrating from MediaWiki UI]]) ==Zamjena šablona iste svrhe u svefunkcionalni [[Šablon:Slično]] i [[Šablon:For]]== Možda bude potrebe za [[mw:Extension:Replace Text]] ako ova Wikipedija već nema funkcionalnost zamjene teksta bot-om. ===Provjeriti prije spajanja=== *[[Šablon:Dz|Dz]] (492) (koristi prvi parametar za link razvrstavanja) – {{urađeno}} *[[Šablon:Otheruses-number|Otheruses-number]] (741) – {{urađeno}} ===Drugi šabloni za spajanje=== *[[Šablon:Other uses|Other uses]] (745) + [[Šablon:Otheruses|Otheruses]] (1247) + [[Šablon:Otheruses2|Otheruses2]] ([[Šablon:Drugo značenje2|Drugo značenje2]]) (7489) + [[Šablon:Drugo značenje3|Drugo značenje3]] (5872) + [[Šablon:Drugo značenje|Drugo značenje]] (327) – {{urađeno}} *[[Šablon:Otherpeople|Otherpeople]] (544) (spojeno, provjeriti preusmjeravanja) – {{urađeno}} ==Spajanje infokutija== Ažurirati sa najnovijim i idealnijim kodom, a druge ostaviti kao redirekte. Omogućiti druga imena istog parametra u slučaju prenosa sa druge Wikipedije ili zaostalih stranica. * [[Šablon:Infobox Language]] (36) + [[Šablon:Kutijica za jezik]] (23) + [[Šablon:Jezik]] (36) + '''[[Šablon:Infokutija jezik]]''' (147) ''(provjeriti korisne parametre/imena)'' – {{urađeno}} ==Spajanje ostalih šablona== * {{tl|Birth date and age}} → {{tl|Datum rođenja i godine}} – {{urađeno}} * {{tl|Birth date}} → {{tl|Datum rođenja}} – {{urađeno}} * {{tl|Death date and age}} → {{tl|Datum smrti i godine}} – {{urađeno}} * {{tl|Death date}} → {{tl|Datum smrti}} – {{urađeno}} * {{tl|Dvostruka slika}} → {{tl|Multiple image}} * {{tl|Illm}} → {{tl|Ill}} – {{urađeno}} ==Resursi za šablone== * Podrška drugih imena istog parametra: **<code><nowiki>{{ #if: {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}} | {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}}}}</nowiki></code> **<code><nowiki>{{{domaćeime|{{{izvornoime|{{{nativename|}}} }}} }}}</nowiki></code> * Kompaktni izgled (smanjeni vertikalni razmak) za "entete" infokutije: **<code><nowiki>| bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px;</nowiki></code> * Automatsko razdvajanje popisa u stupce bez ručno unesivih {{tlx|div col}}: **<code><nowiki><div style="column-count: 2"> * </div></nowiki></code> * Automatsko izlistavanje stranica sa određenim prefiksom: **<code><nowiki>{{Special:PrefixIndex|prefix={{NAMESPACE}}:{{ROOTPAGENAME}}/|stripprefix=1}}</nowiki></code> ==Infokutijsko stablo== Status: {{urađeno}} * [[Šablon:Infokutija]] ** ''[[Šablon:Infokutija (BS)]] ** ''[[Šablon:Kutijica]]'' ** ''[[Šablon:Infobox]]'' ** ''[[Šablon:Infobox vcard]]'' ==Infokutije za kasnije== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| | {{Infokutija jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) |iso3=isv }} | {{Infokutija jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} |} </div> <div style="display: none;"><references /></div> {{clear}} ==[[Modul:Wikidata]] ([[:ru:Модуль:Wikidata|ru]]) / [[Modul:WikidataIB]] ([[:en:Module:WikidataIB|en]])== <!-- BOT TEST --> l25wgt588z8b3kyc2pbo93qy4e1j2v6 0 4674427 42580794 42561861 2026-04-13T18:03:06Z Zavičajac 76707 /* Do Uilice */ 42580794 wikitext text/x-wiki [[File:Ancient Bosnia.png|mini|desnu|Mapa rimskih puteva u današnjoj Bosni i Hercegovini]] '''Rimska cesta Salona - Sisak''', predstavljala je vezu [[Salona|Salone]] s [[Panonija|Panonijom]]. Građena je u nekoliko navrata, prvi dio Salona – [[Andetrium]], zatim dio preko [[Burnum]]a i [[Knin]]a do planine [[Uilica|Uilice]] kod [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]] pod nazivom ''ad imum montem Ditionum Ulcirum'', u vrijeme namjesnika [[Publije Kornelije Dolabela (konzul 10)|Dolabele]] od 16. do 20. god. Nastavak ceste od Uilice do doline rijeke [[Sana|Sane]], izgrađen je 47/48. god. n. e. u vrijeme cara Klaudija - ''via Klaudia''.<ref>[http://imperium.ahlfeldt.se/index.php Digitalni atlas Rimskog carstva - Geteborg univerzitet, 2020]</ref> Sjeverozapadпi dio Воsпе obuhvatao је [[Rudarstvo|rudпike]] oko današпjeg [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], [[Prijedor]]a i [[Novi Grad (Bosanska Krajina)|Novog Grada]] i опе koji su se nalazili u međurječju Sane i [[Japra|Japre]].<ref name="enver">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/21-Prilozi-%c4%8clanak-Enver-Imamovi%c4%87.pdf |title= Enver Imamović - RIMSKE RUDARSKE CESTE NA PODRUCJU BOSNE 1 HERCEGOVIN |work= Prilozi, Sarajevo, ХХ, 21, str. 31--'--52 , 1985 |accessdate= 9. 2. 2022 }}{{Dead link|date=December 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Navedena rudišta su imala veliki privredni značaj za [[Rimsko Carstvo|rimsku državu]]. Iskopano [[zlato]] i [[srebro]] је uglavnom isporučivano i upućivano u Salonu, centar Provincije, ili u ovdašnje kovnice [[Novac|novca]]. [[Željezo]] se isporučivalo u Sisciju i [[Sirmium]] ([[Sremska Mitrovica]]) gdje su se nalazile čuvene radionice oružja i druge vojne oprerme, iz kojih su se uglavnorn naoružavale podunavske legije. U obrnutom pravcu pretežno je dolazio građevinski materijal.<ref name="amina">[http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić - Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET]</ref> == Trasa puta == Cesta je rađena u dionicama i u različitim vremenskim periodima. === Salona - Andetrium - Burnum === Dio trase do Andetriuma, poznat je pod nazivom ''Via Gabiana ab Salonis Andretium''. Njena dužina iznosila je svega 24&nbsp;km. U suštini je bila priključak Salone na transverzalni put [[Akvileja]] - [[Drač|Dirahion]] na obali [[Jonsko more|Jonskog mora]].<ref name="bojan">{{Cite web |title=Ivo Bojanovski: Rimska cesta Narona Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuitete |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2010.pdf |access-date=2022-11-03 |archive-date=2022-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220620121303/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2010.pdf }}</ref> Kada se govori o samom nazivu Via Gabiana postoji nekoliko mišljenja. Prvo mišljenje je da je cestu izgradio konzul Aulo Gabinije, pa stoga ona i nosi njegovo ime. Prema drugom mišljenju naziv cesti je dat zbog zahvalnosti prema Gabiniju koji je poginuo na ovom putu, tačnije između Muća i Kljaka. Za Andetrium je zanimljivo spomenuti da je bio posljednje utočište slobode [[Dalmati|Dalmata]], zauzet je od strane [[Tiberije|Tiberija]] 9. godine, prilikom gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Batonovog ustanka]].<ref>{{Cite web |title=Profesor : Salmedin Mesihović, Student: Merima Bašić - Putne komunikacije u istočnom dijelu rimske provincije Dalmacije - Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet |url=https://dokumen.tips/documents/ceste-u-dalamaciji.html?page=20 |access-date=2022-11-03 |archive-date=2022-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221101193530/https://dokumen.tips/documents/ceste-u-dalamaciji.html?page=20 }}</ref><ref name="BojDolab">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> Od Andetriuma cesta je prolazila pored [[Promona|Promone]] i dolazila do Burnuma. Promona je poznata iz [[Oktavijanovi ilirski ratovi|Oktavijanovog]] pohoda protiv Dalmata 35-33. god. p.n.e. Rimljani su stigli 34. godine i to upadom sa sjevernog pravca, sa područja [[Liburni|Liburna]]. Suočivši se sa značajnim, brojnim i snažnim invazionim trupama Dalmati su primjenjivali dvostruku taktiku. Utvrdili su se u svojim [[Gradina|gradinskim]] naseljima, a izvodili gerilske napade na rimske trupe. Dalmatski vojskovođa [[Verzo]] se ulogorio sa oko 12. 000 boraca u gradu Promoni. Oktavijan je prvo zauzeo okolne strateške pozicije, a onda je započeo i napad na samo naselje. Drugi dalmatski vojskovođa [[Testimos]] je krenuo u pomoć opsjednutom naselju, ali su mu Rimljani uspješno prepriječili put, i prisilili na povlačenje. I pored pojedinih uspjeha, Verzo i dalmatska vojska u Promoni na kraju su se predali.<ref name="WilkesI">[https://de.scribd.com/document/33915225/ILIRI-John-Wilkes-Split-2001 John Wilkes - Iliri; Laus, Split 2001]</ref> Burnum je bio jako vojno uporište Rimljana (vojni logor augzilijarnih jedinica), rimsko naselje sa statusom [[Municipium|municipia]] i jedno od značajnih raskrsnica puteva (prema [[Zadar|Zadru]], Akvileji i dolini Sane).<ref name="Bojivo">{{Cite web |url=https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=1 |title=BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate=9. 2. 2016 |archive-date=2022-11-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221101120622/https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=1 }}</ref> === Do Uilice === Cesta je dalje išla pravcem Burnum - Knin - Bosansko Grahovo - Resanovci. Izgrađena je u vrijeme prefekta [[Publije Kornelije Dolabela (konzul 10)|Dolabele]]. Nakon teškog uspona iz doline Butižnice padinama [[Dinara|Dinare]], u ravni [[Grahovsko polje|Grahovskog polja]], razvila se manja aglomeracija funkcionalno vezana za put, što potvrđuju i nalazi troske iz kovačnica koje su radile za potrebe putnika. Uz naselja bilo je vrelo Begovac koje je zadovoljavalo potrebe putnika i stanovništva. U ovom su naselju 1973 otkopane dvije zgrade, naslonjene jedna na drugu, debljine zidova 0,5 metara. Rimsko naselje, poznato je pod imenom ''Stridon'' i rodno je mjesto Svetog Jeronima. Izraslo je na ranijoj ilirskoj (pleme Dicioni) osnovi. Nalazilo se na lokalitetu Pločevice (širi areal Rust), dimenzija 800x300 metara, gdje je nađeno obilje građevinskog materijala iz rimskog perioda (opeka, [[keramika]]). U grobovima nađeni su fragmenti rimskih spomenika i kovanice (novci Servilia, Augustus, Vespasianus, Iustinianus).<ref name="PašalićNaselja">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/35947788/Pašalić-Esad-Anticka-naselja-i-komunikacije-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Esad Pašalić – ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Zemaljski muzej, Sarajevo, 1960 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref><ref name="Pašalićceste">{{Cite web |url= https://pdfslide.tips/documents/pasalic-esad-anticka-naselja-i-komunikacije-u-bih.html?page=23 |title= Esad Pašalić – ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Zemaljski muzej, Sarajevo, 1960 |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2022-11-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221102184428/https://pdfslide.tips/documents/pasalic-esad-anticka-naselja-i-komunikacije-u-bih.html?page=23 }}</ref> Kraj Dolabeline ceste je bio u klancu ispod [[Gradina|gradine]] Matas u Strmici na Uilici. Udaljenost od Salone do Uilice (Ulcira) se slaže sa salonitanskim natpisom, a iznosi 115&nbsp;km.<ref>[https://pdfcoffee.com/rimske-ceste-pdf-free.html Putevi i komunikacije u rimskoj provinciji Dalmaciji - Univerzitet u Zadru, 2015]</ref> === Drvarsko i petrovačko područje === Prema dolini Sane cesta je produžena 47. – 48. g. n. e. i nazvana je prema caru Klaudiju kao ''Via Klaudia'' - Klaudijeva cesta. Išla je pravcem Uilica - [[Drvar]] - [[Bosanski Petrovac]] – Dolina Sane. [[File:Rimski miljokaz Bosanski Petrovac.jpg|mini|180px|Miljokaz u selu [[Bara (Bosanski Petrovac)|Bara]] kod Bosanskog Petrovca, na lokaciji Gorinčani]] ==== Miljokazi ==== Veliku ulogu u lociranje ove trase svakako imaju pronađeni miljokazi, koji popomažu u boljem sagledavanju puteva kojim je trasa išla, ali i ubiciranju stanica. Jedan od značajnih miljokaza ovog dijela jeste onaj pronađen u Rasenovcima kod Bosanskog Grahova, koji potvrđuje da se ova trasa nadovezuje na Burnum. Na kraćem odsjeku od svega devet milja (oko 13&nbsp;km) od Drvara (oko 470 m n.v.) do Oštrelja (1033 m) sačuvalo se čak devet miljokaza, a na nekima se sačuvao i formular natpisa cara Klaudija.<ref name="Bojdrvar">{{Cite web |url=https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=130 |title=Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA, Dolina Unca, s.250 |work=ANUBiH, Sarajevo, 1988 |accessdate=9. 2. 2016 |archive-date=2022-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103190622/https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=130 }}</ref> Trasa je potvrđena i sa 7 miljokaza na području Bosanskog Petrovca.<ref name="PašalićNaselja"/> Jedan miljokaz je pronađen u Krivodolu prije [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]]a, jedan u samom Oštrelju, i na kraju jedan u Jelačića dolu. Nakon spuštanja u [[Petrovačko polje]], na njivi Jezerina nađen je miljokaz koji je pronašao [[Dimitrije Sergejevski]]), ali je kasnije nestao. Na području sela [[Bara (Bosanski Petrovac)]], u Gorinčanima je nađen miljokaz sa oznakom LVI (udaljenost od Burnuma u rimskim miljama), a drugi u Zdenom dolu koji je nestao.<ref name="Ćurčić">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/doc/235344955/Starine-Iz-Okoline-Bos-Petrova-VEJSIL-CURCIC-229-255# |title= Vejsil Ćurčić: Starine iz okoline Bosanskog Petrvca |work= Zemaljski muzej, Sarajevo, 1902. |accessdate= 9. 2. 2023}}</ref> Put je dalje išao prema selu [[Bravski Vaganac]] gdje je na izlazu pronađen miljokaz.<ref name="Bojivo"/> I danas se u [[Bravsko polje|Bravskom polju]] vide ostaci rimske ceste (Klaudijeva puta). Miljokazi su pronađeni i u [[Kapljuh]]u, Jasenovcu, [[Klenovac|Klenovcu]] i kod prevoja Lanište, odakle se cesta spuštala prema dolini Sane. ==== Fortifikacije ==== Ova kategorija cesta zbog svog izuzetnog značaja Ьila је pod posebnom državnom brigom i zaštitom. Metali koje su davali ovdašnji rudnici predstavljali su stratešku robu i zbog toga je bila sprovedena posebna organizacija za čitav proces rada, počev od slžbe obezbjedenja i bdjenja nad brojnom radnom snagom (prvenstveno robovi), do obezbjeđenja transporta gotovih proizvoda do odredišta, naročito plemenitih metala. U tu svrhu uz cestu je Ьio izgrađen znatan broj utvrđenja i stražarnica sa stalnom posadom, prvenstveno dograđivanjem i korištenjem ilirskih gradina iz predrimskog vremena. Na Gradini kod Bastasa u blizini Drvara su se sačuvali temelji rimske četvrtaste utvrde (kule), moguće još iz vremena pacifikacije zemlje. Na Gradini Morača i danas se naziru temelji neke rimske gradevine monumentalnog profila, sudeći po brojnim dobro klesanim kvaderima. Antičko naselje se razvilo na lijevoj obali Unca, otprilike 700 metara uzvodno. Prostiralo se u ravnici na površini od nekoliko hektara na kojoj se još uvijek nalaze uiomci rimske keramike, opeka i crijepa, i kamena iz temelja. Odavde potječe i ulomak are s posvetom te ulomci stupova opeke iz hipokausta i drugo. Ovdje su otkopani kasnoantički grobovi sa presvođenim grobnicama Jedno rimsko utvrđenje dužine 400 m. bilo je na mjestu nekadašnje ilirske [[Gradine kod Bosanskog Petrovca|gradine]] na brdu [[Arheološko nalazište Bukovača|Stražbenici]] u današnjoj [[Bukovača (Petrovac)|Bukovači]], Bosanski Petrovac.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_4.pdf |title= Salmedin Mesihović: SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” |work= INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009. |accessdate= 9. 2. 2016 |archivedate= 2018-07-14 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20180714081355/http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_4.pdf |deadurl= yes }}</ref> Temelji su mu još vidljivi. Poznaje se i put do vrha Stražbenice, gdje je početkom XX stoljeća nađeno mnoštvo zemljanog posuđa, srebrni i nekoliko [[bakar]]nih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule, kao i bezbroj keramičkih dijelova razbijenog posuđa.<ref name="Bojdrvar"/> Drugo utvrđenje bilo je na brdu Visoko kod sela [[Jasenovac (Bosanski Petrovac)|Jasenovca]]. Tu je pronađen lijepo otesan meki kamen sa likom i sa [[Latinski jezik|latinskim]] natpisom koji je oštećen pa do kraja nije bilo moguće rekonstruisati natpis.<ref name="Antički ljudi">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Pronađen je i [[dukat]] iz vremena cara [[Teodosije I|Teodosija]], čiji je lik na jednoj strani, i novčić na kojem su prikazani car [[Konstantin Veliki]] i carica Jelena sa [[krst]]om u ruci.<ref name="Rađenović">{{Cite web |url= https://www.poreklo.rs/2012/09/03/digitalizovana-knjiga-bjelajsko-polje-i-bravsko/ |title=Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja |work= Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> === Dolina Sane === {{Glavni|Arheološko nalazište Blagaj}} Vrlo značajno središte rudarstva i metalurgije nalazilo se u Starom Majdanu, kod Sanskog Mosta. Otprilike jedan kilometar od Starog Majdana nizvodno — uz potok Željeznicu — nalazi se veliko troskovište, gdje je djelovala jedna veća ''officina ferraria''. Manji pogoni su djelovali i u Donjoj Sanici, Kijevu, Sasini, Šehovcima, u Staroj Rijeci između Starog Majdana i [[Ljubija|Ljubije]], i drugi.<ref name="Bojsana">{{Cite web |url=https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=130 |title=Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA, Dolina Sane, s.279 |work=ANUBiH, Sarajevo, 1988 |accessdate=9. 2. 2016 |archive-date=2022-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221103190622/https://pdfslide.net/documents/ivo-bojanovski-bih-u-anticko-doba-562ba82e386b7.html?page=130 }}</ref> Bogata rudišta željezne rude ležala su oko Ljubije i Stare Rijeke, koja su još i danas aktivna. Ovaj rudarski revir oko Ljubije razdvaja južne ferarije (Stari Majdan) od sjevernih (Japra). I jedne i druge su glavninu rudače dobijale iz Ljubijskih majdana (kopova) Majdanske planine. Rudišta je bilo i u drugim (manjim) rudnicima u širokom prostoru između planinskih masiva Grmeča i Kozare. Talionice oko Prijedora su se, sirovinom, vjerojatno, snabdijevale iz Tomašice, istočno od Sane, a one južno od Sanskog Mosta (Kozica, Kijevo, Sasina i druge) iz rudišta planine Behremaginice.<ref name="Bojsana"/> Uz obalu гijeke [[Japre]], nalaze se brojni tragovi rimskih naselja, te brojna troskovišta koja svjedoče о intenzivnim rudarskim i metaluгškim radovima. Na području [[Arheološko nalazište Blagaj|Blagaja]] otkriveni su ostaci naselja na lokalitetu Crkvina i Bare, а u Majdaništu kod Maslovara utvrđenje i ostaci metaluгških pogona. Uzvodno uz Japru, kod današnjih Čela nalazilo se jedno znatnije rimsko naselje, а na brdu Ovangrad utvrđenje koje је štitila to naselje i tamošnje metalurške pogone.<ref name="Bojsana"/> Bogati nalazi i tragovi rimske kulture utvrdeni su i u predjelu Novog Grada, а osobito u Dervišima, Čitluku, Dvorištu, Rakanskim Baricama i Maloj Rujiški. == Literatura == * [[Vejsil Ćurčić]], Glasnik [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]], godina 1902 - STARINE IZ OKOLINE BOSANSKOG PETROVCA * [[Vjenceslav Radimski]], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1894 – s.229-255 * [[Karl Pač]], NOVE RIMSKE EPIGRAFSKE TEČEVINE BiH - Glasnik Zemaljskog muzeja 1900. godina == Reference == {{reference|2}} [[Kategorija:Rimske ceste u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rimska Dalmacija]] [[Kategorija:Novi Grad]] [[Kategorija:Sanski Most]] [[Kategorija:Historija Bosanskog Petrovca]] [[Kategorija:Drvar]] [[Kategorija:Bosansko Grahovo]] [[Kategorija:Knin]] cintgguxus4j8no197t6068mr9hh9s6 4 4676182 42580686 42577263 2026-04-13T12:25:10Z Edgar Allan Poe 29250 /* Članak Aleksa Đukanović */ 42580686 wikitext text/x-wiki {{Arhive|auto=short}} {{/zaglavlje}} <!--PIŠITE ISPOD OVE LINIJE!--> <!-- PIŠITE IZNAD OVE LINIJE --> [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] == Članak Aleksa Đukanović == {{zaglavlje rasprave|Temeljem rasprave, zaključeno je da članak ne zadovoljava kriterije ove Wikipedije da bi postojao kao članak, sukladno čemu ostaje pobrisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 14:25 (CEST)|završeno}} @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] je bez ijednog razloga i bez ikakvog objašnjenja obrisao članak Aleksa Đukanović. Zahtijevam da se članak vrati jer je višestruko elavantan . Hvala lijepo. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 00:27 (CEST) :Ovdje ću napisati formalni odgovor na ovaj zahtijev, ali kako sam korisniku rekao, nemam se namjeru raspravljati niti svađati. Ne da mi se više. Sporni članak je, kako se može videti u evidenciji brisanja, brisan čak tri puta. Prva dva puta obrisan je još davne 2024. godine kada ga je postavio drugi korisnik, iako je upitno radi li se ovdje o istoj osobi s drugim nickom, ali to je manjne bitno ovdje. Radi se o mladiću od kojih 28 godina koji je valjda, prema onome što piše u tekstu, relevantniji za ovo područje od Krleže, Andrića, Selimovića i Kiša zajedno. Barem takav dojam stičete kada pročitate taj tekst, koji je u suštini jedna velika pohvala tog mladog čovjeka. Usporedite tekstove za navedene druge autore i nećete u njima nači toliko hvale, iako je jedan nobelovac, a ostala su trojica (možda Meša nije, ali mislim da jest) višestruko nominirani za Nobela. Moja logika bila je sljedeća - momak od 28 godina zaslužuje članak na Wikipediji ako za njega doista svi znaju temeljem njegovih postignuća (recimo, neki mladi glumac, neki mladi sportaš, glazbenik, itd.), a ako za njega ipak ne znaju svi - onda vjerojatno još uvijek nije toliko značajan. Ako se pogledaju naši [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|kriteriji značaja]] za pisce, može se zaključiti da dotični mladić '''nije''' osvojio nikakvu uglednu književnu nagradu koja se kao takva smatra dokazom nečije kvalitete, a njegova djela '''nisu''' naširoko poznata. Ili možda više ljudi zna za kraću novelu(? Postoji duga novela? Mislim da se to zove roman...) ''Pali inkvizitor'' nego za ''Enciklopediju mrtvih'', ''Derviša i smrt'', ''Prokletu avliju'' ili ''Glembajeve''? Nadalje, ako se pogledaju izvori u članku, radi se isključivo o izvještajima koji potvrđuju nagrade (koje je autor dobio, ali se radi o nagradama koje nemaju enciklopedijsku težinu) ili pak objavu određenih djela, što znači da članak nema '''niti jedan''' [[WP:Pouzdani izvori|pouzdan izvor]] koji potvrđuje njegovu relevantnost. Kaže autor da je mladić "višestruko relevantan", pti čemu za to ne prezentira niti jedan dokaz, niti je to iz samog članka razvidno. Ono što jest razvidno je da se osoba koja nema enciklopedijski značaj već dvije godine pokušava ubaciti na enciklopediju (''nota bene'', isti je autor kroz različiti period ovo ubacio i na neke druge Wikipedije tako da ovdje postoji i osnova za potencijalni cross-wiki spam, al' isto manje važno) i to na način da se o njoj piše kao o nekom novom Danteu ili Shakespeareu što, kako bi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] rekao, miriše na EPP, a to ovaj članak jest. Sukladno navedenom, moja procjena je bila da se radi o osobi koja ne zadovoljava kriterije značaja, da se radi o tekstu koji nije pokriven pouzdanim ni relevantnim izvorima te o (samo)reklamnom tekstu koji za cilj ima promidžbu dotičnog mladića. Meni je drago da on piše i lijepo je vidjeti da se ljudi bave književnošću, ali mi nismo društvena mreža ni portal već enciklopedija pa nam funkcija (ni primarna ni sekundarna ni ''n''-ta) nije reklamiranje niti promicanje određenih osoba. Ako se za ''x'' vremena situacija promijeni pa mladić osvoji kakvog Nobela ili NIN-a ili Pulitzera ili nešto slično, onda možemo ponovo raspraviti o ovome. Za sada, moja je procjena da ovom tekstu na ovoj Wikipediji nema mjesta. (A nije prvi "mladi pisac" koji je pokušao s ovim.) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. aprila 2026. u 03:34 (CEST) ::Evo, upravo smo čuli podužu tiradu @Edgar Allan Poe koji sam o sebi govori šta i koliko zna. Po njemu, članak na Vikipediji ne zaslužuje niko osim Andrića, Krleže, dobitnika Pulicera... ne znam šta bi se moglo reći na ovo? I ljudi sa ovakvim kriterijumima ovde odlučuju? Pisac o kome govori članak je u svojih 28 godina dobio čak dve Prosvjetine nagrade (Prosvjeta je osnovana 1902. godine u Sarajevu u Hab. monarhiji i predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih ustanova na ovom prostoru uz Maticu Hrvatsku i Maticu Srpsku ) čija su priznanja dobili niz značajnih pisaca - samo u Srbiji pesnik Marija Bećković i pisac Vladimir Kecmanović inače i dobitnik Andrićeve nagrade i drugi, a ranije i Aleksa Šantić, itd; dobio je i najveću i najznačajniju književnu nagradu Libana koja se dodeljuje stranim piscima, tu nagradu su dobili ugledni pisci sa ovog prostora, između ostalog akademik HAZU Dražen Katunarić I poznata bosansko-francuska spisateljica Jasna Šamić - dobitnica i ugledne Stendalove nagrade u Francuskoj i drugi. Toliko o tome da ovaj pisac nije dobio nijednu "značajnu nagradu"... Pored njih dobio je i italijansku nagradu Franc Kafka, nagradu američkog časopisa za književnu kritiku, nagradu Srpske duhovne akademije, itd. Ja nemam ni tačan spisak svih nagrada koje je dobio ovaj pisac ali sve se može iskopati na internetu. Članak ni u jednoj rečenici nije usmeren na nečiji EPP ili samopromociju, to vidi svako ko nije slep. Molim da mi se navede samo jedna rečenica gde je napisano nešto u formi hvalospeva? O tome da iza autorstva članka stoji sam pisac o kome tekst govori, nemam komentar na tako niske udarce. Edgar Alan Poe je previše ciničan a vrlo malo zna o kulturnim i književnim kretanjima. Čovek koji nije čuo ni za jednog drugog pisca sem Andrića i koji nije čuo ni za jednu drugu nagradu sem "Pulicerove" i previše govori o sebi i o načinu na koji obavlja svoj posao. Zbog takvih je srpsko-hrvatska Vikipedija najsiromašnija Vikipedija. Pogledajte samo niz članaka o zaista nebitnim ljudima a koliko nedostaje tekstova o savremenim autorima. Tekstovi o npr. najpoznatijem hrvatskom kritičaru Velimiru Viskoviću (koji je inače hvalio prozu pomenutog Alekse Đukanovića) je odista jadan, kao i članci o Velikiću, Krleži, sa ogromnim deficitom podataka. Edgar Alan Poe se nije setio da ih malo dopuni, nije se setio jer to ne ume i ne zna šta treba da upiše ali zna da treba da obriše sve što nije po njegovom kriterijumu, a o književnosti ima, kako se vidi, polovično znanje jednog prosečnog čoveka a to ne može tako jer arbitrira o nečemu o čemu nema potrebne informacije. ::Članak o Aleksi Đukanoviću zaslužuje da bude objavljen jer se radi o piscu koji nije nepoznat u kulturnim krugovima Srbije i Hrvatske ali jeste za sve one kojima je kultura poslednja rupa na svirali. Mladić piše za beogradsku "Politiku" čiji je tiraž 100 000 primeraka, za "NIN" i ""Danas" čiji tiraži premašuju 20 000 i za zagrebačku "Književnu republiku" koja je jedan od najuglednijih časopisa, kao i za još 40ak glasila, časopisa i listova u regiji. Ako je E. A. P. ovaj pisac "nepoznat" nije nepoznat desetinama hiljada ljudi. Sramota je što uopšte moram da pišem ovo. Neka E. A. P. pročita neku knjigu poemuntog pisca, na primer "Knjigu eseja" ili "dnevnike" pa će videti u kakvim se kulturnim krugovima kreće ovaj autor i kakvi su njegovi vidici. Administratori ne smeju da imaju kompleks Boga i da brišu sve što misle da nije po njihovoj njuški već treba da budu višestruko enciklopedijski obrazovani i ono što je najvažnije - da prate korak svog vremena a ne da žive u prošlosti i da ne vide nove podatke i vredne subjekte kojima je mesto na vikipediji. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 15:00 (CEST) :::Zdravo @[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]. Iz prve ruke mi se čini da je članak, kakav je bio objavljen na našem projektu, (nažalost) vrlo slabo potkrijepljen izvorima koji bi mogli dokazati da je subjekt članka značajan za jedan wikipedijski članak. Autor je članaka u nekolicini reputabilnih publikacija, ali to samo po sebi ne nosi nikakvu enciklopedijsku relevantnost. Mnogo citabilnih izvora sadrže najosnovnije biografske podatke, popis djela, i dosadašnje nagrade, odnosno najave novih knjiga ili kratke vijesti o novim nagradama. Van toga, postoje recenzije nekih njegovih djela (Sinhro.hr, Literary Titan), ali one ne dolaze iz etabiliranih književnih časopisa. Što se tiče samih nagrada, ''Franc Kafka Italia'' je nagrada likovne kategorije i ne doprinosi utvrđivanju književnog značaja; Prosvjetine nagrade nisu velike, ugledne, nacionalne/međunarodne nagrade; Libanska nagrada je vrlo široko dodjeljivana i ne može sama nositi članak - da je Libanska ili bilo koja od ovih nekoliko nagrada potakla širu i podrobnu, nezavisnu sekundarnu obradu g. Đukanovića imali bi o čemu pisati ovdje. Nadalje, drugi članci i što netko poduzima ili ne poduzima oko njih kao argumenti nisu relevantni u diskusiji ovog članka ([[:en:WP:OTHERSTUFF]] na engleskoj Wikipediji pojašnjava zašto). Otvoreni smo konstruktivnoj raspravi i sugestijama, kao i doprinosu tim drugim člancima koji imaju ogromni deficit podataka. Lp. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 19:14 (CEST) ::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] zahvaljujem, ali čini mi se da si u odgovoru meni kontaktirao AI i da ti je dala neke pogrešne odgovore... Tako izgleda. I dalje mi nije jasno u čemu je problem sa ovim člankom? Na srpsko-hrvatskoj Vikipediji ima nebrojeno mnogo autora i pisaca sa mnogo slabijim biografijama i još tanjim izvorima. Ne može se uvek sve pronaći na internetu i dodati ovde. "Sinhro" nije naveden kao respektivni časopis već kao portal koji je preneo kritičke recepcije o autoru iz "Politike", sa blurba korica knjige, iz "Danasa", itd. Ako se pogleda hrv vikipedija tu možeš naći vrlo značajne pozitivne kritičke analize i njihove izvore proze i eseja A. Đ. iz tekstova nekih najvažnijih ljudi ovog prostora vezanih za pisanu reč, ali ne sve, jer ne može se sve pohvatati i sakupiti ovde od izvora, to je nemoguće. Sve nagrade koje si pobrojao naravno da nisu u rangu NINove ili Pulicerove, ali to su značajne nagrade. Italijanska nagrada Franc Kafka nije samo likovna već i književna, i nagrada za crtež. Đukanović je dobio dve - jednu počasnu za doprinos kulturi. Iz ovog vidim da ne proveravate detaljno ono što brišete već samo površno, kratkom pretragom po internetu. Samo da ste duže proveravali videli bi da pomenuta nagrada ima više kategorija i da se dodeljuje od 2011 i da su je dobili brojni italijanski akademici. Takođe , ima mnogo izvora ali kako da ih dokažem? Ja sam čitao 2021. I 2022. prikaze dela A. Đ. u Kulturnom dodatku Politike i kako da navedem taj izvor kad ga nema na internetu i ne može da se dokaže, jedino da odeš u NBS i tražiš Politiku iz te godine. Ovo je vrlo siromašan članak, imalo bi se još štošta dodati ali nisam jer sam se plašio upravo ovoga - da će biti obrisan. Pri ocenjivanju ovakvih članaka morate se voditi širim pogledom i na ono što se nije stiglo navesti u članak, a ne samo pukim tekstom koji predstavlja samo jedan deo biografije... Na kraju, biografija svakog se uvećava protekom vremena. I dalje sam na poziciji da članak zaslužuje objavu. Inače, po ovoj logici trebalo bi da bude desetak članaka na celoj Vikipediji i to je to. Previše ste rigorozni na srphrv Vikipediji, olabavite malo. ::::Kad neko napravi članak o Jeleni Karleuši ili Aci Lukasu, onda gospodo brišite! 🙋 – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 00:40 (CEST) :::::Ja ne mislim da je Vipzov komentar generiran veštačkom inteligencijom, ali se slažem da smo nekada prestrogi u svojim kriterijima. Preporučujem da se korisniku omogući izrada nacrta ili rad u vlastitom igralištu. Tu se članak može odraditi i upotpuniti dok ne ispuni sve kriterijume. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 02:51 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ako postoje sekundarni izvori koji potvrđuju značaj, a da su relevantni i pouzdani, isti se mogu navesti i ovdje. Ako i kada se ti izvori, odnosno dokazi prezentiraju, onda možemo razmisliti o nacrtu teksta koji će onda biti dotjeran sukladno enciklopedijskim standardima. Dotad je ovo članak koji ne prelazi prag značaja, a nije svrha ni nacrta ni igrališta da čuvaju ono što na Wiki ionako ne bi išlo, njihova je svrha da se korisnicima omogući da dotjeraju ono što na Wiki može, ali je iz ovog ili onog razloga trenutno loše. Značaj se ne može popraviti "dorađivanjem". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 3. aprila 2026. u 02:55 (CEST) :::::::Bacio sam pogled na članak i mislim da apsolutno pripada imenskom prostoru za nacrte. Na enwikiju su onakvi nacrti česta pojava čak i ako osoba trenutno ne prelazi prag značaja, ali se veruje da će u budućnosti preći taj prag. Mislim da mnogo forsiramo delecionizam na projektu, što nije dobro. Imenski prostor za nacrte se ne indeksira, tako da nema nikakve štete po ovaj projekat da takav članak ostane dokle god se na njemu radi. Slično važi i za korisnička igrališta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 08:44 (CEST) :::::Uzeo sam postojeći članak na hrwiki kao mjerilo i napravio osnovnu provjeru izvora dostupnih na internetu. Od onoga što sam vidio, nema naznake da je ovo, u ovom trenutku, tema od enciklopedijskog značaja, pa se nisam upuštao u detaljnu, iscrpnu analizu koja bi iziskivala mnogo vremena i napora. Naravno, u skorijoj se budućnosti vrlo lako može pokazati drukčije. Što se tiče usporedbe ovog članka s drugim člancima, odnosno kakve kriterije članak treba ispunjavati glede izvora, o tome smo se već očitovali. Slažem se s kolegom Acom da smo (mrvicu) previše delecionistički na srpskohrvatskoj Wikipediji kako stvari trenutno stoje, ali o tom se može (i treba) otvoriti pitanje i rasprava na [[WP:P/PS]]. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 10:13 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Pitanje delecionizma ili ne riješit će se, djelomično, kada se riješe pravila za nacrte. Ona će pokriti što i kako će moći, odnosno neće moći ići. Što se tiče korisničkih igrališta, tu smo već dogovorili tihi konsenzus da ono što u pravilu ne može na Wiki ne može ni na korisničku stranicu, osim u iznimnim slučajevima (tipa humor ili nešto). Moj je stav djelomično takav kakav je jer nemamo dovoljno ljudi da redovno pazi na takve članke i održava ih, što je bila praksa i ranije pa i danas pronalazimo članke iz 1853. godine koji su u groznom stanju. To treba ograničiti i ne stvarati nove takve članke koje ćemo mi ili netko nakon nas za 5 godina jednako tako brisati i čuditi se k'o panta piti kako je ovo uopće došlo tu i kako to nitko do tog trenutka nije pobrisao. Ali, kako reče @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], to nije vezano uz ovaj članak, već je tema za širu raspravu koju, smatram, možemo pokrenuti kada se riješe nacrti. Mislim, može i ranije, ali nacrti će riješiti ogroman dio kolača pa mi djeluje bolje pokrenuti raspravu oko 3 preostala problema nego oko 10 postojećih, od kojih će 7 biti automatski riješeno donošenjem drugog seta pravila. Što se tiče ovog članka - "ali se veruje da će u budućnosti preći taj prag" je nešto s čim se ja ne bih nužno složio. Uzmi primjer Susan Boyle... žena je preko noći, doslovno, postala enciklopedijski relevantna (zbog gluposti, ali svejedno) i to nitko nije mogao predvidjeti. S druge strane, koliko je objavljenih autora koji nikada nisu postali enciklopedijski značajni? Uzmi samo primjer desetina bendova koji čak i imaju neke spotove i singlove, a koje smo bez problema brisali, iako je vjerojatnost da će oni postati relevantni u startu veća nego za spomenutu Susan Boyle. Vipz je puno detaljnijom analizom od mene došao do zaključaka da nema enciklopedijskog značaja, a držati tekst tu jer će se za ''x'' godina '''možda''' stanje promijeniti mi ne izgleda smisleno. Mi nemamo kadrovsku infrastukturu kao i en.wiki da staramo o tim člancima, sukladno čemu ih ne trebamo ni gomilati. Ali, čak na stranu i to, iako nije irelevantno, postoji problem toga što je svrha ovoga teksta primarno promotivna, a što se može zaključiti i po činjenici da se forsira ličnost o kojoj ne postoje pouzdani sekundarni izvori već samo novinski izvještaji o manje relevantnim (da ne kažem, eto, opskurnim) nagradama. Ako momak sutra dobije NIN-a, Nobela ili Pulitzera (ili Europsku nagradu za književnost!), tekst će se lako napisati i onda neće imati promotivnu svrhu. Ovako, imamo živu osobu (znaš i sam da su pravila za žive osobe vrlo pepava) koja nema značaja, a kojoj mi iz nekog razloga na projektu dajemo prostor (neovisno o imenskom prostoru), što mi nema smisla. Mi smo enciklopedija i mi možemo pratiti trendove i slažem se da moramo biti u toku s događanjima u zemlji i svijetu, ali smo i dalje '''enciklopedija''', što znači da određeni sadržajni i kontrolni standard mora postojati. I dok se mogu složiti da je moje načelo ("ako ne bi prošlo na papirnatoj enciklopediji, ne treba ni kod nas") strogo, ali o tome ćemo u zasebnoj raspravi, mislim da nitko ne bi smio koristiti naš projekt da bi sebi dodatno dao na vidljivosti i da koristi naš projekt kao argument vlastite relevantnosti. Netko (ili nešto) je na Wikipediji '''zato što je relevantno''', a nije netko ili nešto relevantno ''zato što je na Wikipediji''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 3. aprila 2026. u 13:51 (CEST) :::::::Gospdo, niste u pravu, članak treba da se objavi. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 20:18 (CEST) {{podnožje rasprave}} 26znedev7jov86mv6n0cz91vnay4upt 42580688 42580686 2026-04-13T12:25:21Z Edgar Allan Poe 29250 /* Članak Aleksa Đukanović */ 42580688 wikitext text/x-wiki {{Arhive|auto=short}} {{/zaglavlje}} <!--PIŠITE ISPOD OVE LINIJE!--> <!-- PIŠITE IZNAD OVE LINIJE --> [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] gy0zjoijdrcaet3j02v9scwlb9rct5h 2 4676787 42580705 42580672 2026-04-13T13:06:30Z Zavičajac 76707 42580705 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Irma Čremošnik | slika = | širina_slike = | alt = | opis = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 12. januar 1916. | mjesto_rođenja = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}} | datum_smrti = 29. juni 1990. | mjesto_smrti = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani | poslodavac = | zanimanje = Filologinja, arheologinja | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = [[Gregor Čremošnik]] | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' <ref name="Tutnjevac">{{Cite web |url= http://muzejibtuzla.podkonac.org/ |title= Muzej Istočne Bosne Tuzla |work= Naučni rad - tutnjevac.info |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> == Odjeljenja == Muzej istočne Bosne Tuzla organizacijski je podijeljen u 5 odjeljenja. === Arheološko odjeljenje === Odjeljenje posjeduje 11.514 inventarisanih predmeta, razvrstanih po zbirkama: [[praistorija]] (8.131), [[antika]] (1.492), [[srednji vijek]] (1.586). Otkriveni su na arheološkim lokalitetima istočne i sjeveroistočne Bosne. === Historijsko odjeljenje === === Etnološko odjeljenje === Predmeti u etnološkom odjeljenju potiču s kraja 19. i prve polovine 20. vijeka i predstavljaju materijalnu i duhovnu kulturu i tradiciju [[BošnjaciBošnjaka]], [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i ostalih naroda koji vijekovima žive na prostorima istočne i sjeveroistočne Bosne. Čine ga: poljoprivredno oruđe i alati, sprave za izradu proizvoda domaće radinosti, alati i proizvodi tradicionalnih zanata, dijelovi pokućstva (seoskog i gradskog) i kompleti bosanske gradske sobe, tradicionalno posuđe (zemljano, drveno i bakarno), dijelovi i kompleti tradicionalne seoske i gradske, ženske i muške nošnje, [[nakit]], starinsko [[oružje]] i oprema, tekstilno pokućstvo, [[ćilim]]i, predmeti vezani za narodne običaje i vjerovanja i sl. === Umjetničko odjeljenje === Prikuplja, čuva i prezentuje umjetnička djela umjetnika koji su živjeli i radili u Tuzli, kao i drugih umjetnika čija djela su dospjela u Muzej poklonom ili otkupom. U odjeljenju se čuva zbirka koja sadrži više od stotinu umjetničkih djela (crteži, slike, portreti) i lične predmete prvog tuzlanskog i bosanskohercegovačkog akademskog [[Slikarstvo|slikara]] [[Đorđe Mihajlović|Đorđa Mihajlovića]]. Djela su rađena tehnikama: ulje, gvaš, akvarel i pastel. U Muzeju se od 2016. godine nalazi i legat [[Dragiša Trifković|Dragiše Trifkovića]], zahvaljujući poklonu nasljednika. Sadrži 189 [[Kiparstvo|vajarskih]] dijela, 21 crtež stare Tuzle, 14 likovnih i 4 vajarska dijela drugih autora. Trifković je iza sebe ostavio djela neprocjenjive vrijednosti za kulturu i istoriju Tuzle. Njegove skulpture „Sama“ i „Majka sa djetetom“ su postale prepoznatljivi tuzlanski simboli. Njegov „Tuzlanski vremeplov“ u pet knjiga, još uvijek je polazište i jedan od najvažnijih izvora za proučavanje kulturne prošlosti Tuzle. Posebno je značajna činjenica da je Dragiša Trifković autor grba grada Tuzle, u kome je sjedinio najznačajnije simbole iz istorije grada. U umjetničkom odjeljenju se nalaze i djela drugih istaknutih umjetnika u tehnici ulja, akvarela, grafike, pastela i linoreza: [[Ismet Nujezinović|Ismeta Mujezinovića]], Koste Hakmana, Anke Beštal, [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], Mensura Derviševića, Todora Švrakića, [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]], Zdravka Novaka, Franje Ledera, Edina Derviševića i dr. === Prirodnjačko odjeljenje - Biološka zbirka === Biološka zbirka je od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne institucije – škole i građane Tuzle i čitave regije. Nastala je na osnovu prepariranih primjeraka biljnih i životinjskih vrsta, privatne zbirke Vinka Kaliha koju je 1974. god. donio iz Doboja u Tuzlu. Poslije dužeg vremena smještena je u adaptiranu "Vilu Matildu" i svečano otvorena sredstvima tadašnje [[Samoupravna interesna zajednicea|Samoupravne interesne zajednice]] osnovnog obrazovanja i vaspitanja Tuzla i pojedinih obrazovnih institucija. <ref name="IrmaČrem">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/41067730/Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_i_njen_doprinos_u_oblasti_anti%C4%8Dke_arheologije_na_prostoru_Bosne_i_Hercegovine_Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_and_Her_Contribution_to_the_Field_of_Ancient_Archaeology_in_the_Territory_of_Bosnia_and_Herzegovina |title= Edin Veletovac: IRMA ČREMOŠNIK I NJEN DOPRINOS U OBLASTI ANTIČKE ARHEOLOGIJE NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE |work= Zbornik radova / Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad, Mostar, 13-14. april/travanj 2018. godine . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Arheološka istraživanja == === Kod Doboja === Arheološka istraživanja na lokalitetu Gradina kod Doboja vršena su u više navrata i to u periodu 1961. - 1967. godine, prilikom kojkih su iskopani ostaci istočnog, centralnog i zapadnog dijela rimskog vojnog logora i glavni ulaz.<ref name="DobCastrum">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20220804073511/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3737 |title= Arheološki lokalitet – Rimski logor i civilno naselje u Makljenovcu, opština Doboj, |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Potom je vođeno i jedno manje zaštitno iskopavanje naselja-kanaba koje se prostiralo duž logora. Izvještaj je predstavila 1984. god<ref name="Doboj">{{Cite web |url= https://zemaljskimuzej.ba/app/uploads/glasnik/gzm-ns-a-39-1984.pdf |title= Irma Čremošnik: Rimski castrum kod Doboja |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1984. - zemaljskimuzej.ba |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Irma Čremošnik je rukovodila istraživanjima na lokalitetu Kastel kod Banje Luke, 1972. i 1973 godine === Slavenska naselja === Dok je istraživala rimska nalazišta Irma Čremošnik je otkrila ostatke [[Slaveni|slavenskih]] naselja. To su nalazišta u Mušićama kod [[Višegrad]]a (VI. do VII. stoljeće) i Jazbine kod [[Bijeljina|Bijeljine]] (VII do IX. stoljeće). Nalazi su po prvi put dali jasnu sliku najranije slavenske kulture u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Dokazala je da se datiranje ovih najstarijih naselja kao i ostali tragovi podudaraju sa podacima iz izvora i mišljenjima stručnjaka u nalazima okolnih slavenskih plemena u: [[Češka|Českoj]], [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. <ref name="Slaveni">{{Cite web |url= https://www.sistory.si/publication/13251 |title= Irma Čremošnik: Nalazi prvih ranoslovenskih naselja u Bosni i Hercegovini |work= Zveza zgodovinskih društev Slovenije, Ljubljana, 1981. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Radovi == * Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica<ref name="Konjic">{{Cite web |url= https://books.google.de/books/about/Ne%C5%A1to_o_anti%C4%8Dkim_naseljima_u_okolici_K.html?id=iKPTOQAACAAJ&redir_esc=y |title= Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1954. - books.google.de |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Narodna simbolika na rimskim spomenicima u našim krajevima, GZM, N.S. Arheologija, XII. 217 – 234+Tbl. I. * Rimski spomenici iz okoline Bihaća, GZM, N.S. Arheologija, XII. 163 – 172+Tbl. I – III.<ref name="Antički ljudi">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136. * Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111. * Rimsko naselje na Paniku kod Bileće. * Rimska villa u Višićima, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s., A, svezak XX. Sarajevo: 1965. * Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984. * Rimski castrum kod Doboja<ref name="Doboj"/> == Vanjske veze == == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi] [[Kategorija:Neum] k4iww9543lxshornvdrwbx46snrfnxi 42580710 42580705 2026-04-13T13:25:22Z Zavičajac 76707 42580710 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Irma Čremošnik | slika = | širina_slike = | alt = | opis = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 12. januar 1916. | mjesto_rođenja = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}} | datum_smrti = 29. juni 1990. | mjesto_smrti = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani | poslodavac = | zanimanje = Filologinja, arheologinja | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = [[Gregor Čremošnik]] | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} [[File:Sojenice Tuzla - panoramio.jpg|mini|desno|Sojenice - Muzej u Tuzli]] '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' <ref name="Tutnjevac">{{Cite web |url= http://muzejibtuzla.podkonac.org/ |title= Muzej Istočne Bosne Tuzla |work= Naučni rad - tutnjevac.info |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> == Odjeljenja == Muzej istočne Bosne Tuzla organizacijski je podijeljen u 5 odjeljenja. === Arheološko odjeljenje === Odjeljenje posjeduje 11.514 inventarisanih predmeta, razvrstanih po zbirkama: [[praistorija]] (8.131), [[antika]] (1.492), [[srednji vijek]] (1.586). Otkriveni su na arheološkim lokalitetima istočne i sjeveroistočne Bosne. === Historijsko odjeljenje === === Etnološko odjeljenje === Predmeti u etnološkom odjeljenju potiču s kraja 19. i prve polovine 20. vijeka i predstavljaju materijalnu i duhovnu kulturu i tradiciju [[BošnjaciBošnjaka]], [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i ostalih naroda koji vijekovima žive na prostorima istočne i sjeveroistočne Bosne. Čine ga: poljoprivredno oruđe i alati, sprave za izradu proizvoda domaće radinosti, alati i proizvodi tradicionalnih zanata, dijelovi pokućstva (seoskog i gradskog) i kompleti bosanske gradske sobe, tradicionalno posuđe (zemljano, drveno i bakarno), dijelovi i kompleti tradicionalne seoske i gradske, ženske i muške nošnje, [[nakit]], starinsko [[oružje]] i oprema, tekstilno pokućstvo, [[ćilim]]i, predmeti vezani za narodne običaje i vjerovanja i sl. === Umjetničko odjeljenje === Prikuplja, čuva i prezentuje umjetnička djela umjetnika koji su živjeli i radili u Tuzli, kao i drugih umjetnika čija djela su dospjela u Muzej poklonom ili otkupom. U odjeljenju se čuva zbirka koja sadrži više od stotinu umjetničkih djela (crteži, slike, portreti) i lične predmete prvog tuzlanskog i bosanskohercegovačkog akademskog [[Slikarstvo|slikara]] [[Đorđe Mihajlović|Đorđa Mihajlovića]]. Djela su rađena tehnikama: ulje, gvaš, akvarel i pastel. [[File:Coat of arms of Tuzla.jpg|mini|lijevo|Grb Tuzle, rad Dragiše Trifkovića]] U Muzeju se od 2016. godine nalazi i legat [[Dragiša Trifković|Dragiše Trifkovića]], zahvaljujući poklonu nasljednika. Sadrži 189 [[Kiparstvo|vajarskih]] dijela, 21 crtež stare Tuzle, 14 likovnih i 4 vajarska dijela drugih autora. Trifković je iza sebe ostavio djela neprocjenjive vrijednosti za kulturu i istoriju Tuzle. Njegove skulpture „Sama“ i „Majka sa djetetom“ su postale prepoznatljivi tuzlanski simboli. Njegov „Tuzlanski vremeplov“ u pet knjiga, još uvijek je polazište i jedan od najvažnijih izvora za proučavanje kulturne prošlosti Tuzle. Posebno je značajna činjenica da je Dragiša Trifković autor grba grada Tuzle, u kome je sjedinio najznačajnije simbole iz istorije grada. U umjetničkom odjeljenju se nalaze i djela drugih istaknutih umjetnika u tehnici ulja, akvarela, grafike, pastela i linoreza: [[Ismet Nujezinović|Ismeta Mujezinovića]], Koste Hakmana, Anke Beštal, [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], Mensura Derviševića, Todora Švrakića, [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]], Zdravka Novaka, Franje Ledera, Edina Derviševića i dr. === Prirodnjačko odjeljenje - Biološka zbirka === Biološka zbirka je od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne institucije – škole i građane Tuzle i čitave regije. Nastala je na osnovu prepariranih primjeraka biljnih i životinjskih vrsta, privatne zbirke Vinka Kaliha koju je 1974. god. donio iz Doboja u Tuzlu. Poslije dužeg vremena smještena je u adaptiranu "Vilu Matildu" i svečano otvorena sredstvima tadašnje [[Samoupravna interesna zajednicea|Samoupravne interesne zajednice]] osnovnog obrazovanja i vaspitanja Tuzla i pojedinih obrazovnih institucija. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995.]] godine, Muzej se morao 1993. godine morao preseliti u "Kuću Borka Ristića", sadašnjem objektu Biološke zbirke, u ulici Turalibegova do br. 8. Stalna postavka u Prirodnjačkom odjeljenju sastoji se od slijedećih segmenata: * Paleonotoška postavka, * Fauna insekata, * Ihtiofauna, * Fauna vodozemaca i gmizavaca, * Lovna divljač, == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:Tuzla] <ref name="IrmaČrem">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/41067730/Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_i_njen_doprinos_u_oblasti_anti%C4%8Dke_arheologije_na_prostoru_Bosne_i_Hercegovine_Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_and_Her_Contribution_to_the_Field_of_Ancient_Archaeology_in_the_Territory_of_Bosnia_and_Herzegovina |title= Edin Veletovac: IRMA ČREMOŠNIK I NJEN DOPRINOS U OBLASTI ANTIČKE ARHEOLOGIJE NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE |work= Zbornik radova / Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad, Mostar, 13-14. april/travanj 2018. godine . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Arheološka istraživanja == === Kod Doboja === Arheološka istraživanja na lokalitetu Gradina kod Doboja vršena su u više navrata i to u periodu 1961. - 1967. godine, prilikom kojkih su iskopani ostaci istočnog, centralnog i zapadnog dijela rimskog vojnog logora i glavni ulaz.<ref name="DobCastrum">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20220804073511/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3737 |title= Arheološki lokalitet – Rimski logor i civilno naselje u Makljenovcu, opština Doboj, |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Potom je vođeno i jedno manje zaštitno iskopavanje naselja-kanaba koje se prostiralo duž logora. Izvještaj je predstavila 1984. god<ref name="Doboj">{{Cite web |url= https://zemaljskimuzej.ba/app/uploads/glasnik/gzm-ns-a-39-1984.pdf |title= Irma Čremošnik: Rimski castrum kod Doboja |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1984. - zemaljskimuzej.ba |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Irma Čremošnik je rukovodila istraživanjima na lokalitetu Kastel kod Banje Luke, 1972. i 1973 godine === Slavenska naselja === Dok je istraživala rimska nalazišta Irma Čremošnik je otkrila ostatke [[Slaveni|slavenskih]] naselja. To su nalazišta u Mušićama kod [[Višegrad]]a (VI. do VII. stoljeće) i Jazbine kod [[Bijeljina|Bijeljine]] (VII do IX. stoljeće). Nalazi su po prvi put dali jasnu sliku najranije slavenske kulture u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Dokazala je da se datiranje ovih najstarijih naselja kao i ostali tragovi podudaraju sa podacima iz izvora i mišljenjima stručnjaka u nalazima okolnih slavenskih plemena u: [[Češka|Českoj]], [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. <ref name="Slaveni">{{Cite web |url= https://www.sistory.si/publication/13251 |title= Irma Čremošnik: Nalazi prvih ranoslovenskih naselja u Bosni i Hercegovini |work= Zveza zgodovinskih društev Slovenije, Ljubljana, 1981. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Radovi == * Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica<ref name="Konjic">{{Cite web |url= https://books.google.de/books/about/Ne%C5%A1to_o_anti%C4%8Dkim_naseljima_u_okolici_K.html?id=iKPTOQAACAAJ&redir_esc=y |title= Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1954. - books.google.de |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Narodna simbolika na rimskim spomenicima u našim krajevima, GZM, N.S. Arheologija, XII. 217 – 234+Tbl. I. * Rimski spomenici iz okoline Bihaća, GZM, N.S. Arheologija, XII. 163 – 172+Tbl. I – III.<ref name="Antički ljudi">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136. * Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111. * Rimsko naselje na Paniku kod Bileće. * Rimska villa u Višićima, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s., A, svezak XX. Sarajevo: 1965. * Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984. * Rimski castrum kod Doboja<ref name="Doboj"/> == Vanjske veze == j4wpc1ap4nhkdoquhg2k5qjnxqw8db3 42580712 42580710 2026-04-13T13:31:14Z Zavičajac 76707 42580712 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Irma Čremošnik | slika = | širina_slike = | alt = | opis = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 12. januar 1916. | mjesto_rođenja = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}} | datum_smrti = 29. juni 1990. | mjesto_smrti = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani | poslodavac = | zanimanje = Filologinja, arheologinja | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = [[Gregor Čremošnik]] | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} [[File:Museum of East Bosnia, Tuzla.jpg|mini|desno|Etnološko odjeljenje - Muzej u Tuzli]] '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' <ref name="Tutnjevac">{{Cite web |url= http://muzejibtuzla.podkonac.org/ |title= Muzej Istočne Bosne Tuzla |work= Naučni rad - tutnjevac.info |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> == Odjeljenja == Muzej istočne Bosne Tuzla organizacijski je podijeljen u 5 odjeljenja. === Arheološko odjeljenje === Odjeljenje posjeduje 11.514 inventarisanih predmeta, razvrstanih po zbirkama: [[praistorija]] (8.131), [[antika]] (1.492), [[srednji vijek]] (1.586). Otkriveni su na arheološkim lokalitetima istočne i sjeveroistočne Bosne. === Historijsko odjeljenje === === Etnološko odjeljenje === Predmeti u etnološkom odjeljenju potiču s kraja 19. i prve polovine 20. vijeka i predstavljaju materijalnu i duhovnu kulturu i tradiciju [[BošnjaciBošnjaka]], [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i ostalih naroda koji vijekovima žive na prostorima istočne i sjeveroistočne Bosne. Čine ga: poljoprivredno oruđe i alati, sprave za izradu proizvoda domaće radinosti, alati i proizvodi tradicionalnih zanata, dijelovi pokućstva (seoskog i gradskog) i kompleti bosanske gradske sobe, tradicionalno posuđe (zemljano, drveno i bakarno), dijelovi i kompleti tradicionalne seoske i gradske, ženske i muške nošnje, [[nakit]], starinsko [[oružje]] i oprema, tekstilno pokućstvo, [[ćilim]]i, predmeti vezani za narodne običaje i vjerovanja i sl. [[File:Sojenice Tuzla - panoramio.jpg|mini|lijevo|Sojenice - Muzej u Tuzli]] [[File:Coat of arms of Tuzla.jpg|mini|lijevo|Grb Tuzle, rad Dragiše Trifkovića]] === Umjetničko odjeljenje === Prikuplja, čuva i prezentuje umjetnička djela umjetnika koji su živjeli i radili u Tuzli, kao i drugih umjetnika čija djela su dospjela u Muzej poklonom ili otkupom. U odjeljenju se čuva zbirka koja sadrži više od stotinu umjetničkih djela (crteži, slike, portreti) i lične predmete prvog tuzlanskog i bosanskohercegovačkog akademskog [[Slikarstvo|slikara]] [[Đorđe Mihajlović|Đorđa Mihajlovića]]. Djela su rađena tehnikama: ulje, gvaš, akvarel i pastel. U Muzeju se od 2016. godine nalazi i legat [[Dragiša Trifković|Dragiše Trifkovića]], zahvaljujući poklonu nasljednika. Sadrži 189 [[Kiparstvo|vajarskih]] dijela, 21 crtež stare Tuzle, 14 likovnih i 4 vajarska dijela drugih autora. Trifković je iza sebe ostavio djela neprocjenjive vrijednosti za kulturu i istoriju Tuzle. Njegove skulpture „Sama“ i „Majka sa djetetom“ su postale prepoznatljivi tuzlanski simboli. Njegov „Tuzlanski vremeplov“ u pet knjiga, još uvijek je polazište i jedan od najvažnijih izvora za proučavanje kulturne prošlosti Tuzle. Posebno je značajna činjenica da je Dragiša Trifković autor grba grada Tuzle, u kome je sjedinio najznačajnije simbole iz istorije grada. U umjetničkom odjeljenju se nalaze i djela drugih istaknutih umjetnika u tehnici ulja, akvarela, grafike, pastela i linoreza: [[Ismet Nujezinović|Ismeta Mujezinovića]], Koste Hakmana, Anke Beštal, [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], Mensura Derviševića, Todora Švrakića, [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]], Zdravka Novaka, Franje Ledera, Edina Derviševića i dr. === Prirodnjačko odjeljenje - Biološka zbirka === Biološka zbirka je od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne institucije – škole i građane Tuzle i čitave regije. Nastala je na osnovu prepariranih primjeraka biljnih i životinjskih vrsta, privatne zbirke Vinka Kaliha koju je 1974. god. donio iz Doboja u Tuzlu. Poslije dužeg vremena smještena je u adaptiranu "Vilu Matildu" i svečano otvorena sredstvima tadašnje [[Samoupravna interesna zajednicea|Samoupravne interesne zajednice]] osnovnog obrazovanja i vaspitanja Tuzla i pojedinih obrazovnih institucija. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995.]] godine, Muzej se morao 1993. godine morao preseliti u "Kuću Borka Ristića", sadašnjem objektu Biološke zbirke, u ulici Turalibegova do br. 8. Stalna postavka u Prirodnjačkom odjeljenju sastoji se od slijedećih segmenata: * Paleonotoška postavka, * Fauna insekata, * Ihtiofauna, * Fauna vodozemaca i gmizavaca, * Lovna divljač, == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:Tuzla] <ref name="IrmaČrem">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/41067730/Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_i_njen_doprinos_u_oblasti_anti%C4%8Dke_arheologije_na_prostoru_Bosne_i_Hercegovine_Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_and_Her_Contribution_to_the_Field_of_Ancient_Archaeology_in_the_Territory_of_Bosnia_and_Herzegovina |title= Edin Veletovac: IRMA ČREMOŠNIK I NJEN DOPRINOS U OBLASTI ANTIČKE ARHEOLOGIJE NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE |work= Zbornik radova / Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad, Mostar, 13-14. april/travanj 2018. godine . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Arheološka istraživanja == === Kod Doboja === Arheološka istraživanja na lokalitetu Gradina kod Doboja vršena su u više navrata i to u periodu 1961. - 1967. godine, prilikom kojkih su iskopani ostaci istočnog, centralnog i zapadnog dijela rimskog vojnog logora i glavni ulaz.<ref name="DobCastrum">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20220804073511/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3737 |title= Arheološki lokalitet – Rimski logor i civilno naselje u Makljenovcu, opština Doboj, |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Potom je vođeno i jedno manje zaštitno iskopavanje naselja-kanaba koje se prostiralo duž logora. Izvještaj je predstavila 1984. god<ref name="Doboj">{{Cite web |url= https://zemaljskimuzej.ba/app/uploads/glasnik/gzm-ns-a-39-1984.pdf |title= Irma Čremošnik: Rimski castrum kod Doboja |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1984. - zemaljskimuzej.ba |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Irma Čremošnik je rukovodila istraživanjima na lokalitetu Kastel kod Banje Luke, 1972. i 1973 godine === Slavenska naselja === Dok je istraživala rimska nalazišta Irma Čremošnik je otkrila ostatke [[Slaveni|slavenskih]] naselja. To su nalazišta u Mušićama kod [[Višegrad]]a (VI. do VII. stoljeće) i Jazbine kod [[Bijeljina|Bijeljine]] (VII do IX. stoljeće). Nalazi su po prvi put dali jasnu sliku najranije slavenske kulture u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Dokazala je da se datiranje ovih najstarijih naselja kao i ostali tragovi podudaraju sa podacima iz izvora i mišljenjima stručnjaka u nalazima okolnih slavenskih plemena u: [[Češka|Českoj]], [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. <ref name="Slaveni">{{Cite web |url= https://www.sistory.si/publication/13251 |title= Irma Čremošnik: Nalazi prvih ranoslovenskih naselja u Bosni i Hercegovini |work= Zveza zgodovinskih društev Slovenije, Ljubljana, 1981. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Radovi == * Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica<ref name="Konjic">{{Cite web |url= https://books.google.de/books/about/Ne%C5%A1to_o_anti%C4%8Dkim_naseljima_u_okolici_K.html?id=iKPTOQAACAAJ&redir_esc=y |title= Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1954. - books.google.de |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Narodna simbolika na rimskim spomenicima u našim krajevima, GZM, N.S. Arheologija, XII. 217 – 234+Tbl. I. * Rimski spomenici iz okoline Bihaća, GZM, N.S. Arheologija, XII. 163 – 172+Tbl. I – III.<ref name="Antički ljudi">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136. * Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111. * Rimsko naselje na Paniku kod Bileće. * Rimska villa u Višićima, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s., A, svezak XX. Sarajevo: 1965. * Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984. * Rimski castrum kod Doboja<ref name="Doboj"/> == Vanjske veze == qe18a4wjdynplz13zeruj40um97wa4v 42580715 42580712 2026-04-13T13:37:44Z Zavičajac 76707 42580715 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Irma Čremošnik | slika = | širina_slike = | alt = | opis = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 12. januar 1916. | mjesto_rođenja = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}} | datum_smrti = 29. juni 1990. | mjesto_smrti = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani | poslodavac = | zanimanje = Filologinja, arheologinja | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = [[Gregor Čremošnik]] | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} [[File:Museum of East Bosnia, Tuzla.jpg|mini|desno|Etnološko odjeljenje - Muzej u Tuzli]] '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' je javna ustanova koja djeluje kao matični muzej Tuzlanskog kantona i predstavlja kompleksnu naučnu, kulturnu i obrazovnu instituciju s funkcijom istraživanja, prikupljanja, čuvanja, proučavanja, dokumentovanja, interpretacije i prezentacije kulturnih vrijednosti, nacionalne baštine i tradicije <ref name="Muzej">{{Cite web |url= https://muzejib.com/misija-i-vizija/ |title= Misija i vizija |work= Zvanična stranica - muzejib.com |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> == Odjeljenja == Muzej istočne Bosne Tuzla organizacijski je podijeljen u 5 odjeljenja.<ref name="Tuzla">{{Cite web |url= http://muzejibtuzla.podkonac.org/ |title= Muzej Istočne Bosne Tuzla |work= Naučni rad - tutnjevac.info |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> === Arheološko odjeljenje === Odjeljenje posjeduje 11.514 inventarisanih predmeta, razvrstanih po zbirkama: [[praistorija]] (8.131), [[antika]] (1.492), [[srednji vijek]] (1.586). Otkriveni su na arheološkim lokalitetima istočne i sjeveroistočne Bosne. === Historijsko odjeljenje === === Etnološko odjeljenje === Predmeti u etnološkom odjeljenju potiču s kraja 19. i prve polovine 20. vijeka i predstavljaju materijalnu i duhovnu kulturu i tradiciju [[BošnjaciBošnjaka]], [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i ostalih naroda koji vijekovima žive na prostorima istočne i sjeveroistočne Bosne. Čine ga: poljoprivredno oruđe i alati, sprave za izradu proizvoda domaće radinosti, alati i proizvodi tradicionalnih zanata, dijelovi pokućstva (seoskog i gradskog) i kompleti bosanske gradske sobe, tradicionalno posuđe (zemljano, drveno i bakarno), dijelovi i kompleti tradicionalne seoske i gradske, ženske i muške nošnje, [[nakit]], starinsko [[oružje]] i oprema, tekstilno pokućstvo, [[ćilim]]i, predmeti vezani za narodne običaje i vjerovanja i sl. [[File:Sojenice Tuzla - panoramio.jpg|mini|lijevo|Sojenice - Muzej u Tuzli]] [[File:Coat of arms of Tuzla.jpg|mini|lijevo|Grb Tuzle, rad Dragiše Trifkovića]] === Umjetničko odjeljenje === Prikuplja, čuva i prezentuje umjetnička djela umjetnika koji su živjeli i radili u Tuzli, kao i drugih umjetnika čija djela su dospjela u Muzej poklonom ili otkupom. U odjeljenju se čuva zbirka koja sadrži više od stotinu umjetničkih djela (crteži, slike, portreti) i lične predmete prvog tuzlanskog i bosanskohercegovačkog akademskog [[Slikarstvo|slikara]] [[Đorđe Mihajlović|Đorđa Mihajlovića]]. Djela su rađena tehnikama: ulje, gvaš, akvarel i pastel. U Muzeju se od 2016. godine nalazi i legat [[Dragiša Trifković|Dragiše Trifkovića]], zahvaljujući poklonu nasljednika. Sadrži 189 [[Kiparstvo|vajarskih]] dijela, 21 crtež stare Tuzle, 14 likovnih i 4 vajarska dijela drugih autora. Trifković je iza sebe ostavio djela neprocjenjive vrijednosti za kulturu i istoriju Tuzle. Njegove skulpture „Sama“ i „Majka sa djetetom“ su postale prepoznatljivi tuzlanski simboli. Njegov „Tuzlanski vremeplov“ u pet knjiga, još uvijek je polazište i jedan od najvažnijih izvora za proučavanje kulturne prošlosti Tuzle. Posebno je značajna činjenica da je Dragiša Trifković autor grba grada Tuzle, u kome je sjedinio najznačajnije simbole iz istorije grada. U umjetničkom odjeljenju se nalaze i djela drugih istaknutih umjetnika u tehnici ulja, akvarela, grafike, pastela i linoreza: [[Ismet Nujezinović|Ismeta Mujezinovića]], Koste Hakmana, Anke Beštal, [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], Mensura Derviševića, Todora Švrakića, [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]], Zdravka Novaka, Franje Ledera, Edina Derviševića i dr. === Prirodnjačko odjeljenje - Biološka zbirka === Biološka zbirka je od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne institucije – škole i građane Tuzle i čitave regije. Nastala je na osnovu prepariranih primjeraka biljnih i životinjskih vrsta, privatne zbirke Vinka Kaliha koju je 1974. god. donio iz Doboja u Tuzlu. Poslije dužeg vremena smještena je u adaptiranu "Vilu Matildu" i svečano otvorena sredstvima tadašnje [[Samoupravna interesna zajednicea|Samoupravne interesne zajednice]] osnovnog obrazovanja i vaspitanja Tuzla i pojedinih obrazovnih institucija. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995.]] godine, Muzej se morao 1993. godine morao preseliti u "Kuću Borka Ristića", sadašnjem objektu Biološke zbirke, u ulici Turalibegova do br. 8. Stalna postavka u Prirodnjačkom odjeljenju sastoji se od slijedećih segmenata: * Paleonotoška postavka, * Fauna insekata, * Ihtiofauna, * Fauna vodozemaca i gmizavaca, * Lovna divljač, == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:Tuzla] <ref name="IrmaČrem">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/41067730/Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_i_njen_doprinos_u_oblasti_anti%C4%8Dke_arheologije_na_prostoru_Bosne_i_Hercegovine_Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_and_Her_Contribution_to_the_Field_of_Ancient_Archaeology_in_the_Territory_of_Bosnia_and_Herzegovina |title= Edin Veletovac: IRMA ČREMOŠNIK I NJEN DOPRINOS U OBLASTI ANTIČKE ARHEOLOGIJE NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE |work= Zbornik radova / Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad, Mostar, 13-14. april/travanj 2018. godine . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Arheološka istraživanja == === Kod Doboja === Arheološka istraživanja na lokalitetu Gradina kod Doboja vršena su u više navrata i to u periodu 1961. - 1967. godine, prilikom kojkih su iskopani ostaci istočnog, centralnog i zapadnog dijela rimskog vojnog logora i glavni ulaz.<ref name="DobCastrum">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20220804073511/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3737 |title= Arheološki lokalitet – Rimski logor i civilno naselje u Makljenovcu, opština Doboj, |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Potom je vođeno i jedno manje zaštitno iskopavanje naselja-kanaba koje se prostiralo duž logora. Izvještaj je predstavila 1984. god<ref name="Doboj">{{Cite web |url= https://zemaljskimuzej.ba/app/uploads/glasnik/gzm-ns-a-39-1984.pdf |title= Irma Čremošnik: Rimski castrum kod Doboja |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1984. - zemaljskimuzej.ba |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Irma Čremošnik je rukovodila istraživanjima na lokalitetu Kastel kod Banje Luke, 1972. i 1973 godine === Slavenska naselja === Dok je istraživala rimska nalazišta Irma Čremošnik je otkrila ostatke [[Slaveni|slavenskih]] naselja. To su nalazišta u Mušićama kod [[Višegrad]]a (VI. do VII. stoljeće) i Jazbine kod [[Bijeljina|Bijeljine]] (VII do IX. stoljeće). Nalazi su po prvi put dali jasnu sliku najranije slavenske kulture u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Dokazala je da se datiranje ovih najstarijih naselja kao i ostali tragovi podudaraju sa podacima iz izvora i mišljenjima stručnjaka u nalazima okolnih slavenskih plemena u: [[Češka|Českoj]], [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. <ref name="Slaveni">{{Cite web |url= https://www.sistory.si/publication/13251 |title= Irma Čremošnik: Nalazi prvih ranoslovenskih naselja u Bosni i Hercegovini |work= Zveza zgodovinskih društev Slovenije, Ljubljana, 1981. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Radovi == * Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica<ref name="Konjic">{{Cite web |url= https://books.google.de/books/about/Ne%C5%A1to_o_anti%C4%8Dkim_naseljima_u_okolici_K.html?id=iKPTOQAACAAJ&redir_esc=y |title= Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1954. - books.google.de |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Narodna simbolika na rimskim spomenicima u našim krajevima, GZM, N.S. Arheologija, XII. 217 – 234+Tbl. I. * Rimski spomenici iz okoline Bihaća, GZM, N.S. Arheologija, XII. 163 – 172+Tbl. I – III.<ref name="Antički ljudi">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136. * Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111. * Rimsko naselje na Paniku kod Bileće. * Rimska villa u Višićima, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s., A, svezak XX. Sarajevo: 1965. * Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984. * Rimski castrum kod Doboja<ref name="Doboj"/> == Vanjske veze == hhtk1d89ecuveqcpu37v7tic4297stm 42580796 42580715 2026-04-13T18:10:36Z Zavičajac 76707 42580796 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Irma Čremošnik | slika = | širina_slike = | alt = | opis = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 12. januar 1916. | mjesto_rođenja = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}} | datum_smrti = 29. juni 1990. | mjesto_smrti = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani | poslodavac = | zanimanje = Filologinja, arheologinja | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = [[Gregor Čremošnik]] | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} [[File:Museum of East Bosnia, Tuzla.jpg|mini|desno|Etnološko odjeljenje - Muzej u Tuzli]] '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' je javna ustanova koja djeluje kao matični [[muzej]] [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]], Bosna i Hercegovina. Predstavlja kompleksnu naučnu, [[Kulturakulturnu]] i obrazovnu instituciju s funkcijom istraživanja, prikupljanja, čuvanja, proučavanja, dokumentovanja, interpretacije i prezentacije kulturnih vrijednosti, nacionalne baštine i tradicije.<ref name="Muzej">{{Cite web |url= https://muzejib.com/misija-i-vizija/ |title= Misija i vizija |work= Zvanična stranica - muzejib.com |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> == Odjeljenja == Muzej je rganizacijski je podijeljen u 5 odjeljenja.<ref name="Tuzla">{{Cite web |url= http://muzejibtuzla.podkonac.org/ |title= Muzej Istočne Bosne Tuzla |work= Naučni rad - tutnjevac.info |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> === Arheološko odjeljenje === Odjeljenje posjeduje 11.514 inventarisanih predmeta, razvrstanih po zbirkama: [[praistorija]] (8.131), [[antika]] (1.492), [[srednji vijek]] (1.586). Otkriveni su na [[Arheologija|arheološkim]] lokalitetima istočne i sjeveroistočne Bosne. === Istorijsko odjeljenje === Istorijsko odjeljenje djeluje još od 1947. godine. Tadašnja muzejska građa se odnosila na period [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (1941.-1945.). Materijal se prikupljao uglavnom putem poklona od pojedinaca i organizacija. Danas istorijsko odjeljenje prikuplja, istražuje, čuva i prezentuje istorijski materijal koji je razvrstan u zbirke prema sljedećim periodima: * [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Osmansko doba]], * [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarski period]] * Period između dva svjetska rata, * Radnički pokret, * [[Narodnooslobodilačka borba|Drugi svjetski rat – period Narodnooslobodilačke borbe]], * [[SFRJ|Socijalistička izgradnja]] i * [[Rat u Bosni i Hercegovini|Period Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.-1995. godine]]. === Etnološko odjeljenje === Predmeti u etnološkom odjeljenju potiču s kraja 19. i prve polovine 20. vijeka i predstavljaju materijalnu i duhovnu kulturu i tradiciju [[BošnjaciBošnjaka]], [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i ostalih naroda koji vijekovima žive na prostorima istočne i sjeveroistočne Bosne. Čine ga: poljoprivredno oruđe i alati, sprave za izradu proizvoda domaće radinosti, alati i proizvodi tradicionalnih zanata, dijelovi pokućstva (seoskog i gradskog) i kompleti bosanske gradske sobe, tradicionalno posuđe (zemljano, drveno i bakarno), dijelovi i kompleti tradicionalne seoske i gradske, ženske i muške nošnje, [[nakit]], starinsko [[oružje]] i oprema, tekstilno pokućstvo, [[ćilim]]i, predmeti vezani za narodne običaje i vjerovanja i sl. [[File:Sojenice Tuzla - panoramio.jpg|mini|lijevo|Sojenice - Muzej u Tuzli]] [[File:Coat of arms of Tuzla.jpg|mini|lijevo|Grb Tuzle, rad Dragiše Trifkovića]] === Umjetničko odjeljenje === Prikuplja, čuva i prezentuje umjetnička djela umjetnika koji su živjeli i radili u Tuzli, kao i drugih umjetnika čija djela su dospjela u Muzej poklonom ili otkupom. U odjeljenju se čuva zbirka koja sadrži više od stotinu umjetničkih djela (crteži, slike, portreti) i lične predmete prvog tuzlanskog i bosanskohercegovačkog akademskog [[Slikarstvo|slikara]] [[Đorđe Mihajlović|Đorđa Mihajlovića]]. Djela su rađena tehnikama: ulje, gvaš, akvarel i pastel. U Muzeju se od 2016. godine nalazi i legat [[Dragiša Trifković|Dragiše Trifkovića]], zahvaljujući poklonu nasljednika. Sadrži 189 [[Kiparstvo|vajarskih]] dijela, 21 crtež stare Tuzle, 14 likovnih i 4 vajarska dijela drugih autora. Trifković je iza sebe ostavio djela neprocjenjive vrijednosti za kulturu i istoriju Tuzle. Njegove skulpture „Sama“ i „Majka sa djetetom“ su postale prepoznatljivi tuzlanski simboli. Njegov „Tuzlanski vremeplov“ u pet knjiga, još uvijek je polazište i jedan od najvažnijih izvora za proučavanje kulturne prošlosti Tuzle. Posebno je značajna činjenica da je Dragiša Trifković autor grba grada Tuzle, u kome je sjedinio najznačajnije simbole iz istorije grada. U umjetničkom odjeljenju se nalaze i djela drugih istaknutih umjetnika u tehnici ulja, akvarela, grafike, pastela i linoreza: [[Ismet Nujezinović|Ismeta Mujezinovića]], Koste Hakmana, Anke Beštal, [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], Mensura Derviševića, Todora Švrakića, [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]], Zdravka Novaka, Franje Ledera, Edina Derviševića i dr. === Prirodnjačko odjeljenje - Biološka zbirka === Biološka zbirka je od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne institucije – škole i građane Tuzle i čitave regije. Nastala je na osnovu prepariranih primjeraka biljnih i životinjskih vrsta, privatne zbirke Vinka Kaliha koju je 1974. god. donio iz Doboja u Tuzlu. Poslije dužeg vremena smještena je u adaptiranu "Vilu Matildu" i svečano otvorena sredstvima tadašnje [[Samoupravna interesna zajednicea|Samoupravne interesne zajednice]] osnovnog obrazovanja i vaspitanja Tuzla i pojedinih obrazovnih institucija. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995.]] godine, Muzej se morao 1993. godine morao preseliti u "Kuću Borka Ristića", sadašnjem objektu Biološke zbirke, u ulici Turalibegova do br. 8. Stalna postavka u Prirodnjačkom odjeljenju sastoji se od slijedećih segmenata: * Paleonotoška postavka, * Fauna insekata, * Ihtiofauna, * Fauna vodozemaca i gmizavaca, * Lovna divljač, == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:Tuzla] <ref name="IrmaČrem">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/41067730/Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_i_njen_doprinos_u_oblasti_anti%C4%8Dke_arheologije_na_prostoru_Bosne_i_Hercegovine_Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_and_Her_Contribution_to_the_Field_of_Ancient_Archaeology_in_the_Territory_of_Bosnia_and_Herzegovina |title= Edin Veletovac: IRMA ČREMOŠNIK I NJEN DOPRINOS U OBLASTI ANTIČKE ARHEOLOGIJE NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE |work= Zbornik radova / Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad, Mostar, 13-14. april/travanj 2018. godine . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Arheološka istraživanja == === Kod Doboja === Arheološka istraživanja na lokalitetu Gradina kod Doboja vršena su u više navrata i to u periodu 1961. - 1967. godine, prilikom kojkih su iskopani ostaci istočnog, centralnog i zapadnog dijela rimskog vojnog logora i glavni ulaz.<ref name="DobCastrum">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20220804073511/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3737 |title= Arheološki lokalitet – Rimski logor i civilno naselje u Makljenovcu, opština Doboj, |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Potom je vođeno i jedno manje zaštitno iskopavanje naselja-kanaba koje se prostiralo duž logora. Izvještaj je predstavila 1984. god<ref name="Doboj">{{Cite web |url= https://zemaljskimuzej.ba/app/uploads/glasnik/gzm-ns-a-39-1984.pdf |title= Irma Čremošnik: Rimski castrum kod Doboja |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1984. - zemaljskimuzej.ba |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Irma Čremošnik je rukovodila istraživanjima na lokalitetu Kastel kod Banje Luke, 1972. i 1973 godine === Slavenska naselja === Dok je istraživala rimska nalazišta Irma Čremošnik je otkrila ostatke [[Slaveni|slavenskih]] naselja. To su nalazišta u Mušićama kod [[Višegrad]]a (VI. do VII. stoljeće) i Jazbine kod [[Bijeljina|Bijeljine]] (VII do IX. stoljeće). Nalazi su po prvi put dali jasnu sliku najranije slavenske kulture u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Dokazala je da se datiranje ovih najstarijih naselja kao i ostali tragovi podudaraju sa podacima iz izvora i mišljenjima stručnjaka u nalazima okolnih slavenskih plemena u: [[Češka|Českoj]], [[Rumunija|Rumuniji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. <ref name="Slaveni">{{Cite web |url= https://www.sistory.si/publication/13251 |title= Irma Čremošnik: Nalazi prvih ranoslovenskih naselja u Bosni i Hercegovini |work= Zveza zgodovinskih društev Slovenije, Ljubljana, 1981. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Radovi == * Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica<ref name="Konjic">{{Cite web |url= https://books.google.de/books/about/Ne%C5%A1to_o_anti%C4%8Dkim_naseljima_u_okolici_K.html?id=iKPTOQAACAAJ&redir_esc=y |title= Nešto o antičkim naseljima u okolici Konjica |work= Zemaljski muzei, Sarajevo, 1954. - books.google.de |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Narodna simbolika na rimskim spomenicima u našim krajevima, GZM, N.S. Arheologija, XII. 217 – 234+Tbl. I. * Rimski spomenici iz okoline Bihaća, GZM, N.S. Arheologija, XII. 163 – 172+Tbl. I – III.<ref name="Antički ljudi">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia |title= Salmedin Mesihović, ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 - |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> * Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136. * Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111. * Rimsko naselje na Paniku kod Bileće. * Rimska villa u Višićima, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s., A, svezak XX. Sarajevo: 1965. * Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984. * Rimski castrum kod Doboja<ref name="Doboj"/> == Vanjske veze == pwfbouwjbvcbdm6rsp9r7a5mn41kh4x 42580797 42580796 2026-04-13T18:35:35Z Zavičajac 76707 42580797 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Irma Čremošnik | slika = | širina_slike = | alt = | opis = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 12. januar 1916. | mjesto_rođenja = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}} | datum_smrti = 29. juni 1990. | mjesto_smrti = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}} | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani | poslodavac = | zanimanje = Filologinja, arheologinja | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = [[Gregor Čremošnik]] | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} [[File:Museum of East Bosnia, Tuzla.jpg|mini|desno|Etnološko odjeljenje - Muzej u Tuzli]] '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' je javna ustanova koja djeluje kao matični [[muzej]] [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]], Bosna i Hercegovina. Predstavlja kompleksnu naučnu, [[Kulturakulturnu]] i obrazovnu instituciju s funkcijom istraživanja, prikupljanja, čuvanja, proučavanja, dokumentovanja, interpretacije i prezentacije kulturnih vrijednosti, nacionalne baštine i tradicije.<ref name="Muzej">{{Cite web |url= https://muzejib.com/misija-i-vizija/ |title= Misija i vizija |work= Zvanična stranica - muzejib.com |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> početak izgradnje uskotračnih željeznica u vezi s okupacijom 1878. godine - razvoj mreže uskog kolosijeka u Bosni i Hercegovini u sklopu gospodarskog razvoja, potpore i "eksploatacije" okupiranog teritorija - izgradnju željezničkih pruga od vojnog i strateškog značaja za ratnu luku austro-ugarske mornarice i na pograničnom području na granicama prema Srbiji i Turskoj - <ref name="Helga">{{Cite web |url= https://utheses.univie.ac.at/detail/305# |title= Helga Berdan: Die Machtpolitik Österreich-Ungarns und der Eisenbahnbau in Bosnien-Herzegowina 1872-1914 |work= Univerzitet u Beču - Fakultet isorijsko kulturnih studija |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Od 1893. nadalje, Steinbeis se uhvatio u koštac sa svojom "Operacijom Bosna". U tu svrhu sklopio je prvi sporazum o ispuštanju zaliha s Austro-Ugarskom Monarhijom za uporabu jela i smreke u Bosni. Tvrtka Bosna postojala je do 1918. godine, a pravni nasljednik nakon Prvog svjetskog rata bila je jugoslavenska država, a tvrtka je preimenovana u ŠIPAD (Šumske industrija, podravka Prijedor). Tijekom svojih 25 godina na Balkanu, Steinbeis je stvorio potpunu infrastrukturu za dovoz i preradu drvnih rezervi: uskokolosiječnu željezničku mrežu dugu oko 400 km, u literaturi nazvanu Steinbeisova željeznica, pilane u Dobrljinu i Drvaru, stambene zgrade, bolnice, tvornicu celuloze, tvornicu bačvi i ciglanu. [2] == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:Tuzla] == Arheološka istraživanja == gwi46quq4g2ri5dvx6qblzjghummvdw 42580798 42580797 2026-04-13T18:46:48Z Zavičajac 76707 42580798 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Otto fon Steinbeis | slika = Otto Steinbeis Sommer 96.jpg | širina_slike = | alt = | opis = Oko 1896. god. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 7. oktobar 1839 | mjesto_rođenja = [[Bachcimern]], {{zastava|Njemačka}} | datum_smrti = 27. decembar 1920. | mjesto_smrti = [[Brannenburg]], {{zastava|Njemačka}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = Izgradnji uskotračne pruge u Bosni i Hercegovini | obrazovanje = | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} [[File:Museum of East Bosnia, Tuzla.jpg|mini|desno|Etnološko odjeljenje - Muzej u Tuzli]] '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' je javna ustanova koja djeluje kao matični [[muzej]] [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]], Bosna i Hercegovina. Predstavlja kompleksnu naučnu, [[Kulturakulturnu]] i obrazovnu instituciju s funkcijom istraživanja, prikupljanja, čuvanja, proučavanja, dokumentovanja, interpretacije i prezentacije kulturnih vrijednosti, nacionalne baštine i tradicije.<ref name="Muzej">{{Cite web |url= https://muzejib.com/misija-i-vizija/ |title= Misija i vizija |work= Zvanična stranica - muzejib.com |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> početak izgradnje uskotračnih željeznica u vezi s okupacijom 1878. godine - razvoj mreže uskog kolosijeka u Bosni i Hercegovini u sklopu gospodarskog razvoja, potpore i "eksploatacije" okupiranog teritorija - izgradnju željezničkih pruga od vojnog i strateškog značaja za ratnu luku austro-ugarske mornarice i na pograničnom području na granicama prema Srbiji i Turskoj - <ref name="Helga">{{Cite web |url= https://utheses.univie.ac.at/detail/305# |title= Helga Berdan: Die Machtpolitik Österreich-Ungarns und der Eisenbahnbau in Bosnien-Herzegowina 1872-1914 |work= Univerzitet u Beču - Fakultet isorijsko kulturnih studija |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Od 1893. nadalje, Steinbeis se uhvatio u koštac sa svojom "Operacijom Bosna". U tu svrhu sklopio je prvi sporazum o ispuštanju zaliha s Austro-Ugarskom Monarhijom za uporabu jela i smreke u Bosni. Tvrtka Bosna postojala je do 1918. godine, a pravni nasljednik nakon Prvog svjetskog rata bila je jugoslavenska država, a tvrtka je preimenovana u ŠIPAD (Šumske industrija, podravka Prijedor). Tijekom svojih 25 godina na Balkanu, Steinbeis je stvorio potpunu infrastrukturu za dovoz i preradu drvnih rezervi: uskokolosiječnu željezničku mrežu dugu oko 400 km, u literaturi nazvanu Steinbeisova željeznica, pilane u Dobrljinu i Drvaru, stambene zgrade, bolnice, tvornicu celuloze, tvornicu bačvi i ciglanu. [2] == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:Tuzla] == Arheološka istraživanja == 2a8g0c4ojr19cjeyovd0u0ctsy8t1pp 42580817 42580798 2026-04-13T20:40:04Z Zavičajac 76707 42580817 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Otto fon Steinbeis | slika = Otto Steinbeis Sommer 96.jpg | širina_slike = | alt = | opis = Oko 1896. god. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 7. oktobar 1839 | mjesto_rođenja = [[Bachcimern]], {{zastava|Njemačka}} | datum_smrti = 27. decembar 1920. | mjesto_smrti = [[Brannenburg]], {{zastava|Njemačka}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = Izgradnji uskotračne pruge u Bosni i Hercegovini | obrazovanje = | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Otto fon Steinbeis''' bio je njemački industrijalac Bosna i Hercegovina. <ref name="Muzej">{{Cite web |url= https://muzejib.com/misija-i-vizija/ |title= Misija i vizija |work= Zvanična stranica - muzejib.com |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> početak izgradnje uskotračnih željeznica u vezi s okupacijom 1878. godine - razvoj mreže uskog kolosijeka u Bosni i Hercegovini u sklopu gospodarskog razvoja, potpore i "eksploatacije" okupiranog teritorija - izgradnju željezničkih pruga od vojnog i strateškog značaja za ratnu luku austro-ugarske mornarice i na pograničnom području na granicama prema Srbiji i Turskoj - <ref name="Helga">{{Cite web |url= https://utheses.univie.ac.at/detail/305# |title= Helga Berdan: Die Machtpolitik Österreich-Ungarns und der Eisenbahnbau in Bosnien-Herzegowina 1872-1914 |work= Univerzitet u Beču - Fakultet isorijsko kulturnih studija |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Od 1893. nadalje, Steinbeis se uhvatio u koštac sa svojom "Operacijom Bosna". U tu svrhu sklopio je prvi sporazum o ispuštanju zaliha s Austro-Ugarskom Monarhijom za uporabu jela i smreke u Bosni. Tvrtka Bosna postojala je do 1918. godine, a pravni nasljednik nakon Prvog svjetskog rata bila je jugoslavenska država, a tvrtka je preimenovana u ŠIPAD (Šumske industrija, podravka Prijedor). Tijekom svojih 25 godina na Balkanu, Steinbeis je stvorio potpunu infrastrukturu za dovoz i preradu drvnih rezervi: uskokolosiječnu željezničku mrežu dugu oko 400 km, u literaturi nazvanu Steinbeisova željeznica, pilane u Dobrljinu i Drvaru, stambene zgrade, bolnice, tvornicu celuloze, tvornicu bačvi i ciglanu. [2] == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:Tuzla] == Arheološka istraživanja == d9d0u88atj8oz4aq535fr3y7umc447r 42580820 42580817 2026-04-13T21:11:52Z Zavičajac 76707 42580820 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Otto fon Steinbeis | slika = Otto Steinbeis Sommer 96.jpg | širina_slike = | alt = | opis = Oko 1896. god. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 7. oktobar 1839 | mjesto_rođenja = [[Bachcimern]], {{zastava|Njemačka}} | datum_smrti = 27. decembar 1920. | mjesto_smrti = [[Brannenburg]], {{zastava|Njemačka}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = Izgradnji uskotračne pruge u Bosni i Hercegovini | obrazovanje = | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Otto fon Steinbeis''' bio je njemački industrijalac Bosna i Hercegovina. <ref name="Muzej">{{Cite web |url= https://muzejib.com/misija-i-vizija/ |title= Misija i vizija |work= Zvanična stranica - muzejib.com |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> početak izgradnje uskotračnih željeznica u vezi s okupacijom 1878. godine - razvoj mreže uskog kolosijeka u Bosni i Hercegovini u sklopu gospodarskog razvoja, potpore i "eksploatacije" okupiranog teritorija - izgradnju željezničkih pruga od vojnog i strateškog značaja za ratnu luku austro-ugarske mornarice i na pograničnom području na granicama prema Srbiji i Turskoj - <ref name="Helga">{{Cite web |url= https://utheses.univie.ac.at/detail/305# |title= Helga Berdan: Die Machtpolitik Österreich-Ungarns und der Eisenbahnbau in Bosnien-Herzegowina 1872-1914 |work= Univerzitet u Beču - Fakultet isorijsko kulturnih studija |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Od 1893. nadalje, Steinbeis se uhvatio u koštac sa svojom "Operacijom Bosna". U tu svrhu sklopio je prvi sporazum o ispuštanju zaliha s Austro-Ugarskom Monarhijom za uporabu jela i smreke u Bosni. Tvrtka Bosna postojala je do 1918. godine, a pravni nasljednik nakon Prvog svjetskog rata bila je jugoslavenska država, a tvrtka je preimenovana u ŠIPAD (Šumske industrija, podravka Prijedor). Tijekom svojih 25 godina na Balkanu, Steinbeis je stvorio potpunu infrastrukturu za dovoz i preradu drvnih rezervi: uskokolosiječnu željezničku mrežu dugu oko 400 km, u literaturi nazvanu Steinbeisova željeznica, pilane u Dobrljinu i Drvaru, stambene zgrade, bolnice, tvornicu celuloze, tvornicu bačvi i ciglanu. [2] == U Bosni i Hercegovini == === Steinbeis–Šipadove pruge === <ref name="Juzbašić">{{Cite web |url= https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/770c7daf-bac0-4530-af40-27b68eb0d6a3/content |title= Dževad Juzbašić: Izgradnja željeznica u Bosni i Hercegovini u svjetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kalajeve ere |accessdate= 9. februar 2026 }}</ref> Zbog rastućeg straha od ulaska Italijana u rat i mogućnosti gubitka jadranske obale, glavnokomandujući austrougarskih snaga u Bosni naredio je spajanje Štajnbasove pruge sa željeznicama Bosne i Hercegovine. Zbog toga je pruga produžena od Čardaka (sada kao vojna pruga), pa kompletan dio Srnetica – Jajce pušten u saobraćaj 10. 1. 1916. godine. Dužine 400 km, Štajnbasova mreža pruga (''Steinbeisbahn'' - izvorni naziv) služila je u području bogatom šumom i različitih geomorfoloških karakteristika (kraško područje sa klancima, jamama, pećinama i jezerima). Trostruko saobraćajno čvorište bila je Srnetica (za Zagreb, Sarajevo i Split), dok je [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]] bio administrativno-tehničko središte željeznice.trostruko čvorište u srcu željeznice Steinbeis. Odavde pruge su se širile od Prijedora na standardnom kolosijeku do Zagreba, pa do Jajca nadalje uskim kolosijekom do Sarajeva i, preko legendarnog Drvara, do Knina na standardnoj pruzi kolosijek do Splita na dalmatinskoj obali. Područje do kojeg se može doći samo preko zemljani putevi značili su da je prijevoz bio životinjska snaga ili vlak. Kada Željeznica je napuštena 1975., što je uzrokovalo teškoće tisućama ljudi - vjerojatno veća vrijednost od ušteda ostvarenih uništavanjem regije prometna infrastruktura. Lokomotiva Vozni park bio je raznolik kao i krajolik, s više od stotinu lokomotiva dvadeset i pet različitih klasa u deset različitih rasporeda kotača u službi U nekom trenutku. Još 1965. godine bilo je znatnih variety i imao sam sreću vidjeti UNRRA 0-8-0, moderne poslijeratne 0-10-0 od Škode, klasičnih Steinbei 0-10-0 i raznih Mallet tenkova. Ono što me tada zaintrigiralo bilo je koliko je sustav bio zauzet i koliko su ga dobro podržavali putnički i mješoviti vlakovi bili su, što se može vidjeti na fotografijama. [[File:Bahnhof_Jajce.jpg|mini|desno|Izgradnjom vojne pruge od Čardaka do Jajca, Štajnbasove pruge spojene su sa Bosanskohercegovačkom zemaljskom željeznicom]] === Osnivanje Drvara === == Vanjske veze == * Uskotračne (76-centimetarske) pruge bivše Jugoslavije<ref>[http://www.penmorfa.com/JZ/ds-steinbeis1.html Štajnbasove pruge]</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:Tuzla] == Arheološka istraživanja == ezbch6zgpyn9x9rpn2ps7o6pc8su66k 42580830 42580820 2026-04-13T21:49:50Z Zavičajac 76707 42580830 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{Infokutija biografija | ime = Otto fon Steinbeis | slika = Otto Steinbeis Sommer 96.jpg | širina_slike = | alt = | opis = Oko 1896. god. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 7. oktobar 1839 | mjesto_rođenja = [[Bachcimern]], {{zastava|Njemačka}} | datum_smrti = 27. decembar 1920. | mjesto_smrti = [[Brannenburg]], {{zastava|Njemačka}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = Izgradnji uskotračne pruge u Bosni i Hercegovini | obrazovanje = | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Otto fon Steinbeis''' bio je njemački industrijalac Bosna i Hercegovina. <ref name="Muzej">{{Cite web |url= https://muzejib.com/misija-i-vizija/ |title= Misija i vizija |work= Zvanična stranica - muzejib.com |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> početak izgradnje uskotračnih željeznica u vezi s okupacijom 1878. godine - razvoj mreže uskog kolosijeka u Bosni i Hercegovini u sklopu gospodarskog razvoja, potpore i "eksploatacije" okupiranog teritorija - izgradnju željezničkih pruga od vojnog i strateškog značaja za ratnu luku austro-ugarske mornarice i na pograničnom području na granicama prema Srbiji i Turskoj - <ref name="Helga">{{Cite web |url= https://utheses.univie.ac.at/detail/305# |title= Helga Berdan: Die Machtpolitik Österreich-Ungarns und der Eisenbahnbau in Bosnien-Herzegowina 1872-1914 |work= Univerzitet u Beču - Fakultet isorijsko kulturnih studija |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Od 1893. nadalje, Steinbeis se uhvatio u koštac sa svojom "Operacijom Bosna". U tu svrhu sklopio je prvi sporazum o ispuštanju zaliha s Austro-Ugarskom Monarhijom za uporabu jela i smreke u Bosni. Tvrtka Bosna postojala je do 1918. godine, a pravni nasljednik nakon Prvog svjetskog rata bila je jugoslavenska država, a tvrtka je preimenovana u ŠIPAD (Šumske industrija, podravka Prijedor). Tijekom svojih 25 godina na Balkanu, Steinbeis je stvorio potpunu infrastrukturu za dovoz i preradu drvnih rezervi: uskokolosiječnu željezničku mrežu dugu oko 400 km, u literaturi nazvanu Steinbeisova željeznica, pilane u Dobrljinu i Drvaru, stambene zgrade, bolnice, tvornicu celuloze, tvornicu bačvi i ciglanu. [2] == U Bosni i Hercegovini == === Steinbeis–Šipadove pruge === <ref name="Juzbašić">{{Cite web |url= https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/770c7daf-bac0-4530-af40-27b68eb0d6a3/content |title= Dževad Juzbašić: Izgradnja željeznica u Bosni i Hercegovini u svjetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kalajeve ere |accessdate= 9. februar 2026 }}</ref> Zbog rastućeg straha od ulaska Italijana u rat i mogućnosti gubitka jadranske obale, glavnokomandujući austrougarskih snaga u Bosni naredio je spajanje Štajnbasove pruge sa željeznicama Bosne i Hercegovine. Zbog toga je pruga produžena od Čardaka (sada kao vojna pruga), pa kompletan dio Srnetica – Jajce pušten u saobraćaj 10. 1. 1916. godine. Dužine 400 km, Štajnbasova mreža pruga (''Steinbeisbahn'' - izvorni naziv) služila je u području bogatom šumom i različitih geomorfoloških karakteristika (kraško područje sa klancima, jamama, pećinama i jezerima). Trostruko saobraćajno čvorište bila je Srnetica (za Zagreb, Sarajevo i Split), dok je [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]] bio administrativno-tehničko središte željeznice.trostruko čvorište u srcu željeznice Steinbeis. Odavde pruge su se širile od Prijedora na standardnom kolosijeku do Zagreba, pa do Jajca nadalje uskim kolosijekom do Sarajeva i, preko legendarnog Drvara, do Knina na standardnoj pruzi kolosijek do Splita na dalmatinskoj obali. Područje do kojeg se može doći samo preko zemljani putevi značili su da je prijevoz bio životinjska snaga ili vlak. Kada Željeznica je napuštena 1975., što je uzrokovalo teškoće tisućama ljudi - vjerojatno veća vrijednost od ušteda ostvarenih uništavanjem regije prometna infrastruktura. Lokomotiva Vozni park bio je raznolik kao i krajolik, s više od stotinu lokomotiva dvadeset i pet različitih klasa u deset različitih rasporeda kotača u službi U nekom trenutku. Još 1965. godine bilo je znatnih variety i imao sam sreću vidjeti UNRRA 0-8-0, moderne poslijeratne 0-10-0 od Škode, klasičnih Steinbei 0-10-0 i raznih Mallet tenkova. Ono što me tada zaintrigiralo bilo je koliko je sustav bio zauzet i koliko su ga dobro podržavali putnički i mješoviti vlakovi bili su, što se može vidjeti na fotografijama. [[File:Bahnhof_Jajce.jpg|mini|desno|Izgradnjom vojne pruge od Čardaka do Jajca, Štajnbasove pruge spojene su sa Bosanskohercegovačkom zemaljskom željeznicom]] === Osnivanje Drvara === [[Drvar]] je relativno mlada urbana sredina. Njegov nastanak vezak je uz nastanak industrijskih postrojenja za preradu drveta. Naime 1883. god. bogati industrijalac iz Bradenburga u [[Bavarska|Bavarskoj]], Oton Steinbeis, zakupljuje pravo za eksploataciju šuma ondašnjeg Bosanskohercegovačkog erara za šume područja [[Klekovača|Klekovače]], Crnog vrha, [[Grmeč]]a, [[Šator]]a, [[Osječenica|Osječenice]], Plive, Janja, Čardaka, Malovana, Staretine, Kujače i Jadovnika. Već 1898. godine Steinbeis otvara velike radove na podizanju velike moderne pilane u Drvar selu na prostoru Vrbaka sa 17 gatera. U isto vrijeme počinje izgradnju mreže šumskih željeznica uskotračnog kolosijeka i cesta od Drvar sela prema [[Oštrelj]]u i [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]] te dalje prema [[Knin]]u preko Strmice. Godine 1900. Oton Steinbeis protokoliše kao novu firmu ''[[ŠIPAD|Bosanska šumska industrija-akcionarsko društvo-Oton Steinbeis]]''. Naselje oko pilane na Vrbiku raste, a u njemu Steinbeis smješta stručnu radnu snagu. Već 1901. godine Steinbeis zapošljava oko 2800 radnika, a Drvar selo i Unačka župa oko njega se razvija u mali gradić u koji seli opštinsko središte iz [[Bastasi (Drvar, BiH)|Bastasa]], te dio Drvar sela dobija ime Drvar i postaje današnje naselje. == Vanjske veze == * Uskotračne (76-centimetarske) pruge bivše Jugoslavije<ref>[http://www.penmorfa.com/JZ/ds-steinbeis1.html Štajnbasove pruge]</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini] [[Kategorija:Tuzla] == Arheološka istraživanja == l56xblumboo97qdyzwtlwol2wuu5rf2 118 4680457 42580708 42580590 2026-04-13T13:09:39Z Aca 108187 temeljem komentara [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]] 42580708 wikitext text/x-wiki {{smjernica|WP:NACRT}} {{ukratko|Nacrt služi doradi članaka i poboljšanju sadržaja. Premještanje u prostor nacrta je dopušteno kada članak ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. Premještanje nije primjereno usred rasprave o brisanju ni kod slučajeva kršenja autorskih prava. Ako je premještanje osporeno, treba tražiti konsenzus, a ne ratovati premještanjima. Napušteni nacrti bez suštinskih izmjena mogu se brisati nakon šest mjeseci.}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru za nacrte (prostor nacrta) koje služe za izradu, doradu i pripremu članaka prije njihovog premještanja u glavni imenski prostor. Ova smjernica regulira kada je dopušteno i preporučeno premjestiti članak u prostor nacrta, kada to nije primjereno, kako se postupa s napuštenim nacrtima i kako se tretiraju preusmjerenja povezana s nacrtima. == Svrha nacrta == Prostor nacrta služi kao mjesto za uređivanje stranica koje još nisu spremne za glavni imenski prostor, ali za koje postoji realna mogućnost da se dorade u enciklopedijski prihvatljiv članak. Premještanje u prostor nacrta ima za cilj poboljšanje sadržaja i ne treba se koristiti kao zamjena za druge procese, poput brisanja. Nacrt ne pripada isključivo njegovom prvobitnom tvorcu. Kao i druge stranice na Wikipediji, i nacrte može svako uređivati. == Kada je dopušteno i preporučeno premještanje u prostor nacrta == Premještanje članka u prostor nacrta je dopušteno i preporučeno kada je razumno očekivati da se sadržaj može doraditi do nivoa prikladnog za glavni imenski prostor, a članak trenutno ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. To obuhvata, ali nije ograničeno na sljedeće slučajeve: * članak je očigledno nedovršen, nema osnovnu strukturu ili nije [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilski]] usklađen, ali je tema enciklopedijski [[Wikipedija:Značaj|značajna]]; * članak je pisan izrazito promotivno ili iz sukoba interesa, ali ''postoji mogućnost'' da se preradi u [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralan]] enciklopedijski tekst; * članak predstavlja mašinski generiran tekst, poput neizmijenjenog mašinskog prijevoda ili teksta generiranog umjetnom inteligencijom, ali ga je moguće srediti temeljitom doradom; * članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]], ali ''razumno se smatra'' da će je steći u skoroj budućnosti; * članak s nedostacima izradio je novi korisnik ili nova korisnica, a premještanje u prostor nacrta predstavlja blažu i korisniju mjeru od izravnog brisanja. U takvim slučajevima, premještanje u prostor nacrta treba biti sredstvo inkubacije, odnosno ostavljanje vremena za ispravljanje članka. == Kada nije primjereno premještanje u prostor nacrta == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za druge procese, poput brisanja. U pravilu, premještanje nije primjereno u sljedećim slučajevima: * članak već duže vrijeme (više od 90 dana) postoji u glavnom imenskom prostoru – za premještanje takvog članka u pravilu je potreban [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzus]]; * u toku je [[Wikipedija:Članci za brisanje|rasprava o brisanju članka]] – premještanje bi moglo uticati na ishod rasprave; * članak predstavlja očigledno kršenje [[Wikipedija:Autorska prava|autorskih prava]] – takav sadržaj nije dopušten ni u prostoru nacrta; * problem se ne može riješiti doradom – riječ je o temi ili sadržaju koji ni uz poboljšanja ne bi mogao opstati kao članak; * drugi korisnik ili korisnica aktivno radi na članku – na primjer, članak je označen šablonom {{Veza do šablona|Radovi u toku}}; * druga korisnica ili korisnik osnovano je osporio premještanje ili vratio članak u glavni imenski prostor. Ako je premještanje osporeno, ''ne smije'' se ratovati premještanjima. Ratovanje premještanjima smatra se oblikom [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i nije dopušteno na Wikipediji. Umjesto toga, treba pokrenuti raspravu na stranici za razgovor članka radi utvrđivanja konsenzusa. == Odnos premještanja u prostor nacrta i brisanja == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za brisanje kada za brisanje postoje jasni razlozi. Ako stranica ispunjava kriterije za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje, kršenje autorskih prava), postupa se prema pravilima o brzom brisanju, a ne premještanjem u prostor nacrta. S druge strane, sama činjenica da nacrt još ne dokazuje značaj teme, da je nedovršen ili da nije stilski usklađen ''nije dovoljan'' razlog za brisanje. Smisao imenskog prostora za nacrte upravo jest da pruži dodatno vrijeme za doradu članka. U raspravama o brisanju, učesnici i učesnice trebaju razmotriti opciju premještanja članka u nacrt kao mogući ishod rasprave, kada je to prikladno. == Postupak nakon premještanja u prostor nacrta == Nakon premještanja članka u prostor nacrta potrebno je učiniti sljedeće: * obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice; * navesti razlog premještanja na stranici za razgovor i naznačiti koje nedostatke treba otkloniti. == Vraćanje nacrta u glavni imenski prostor == Nacrt se može vratiti u glavni imenski prostor kada ispunjava osnovne stilske standarde (enciklopedijski ton, uredna struktura), kada nema ozbiljnih problema sa sadržajem i kada je sadržaj [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljiv]] u nezavisnim pouzdanim izvorima. Sva tri kriterija moraju biti ispunjena ''kumulativno''. Nije potrebno da nacrt bude savršen. Dovoljno je da bude prikladan za daljnje uređivanje u glavnom imenskom prostoru. == Brisanje nacrta == === Brzo brisanje === Nacrt se može brzo brisati u skladu s kriterijima za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. besmislica, test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje i kršenje autorskih prava). === Napušteni nacrti === Nacrt koji dugo nije uređivan može se smatrati napuštenim i brisati nakon razumnog roka. U tom pogledu primjenjuju se sljedeće smjernice: * Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten. * Prije brisanja ili postavljanja šablona {{Veza do šablona|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta. * Ako tvorac nacrta ili drugi korisnik odnosno korisnica izrazi želju da nastavi raditi na nacrtu, umjesto brisanja treba dati razuman rok za doradu nacrta. === Rasprava o brisanju === Ako nacrt ne ispunjava kriterije za brzo brisanje, ali postoji osnovana sumnja da nikada neće postati održiv članak, može se započeti rasprava o brisanju. Pritom, sama neobrađenost teme ili nedostatak izvora u članku u tom trenutku ''nisu valjani'' razlozi za brisanje. Umjesto toga, treba dokazati da sadržaj nema realnu perspektivu da u skoroj budućnosti postane enciklopedijski članak. == Preusmjerenja povezana s nacrtima == === Preusmjerenje nakon premještanja nacrta u glavni imenski prostor === Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu ''treba ostaviti''. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta. === Preusmjerenje nakon premještanja članka u prostor nacrta === Pri premještanju članka u prostor nacrta, preusmjerenje u pravilu ''ne treba ostaviti''. Glavni imenski prostor ne treba upućivati korisnike i korisnice na nedovršene nacrte. === Ostala preusmjerenja na nacrte === Preusmjerenja iz drugih imenskih prostora prema nacrtima načelno treba izbjegavati, osim ako za njih postoji jasan tehnički razlog. == Konsenzus i sporovi == Kao i svaka druga radnja, premještanje u prostor nacrta podliježe konsenzusu. Svaki korisnik ili korisnica može [[Wikipedija:Budite odvažni|postupiti odvažno]] kada je razumno očekivati da premještanje neće biti sporno. Međutim, ako drugi korisnik ili korisnica ospori taj potez, pitanje treba riješiti raspravom, a ne ponovljenim premještanjem. == Povezano == * [[Pomoć:Kako stvoriti novu stranicu]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Nacrti| ]] [[Kategorija:Pomoć|Nacrti]] [[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije|Nacrti]] }} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije]] 1j0krcvgg5pekmzr26a39lol6dj9cth 42580709 42580708 2026-04-13T13:19:34Z Aca 108187 prijedlog konkretizacije 42580709 wikitext text/x-wiki {{smjernica|WP:NACRT}} {{ukratko|Nacrt služi doradi članaka i poboljšanju sadržaja. Premještanje u prostor nacrta je dopušteno kada članak ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. Premještanje nije primjereno usred rasprave o brisanju ni kod slučajeva kršenja autorskih prava. Ako je premještanje osporeno, treba tražiti konsenzus, a ne ratovati premještanjima. Napušteni nacrti bez suštinskih izmjena mogu se brisati nakon šest mjeseci.}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru za nacrte (prostor nacrta) koje služe za izradu, doradu i pripremu članaka prije njihovog premještanja u glavni imenski prostor. Ova smjernica regulira kada je dopušteno i preporučeno premjestiti članak u prostor nacrta, kada to nije primjereno, kako se postupa s napuštenim nacrtima i kako se tretiraju preusmjerenja povezana s nacrtima. == Svrha nacrta == Prostor nacrta služi kao mjesto za uređivanje stranica koje još nisu spremne za glavni imenski prostor, ali za koje postoji realna mogućnost da se dorade u enciklopedijski prihvatljiv članak. Premještanje u prostor nacrta ima za cilj poboljšanje sadržaja i ne treba se koristiti kao zamjena za druge procese, poput brisanja. Nacrt ne pripada isključivo njegovom prvobitnom tvorcu. Kao i druge stranice na Wikipediji, i nacrte može svako uređivati. == Kada je dopušteno i preporučeno premještanje u prostor nacrta == Premještanje članka u prostor nacrta je dopušteno i preporučeno kada je razumno očekivati da se sadržaj može doraditi do nivoa prikladnog za glavni imenski prostor, a članak trenutno ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. To obuhvata, ali nije ograničeno na sljedeće slučajeve: * članak je očigledno nedovršen, nema osnovnu strukturu ili nije [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilski]] usklađen, ali je tema enciklopedijski [[Wikipedija:Značaj|značajna]]; * članak je pisan izrazito promotivno ili iz sukoba interesa, ali ''postoji mogućnost'' da se preradi u [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralan]] enciklopedijski tekst; * članak predstavlja mašinski generiran tekst, poput neizmijenjenog mašinskog prijevoda ili teksta generiranog umjetnom inteligencijom, ali ga je moguće srediti temeljitom doradom; * članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u ''značajnoj'' seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]], ali ''razumno se smatra'' da će je steći kroz vijeme; * članak s nedostacima izradio je novi korisnik ili nova korisnica, a premještanje u prostor nacrta predstavlja blažu i korisniju mjeru od izravnog brisanja. U takvim slučajevima, premještanje u prostor nacrta treba biti sredstvo inkubacije, odnosno ostavljanje vremena za ispravljanje članka. == Kada nije primjereno premještanje u prostor nacrta == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za druge procese, poput brisanja. U pravilu, premještanje nije primjereno u sljedećim slučajevima: * članak već duže vrijeme (više od 90 dana) postoji u glavnom imenskom prostoru – za premještanje takvog članka u pravilu je potreban [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzus]]; * u toku je [[Wikipedija:Članci za brisanje|rasprava o brisanju članka]] – premještanje bi moglo uticati na ishod rasprave; * članak predstavlja očigledno kršenje [[Wikipedija:Autorska prava|autorskih prava]] – takav sadržaj nije dopušten ni u prostoru nacrta; * problem se ne može riješiti doradom – riječ je o temi ili sadržaju koji ni uz poboljšanja ne bi mogao opstati kao članak; * drugi korisnik ili korisnica aktivno radi na članku – na primjer, članak je označen šablonom {{Veza do šablona|Radovi u toku}}; * druga korisnica ili korisnik osnovano je osporio premještanje ili vratio članak u glavni imenski prostor. Ako je premještanje osporeno, ''ne smije'' se ratovati premještanjima. Ratovanje premještanjima smatra se oblikom [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i nije dopušteno na Wikipediji. Umjesto toga, treba pokrenuti raspravu na stranici za razgovor članka radi utvrđivanja konsenzusa. == Odnos premještanja u prostor nacrta i brisanja == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za brisanje kada za brisanje postoje jasni razlozi. Ako stranica ispunjava kriterije za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje, kršenje autorskih prava), postupa se prema pravilima o brzom brisanju, a ne premještanjem u prostor nacrta. S druge strane, sama činjenica da nacrt još ne dokazuje značaj teme, da je nedovršen ili da nije stilski usklađen ''nije dovoljan'' razlog za brisanje. Smisao imenskog prostora za nacrte upravo jest da pruži dodatno vrijeme za doradu članka. U raspravama o brisanju, učesnici i učesnice trebaju razmotriti opciju premještanja članka u nacrt kao mogući ishod rasprave, kada je to prikladno. == Postupak nakon premještanja u prostor nacrta == Nakon premještanja članka u prostor nacrta potrebno je učiniti sljedeće: * obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice; * navesti razlog premještanja na stranici za razgovor i naznačiti koje nedostatke treba otkloniti. == Vraćanje nacrta u glavni imenski prostor == Nacrt se može vratiti u glavni imenski prostor kada ispunjava osnovne stilske standarde (enciklopedijski ton, uredna struktura), kada nema ozbiljnih problema sa sadržajem i kada je sadržaj [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljiv]] u nezavisnim pouzdanim izvorima. Sva tri kriterija moraju biti ispunjena ''kumulativno''. Nije potrebno da nacrt bude savršen. Dovoljno je da bude prikladan za daljnje uređivanje u glavnom imenskom prostoru. == Brisanje nacrta == === Brzo brisanje === Nacrt se može brzo brisati u skladu s kriterijima za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. besmislica, test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje i kršenje autorskih prava). === Napušteni nacrti === Nacrt koji dugo nije uređivan može se smatrati napuštenim i brisati nakon razumnog roka. U tom pogledu primjenjuju se sljedeće smjernice: * Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten. * Prije brisanja ili postavljanja šablona {{Veza do šablona|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta. * Ako tvorac nacrta ili drugi korisnik odnosno korisnica izrazi želju da nastavi raditi na nacrtu, umjesto brisanja treba dati razuman rok za doradu nacrta. === Rasprava o brisanju === Ako nacrt ne ispunjava kriterije za brzo brisanje, ali postoji osnovana sumnja da nikada neće postati održiv članak, može se započeti rasprava o brisanju. Pritom, sama neobrađenost teme ili nedostatak izvora u članku u tom trenutku ''nisu valjani'' razlozi za brisanje. Umjesto toga, treba dokazati da sadržaj nema realnu perspektivu da u skoroj budućnosti postane enciklopedijski članak. == Preusmjerenja povezana s nacrtima == === Preusmjerenje nakon premještanja nacrta u glavni imenski prostor === Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu ''treba ostaviti''. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta. === Preusmjerenje nakon premještanja članka u prostor nacrta === Pri premještanju članka u prostor nacrta, preusmjerenje u pravilu ''ne treba ostaviti''. Glavni imenski prostor ne treba upućivati korisnike i korisnice na nedovršene nacrte. === Ostala preusmjerenja na nacrte === Preusmjerenja iz drugih imenskih prostora prema nacrtima načelno treba izbjegavati, osim ako za njih postoji jasan tehnički razlog. == Konsenzus i sporovi == Kao i svaka druga radnja, premještanje u prostor nacrta podliježe konsenzusu. Svaki korisnik ili korisnica može [[Wikipedija:Budite odvažni|postupiti odvažno]] kada je razumno očekivati da premještanje neće biti sporno. Međutim, ako drugi korisnik ili korisnica ospori taj potez, pitanje treba riješiti raspravom, a ne ponovljenim premještanjem. == Povezano == * [[Pomoć:Kako stvoriti novu stranicu]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Nacrti| ]] [[Kategorija:Pomoć|Nacrti]] [[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije|Nacrti]] }} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije]] odggbfzzma4s9vv4xqz3hm6ttvs1eu4 42580725 42580709 2026-04-13T14:04:08Z Aca 108187 prema sugestijama 42580725 wikitext text/x-wiki {{smjernica|WP:NACRT}} {{ukratko|Nacrt služi doradi članaka i poboljšanju sadržaja. Premještanje u prostor nacrta je dopušteno kada članak ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. Premještanje nije primjereno usred rasprave o brisanju ni kod slučajeva kršenja autorskih prava. Ako je premještanje osporeno, treba tražiti konsenzus, a ne ratovati premještanjima. Napušteni nacrti bez suštinskih izmjena mogu se brisati nakon šest mjeseci.}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru za nacrte (prostor nacrta) koje služe za izradu, doradu i pripremu članaka prije njihovog premještanja u glavni imenski prostor. Ova smjernica regulira kada je dopušteno i preporučeno premjestiti članak u prostor nacrta, kada to nije primjereno, kako se postupa s napuštenim nacrtima i kako se tretiraju preusmjerenja povezana s nacrtima. == Svrha nacrta == Prostor nacrta služi kao mjesto za uređivanje stranica koje još nisu spremne za glavni imenski prostor, ali za koje postoji realna mogućnost da se dorade u enciklopedijski prihvatljiv članak. Premještanje u prostor nacrta ima za cilj poboljšanje sadržaja i ne treba se koristiti kao zamjena za druge procese, poput brisanja. Nacrt ne pripada isključivo njegovom prvobitnom tvorcu. Kao i druge stranice na Wikipediji, i nacrte može svako uređivati. == Kada je dopušteno i preporučeno premještanje u prostor nacrta == Premještanje članka u prostor nacrta je dopušteno i preporučeno kada je razumno očekivati da se sadržaj može doraditi do nivoa prikladnog za glavni imenski prostor, a članak trenutno ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. To obuhvata, ali nije ograničeno na sljedeće slučajeve: * članak je očigledno nedovršen, nema osnovnu strukturu ili nije [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilski]] usklađen, ali je tema enciklopedijski [[Wikipedija:Značaj|značajna]]; * članak je pisan izrazito promotivno ili iz sukoba interesa, ali ''postoji mogućnost'' da se preradi u [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralan]] enciklopedijski tekst; * članak predstavlja mašinski generiran tekst, poput neizmijenjenog mašinskog prijevoda ili teksta generiranog umjetnom inteligencijom, ali ga je moguće srediti temeljitom doradom; * članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u ''značajnoj'' seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]], ali ''razumno se smatra'' da će je steći kroz vijeme; * članak s nedostacima izradio je novi korisnik ili nova korisnica, a premještanje u prostor nacrta predstavlja blažu i korisniju mjeru od izravnog brisanja. U takvim slučajevima, premještanje u prostor nacrta treba biti sredstvo inkubacije, odnosno ostavljanje vremena za ispravljanje članka. == Kada nije primjereno premještanje u prostor nacrta == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za druge procese, poput brisanja. U pravilu, premještanje nije primjereno u sljedećim slučajevima: * članak već duže vrijeme (više od 90 dana) postoji u glavnom imenskom prostoru – za premještanje takvog članka u pravilu je potreban [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzus]]; * u toku je [[Wikipedija:Članci za brisanje|rasprava o brisanju članka]] – premještanje bi moglo uticati na ishod rasprave; * članak predstavlja očigledno kršenje [[Wikipedija:Autorska prava|autorskih prava]] – takav sadržaj nije dopušten ni u prostoru nacrta; * problem se ne može riješiti doradom – riječ je o temi ili sadržaju koji ni uz poboljšanja ne bi mogao opstati kao članak; * drugi korisnik ili korisnica aktivno radi na članku – na primjer, članak je označen šablonom {{Veza do šablona|Radovi u toku}}; * druga korisnica ili korisnik osnovano je osporio premještanje ili vratio članak u glavni imenski prostor. Ako je premještanje osporeno, ''ne smije'' se ratovati premještanjima. Ratovanje premještanjima smatra se oblikom [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i nije dopušteno na Wikipediji. Umjesto toga, treba pokrenuti raspravu na stranici za razgovor članka radi utvrđivanja konsenzusa. == Odnos premještanja u prostor nacrta i brisanja == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za brisanje kada za brisanje postoje jasni razlozi. Ako stranica ispunjava kriterije za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje, kršenje autorskih prava), postupa se prema pravilima o brzom brisanju, a ne premještanjem u prostor nacrta. S druge strane, sama činjenica da nacrt još ne dokazuje značaj teme, da je nedovršen ili da nije stilski usklađen ''nije dovoljan'' razlog za brisanje. Smisao imenskog prostora za nacrte upravo jest da pruži dodatno vrijeme za doradu članka. U raspravama o brisanju, učesnici i učesnice trebaju razmotriti opciju premještanja članka u nacrt kao mogući ishod rasprave, kada je to prikladno. == Postupak nakon premještanja u prostor nacrta == Nakon premještanja članka u prostor nacrta potrebno je učiniti sljedeće: * obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice; * navesti razlog premještanja na stranici za razgovor i naznačiti koje nedostatke treba otkloniti. == Vraćanje nacrta u glavni imenski prostor == Nacrt se može vratiti u glavni imenski prostor kada ispunjava osnovne stilske standarde (enciklopedijski ton, uredna struktura), kada nema ozbiljnih problema sa sadržajem i kada je sadržaj [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljiv]] u nezavisnim pouzdanim izvorima. Sva tri kriterija moraju biti ispunjena ''kumulativno''. Nije potrebno da nacrt bude savršen. Dovoljno je da bude prikladan za daljnje uređivanje u glavnom imenskom prostoru. == Brisanje nacrta == === Brzo brisanje === Nacrt se može brzo brisati u skladu s kriterijima za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. besmislica, test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje i kršenje autorskih prava). === Napušteni nacrti === Nacrt koji dugo nije uređivan može se smatrati napuštenim i brisati nakon razumnog roka. U tom pogledu primjenjuju se sljedeće smjernice: * Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje tri mjeseca (90 dana) može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten. * Nakon brisanja treba obavijestiti tvorca da je njegov nacrt izbrisan. * Ako tvorac nacrta ili drugi korisnik odnosno korisnica izrazi želju da doradi nacrt koji je izbrisan, nacrt se može vratiti uz pružanje kraćeg roka za doradu. === Rasprava o brisanju === Ako nacrt ne ispunjava kriterije za brzo brisanje, ali postoji osnovana sumnja da nikada neće postati održiv članak, može se započeti rasprava o brisanju. Pritom, sama neobrađenost teme ili nedostatak izvora u članku u tom trenutku ''nisu valjani'' razlozi za brisanje. Umjesto toga, treba dokazati da sadržaj nema realnu perspektivu da u skoroj budućnosti postane enciklopedijski članak. == Preusmjerenja povezana s nacrtima == === Preusmjerenje nakon premještanja nacrta u glavni imenski prostor === Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu ''treba ostaviti''. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta. === Preusmjerenje nakon premještanja članka u prostor nacrta === Pri premještanju članka u prostor nacrta, preusmjerenje u pravilu ''ne treba ostaviti''. Glavni imenski prostor ne treba upućivati korisnike i korisnice na nedovršene nacrte. === Ostala preusmjerenja na nacrte === Preusmjerenja iz drugih imenskih prostora prema nacrtima načelno treba izbjegavati, osim ako za njih postoji jasan tehnički razlog. == Konsenzus i sporovi == Kao i svaka druga radnja, premještanje u prostor nacrta podliježe konsenzusu. Svaki korisnik ili korisnica može [[Wikipedija:Budite odvažni|postupiti odvažno]] kada je razumno očekivati da premještanje neće biti sporno. Međutim, ako drugi korisnik ili korisnica ospori taj potez, pitanje treba riješiti raspravom, a ne ponovljenim premještanjem. == Povezano == * [[Pomoć:Kako stvoriti novu stranicu]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Nacrti| ]] [[Kategorija:Pomoć|Nacrti]] [[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije|Nacrti]] }} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije]] 8rsium9sp0r6z354ac38m4zojnlfi38 42580733 42580725 2026-04-13T14:13:27Z Aca 108187 42580733 wikitext text/x-wiki {{smjernica|WP:NACRT}} {{ukratko|Nacrt služi doradi članaka i poboljšanju sadržaja. Premještanje u prostor nacrta je dopušteno kada članak ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. Premještanje nije primjereno usred rasprave o brisanju ni kod slučajeva kršenja autorskih prava. Ako je premještanje osporeno, treba tražiti konsenzus, a ne ratovati premještanjima. Napušteni nacrti bez suštinskih izmjena mogu se brisati nakon šest mjeseci.}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru za nacrte (prostor nacrta) koje služe za izradu, doradu i pripremu članaka prije njihovog premještanja u glavni imenski prostor. Ova smjernica regulira kada je dopušteno i preporučeno premjestiti članak u prostor nacrta, kada to nije primjereno, kako se postupa s napuštenim nacrtima i kako se tretiraju preusmjerenja povezana s nacrtima. == Svrha nacrta == Prostor nacrta služi kao mjesto za uređivanje stranica koje još nisu spremne za glavni imenski prostor, ali za koje postoji realna mogućnost da se dorade u enciklopedijski prihvatljiv članak. Premještanje u prostor nacrta ima za cilj poboljšanje sadržaja i ne treba se koristiti kao zamjena za druge procese, poput brisanja. Nacrt ne pripada isključivo njegovom prvobitnom tvorcu. Kao i druge stranice na Wikipediji, i nacrte može svako uređivati. == Kada je dopušteno i preporučeno premještanje u prostor nacrta == Premještanje članka u prostor nacrta je dopušteno i preporučeno kada je razumno očekivati da se sadržaj može doraditi do nivoa prikladnog za glavni imenski prostor, a članak trenutno ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. To obuhvata, ali nije ograničeno na sljedeće slučajeve: * članak je očigledno nedovršen, nema osnovnu strukturu ili nije [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilski]] usklađen, ali je tema enciklopedijski [[Wikipedija:Značaj|značajna]]; * članak je pisan izrazito promotivno ili iz sukoba interesa, ali ''postoji mogućnost'' da se preradi u [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralan]] enciklopedijski tekst; * članak predstavlja mašinski generiran tekst, poput neizmijenjenog mašinskog prijevoda ili teksta generiranog umjetnom inteligencijom, ali ga je moguće srediti temeljitom doradom; * članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u ''značajnoj'' seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]], ali ''pouzdano se zna'' da će je uskoro steći; * članak s nedostacima izradio je novi korisnik ili nova korisnica, a premještanje u prostor nacrta predstavlja blažu i korisniju mjeru od izravnog brisanja. U takvim slučajevima, premještanje u prostor nacrta treba biti sredstvo inkubacije, odnosno ostavljanje vremena za ispravljanje članka. == Kada nije primjereno premještanje u prostor nacrta == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za druge procese, poput brisanja. U pravilu, premještanje nije primjereno u sljedećim slučajevima: * članak već duže vrijeme (više od 90 dana) postoji u glavnom imenskom prostoru – za premještanje takvog članka u pravilu je potreban [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzus]]; * u toku je [[Wikipedija:Članci za brisanje|rasprava o brisanju članka]] – premještanje bi moglo uticati na ishod rasprave; * članak predstavlja očigledno kršenje [[Wikipedija:Autorska prava|autorskih prava]] – takav sadržaj nije dopušten ni u prostoru nacrta; * problem se ne može riješiti doradom – riječ je o temi ili sadržaju koji ni uz poboljšanja ne bi mogao opstati kao članak; * drugi korisnik ili korisnica aktivno radi na članku – na primjer, članak je označen šablonom {{Veza do šablona|Radovi u toku}}; * druga korisnica ili korisnik osnovano je osporio premještanje ili vratio članak u glavni imenski prostor. Ako je premještanje osporeno, ''ne smije'' se ratovati premještanjima. Ratovanje premještanjima smatra se oblikom [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i nije dopušteno na Wikipediji. Umjesto toga, treba pokrenuti raspravu na stranici za razgovor članka radi utvrđivanja konsenzusa. == Odnos premještanja u prostor nacrta i brisanja == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za brisanje kada za brisanje postoje jasni razlozi. Ako stranica ispunjava kriterije za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje, kršenje autorskih prava), postupa se prema pravilima o brzom brisanju, a ne premještanjem u prostor nacrta. S druge strane, sama činjenica da nacrt još ne dokazuje značaj teme, da je nedovršen ili da nije stilski usklađen ''nije dovoljan'' razlog za brisanje. Smisao imenskog prostora za nacrte upravo jest da pruži dodatno vrijeme za doradu članka. U raspravama o brisanju, učesnici i učesnice trebaju razmotriti opciju premještanja članka u nacrt kao mogući ishod rasprave, kada je to prikladno. == Postupak nakon premještanja u prostor nacrta == Nakon premještanja članka u prostor nacrta potrebno je učiniti sljedeće: * obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice; * navesti razlog premještanja na stranici za razgovor i naznačiti koje nedostatke treba otkloniti. == Vraćanje nacrta u glavni imenski prostor == Nacrt se može vratiti u glavni imenski prostor kada ispunjava osnovne stilske standarde (enciklopedijski ton, uredna struktura), kada nema ozbiljnih problema sa sadržajem i kada je sadržaj [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljiv]] u nezavisnim pouzdanim izvorima. Sva tri kriterija moraju biti ispunjena ''kumulativno''. Nije potrebno da nacrt bude savršen. Dovoljno je da bude prikladan za daljnje uređivanje u glavnom imenskom prostoru. == Brisanje nacrta == === Brzo brisanje === Nacrt se može brzo brisati u skladu s kriterijima za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. besmislica, test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje i kršenje autorskih prava). === Napušteni nacrti === Nacrt koji dugo nije uređivan može se smatrati napuštenim i brisati nakon razumnog roka. U tom pogledu primjenjuju se sljedeće smjernice: * Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje tri mjeseca (90 dana) može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten. * Nakon brisanja treba obavijestiti tvorca da je njegov nacrt izbrisan. * Ako tvorac nacrta ili drugi korisnik odnosno korisnica izrazi želju da doradi nacrt koji je izbrisan, nacrt se može vratiti uz pružanje kraćeg roka za doradu. === Rasprava o brisanju === Ako nacrt ne ispunjava kriterije za brzo brisanje, ali postoji osnovana sumnja da nikada neće postati održiv članak, može se započeti rasprava o brisanju. Pritom, sama neobrađenost teme ili nedostatak izvora u članku u tom trenutku ''nisu valjani'' razlozi za brisanje. Umjesto toga, treba dokazati da sadržaj nema realnu perspektivu da u skoroj budućnosti postane enciklopedijski članak. == Preusmjerenja povezana s nacrtima == === Preusmjerenje nakon premještanja nacrta u glavni imenski prostor === Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu ''treba ostaviti''. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta. === Preusmjerenje nakon premještanja članka u prostor nacrta === Pri premještanju članka u prostor nacrta, preusmjerenje u pravilu ''ne treba ostaviti''. Glavni imenski prostor ne treba upućivati korisnike i korisnice na nedovršene nacrte. === Ostala preusmjerenja na nacrte === Preusmjerenja iz drugih imenskih prostora prema nacrtima načelno treba izbjegavati, osim ako za njih postoji jasan tehnički razlog. == Konsenzus i sporovi == Kao i svaka druga radnja, premještanje u prostor nacrta podliježe konsenzusu. Svaki korisnik ili korisnica može [[Wikipedija:Budite odvažni|postupiti odvažno]] kada je razumno očekivati da premještanje neće biti sporno. Međutim, ako drugi korisnik ili korisnica ospori taj potez, pitanje treba riješiti raspravom, a ne ponovljenim premještanjem. == Povezano == * [[Pomoć:Kako stvoriti novu stranicu]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Nacrti| ]] [[Kategorija:Pomoć|Nacrti]] [[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije|Nacrti]] }} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije]] 7uhg9ht2ul0rykblikiq5p7u5i7syje 42580740 42580733 2026-04-13T15:34:54Z Aca 108187 nakon konzultacija 42580740 wikitext text/x-wiki {{smjernica|WP:NACRT}} {{ukratko|Nacrt služi doradi članaka i poboljšanju sadržaja. Premještanje u prostor nacrta je dopušteno kada članak ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. Premještanje nije primjereno usred rasprave o brisanju ni kod slučajeva kršenja autorskih prava. Ako je premještanje osporeno, treba tražiti konsenzus, a ne ratovati premještanjima. Napušteni nacrti bez suštinskih izmjena mogu se brisati nakon šest mjeseci.}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru za nacrte (prostor nacrta) koje služe za izradu, doradu i pripremu članaka prije njihovog premještanja u glavni imenski prostor. Ova smjernica regulira kada je dopušteno i preporučeno premjestiti članak u prostor nacrta, kada to nije primjereno, kako se postupa s napuštenim nacrtima i kako se tretiraju preusmjerenja povezana s nacrtima. == Svrha nacrta == Prostor nacrta služi kao mjesto za uređivanje stranica koje još nisu spremne za glavni imenski prostor, ali za koje postoji realna mogućnost da se dorade u enciklopedijski prihvatljiv članak. Premještanje u prostor nacrta ima za cilj poboljšanje sadržaja i ne treba se koristiti kao zamjena za druge procese, poput brisanja. Nacrt ne pripada isključivo njegovom prvobitnom tvorcu. Kao i druge stranice na Wikipediji, i nacrte može svako uređivati. == Kada je dopušteno i preporučeno premještanje u prostor nacrta == Premještanje članka u prostor nacrta je dopušteno i preporučeno kada je razumno očekivati da se sadržaj može doraditi do nivoa prikladnog za glavni imenski prostor, a članak trenutno ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. To obuhvata, ali nije ograničeno na sljedeće slučajeve: * članak je očigledno nedovršen, nema osnovnu strukturu ili nije [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilski]] usklađen, ali je tema enciklopedijski [[Wikipedija:Značaj|značajna]]; * članak je pisan izrazito promotivno ili iz sukoba interesa, ali ''postoji mogućnost'' da se preradi u [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralan]] enciklopedijski tekst; * članak predstavlja mašinski generiran tekst, poput neizmijenjenog mašinskog prijevoda ili teksta generiranog umjetnom inteligencijom, ali ga je moguće srediti temeljitom doradom; * članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u ''značajnoj'' seriji, gdje je konkretan članak prerano napisan, ali će ''uskoro'' imati dovoljno provjerljivog sadržaja da može opstati kao samostalan članak; * članak s nedostacima izradio je novi korisnik ili nova korisnica, a premještanje u prostor nacrta predstavlja blažu i korisniju mjeru od izravnog brisanja. U takvim slučajevima, premještanje u prostor nacrta treba biti sredstvo inkubacije, odnosno ostavljanje vremena za ispravljanje članka. == Kada nije primjereno premještanje u prostor nacrta == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za druge procese, poput brisanja. U pravilu, premještanje nije primjereno u sljedećim slučajevima: * članak već duže vrijeme (više od 90 dana) postoji u glavnom imenskom prostoru – za premještanje takvog članka u pravilu je potreban [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzus]]; * u toku je [[Wikipedija:Članci za brisanje|rasprava o brisanju članka]] – premještanje bi moglo uticati na ishod rasprave; * članak predstavlja očigledno kršenje [[Wikipedija:Autorska prava|autorskih prava]] – takav sadržaj nije dopušten ni u prostoru nacrta; * problem se ne može riješiti doradom – riječ je o temi ili sadržaju koji ni uz poboljšanja ne bi mogao opstati kao članak; * drugi korisnik ili korisnica aktivno radi na članku – na primjer, članak je označen šablonom {{Veza do šablona|Radovi u toku}}; * druga korisnica ili korisnik osnovano je osporio premještanje ili vratio članak u glavni imenski prostor. Ako je premještanje osporeno, ''ne smije'' se ratovati premještanjima. Ratovanje premještanjima smatra se oblikom [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i nije dopušteno na Wikipediji. Umjesto toga, treba pokrenuti raspravu na stranici za razgovor članka radi utvrđivanja konsenzusa. == Odnos premještanja u prostor nacrta i brisanja == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za brisanje kada za brisanje postoje jasni razlozi. Ako stranica ispunjava kriterije za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje, kršenje autorskih prava), postupa se prema pravilima o brzom brisanju, a ne premještanjem u prostor nacrta. S druge strane, sama činjenica da nacrt još ne dokazuje značaj teme, da je nedovršen ili da nije stilski usklađen ''nije dovoljan'' razlog za brisanje. Smisao imenskog prostora za nacrte upravo jest da pruži dodatno vrijeme za doradu članka. U raspravama o brisanju, učesnici i učesnice trebaju razmotriti opciju premještanja članka u nacrt kao mogući ishod rasprave, kada je to prikladno. == Postupak nakon premještanja u prostor nacrta == Nakon premještanja članka u prostor nacrta potrebno je učiniti sljedeće: * obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice; * navesti razlog premještanja na stranici za razgovor i naznačiti koje nedostatke treba otkloniti. == Vraćanje nacrta u glavni imenski prostor == Nacrt se može vratiti u glavni imenski prostor kada ispunjava osnovne stilske standarde (enciklopedijski ton, uredna struktura), kada nema ozbiljnih problema sa sadržajem i kada je sadržaj [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljiv]] u nezavisnim pouzdanim izvorima. Sva tri kriterija moraju biti ispunjena ''kumulativno''. Nije potrebno da nacrt bude savršen. Dovoljno je da bude prikladan za daljnje uređivanje u glavnom imenskom prostoru. == Brisanje nacrta == === Brzo brisanje === Nacrt se može brzo brisati u skladu s kriterijima za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. besmislica, test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje i kršenje autorskih prava). === Napušteni nacrti === Nacrt koji dugo nije uređivan može se smatrati napuštenim i brisati nakon razumnog roka. U tom pogledu primjenjuju se sljedeće smjernice: * Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje tri mjeseca (90 dana) može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten. * Nakon brisanja treba obavijestiti tvorca da je njegov nacrt izbrisan. * Ako tvorac nacrta ili drugi korisnik odnosno korisnica izrazi želju da doradi nacrt koji je izbrisan, nacrt se može vratiti uz pružanje kraćeg roka za doradu. === Rasprava o brisanju === Ako nacrt ne ispunjava kriterije za brzo brisanje, ali postoji osnovana sumnja da nikada neće postati održiv članak, može se započeti rasprava o brisanju. Pritom, sama neobrađenost teme ili nedostatak izvora u članku u tom trenutku ''nisu valjani'' razlozi za brisanje. Umjesto toga, treba dokazati da sadržaj nema realnu perspektivu da u skoroj budućnosti postane enciklopedijski članak. == Preusmjerenja povezana s nacrtima == === Preusmjerenje nakon premještanja nacrta u glavni imenski prostor === Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu ''treba ostaviti''. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta. === Preusmjerenje nakon premještanja članka u prostor nacrta === Pri premještanju članka u prostor nacrta, preusmjerenje u pravilu ''ne treba ostaviti''. Glavni imenski prostor ne treba upućivati korisnike i korisnice na nedovršene nacrte. === Ostala preusmjerenja na nacrte === Preusmjerenja iz drugih imenskih prostora prema nacrtima načelno treba izbjegavati, osim ako za njih postoji jasan tehnički razlog. == Konsenzus i sporovi == Kao i svaka druga radnja, premještanje u prostor nacrta podliježe konsenzusu. Svaki korisnik ili korisnica može [[Wikipedija:Budite odvažni|postupiti odvažno]] kada je razumno očekivati da premještanje neće biti sporno. Međutim, ako drugi korisnik ili korisnica ospori taj potez, pitanje treba riješiti raspravom, a ne ponovljenim premještanjem. == Povezano == * [[Pomoć:Kako stvoriti novu stranicu]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Nacrti| ]] [[Kategorija:Pomoć|Nacrti]] [[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije|Nacrti]] }} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije]] euk589fqwnu3g3o07tsjpmoa8xswqwy 42580741 42580740 2026-04-13T15:35:28Z Aca 108187 /* Kada je dopušteno i preporučeno premještanje u prostor nacrta */ 42580741 wikitext text/x-wiki {{smjernica|WP:NACRT}} {{ukratko|Nacrt služi doradi članaka i poboljšanju sadržaja. Premještanje u prostor nacrta je dopušteno kada članak ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. Premještanje nije primjereno usred rasprave o brisanju ni kod slučajeva kršenja autorskih prava. Ako je premještanje osporeno, treba tražiti konsenzus, a ne ratovati premještanjima. Napušteni nacrti bez suštinskih izmjena mogu se brisati nakon šest mjeseci.}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru za nacrte (prostor nacrta) koje služe za izradu, doradu i pripremu članaka prije njihovog premještanja u glavni imenski prostor. Ova smjernica regulira kada je dopušteno i preporučeno premjestiti članak u prostor nacrta, kada to nije primjereno, kako se postupa s napuštenim nacrtima i kako se tretiraju preusmjerenja povezana s nacrtima. == Svrha nacrta == Prostor nacrta služi kao mjesto za uređivanje stranica koje još nisu spremne za glavni imenski prostor, ali za koje postoji realna mogućnost da se dorade u enciklopedijski prihvatljiv članak. Premještanje u prostor nacrta ima za cilj poboljšanje sadržaja i ne treba se koristiti kao zamjena za druge procese, poput brisanja. Nacrt ne pripada isključivo njegovom prvobitnom tvorcu. Kao i druge stranice na Wikipediji, i nacrte može svako uređivati. == Kada je dopušteno i preporučeno premještanje u prostor nacrta == Premještanje članka u prostor nacrta je dopušteno i preporučeno kada je razumno očekivati da se sadržaj može doraditi do nivoa prikladnog za glavni imenski prostor, a članak trenutno ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. To obuhvata, ali nije ograničeno na sljedeće slučajeve: * članak je očigledno nedovršen, nema osnovnu strukturu ili nije [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilski]] usklađen, ali je tema enciklopedijski [[Wikipedija:Značaj|značajna]]; * članak je pisan izrazito promotivno ili iz sukoba interesa, ali ''postoji mogućnost'' da se preradi u [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralan]] enciklopedijski tekst; * članak predstavlja mašinski generiran tekst, poput neizmijenjenog mašinskog prijevoda ili teksta generiranog umjetnom inteligencijom, ali ga je moguće srediti temeljitom doradom; * članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u ''značajnoj'' seriji, gdje je konkretan članak prerano izrađen, ali će ''uskoro'' imati dovoljno provjerljivog sadržaja da može opstati kao samostalan članak; * članak s nedostacima izradio je novi korisnik ili nova korisnica, a premještanje u prostor nacrta predstavlja blažu i korisniju mjeru od izravnog brisanja. U takvim slučajevima, premještanje u prostor nacrta treba biti sredstvo inkubacije, odnosno ostavljanje vremena za ispravljanje članka. == Kada nije primjereno premještanje u prostor nacrta == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za druge procese, poput brisanja. U pravilu, premještanje nije primjereno u sljedećim slučajevima: * članak već duže vrijeme (više od 90 dana) postoji u glavnom imenskom prostoru – za premještanje takvog članka u pravilu je potreban [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzus]]; * u toku je [[Wikipedija:Članci za brisanje|rasprava o brisanju članka]] – premještanje bi moglo uticati na ishod rasprave; * članak predstavlja očigledno kršenje [[Wikipedija:Autorska prava|autorskih prava]] – takav sadržaj nije dopušten ni u prostoru nacrta; * problem se ne može riješiti doradom – riječ je o temi ili sadržaju koji ni uz poboljšanja ne bi mogao opstati kao članak; * drugi korisnik ili korisnica aktivno radi na članku – na primjer, članak je označen šablonom {{Veza do šablona|Radovi u toku}}; * druga korisnica ili korisnik osnovano je osporio premještanje ili vratio članak u glavni imenski prostor. Ako je premještanje osporeno, ''ne smije'' se ratovati premještanjima. Ratovanje premještanjima smatra se oblikom [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i nije dopušteno na Wikipediji. Umjesto toga, treba pokrenuti raspravu na stranici za razgovor članka radi utvrđivanja konsenzusa. == Odnos premještanja u prostor nacrta i brisanja == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za brisanje kada za brisanje postoje jasni razlozi. Ako stranica ispunjava kriterije za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje, kršenje autorskih prava), postupa se prema pravilima o brzom brisanju, a ne premještanjem u prostor nacrta. S druge strane, sama činjenica da nacrt još ne dokazuje značaj teme, da je nedovršen ili da nije stilski usklađen ''nije dovoljan'' razlog za brisanje. Smisao imenskog prostora za nacrte upravo jest da pruži dodatno vrijeme za doradu članka. U raspravama o brisanju, učesnici i učesnice trebaju razmotriti opciju premještanja članka u nacrt kao mogući ishod rasprave, kada je to prikladno. == Postupak nakon premještanja u prostor nacrta == Nakon premještanja članka u prostor nacrta potrebno je učiniti sljedeće: * obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice; * navesti razlog premještanja na stranici za razgovor i naznačiti koje nedostatke treba otkloniti. == Vraćanje nacrta u glavni imenski prostor == Nacrt se može vratiti u glavni imenski prostor kada ispunjava osnovne stilske standarde (enciklopedijski ton, uredna struktura), kada nema ozbiljnih problema sa sadržajem i kada je sadržaj [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljiv]] u nezavisnim pouzdanim izvorima. Sva tri kriterija moraju biti ispunjena ''kumulativno''. Nije potrebno da nacrt bude savršen. Dovoljno je da bude prikladan za daljnje uređivanje u glavnom imenskom prostoru. == Brisanje nacrta == === Brzo brisanje === Nacrt se može brzo brisati u skladu s kriterijima za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. besmislica, test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje i kršenje autorskih prava). === Napušteni nacrti === Nacrt koji dugo nije uređivan može se smatrati napuštenim i brisati nakon razumnog roka. U tom pogledu primjenjuju se sljedeće smjernice: * Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje tri mjeseca (90 dana) može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten. * Nakon brisanja treba obavijestiti tvorca da je njegov nacrt izbrisan. * Ako tvorac nacrta ili drugi korisnik odnosno korisnica izrazi želju da doradi nacrt koji je izbrisan, nacrt se može vratiti uz pružanje kraćeg roka za doradu. === Rasprava o brisanju === Ako nacrt ne ispunjava kriterije za brzo brisanje, ali postoji osnovana sumnja da nikada neće postati održiv članak, može se započeti rasprava o brisanju. Pritom, sama neobrađenost teme ili nedostatak izvora u članku u tom trenutku ''nisu valjani'' razlozi za brisanje. Umjesto toga, treba dokazati da sadržaj nema realnu perspektivu da u skoroj budućnosti postane enciklopedijski članak. == Preusmjerenja povezana s nacrtima == === Preusmjerenje nakon premještanja nacrta u glavni imenski prostor === Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu ''treba ostaviti''. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta. === Preusmjerenje nakon premještanja članka u prostor nacrta === Pri premještanju članka u prostor nacrta, preusmjerenje u pravilu ''ne treba ostaviti''. Glavni imenski prostor ne treba upućivati korisnike i korisnice na nedovršene nacrte. === Ostala preusmjerenja na nacrte === Preusmjerenja iz drugih imenskih prostora prema nacrtima načelno treba izbjegavati, osim ako za njih postoji jasan tehnički razlog. == Konsenzus i sporovi == Kao i svaka druga radnja, premještanje u prostor nacrta podliježe konsenzusu. Svaki korisnik ili korisnica može [[Wikipedija:Budite odvažni|postupiti odvažno]] kada je razumno očekivati da premještanje neće biti sporno. Međutim, ako drugi korisnik ili korisnica ospori taj potez, pitanje treba riješiti raspravom, a ne ponovljenim premještanjem. == Povezano == * [[Pomoć:Kako stvoriti novu stranicu]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Nacrti| ]] [[Kategorija:Pomoć|Nacrti]] [[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije|Nacrti]] }} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije]] g7nwr6ifzdi6tovrqaeas1ftk1y91zt 42580743 42580741 2026-04-13T15:47:19Z Aca 108187 42580743 wikitext text/x-wiki {{smjernica|WP:NACRT}} {{ukratko|Nacrt služi doradi članaka i poboljšanju sadržaja. Premještanje u prostor nacrta je dopušteno kada članak ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. Premještanje nije primjereno usred rasprave o brisanju ni kod slučajeva kršenja autorskih prava. Ako je premještanje osporeno, treba tražiti konsenzus, a ne ratovati premještanjima. Napušteni nacrti bez suštinskih izmjena mogu se brisati nakon šest mjeseci.}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru za nacrte (prostor nacrta) koje služe za izradu, doradu i pripremu članaka prije njihovog premještanja u glavni imenski prostor. Ova smjernica regulira kada je dopušteno i preporučeno premjestiti članak u prostor nacrta, kada to nije primjereno, kako se postupa s napuštenim nacrtima i kako se tretiraju preusmjerenja povezana s nacrtima. == Svrha nacrta == Prostor nacrta služi kao mjesto za uređivanje stranica koje još nisu spremne za glavni imenski prostor, ali za koje postoji realna mogućnost da se dorade u enciklopedijski prihvatljiv članak. Premještanje u prostor nacrta ima za cilj poboljšanje sadržaja i ne treba se koristiti kao zamjena za druge procese, poput brisanja. Nacrt ne pripada isključivo njegovom prvobitnom tvorcu. Kao i druge stranice na Wikipediji, i nacrte može svako uređivati. == Kada je dopušteno i preporučeno premještanje u prostor nacrta == Premještanje članka u prostor nacrta je dopušteno i preporučeno kada je razumno očekivati da se sadržaj može doraditi do nivoa prikladnog za glavni imenski prostor, a članak trenutno ima ozbiljne, ali popravljive nedostatke. To obuhvata, ali nije ograničeno na sljedeće slučajeve: * članak je očigledno nedovršen, nema osnovnu strukturu ili nije [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilski]] usklađen, ali je tema enciklopedijski [[Wikipedija:Značaj|značajna]]; * članak je pisan izrazito promotivno ili iz sukoba interesa, ali ''postoji mogućnost'' da se preradi u [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralan]] enciklopedijski tekst; * članak predstavlja mašinski generiran tekst, poput neizmijenjenog mašinskog prijevoda ili teksta generiranog umjetnom inteligencijom, ali ga je moguće srediti temeljitom doradom; * članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u ''značajnoj'' seriji, gdje je konkretan članak prerano izrađen, ali će ''uskoro'' imati dovoljno provjerljivog sadržaja da može opstati kao samostalan članak; * članak s nedostacima izradio je novi korisnik ili nova korisnica, a premještanje u prostor nacrta predstavlja blažu i korisniju mjeru od izravnog brisanja. U takvim slučajevima, premještanje u prostor nacrta treba biti sredstvo inkubacije, odnosno ostavljanje vremena za ispravljanje članka. == Kada nije primjereno premještanje u prostor nacrta == Premještanje u prostor nacrta ne zamjenjuje druge procese, poput brisanja. U pravilu, premještanje nije primjereno u sljedećim slučajevima: * članak već duže vrijeme (više od 90 dana) postoji u glavnom imenskom prostoru – za premještanje takvog članka u pravilu je potreban [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzus]]; * u toku je [[Wikipedija:Članci za brisanje|rasprava o brisanju članka]] – premještanje bi moglo uticati na ishod rasprave; * članak predstavlja očigledno kršenje [[Wikipedija:Autorska prava|autorskih prava]] – takav sadržaj nije dopušten ni u prostoru nacrta; * problem se ne može riješiti doradom – riječ je o temi ili sadržaju koji ni uz poboljšanja ne bi mogao opstati kao članak; * drugi korisnik ili korisnica aktivno radi na članku – na primjer, članak je označen šablonom {{Veza do šablona|Radovi u toku}}; * druga korisnica ili korisnik osnovano je osporio premještanje ili vratio članak u glavni imenski prostor. Ako je premještanje osporeno, ''ne smije'' se ratovati premještanjima. Ratovanje premještanjima smatra se oblikom [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i nije dopušteno na Wikipediji. Umjesto toga, treba pokrenuti raspravu na stranici za razgovor članka radi utvrđivanja konsenzusa. == Odnos premještanja u prostor nacrta i brisanja == Premještanje u prostor nacrta nije zamjena za brisanje kada za brisanje postoje jasni razlozi. Ako stranica ispunjava kriterije za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje, kršenje autorskih prava), postupa se prema pravilima o brzom brisanju, a ne premještanjem u prostor nacrta. S druge strane, sama činjenica da nacrt još ne dokazuje značaj teme, da je nedovršen ili da nije stilski usklađen ''nije dovoljan'' razlog za brisanje. Smisao imenskog prostora za nacrte upravo jest da pruži dodatno vrijeme za doradu članka. U raspravama o brisanju, učesnici i učesnice trebaju razmotriti opciju premještanja članka u nacrt kao mogući ishod rasprave, kada je to prikladno. == Postupak nakon premještanja u prostor nacrta == Nakon premještanja članka u prostor nacrta potrebno je učiniti sljedeće: * obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice; * navesti razlog premještanja na stranici za razgovor i naznačiti koje nedostatke treba otkloniti. == Vraćanje nacrta u glavni imenski prostor == Nacrt se može vratiti u glavni imenski prostor kada ispunjava osnovne stilske standarde (enciklopedijski ton, uredna struktura), kada nema ozbiljnih problema sa sadržajem i kada je sadržaj [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljiv]] u nezavisnim pouzdanim izvorima; ta tri kriterija moraju biti ispunjena ''kumulativno''. Nije potrebno da nacrt bude savršen. Dovoljno je da bude prikladan za daljnje uređivanje u glavnom imenskom prostoru. == Brisanje nacrta == === Brzo brisanje === Nacrt se može brzo brisati u skladu s kriterijima za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] (npr. besmislica, test-stranica, vandalizam, napadački sadržaj, ''očigledno'' reklamiranje i kršenje autorskih prava). === Napušteni nacrti === Nacrt koji dugo nije uređivan može se smatrati napuštenim i brisati nakon razumnog roka. U tom pogledu primjenjuju se sljedeće smjernice: * Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje tri mjeseca (90 dana) može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten. * Nakon brisanja treba obavijestiti tvorca da je njegov nacrt izbrisan. * Ako tvorac nacrta ili drugi korisnik odnosno korisnica izrazi želju da doradi nacrt koji je izbrisan, nacrt se može vratiti uz kraći rok za doradu. === Rasprava o brisanju === Ako nacrt ne ispunjava kriterije za brzo brisanje, ali postoji osnovana sumnja da nikada neće postati održiv članak, može se započeti rasprava o brisanju. Pritom, sama neobrađenost teme ili nedostatak izvora u članku u tom trenutku ''nisu valjani'' razlozi za brisanje. Umjesto toga, treba dokazati da sadržaj nema realnu perspektivu da u skoroj budućnosti postane enciklopedijski članak. == Preusmjerenja povezana s nacrtima == === Preusmjerenje nakon premještanja nacrta u glavni imenski prostor === Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu ''treba ostaviti''. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta. === Preusmjerenje nakon premještanja članka u prostor nacrta === Pri premještanju članka u prostor nacrta, preusmjerenje u pravilu ''ne treba ostaviti''. Glavni imenski prostor ne treba upućivati korisnike i korisnice na nedovršene nacrte. === Ostala preusmjerenja na nacrte === Preusmjerenja iz drugih imenskih prostora prema nacrtima načelno treba izbjegavati, osim ako za njih postoji jasan tehnički razlog. == Konsenzus i sporovi == Kao i svaka druga radnja, premještanje u prostor nacrta podliježe konsenzusu. Svaki korisnik ili korisnica može [[Wikipedija:Budite odvažni|postupiti odvažno]] kada je razumno očekivati da premještanje neće biti sporno. Međutim, ako drugi korisnik ili korisnica ospori taj potez, pitanje treba riješiti raspravom, a ne ponovljenim premještanjem. == Povezano == * [[Pomoć:Kako stvoriti novu stranicu]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Nacrti| ]] [[Kategorija:Pomoć|Nacrti]] [[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije|Nacrti]] }} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije]] 59bd4yovvr1mn3ylguxdipt2v8sh5yu 4 4680911 42580689 42535855 2026-04-13T12:25:25Z Edgar Allan Poe 29250 /* Suspenzija administratora Edgara Allana Poa */ 42580689 wikitext text/x-wiki == [[Wikipedia:Igralište]] – zaštita == Zamolio bih administratore da zaštite gornju stranicu tako što će spriječiti izmjene od neregistriranih korisnika. Dosad su IP-izmjene mahom bile nekonstruktivne i ometale rad korisnika Zavičajac, pa bih zamolio za ovu mjeru. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:43, 23 decembar 2022 (CET) :To se lako reverta; koja je funkcija igrališta onda? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 18:00, 23 decembar 2022 (CET) :Igralište služi za sve da slobodno eksperimentiraju i uče uređivati. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:23, 23 decembar 2022 (CET) ::Točno. I onda će doći neki IP i htjeti će nešto isprobati, i što onda? Jasno mi je da ovo Zavičajcu remeti rad, al' nažalost nemamo načina da filtriramo zlonamjerne IP-ove i nepotvrđene korisnike... :/ Možda da se napravi [[Korisnik:Zavičajac/Igralište]]? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 18:26, 23 decembar 2022 (CET) :::Mda, tu ste u pravu. Ništa, preporučit ću to korisniku. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:28, 23 decembar 2022 (CET) {{nije urađeno}} Igralište je za igranje. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:58, 23 decembar 2022 (CET) == Global ban proposal for Piermark/House of Yahweh/HoY == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. If this is not the proper place to post, please move it somewhere more appropriate. {{int:Please-translate}} There is an on-going discussion about a proposal that Piermark/House of Yahweh/HoY be globally banned from editing all Wikimedia projects. You are invited to participate at [[:m:Requests for comment/Global ban for Piermark|Requests for comment/Global ban for Piermark]] on Meta-Wiki. {{int:Feedback-thanks-title}} [[User:Unite together|U.T.]] ([[User talk:Unite together|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 14:36, 4 maj 2023 (CEST) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:1234qwer1234qwer4@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Requests_for_comment/Global_ban_for_Piermark/Invitations/AN2&oldid=24980083 --> == New special page to fight spam == {{int:please-translate}} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello, We are replacing most of the functionalities of [[MediaWiki:Spam-blacklist]] with a new special page called [[Special:BlockedExternalDomains]]. In this special page, admins can simply add a domain and notes on the block (usually reasoning and/or link to a discussion) and the added domain would automatically be blocked to be linked in Wikis anymore (including its subdomains). Content of this list is stored in [[MediaWiki:BlockedExternalDomains.json]]. You can see [[:w:fa:Special:BlockedExternalDomains]] as an example. Check [[phab:T337431|the phabricator ticket]] for more information. This would make fighting spam easier and safer without needing to know regex or accidentally breaking wikis while also addressing the need to have some notes next to each domain on why it’s blocked. It would also make the list of blocked domains searchable and would make editing Wikis in general faster by optimizing matching links added against the blocked list in every edit (see [[phab:T337431#8936498]] for some measurements). If you want to migrate your entries in [[MediaWiki:Spam-blacklist]], there is a python script in [[phab:P49299]] that would produce contents of [[MediaWiki:Spam-blacklist]] and [[MediaWiki:BlockedExternalDomains.json]] for you automatically migrating off simple regex cases. Note that this new feature doesn’t support regex (for complex cases) nor URL paths matching. Also it doesn’t support bypass by spam whitelist. For those, please either keep using [[MediaWiki:Spam-blacklist]] or switch to an abuse filter if possible. And adding a link to the list might take up to five minutes to be fully in effect (due to server-side caching, this is already the case with the old system) and admins and bots automatically bypass the blocked list. Let me know if you have any questions or encounter any issues. Happy editing. [[User:Ladsgroup|Amir]] ([[User talk:Ladsgroup|talk]]) 11:41, 19 juni 2023 (CEST) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Ladsgroup@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Ladsgroup/target_ANs&oldid=25167735 --> :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ajde baci oko, jel' ovdje možemo dodati našeg arhivista i sve zamislive varijante one njegove stranice? Meni se, teoretski, čini da možemo, ali nisam htio ništa petljati jer si ti tehnički potkovaniji od mene pa please baci oko pa da to pokušamo riješiti. :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:32, 19 juni 2023 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: na [[Posebno:BlockedExternalDomains]] možemo dodavati samo vanjske ''poveznice'', i to blokirati cijele domene, ne individualne stranice. Naš je supremni enciklopedist kosmopolit kojem su globalno blacklistali stranice koje spama, zbog čega samo nastavlja spamirati sve moguće varijante imena svoje stranice, katkad čak i izbaci koje slovo, bez da se prikazuju kao linkovi koje možeš kliknuti. archive.is je legitiman servis za arhiviranje web-stranica, a kad bi i to blokirao lako prijeđe na drugu domenu istog servisa. ::Nije sve bez nade ipak, EN Wikipedija ovo vrlo lako riješava botovima. Treba pitati i zamoliti nekoga da postavi svog anti-spam bota na SH. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:57, 20 juni 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Bi li mogao to napraviti? Ja ne znam uopće kako oblikovati to pitanje. I znam da nije tema, ali "Goran Heroin 7" se pojavio... nekako je prošao filter, ili? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:25, 20 juni 2023 (CEST) ::::Budem, samo moram pronaći pravog... bota za ovaj posao. :P – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:35, 20 juni 2023 (CEST) == Zahtjev urednika == Zamoliću druge administratore, da pregledaju [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Pijaca&action=history odluku trenutnog adminitratora E. A. Poe] koji je bez ikakvog valjanog osnova sakrio moj komentar. Razlog za akciju? Ne želi i ne trpi kritike svoga stava i diskursa. Ni u jednom domenu moj komentar nije bio vulgaran, uvrijedljiv ili na bilo koji način sporan. U komentaru sam ponudio svoju pomoć u radu i nastojao biti konstruktivan. Molim druge neutralne administratore da provjere komentar i samu akciju, pošto je u pitanju nedopustiva cenzura. Urednik mi se obratio na SZR u namjeri da pruži pro forme objašnjenje, u kojem je iznio niz neistina ili pogrešnih tumačenja moga komentara, što će reći, neistinama je dao sebi pokriće za svoje akcije, što je potpuno nedopustivo. — '''[[Korisnik:Sadko|<span style="color:#CC6600;">Sadko</span>]]''' [[Razgovor sa korisnikom:Sadko|<span style="color:#0c0609"> (riječi su vjetar)</span>]] 01:49, 15 august 2023 (CEST) :Svatko tko je iole prisutan na ovom projektu zna s kakvim dobrim namjerama kolega dolazi i kakvu pomoć, naročito konstruktivnu, on sa sobom nosi. Sumarno, ukoliko se radi o temi koja je Srbima sporna (bilo da je u pitanju njihova ili tuđa domena), evo Sadka kao dežurnog čuvara istine na drugim projektima. U svemu ostalom želi pomoći otprilike kao i ja Rusima u Ukrajini - nimalo. Sporni komentar zapravo je nastavak njegovog modus operandija i uobičajenog načina komuniciranja gdje, upakirano u njegove prvoloptaške epopeje, proglašava sve nas ovdje glupima i nesposobnima (ili samo mene i Acu... doduše, valjda čak više mene, jer... zašto ne? :D). Ukratko, nema ovdje što puno za reći, ovo je Sadkov uobičajen ''modus operandi'' koji je svima ovdje dobro poznat i koji nema nikakve veze ni s pomoću ni s konstruktivnošću, nego je fino upakirana uvreda svima nama i pokušaj guranja njegovog uobičajeno nacionalističkog POV-a samo ondje gdje je njemu kao liku to bitno, a to je da se isprave te valjda velike historijske nepravde koje ova Wikipedija čini srpskom narodu preko Crnogoraca, Kosva, a sad, evo i ustaških logora Jej, good for us! :D Administratori imaju pristup istom komentaru i ja sam, ukoliko je potrebno, voljan obrazložiti koji su dijelovi sporni, ali mislim da to neće biti potrebno i da će kolegama biti jasno o čemu se radi. Ja se sa Sadkom, kao ni inače, nemam namjeru raspravljati, jer to je Sizifov posao koji samo njemu ide na ruku, tako da ovdje odgovaram čisto zato da postoji pisani trag da sam iznio svoju stranu priče i kolegama ponudio pomoć u razjašnjavanju problema. Sadko će sad vjerojatno nabaciti još kakav komentar na ovo koji se pozdravio s logikom još prošlo tjedan, ali toliko od mene dok netko od admina ne bude zatražio kakav konkretniji komentar. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 02:20, 15 august 2023 (CEST) ::Tema i pitanje je upućeno drugim, neutralnim administratorima i začudno je javljati se sa takvim komentarima. ::Nekonstruktivan, nepristojan i neprijateljski nastrojen komentar, bez bilo kakve potrebe. ::Apsolutno je protiv pravila sakrivati komentar administratorskim alatkama, koji ne odgovora subjektivno; sakrivanje komentara se ne koristi na takav način i to predstavlja grubo nevalidno korišćenje prava administratora. ::Zamoliću te: ne sprdaj se sa ustaškim logorima za djecu kroz umetnute doskočice i polusprdačke kritike o nekim borcima protiv nepravde, to bi bilo veoma lijepo i pristojno sa tvoje strane. — '''[[Korisnik:Sadko|<span style="color:#CC6600;">Sadko</span>]]''' [[Razgovor sa korisnikom:Sadko|<span style="color:#0c0609"> (riječi su vjetar)</span>]] 19:17, 15 august 2023 (CEST) == Čudna praksa admina == Pozdrav. Želim se požaliti na rad admina [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]. Dopunio sam članak [[Priština]], gde sam dodao preko osam hiljada bajtova, što je on vratio rekavši da ništa ne valja, ne želeći da iznese konkretan primer na šta ga [[Razgovor:Priština|pozivam]]. Izmenio sam članak gde sam dodao de jure i de fakto države, kako bi članak bio potpuno neutralan. Naljutio se, vratio moje izmene i zabranio uređivanje članka svim ne-administratorima. Nakon toga, prevođenjem članka [[:en:Autonomous Province of Kosovo and Metohija]] napravio sam članak [[Kosovo i Metohija]]. Ni to mu se nije svidelo, vratio mi je izmenu i zabranio uređivanje svim ne-administratorima. Ne razumem čemu ovakvo ponašanje i ''sasecanje'' rada novih urednika. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 20:46, 15 august 2023 (CEST) :<s>Jel' ovo nešto organizirano? :D Simpatični ste, dječaci. Jako :)</s> Uglavnom, kolegi je odgovoreno i na osobnoj SRZ i na SRZ spornog članka, gdje mu je jasno objašnjeno što je sporno i što može napraviti, odnosno što je učinjeno i zašto. <s>Super mi je ova serija dušebrižnika s 0 izmjena na projektu, a onda naglo opa po ovome svemu. Podsjeća me na jednog mog prijatelja poviše :D</s> – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 20:48, 15 august 2023 (CEST) ::Ne znam na kakva se organizovanja pozivaš, ali to je svakako velika i opasna optužba. Drugo, kakvo je ovo ponašanje? Ko si ti da mene nazivaš ''dečakom'' i ''dušebrižnikom''? Kakvo je ovo ophođenje prema urednicima koji su došli na projekat? Prijateljski savet: porazmisli o načinu ophođenja prema drugim urednicima i njihovom radu. Ne bih se dalje oglašavao, s obzirom da si počeo i da vređaš. Neka zajednica odluči da li je ovo u redu, kao i to što radiš u člancima [[Priština]] i [[Kosovo i Metohija]]. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 20:56, 15 august 2023 (CEST) :::Pokušah da ti odgovorim iz iskustva kakvo je stanje i ponašanje kao i da nećeš postići ništa. Međutim, komentar mi je sakriven bez ikakvog valjanog razloga. Kritika se ne trpi. :::Svakako si imao dobru namjeru da ostvariš neutralniji status sadržaja članaka ali si u tome sputan i nemaj sumnje da će se isto krajnje nekorektno ponašanje nastaviti. Lp. — '''[[Korisnik:Sadko|<span style="color:#CC6600;">Sadko</span>]]''' [[Razgovor sa korisnikom:Sadko|<span style="color:#0c0609"> (riječi su vjetar)</span>]] 21:28, 15 august 2023 (CEST) == Blokada == Ponovo se oglašavam povodom akcija urednika [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]. Dakle, prvo bih naveo da me je urednik višestruko vređao, te nazvao '''detetom''', '''dušebrižnikom''' i '''nesposobnjakovićem''', kao i targetirao da sam učesnik organizovane akcije. Drugo, uklonio je moje doprinose u člancima [[Priština]] i [[Kosovo i Metohija]], iako sam ga x puta molio da ih vrati i da se izjasni koje rečenice u članku o Prištini smatra da nisu neutralne (tekst članka o KiM ne želi vratiti jer prosto ''ne želi''). Odbio je, rekavši da sam nesposoban da doprinosim članku i da on „takvu izmenu” prosto neće dopustiti, dok je drugi admin rekao da je izmena okej i samo da promenim jedan deo što sam i uradio. Potom je prekršio pravilo o tri vraćanja na članku [[Kosovska Mitrovica]], gde sam ponovo insistirao na dijalogu. Počeo je s vandalizmima i uklanjanjem infokutije u članku [[Peć (grad)]], gde je takođe prekršio pravilo o tri vraćanja i vandalizovao članak uklanjanjem infokutije, kao i odbio da učestvuje u raspravi koju sam pokrenuo na szr. U odeljku iznad je menjao komentar urednika jer mu prosto ne odgovara, što je zabranjeno. I u članku [[RIT Kosovo]] je počeo s ratovanjem izmena, a potom ''po svojoj praksi'' zabranio uređivanje članka ne-administratorima. O načinu komuniciranja neću ni govoriti, i sami možete proceniti u odeljku iznad kao i na mojoj szr. Smatram da urednik pod hitno mora na hlađenje kako bi porazmislio prvo o načinu komunikacije, drugo o targetiranju i vređanju drugih osoba koje ni ne poznaje i treće o načinu rada na ovom projektu. '''edit''': Nastavio je s ratovima izmena u člancima [[Kosovci]] i [[Dhurata Dora]], a članak [[Metohijci]] obrisao, izgleda jer mu smetaju ljudi rođeni u Metohiji (?), a urednike članka nazvao ''nacionalistima''. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 23:13, 15 august 2023 (CEST) == Zahtjev urednika2 == Zamoliću druge administratore da provjere odluku trenutnog administratora Edgar Allan Poe. Tokom večeri mi je uklonio i sakrio čak tri komentara na istoj temi. Komentarisao sam isključivo sadržaj i razgovarao sa drugim urednikom koji je uložio sličnu žalbu. Od kada se neslaganja ili obični komentari sakrivaju i brišu? Da stvar bude čudnija, nije mi dao bilo kakvo konkretno objašnjenje šta sam prekršio i zašto. [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor_s_korisnikom:Sadko Na moja pitanja na sopstvenoj SZR] je pribjegao taktici ''stonewalling'' i okoristio se vjerovatno usputnom perfidnom provokacijom (komentar za ''Životnjisku farmu''). Zamoliću za reakciju drugih administratora, ukoliko postoje drugi trenutno aktivni. — '''[[Korisnik:Sadko|<span style="color:#CC6600;">Sadko</span>]]''' [[Razgovor sa korisnikom:Sadko|<span style="color:#0c0609"> (riječi su vjetar)</span>]] 00:55, 16 august 2023 (CEST) :Kao što je objašnjeno kolegi, njegovi su komentari bili direktna uvreda za ovu zajednicu i način kako ona funkcionira te su pretpostavljali lošu namjeru, a ništa drugo konstruktivno nisu doprinijeli. Admini mogu pristupiti navedenim komentarima i provjeriti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:57, 16 august 2023 (CEST) ::Šta je napisao ''uvredljivo''? Konkretno? — '''[[Korisnik:Sadko|<span style="color:#CC6600;">Sadko</span>]]''' [[Razgovor sa korisnikom:Sadko|<span style="color:#0c0609"> (riječi su vjetar)</span>]] 01:01, 16 august 2023 (CEST) == Prijedlog trajne blokade korisnika Sadko == {{zaglavlje rasprave|<nowiki/>Konsenzus je postignut za blokadu Sadka na '''neograničeno'''. Ustupljena je mogućnost obrazloženog zahtjeva za deblokadu 12 mjeseci od početka blokade. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:51, 25 august 2023 (CEST)|završeno}} Zdravo svima! Predložio bih trajnu blokadu korisnika [[Korisnik:Sadko|Sadko]]. Budući da je ovo stroga mjera za prevenciju štete i ometanja projekta, upustit ću se u donekle podrobniju analizu korisničkog doprinosa i obrasca ponašanja. === Uređivački ratovi === Prve veće sukobe izazvao je svojim izmjenama na članku [[Crnogorci]]. Upustio se u [[Wikipedija:Rat izmjena|uređivački rat]] upornim guranjem svojeg stajališta (''[[:en:WP:POVPUSH|POV pushing]]''). Kad su njegove izmjene osporene, unatoč pozivu da se ne ratuje izmjenama, Sadko je nastavio ratovati izmjenama umjesto da konstruktivno raspravlja o njima sukladno ciklusu [[:en:WP:BRD|BRD]] (odvažna izmjena – vraćanje – diskusija). Stranica je potom, 20. avgusta 2021, zaključana. Pošto je zaštita istekla, Sadko je 30. avgusta nastavio uređivati stranicu istim izmjenama, ne pokušavajući da u međuvremenu za njih uspostavi konsenzus. Kako bi nametnuo svoju verziju, Sadko je pozvao drugog korisnika sr.WP da 31. avgusta [[Posebno:Razlike/41144661|vrati članak na njegovu verziju]], što predstavlja mesnato lutkarstvo (''[[:en:WP:MEATPUPPET|meatpuppetry]]''), agitiranje (''[[:en:WP:CANVASS|canvassing]]'') i pozivanje izabranih istomišljenika (''[[:en:WP:VOTESTACKING|vote-stacking]]''). Stranica je istog dana ponovo zaštićena, a Sadko je 25. oktobra ponovo nastavio uređivanje, te je opet načinio već više puta osporene izmjene. Stranica je treći put zaključana 26. oktobra 2021, a Sadko 11. jula 2022. ponovo nastavlja uređivački rat, što istog dana dovodi do četvrte i zadnje zaštite zbog ratovanja izmjenama. [[Posebno:Razlike/41258793|Izjavljuje]] da za [[Wikipedija:Tihi konsenzus|stabilnu verziju članka]] „očito ne postoji konsenzus” i da može o tome „dodatno elaborirati, na sh.wiki ili na Meti”. Trajanje zaštite progresivno se povećavalo, objašnjavajući intervale u ratovanju izmjenama na ovome članku, te djelomično [[:en:WP:SPA|dolazaka na projekt]]. Na stranici za razgovor Sadko [[Posebno:Razlike/41259161|ocjenjuje]] ponašanje drugog korisnika kao „квантни скок од немуште самодопадљиве комуникације кратких домета”. Optužuje drugog korisnika za rat izmjenama u kojemu je i on sudjelovao (''[[Tu quoque]]''). Poruka je puna neprikladnih zajedljivih etiketi, s ciljem da [[:en:WP:BAIT|isprovocira emocionalnu reakciju]] u zajednici („развијена је примитивна ненаучна стратегија да се свако ко укаже на дати аксиом прогласи националшовинистом, џеносајдером, мрзитељем, митоманом, негатором других и слично”). Kroz pasivnu agresiju, Sadko je vrijeđao korisnike u sukobu, kao i cijeli projekt („приватизованом копи-пејст пројекту”). Dok članak Crnogorci biva zaključan, Sadko se 24. septembra 2022. prebacuje na članke [[Srpstvo]] i [[Srbizacija]] gdje nastavlja s uređivačkim ratovima. SZR članka Srpstvo ne sadrži ni pokušaj diskusije unatoč ratu izmjenama. === Sudjelovanje u raspravama === Nakon uređivačkih ratova, Sadko je počeo da se uključuje u rasprave na projektu. Ankete za izbor novog administratora i novog birokrata, [[Korisnik:Aca|Ace]] te [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]], opstruirao je nizom kleveta i vrijeđanja inteligencije dotičnih, među kojima: {{izdvojeni citat|Da ne govorimo da '''u tvojim izmjenama ima niz suptilnih, pseudointelektualno-građanistički upakovanih srbofobičnih istupa i stanovišta''', što je sve samo ne neutralno.|[[Posebno:Diff/41351502]] — [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa]]}} {{izdvojeni citat|'''Nije do mene što si elementarno neobrazovan''' pa ne znaš za činjenicu i aksiom da su u današnjoj Crnoj Gori stoljećima pa sve do istorijsko-političkih procesa u XX stoljeću, živjeli praktično samo Srbi.|[[Posebno:Diff/41351723]] — [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa]]}} {{izdvojeni citat|Komentariše o tuđim patološkim potrebama i onda još i razmišlja da li je prostačkog ponašanja. '''Crni gavran diskriminatornog ponašanja po fabričkim podešavanjima, administrator prvog reda na sh.wiki. :D''' [...] '''Potrebna ili željena pomoć se može potražiti i na prikaldnijem mjestu.'''|[[Posebno:Diff/41351832]] — [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa/Arhiva 4]]}} Dakako, popis ovdje danih citata nije i ne može biti iscrpan jer je sličnih, možda manje utjecajnih provokacija na račun pojedinaca i cijelog projekta rasuto po gotovo svim komentarima dotičnog korisnika. Sebe, svoje doprinose i svoje komentare Sadko "neupitno" opisuje "konstruktivnim", "produktivnim", "adekvatnim" i "preciznim" (dok tuđe s kojima se ne slaže snizuje): {{izdvojeni citat|Pravila su jasna. Druga je stvar što se želi po drugarsko-poznaničnoj osnovi okupiti oko virtuelen logorske vatre da bi se nategao "konsenzus" da se nečiji glas poništi, iako je ostvaren po pravilima i '''iako su moje skorašnje izmjene apsolutno konstruktivne.''' Hvala lijepo.|[[Posebno:Diff/41351466]] na [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa]]}} {{izdvojeni citat|Otužno je jedino što izigravate sopstvena pravila odnosno sada ih želite promjeniti kako bi pogodavala za neke dalje poduhvate, dok se '''iskusni urednici koji daju adekvatne i precizne kritike''' pokušavaju gurnuti u stranu. Wikipedijanski ekvivalent burazerske ekonomije. Malo nas je ali smo... Dodati po želji.|[[Posebno:Diff/41351749]] na [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa]]}} Na nedavno otvorenoj raspravi o [[Logor Sisak|Koncentracijskom logoru Sisak]], Edgar Allan Poe među ostalom kritikom postavlja ovo pitanje: {{izdvojeni citat|Je li tamo stvarno bio "konc logor" kao takav, ili je to bilo dijelom nekog drugog logora?|[[Posebno:Diff/41444616]] na [[Wikipedija:Pijaca#KL Sisak]]}} Dakle, radi li se o zasebnom logoru ili dijelom nekog drugog logora u blizini. Uvidjevši priliku, Sadko optužuje E.A. Poea: {{izdvojeni citat|Čak se urednik i pita da li je logor ''stvarno postojao''.|[[Posebno:Diff/41447002]] na [[Wikipedija:Pijaca#KL Sisak]]}} Nakon toga objavljuje svoju misinterpretaciju na sr.wiki te poziva lokalnu zajednicu da ne surađuje s bliskojezičnim projektima: [[:sr:Википедија:Trg/Razno#Administrator sh.wiki se pita da li je stvarno postojao ustaški logor za djecu]]. Radi li se ovdje o [[:en:WP:CANVASS|agitiranju]]? === Da li je ovdje [[:en:WP:NOTHERE|radi stvaranja enciklopedije]]? === Sadko priznaje [[:en:WP:POINT|ometanje rada Wikipedije da bi nešto dokazao]]: {{izdvojeni citat|Istina jeste da sam prvi sh.wiki ban pošteno zaslužio. '''Moj istupi su bili planski izbrušeni u cilju testiranja ranije postavljene hipoteze. Uspio sam u svom naumu.''' O tome više u nekoj bližoj budućnosti.|[[Posebno:Diff/41378415]] — [[Razgovor s korisnikom:Sadko/Arhiva 1#Kratak odmor]]}} U tijeku iste objave proziva novopečenog administratora na sh.wiki, Acu, teretom sr.wikipedije: {{izdvojeni citat|I hvala neizmjerno na preuzimanju istog '''lokalno polukencelovanog tereta''', win/win je situacija.}} U sljedećem odjeljku na istoj stranici svoj komentar na [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja#Korisnik:Sadko]] (jedan dio iz tog zida teksta ispod za primjer) opisuje "izrazito konstruktivnim kritičkim komentarom" (<small>[[Posebno:Diff/41410548]]</small>): {{izdvojeni citat|Što se resta nazovimo komentara tiče, '''ne, neće biti tako, nijesu moje izmjene bile neprimjerene''' već ti i još šačica ljudi koji imate krajnja ovlašćenja ista redovno kršite, sve se skrivajući iza barjaka anti-nacionalizma, građanskih prava i dobrote svoga čistog srca, a u biti - '''pohoditelji zadimljene internet kafančuge iz Čakoveca''' koja se predstavlja kao barokna enciklopedijska palača. '''Svoju hipotezu, na šta sam se osvrhuno u komentaru na SZR mi, sam uspješno testirao i usput se zabavio,''' ko će zamjeriti - neka zamjeri.}} Potvrđuje svoj prijašnji komentar na en.wikipediji da se upušta u uređivačke ratove zbog "dužnosti prema precima", pritom tretirajući Wikipediju prikladnim [[:en:WP:BATTLEGROUND|bojištem]] u tu svrhu, čime je [[:en:Wikipedia:Arbitration/Requests/Enforcement/Archive283#Sadko|eventualno i zaradio "topic ban"]] odnosno zabranu uređivanja bilo koje istočnoevropske ili balkanske teme na en.wikipediji: {{izdvojeni citat|'''I have a duty to my ancestors''' who were fighting various dictatorial regimes to point to any possibility of such ideological moments dominating editing of a noble project such as Wikipedia.|[[:en:Special:Diff/934238386]] na [[:en:Wikipedia:Administrators' noticeboard/Incidents]]}} {{izdvojeni citat|Tačno tako, šta je sporno; '''imam dužnost prema precima da se suprostavim neonacistima, fašistima i srbošovinistima,''' znanjem, pošto su u pitanju bili novopridošli negativni fenomeni, izbjegli sa hr.wiki i foruma.hr na en.wiki|[[Posebno:Diff/41351819]] na [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa/Arhiva 4]]}} === Historija blokiranja === * 14. decembra 2022. [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] blokira Sadka na mjesec dana zbog zlostavljanja i napadačkog ponašanja, ličnih napada, uvreda te širenja nacionalne mržnje i netrpeljivosti * 15. januara 2023. [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] blokira Sadka na mjesec dana zbog zlostavljanja i napadačkog ponašanja === Zaključak? === Ostavljam zajednici da prosudi moju analizu i radi li se o korisniku koji je u kapacitetu uređivati Wikipediju prema njezinim [[Wikipedija:Pet stubova|temeljnim principima]], posebito [[WP:5S4]]. Većina linkanih smjernica je ka Wikipediji na engleskom jeziku; ako dođe do spora oko toga, želim pitati jesu li mnoge od ovih radnji našoj zajednici [[:en:WP:Gaming the system|dopustive]] jer ih još uvijek nemamo prevedene i lokalizirane? === Rasprava === Zamolit ću da komentari na ovaj prijedlog ne budu zidovi teksta (u cilju da se rasprava zatrpa), dakle bez nepotrebne proze, te da ostane na fokusu. Također, molim bez [[:en:Whataboutism|whataboutisma]]. * @[[Korisnik:Sadko|Sadko]] * @[[Korisnik:Aca|Aca]] * @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] * @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] * @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:24, 16 august 2023 (CEST) Naknadni dodatak: Rasprava traje 7 dana. Administratori se mogu izjasniti o prijedlogu u odjeljku [[#Izjašnjavanje administratora|Izjašnjavanje administratora]]. Dodatni komentari, jedan po korisniku, dobrodošli su u odjeljku [[#Ostali komentari|Ostali komentari]]. [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:55, 16 august 2023 (CEST) ==== Izjašnjavanje administratora ==== # {{za}} – kao predlagač, razjašnjeno u prijedlogu. [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:39, 16 august 2023 (CEST) # {{za}} - unatoč tome što Sadko misli, ja sam zapravo pročitao njegov odgovor od početka do kraja, vrlo pozorno. Stvar je u tome da taj komentar suštinski potvrđuje apsolutno sve što je Vipz napisao gore pa mi se čini da je Sadko zapavo sebi učinio medvjeđu uslugu ovim komentarom. Sve, apsolutno sve, što je Vipz izrekao potvrđeno je u ovim komentarima, od činjenice da Sadko nije ovdje da uređuje enciklopediju, već da gura POV sadržaj, preko toga da opetovano vrijeđa druge korisnike ove Wikipedije, gotovo paranoično tretira sebe kao i žrtvu i, naravno, sve svoje doprinose prikazuje kao savršene, točne i faktične, a sve one koji idu protiv toga smatra osobnim napadima i manjkom intelekta. Kada se njega u šali, iz šege, nazove "vidovitim", to je strašno, a kada on kaže da smo mi doista elementarno neobrazovani, to nije uvreda, jer to je - fakt. Da ne govorim o tome da potpuno iskrivljuje tuđe komentare i izjave i tumači ih iz perspektive koja njemu odgovara (čak i kada mu drugi kolege lijepo ukažu na to da je možda u krivu, da je njegova perspektiva možda pogrešna - to je nemoguće, nemoguće je da Sadko ima pogrešnu perspektivu). I na kraju, u cijeloj priči iznapada kolegu Vipza na jedan jako ružan i perfidan način, kolegu Vipza koji mu se nikada nije ničime zamjerio (isto kao ni Igor, koji ga je blokirao, a kojeg je prozvao tu), što govori sve o tome koliko je njemu stalo do civilizirane rasprave i kompromisa. Zanimljivo je, zapravo, pročitati raspravu na en.wiki koja se ticala topic bana oko Sadka, a koja je dodijeljena upravo oko onog istog sadržaja koji je ovdje sporan, gdje je Sadko koristio potpuno isti pristup, isti način argumentacije i gotovo pa iste formulacije (čak su i neke metafore i praze jako slične) kao i ovdje. I tamo je, dakako, svoje izmjene nazivao točnima i ispravnima, komentare na njih lošima, a sebe je prikazivao kao žrtvu nepoštenog progona i nepravedne ocjene njegovog rada. Jasno, dobio je trajni topic ban. Ovdje, nažalost, nismo sposobni to raditi jer Sadko sustavno opstruira cijeli projekt besmislenim raspravama, spamanjem i da mu zabranimo uređivanje određene skupine članaka opet ne bismo dobili ništa jer Sadkovo je opstruiranje ovog projekta sustavno i višeslojno. Zato je ovo jedina opcija i apsolutno je podržavam. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 03:14, 17 august 2023 (CEST) # {{za}} Ambivalentan sam po pitanju predloženog. Istini za volju, kada sam ranije pregledavao neke od njegovih izmena na sh.wiki, korisnik Sadko je konstruktivno doprinosio. Ipak, unazad sedam meseci, korisnik je svoje ponašanje i ophođenje promenio. Nije moje da analiziram zašto je tako. Lični napadi su se nizali. Uključio se u veliki broj uređivačkih ratova, šćućurio se uz skute istomišljenika i diskriminisao neistomišljenike (neonacisti, fašisti i srbošovinisti i ostale primitivne etikete), zaboravivši da nema ličnog rasta bez sučeljavanja mišljenja i razmene argumenata. Teza da nije tu radi stvaranja enciklopedije u našoj zajednici - prema mom mišljenju jeste tačna. Smatram da je u startu bila greška odnosno preuranjeno dati čoveku pravo da učestvuje u anketama za izbor administratora i birokrata, opstruirajući Wikipedijine procese. Odgovornost i kolegijalnost se ne uče na Vikipediji, mada može da pomogne. Što se navedenog u prijavi tiče, uređivački ratovi su mi posebno sporni i nepotrebni, autogolovi. Međutim baš skoro je bio jednako loš primer postupanja. Uvaženi kolega je više puta menjao tuđe komentare na administratorskoj tabli (neću više pisati na tu temu nakon poruke), a to je ponovo uradio i nakon moje direktne napomene da to ne čini. U pitanju je samo još jedan u nizu aspekata loše prakse u radu. Podržavam trajnu blokadu, uz zahvalnost za dosadašnji rad i mogućnost deblokade kada bude daleko spremniji. Svakako nedostaju urednici na ostalim susednim projektima, tako da mislim da bi tu mogao da potraži svoju sreću, ako želi. Lp. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:51, 19 august 2023 (CEST) # # ==== Sadkova replika ==== # Pred sobom čitam jednu od najslabijih, najmanje argumentovanih i najlošijih i konačno najneispravnijih prijava za trajnu blokadu urednika koju sam vidio za svojih skoro 15 godina aktivnog ili pasivnog učešća na Wikipediji. # Sumnjam da će većina vas označenih pročitati moj odgovor. Preporučuješ mi da ne pišem predugo a nabacao si hrpu teksta i kojekakvih izmjena. Dobro, očekujem da ćete moj odgovor na hrpu tvoga teksta, odnosno iz moje perspektive krivotvorina ili poluistina označiti kao "zid teksta" i "nebitno", pošto, stav je već zauzet. Ali hajde, neka ostane pisani trag šta se zbivalo na SHW, valjaće. # Kao prvo, na osnovu kojeg pravila ti mene prijavljuješ? Kakva je lokalna smjernica, zašto i kada o nečijoj blokadi glasa grupica od 4-5 urednika, koji je minimalan potreban broj glasova, zašto su te osobe posebno pingane a ne drugi urednici? Je li potrebno 70%, 80% glasova za radi "pozitivnog ishoda"? Koliko traje tema? Ko je zatvara? Da li u njoj učestvuje administrator koji mi sakriva najbazičnije komentare i vrijeđa na više osnova, iz njemu znanih razloga? Da li ćete mi opet sakivati obične komentare bez ikakvog razloga? # Zašto nijesam obavješten o prijavi? I to osnovno pravilo si prekršio. Zaista me interesuje - zašto? Na osnovu kojeg pravila mi se brani da repliciram drugim učesnicima, već bivam ograničen na samo jedan odgovor a moji drugi komentari bivaju obrisani? # U redu, kako bilo, razmontiraću ovu prijavu uz malo truda, tačku po tačku. Svejedno očekujem da ću biti blokiran pošto vas ima, koliko, deset ljudi a koliko je vas u komunikaciji van kanala Wikipedije? # Naveo si da se pitaš da li imam "kapacitete" za uređivanje. Moji doprinosi govore za mene. Neću se porediti sa drugima, pošto je to igra za klinčadiju. Doprinosa imam dovoljno za tri života. Dakle, kolega, mašio si poAntu. # Ni jednom u prijavi, ako je ovo uopšte validna prijava, nijesi naveo, makar formalno, nešto pozitivno, makar i kurtoazno, iščeprkao si i značajno izvukao iz konteksta (ne vidi se kome pišem i zašto) nekoliko difova unazad godinu dana, od godina i godina moga rada, i predstavio ih naopako. Ne ljutim se, nijesam iznenađen. Na stranu što imam jedva 400 izmjena na SHW. Taj podatak nije naveden. # Dakle, navodiš dvije blokade korisnika, mene. Da li misliš da se urednici prijavljuju za trajnu blokadu ako su blokirani samo dvaput? Konkretno, dvije blokade je dao administrator sa kojim sam bio u oštroj raspravi i koji mi je nazivao klaunom, vidovitim, malicioznim, nekim ko bi trebao potražiti pomoć, ko bi trebao imati više kopulativnog odnosa, brojačem krviznih zrnaca, remetiocem, dijelom ''Životnjske farme'' i još podosta drugog. Kada bih replicirao, ne uvjek na isti način a nekada ne mnogo bolje, bio bih blokiran. Isti čovjek je, na čije akcije katkad moram reagovati jer niko drugi ne reaguje, juče novog urednika, prvi dan, označio kao "dečka", "nacionalistu", "nesposobnjačkovića", "dušebrižnika" itd. Time ti dajem kontekst. Gdje si ti u svemu tome, uredniče {{ping|Vipz}}? # O tome sam pokrenuo zasebnu temu na [[Wikipedija:Zahtjevi za oduzimanje administratorskog statusa]]. # Nepojmljivo je da urednik sa kojim nikada nijesam imao kontakt, vjerovatno bilo kakve vrste, sastavlja, samostalno, jelte, prijavu protiv mene koji imam 400 izmjena, 2 upitne blokade koje su osporili drugi admini, kao i 0 korisničkih prava na projektu. Mislim da nikada nijesam vidio sličnu temu i pristup. Čestitam. # Istini za volju, imao sam po neki urednički rat i niz krtičkih, oštrih komentara, nastalih prvenstveno iz atmosfere na ovom projektu, u kojem su novi urednici nedobrodošli, njihove izmjene bivaju uklonjene, najčešće bez valjanih eksplikacija a članci zaključani. U takvim uslovima, gdje se ljudima diše za vratom i čekaju iza ćoška da bi bi bili upozoreni, blokirani a članci na kojima su kanili raditi zaključani, neminovno dolazi do određenih tonova koji nijesu uvjek najpodesniji stresnoj situaciji. Sa većinom administratora odnosno konkretno njihovim ponašanjem nemam naročitih problema, što sam jasno napisao na SZR Igora, pohvalivši njegov pristup, negdje početkom godine. # Tokom prve blokade, od dvije, (prva blokada pa mjesec dana, ha), nijesam imao prava da uređujem svoju SZR i da zatražim ukidanje ili smanjenje blokade. Šta misliš o tome? # U komentaru urednika Aca se može pročitati gruba neistina u kojoj se tvrdi da sam nekome ciljano izmjenio komentare drugih urednika. On je neistino predstavio glič u kojem su gramatičke sitnice, tokom niza izmjena, slučajno promjenjene (na neispravno), oko čega sam se odmah obratio pokretaču ove... teme. Dakle, nemojmo se služiti neistinama ili upitnim tvrdnjama koje su neodbranjive i nijesu propraćene argumentima. # Urednik u prijavi navodi određene izjave i tvrdnje koje su apsolvirane ranije sa drugim administratorima ili na drugi način. Što će reći, instrument prijave se ne koristi na adekvatan način, što je krajnje zabrinjavajuće. # Još jednom, mene je blokirao administrator koji mi sistematski poništava izmjene i krije se iza barjaka ''borbe za enciklopedijske vrijednosti'' ali je suštinski netolerantan. Od kada administrator koji je dio rasprave ili koji otvoreno vrijeđa drugog urednika, čiji rad ni ne poznaje temeljno, ima pravo da blokira istog urednika? Štaviše, za jednu blokadu nije ni imao konsenzus drugog administratora. U pitanju je opasna [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor_s_korisnikom:Igor_Windsor#Sadko samovolja], ne znam da li i zlovolja. Dakle, mene neko sa ovdašnje pozicije moći, nagazi, kada dobija istupu adekvatan odgovor, što ne voli i na šta nije navikao, bivam blokiran. Da li je to "normalno stanje" u vas? # Posebno važno, [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Pijaca#KL_Sisak na temi o logoru], urednik koji ovdje obnaša poziciju admina nesumnjivo jeste koristio temu na Wikipediji da "utvrdi" (!) postojanje i tip logora. Hello. Nebitno je li bio zbunjen, ili šta god, tako se ne može raditi. Posebno ne može pošto je prije toga obrisao čitav članak na tu temu tvrdeći da su bili loši izvori. Nije se udostojio ni da ostavi klicu, sa 2 izvora, koje je mogao izvući za vrijeme dok skuva kavu. Članak je postojao na više jezičkih projekata. Ne, on to nije uradio, već je veoma jasno postavio pitanje o validnosti odnosno postojanju teme. Uz to je u isti red stavio negatore genocida (za zatvor) i pojedine istoričare iz Srbije koji katkad uvjećavaju broj nevino stradalih. Smatram da je takvo ponašenje grozno na više nivoa kao i da izaziva fizičku reakciju. Tek nakon niza mojih komentare, u kojima sam manje-više isto ovo napisao, dakle, kritički, i još sam ponudio svoje znanje i pomoć u radu, rečeno mi je od strane trenutnog administratora da ja želim pomoć "kao on Rusima". Isti urednik na komentaru ove stranice u istoj rečenici koristi sprdački ton da označi tuđe akcije u kontekstu konc. logora: ''...a to je da se isprave te valjda velike historijske nepravde koje ova Wikipedija čini srpskom narodu preko Crnogoraca, Kosva, a sad, evo i ustaških logora Jej, good for us! :D'' [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Logori_u_Nezavisnoj_Dr%C5%BEavi_Hrvatskoj&diff=41444615&oldid=41444601 Prije toga je poništio materijal sa dvije reference o postojanju logora]. Odvratno ponašanje, koje izaziva reakcije, sasvim očekivano. # Da, ja jesam kazao da je ovo kopi-pejst projekat sa niskim standardima. U pitanju je kritika, po definiciji. I ona je na mjestu. Znate to vi, znam i ja. Svakako su i drugi srodni projekti u određenoj mjeri c/p, međutih SHW nosi titulu. Odakle ti ideja da tuđe kritičke komentare predstaviš kao uvrijede i razlog za trajnu blokadu? Hej, čovječe. Da li si, kao administrator koji podnosi prijavu, razgovorao na te teme, davao konstruktivne komentare, opomene, ili se, kako sada djeluje, vrebao i čekao pogodan trenutak za akciju? # I jesam kazao da je ovo privatizovan projekat. Rekao sam i da se ponašate kao zatvorena religijska grupacija koja sumnjičavo posmatra pridošlice. Tako vidim stvari, imam pravo da ih napišem, nije mi namjera da ikoga napadnem. I ne, ovo nije pravdanje, već ti pokušavam dati drugačiju perspektivu. # Doslovce si krivotvorio i manipulisao (manipulirao) nizom mojim difova. Zašto ni jednom nijesi postavio komentar na koji odgovaram? Hajde probaj tako, dobićeš drugu sliku. Recimo, postavio si moj odgovor u kojem poetski kritikujem diskriminatorno ponašanje, dif je postavljen kao "argument" ali na [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjevi_za_dodjelu_administratorskog_statusa&diff=prev&oldid=41351829 fer tretman] kakav način ophođenja odgovaram - nije. # Primjera radi, na članku [[Crnogorci]] sam pokušao da uklonim iz galerije ljude koji se tako ne izjašnjavaju, odnosno njihovo navođenje krši osnovna pravila i smjernice, uključujući BŽO. Između ostalog, jedan od navedenih u članku je za života napisao pismo-testament i naveo, nakon što je shvatio fluidnost identiteta određenih ljudi, kako da ga se upisuje za život a i na svim izložbama. Na istoj stranici sam pokušao dodati preko 20 referenci, uključujući akademske radove. Spriječio me je administrator koji me potom blokira. Hajde, možda i neki izvor nije prema vašim pravilima najbolji, recimo da je tako, meni je kompletan doprinos obrisan, ni 2 od 2 referenci nije sačuvano, potom mi je rečeno da se time neće baviti, da sam brojač krvnih zrnaca, dok mi je drugi urednik kazao da koristim rasističke izvore (!!!) i da sam šovinista, za šta nije dobio ni jednu opomenu a ne blokadu. Štaviše, dat mu je članak u posjed, praktično. Dakle, uredniče Vipz, kada u takvoj situaciji napišem da je elementarno neobrazovanje (na temu) da su Crnogorci etnički Srbi porijeklom kao i da su u 20. vijeku počeli formiranje vlastite nacije, koja se definiše drugačije od Srba, kada za to predstavim akademske reference i knjige, i to za tvrdnju koja je aksiom, onda apsolutno nije "žestoko" napisano da je neko elementarno neobrazovan po tom pitanju, što nije demantovao urednik, pošto je i sam na SZR stranici napisao da se ne razumije u temu. Citirao si [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?diff=41258793 moju izmjenu] u kojoj doslovce krivotvorite povijest, ljudi koji su napisali za života ko su i šta su predstavljate drugačije. Kada se na to ukaže, drugi urednik je označen kao brojač krvnih zrnaca. Ukoliko to nije katastrofalno ponašanje na jednoj enciklopediji i revoltirajuće ružno, šta je? Dodatno i podjednako važno, samo sam citirao urednika sa kojim sam razgovorao, što je još jednom izvučeno iz konteksta i predstavljeno kao moj "prekršaj". Dakle, urednik kome se obraćam je za sebe napisao 13. juna u 00:10 na SZR stranice ''...o dotičnoj temi ne znam dovoljno da bih se upustio u raspravu''. Kontradikcija? # [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Srbizacija&action=history Na članku Srbizacija], koji si postavio kao "argument", uklonio sam izvor koji je SELFPUBLISH portal, takođe sam obrisao referencu, članak čovjeka koji pisao pamflete pod pseudonimom Suleyman Ahmad al-Kosovi i objasnio sam na SZR svoje akcije. Isti stav su potvrdili urednici. Da si se udubio u ono što pišeš i postavljaš, umjesto površnog optuživanja, vidio bi da je tema zatvorena i da su još 2 urednika postvrdili moje postupke kao ispravne. Zamisli, ne može se šund i škart od izvora obrisati na projektu, pošto, kao početnik na istom projektu, bivaš označen kao "sumnjivo lice". # [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Srpstvo&diff=41351428&oldid=41351426 Pokušao sam obrisati ozbiljan sadržaj bez izvora.] Rečeno mi je da to ne mogu uraditi i da će odlučiti administrator. Isto je pokušao da uradi jedan drugi konstrukitvan urednik. Članak ostaje do danas zaključan. Tragikomično. # Da li je moguće da ti moj citat na engleskom jeziku, navodiš bez konteksta, u kojem ističem, metaforično govoreći, ''dužnost'' da se protivim fašistima, šovinistima i drugim divnim skupinama sa ovih prostora? Ti takav stav predstavljaš kao "ratnički" i predstavljaš ga kao "argument"? Za tvoju informaciju, radio sam na suzbijanju mikro tragova Ljotićeve ideologije na Wikipediji na srpskom jeziku. Baš u skladu sa svojom mišlju. Dakle, ovim "argumetnom" si objasnio svoju prijavicu. Korektniji čovjek bi kazao - jedino tako i treba, bravo. Možda se razlikujemo po pitanju tog stava, ne bih ulazio u pitanje. # Moj komentar o drugom uredniku je bio odmjeren jer je spram činjenica na mom matičnom projektu, dozvoli da mislim da sam upućenij od tebe o tom pitanju. On jeste polukencelovan. To nije zla namjera ili napad; pola ljudi ne želi da ima kontakt sa njim jer smatraju da je napravio veliku podjelu, zavadu, nije se snašao u haotičnim situacijama i poslije se pravio lud, optuživši druge "ultradesničare". Postojale su dobre namjere ali je ishod loš, po više ljudi. To je moj stav. Odakle ti ideja da ga iznosiš kao "argument" za trajni ban? Mene čovjek ne interesuje, neka mu sve bude od zlata u životu što se mene tiče, zaista, interesuje me njegov rad na projektu, djela. Bilo bi bolje da obrišeš taj "argument" kao i druge jer samo slabiš prijavu. # Ne, nije tačno, da sam ja "priznao" ometanje rada Wikipedije ''da bih nešto dokazao''. U pitanju je kršna neistina. Kazao sam, da sam testirao svoju hipotezu, kao što jesam. Moja hipoteza je bila da šta god uradio neću moći da dobijem konsenzus ili validnost izmjena oko bilo koje makar i na papiru "kontroverzne teme", primjenjujete ''stonewalling'', čuvanje strane, forsiranje urednika u rasprave, gdje je, spram broja urednika, dovoljno imati 2-3 komentara da se konsenzus za promjenu ne ostvari. Žao mi je ali je tako. # Molim te da me pitaš, umjesto što trčiš pred rudu kao avanturista u Dedvudu. Ni u jednom momentu nijesam zvao druge urednike u svoju pomoć. Moja objava na SRW Trg/Razno je informativnog karaktera. Tako sam i napisao. Želim da drugi urednici budu upućeni šta i kako radite, pošto pojedinci gaje iluzije da bi se srednjeročno trebalo "ujediniti" sa SHW. Takođe ću okačiti ovu temu, uz eksplicitnu molbu da se nikako ne "uskače". Da je zaista bilo takvih akcija, svakako ih ne bih vršio javno, međutim time se u domenu SHW ne bavim niti ću se baviti - nije vrijedno toga. Da sam se bavio, ne bih bio tema bezočne prijave. # Zašto postavljaš nasumičnu izmjenu drugog urednika sa mog matičnog projekta i tvrdiš da to ima bilo kakve veze sa mnom? U pitanju je ozbiljna optužba. Koji su ti dokazi? Gdje sam ga pozvao, zašto bih to uradio? Naravno, nijesam, pošto mi je bilo jasno da ćete "stabilnu verziju" (čak i kada navodi da ptičice pričaju) čuvati od "napada nacionalista". Neka vam služi. # Meni ste brisali glas (halo, brišete ljudima glas), iako sam formalno višestruko ispunjavao uslove za glasanje. Zašto? Može vam se. I ti takvo ponašanje navodiš kao "moj prekršaj"?! Kao što vam se može da postavljate nekakve prijave protiv ljudi koji vam suštinski nijesu po volji iz vama znanih razloga. I poslije se vrijeđaš kada kažem da je u pitanju privatizovan projekat i takav komentar, kritiku, koristiš kao "argument"? Probaj sagledati takvo ponašanje iz drugog kuta. # Zahvaljujem na pažnji, sretno vam bilo. — '''[[Korisnik:Sadko|<span style="color:#CC6600;">Sadko</span>]]''' [[Razgovor sa korisnikom:Sadko|<span style="color:#0c0609"> (riječi su vjetar)</span>]] 18:59, 16 august 2023 (CEST) ==== Ostali komentari ==== Kao i u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Zahtjevi_za_oduzimanje_administratorskog_statusa&diff=prev&oldid=41457185 EAP komentaru], ističem opet da ovo nije funkcionalan i održiv sustav, ali evo ostavljam trag da nisam u ladici sa onima koji osljepe na jedno oko kad im je to pametnije... Očito je da Sadko nije u slozi oko nekih tema na SH Wikipediji sa uredničkom politikom većine. Dosta je lako izolirati te teme i staviti zabrane uređivanja ili na stranice ili kategorije. Moguće je izdati i apstraktniju tematsku zabranu. Mislim da je Sadko u pravu oko par stvari: # selektivno sudjelovanje administratora u raspravama i brisanja pojedinih komentara nije adekvatno. # ne blokira se 2x po mjesec pa trajno također nije primjereno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:58, 19 august 2023 (CEST) Dobra večer, @[[Korisnik:Sadko|Sadko]]. Prijedlog se (isključivo) tiče obrasca ponašanja prema drugim urednicima i načina uređivanja. Ne tiče se sadržaja u navedenim člancima, odnosno o obrani besmislica (to o pticama što stalno spominješ) i pristranosti od "napada nacionalista". Mislim da bi se dosta nas složilo da je u stanju koji je za [[:en:WP:TNT]] i nanovo pisanje. Primjerice, slažem se u vezi uklanjanja etničkih galerija, ali apsolutno ne načinom kojim si ti to pokušao nametnuti (uređivačkim ratom). Ne poznajem kontekst u kojem su prozivke drugih urednika pseudointelektualno-srbofobičnima, elementarno neobrazovanima (ja ne vidim "na temu" u nastavku rečenice), pohoditeljima internet kafančuge u Čakovecu, itd. "izrazito konstruktivni kritički komentari". Kontekst je za sve njih dostupan u danim diff-ovima, uključujući ostatak komentara i dotadašnju diskusiju. Ostatak prijave sadrži tu i tamo poštenu kritiku na moj račun, no ne bih o tome ako nemaš namjere osuditi ''svoje'' ratovanje izmjenama (tkogod da je druga strana u istim okršajima) i ''svoje'' pogrdno prozivanje drugih urednika (štogod ti je druga strana napisala natrag). Molim te na odgovor kojeg nećeš uređivati nakon što je netko već odgovorio na njegovu prijašnju verziju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:00, 21 august 2023 (CEST) === Ishod prijedloga === ; Proceduralni aspekti Prijedlog za trajnu blokadu korisnika [[Korisnik:Sadko|Sadka]] formalno je pokrenut na Administratorskoj tabli [[16.8.]] [[2023.]] godine te je naznačeno da će rasprava o prijedlogu trajati sedam dana, što znači da je rok istekao [[24.8.]] [[2023.]] u 00:00. Prijedlog za blokadu pokrenut je na Administratorskoj tabli, što znači da je zatraženo mišljenje samo kolega administratora, dok su ostali korisnici mogli dati svoje komentare sukladno predloženoj proceduri (to je učinio samo jedan korisnik). Svi aktivni administratori srpskohrvatske Wikipedije (5) kontaktirani su povodom pokretanja ovog prijedloga, a do proteka roka izjasnilo se njih tri (3), što je natpolovična većina te se može zaključiti da postoji kvorum. Sva tri administratora obrazložili su svoj glas te su se složili s potrebom trajne blokade korisnika Sadka na srpskohrvatskoj Wikipediji. Korisnik Sadko obaviješten je (preko pinga) o ovom prijedlogu te mu je, sukladno uvjetima istoga, a koji su krojeni prema smjernicama i praksi engleske Wikipedije, omogućeno da se izjasni o prijedlogu te da neometano mijenja i dopunjava svoj odgovor, što je on i učinio (vidi [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Administratorska_tabla&action=history Povijest izmjena]). Zbog prirode Sadkovih doprinosa, a kako je objašnjeno u samom prijedlogu, kao i zbog činjenice da Administratorska tabla prema pravilima ove Wiki nije mjesto za raspravu, rasprava je bila ograničena kako bi se mogla koncentrirati na meritum samog problema te kako bi se spriječile radnje i aktivnosti koje bi raspravu odvele u drugom smjeru. Protekom roka, procedura je zadovoljena i izjašnjavanje o prijedlogu je, stoga, '''zaključeno.''' ; Obrazloženje # U prijedlogu za trajnu blokadu korisnika Sadka na srpskohrvatskoj Wikipediji, ja sam, kao predlagatelj, detaljno obrazložio i prezentirao sve dokaze temeljem kojih smatram da korisnik Sadko nije došao na srpskohrvatsku Wikipediju kako bi stvarao enciklopediju te kako njegovi doprinosi na ovom projektu nisu ni konstruktivni ni dobronamjerni. Smatram i dalje kako kolega Sadko nema namjeru kontstruktivno doprinositi projektu te kako je ovdje isključivo kako bi gurao vlastita stajališta, izazivao sukobe, provocirao i otežavao rad svima nama na projektu. Velika većina od njegovih 500-ak izmjena ne indicira da ima namjeru konstruktivno doprinositi projektu, a ujedno pokazuje kako ima isti obrazac ponašanja zbog kojega je dobio ''topic ban'' na engleskoj Wikipediji. # Korisnik Sadko dao je svoj odgovor na prijedlog istoga dana u kojem je, između ostalog, pokazao isti problematični obrazac (pasivno-)agresivnog ponašanja, vrijeđanja i napadanja, a koji je razvidan iz konačne verzije njegovog prijedloga kako stoji (npr. "''moj odgovor na hrpu tvoga teksta, odnosno iz moje perspektive '''krivotvorina ili poluistina'''''"; "''Smatram da je takvo ponašenje grozno na više nivoa kao i '''da izaziva fizičku reakciju'''''"; "'''''Odvratno ponašanje, <u>koje izaziva reakcije, sasvim očekivano.</u>'''''"; "''Da, ja jesam kazao da je ovo kopi-pejst projekat sa niskim standardima. U pitanju je kritika, po definiciji. '''I ona je na mjestu.'''''"; "''Rekao sam i da se '''ponašate kao zatvorena religijska grupacija koja sumnjičavo posmatra pridošlice'''.''"; "'''''Doslovce si krivotvorio i manipulisao (manipulirao) nizom mojim difova.'''''"; "''Dakle, uredniče Vipz, kada u takvoj situaciji napišem da je '''elementarno neobrazovanje''' (na temu) (...), '''i to za tvrdnju koja je aksiom, onda apsolutno nije "žestoko" napisano da je neko elementarno neobrazovan po tom pitanju'''''"; "'''''Dakle, ovim "argumetnom" si objasnio svoju prijavicu. Korektniji čovjek bi kazao - jedino tako i treba, bravo.'''''"; "''Moj komentar o drugom uredniku je bio '''odmjeren jer je spram činjenica na mom matičnom projektu, dozvoli da mislim da sam upućenij od tebe o tom pitanju'''''"; "''To nije zla namjera ili napad; '''pola ljudi ne želi da ima kontakt sa njim''' jer smatraju da je napravio veliku podjelu, zavadu, nije se snašao u haotičnim situacijama i '''poslije se pravio lud''', optuživši druge "ultradesničare".''"; "''Ne, nije tačno, da sam ja <u>"priznao"</u> ometanje rada Wikipedije da bih nešto dokazao. U pitanju je kršna neistina. <u>Kazao sam, da sam testirao svoju hipotezu, kao što jesam.</u> Moja hipoteza je bila da šta god uradio neću moći da dobijem konsenzus ili validnost izmjena oko bilo koje makar i na papiru "kontroverzne teme", '''primjenjujete stonewalling, čuvanje strane, forsiranje urednika u rasprave''', gdje je, spram broja urednika, dovoljno imati 2-3 komentara da se konsenzus za promjenu ne ostvari. '''Žao mi je ali je tako.'''''"; "''Molim te da me pitaš, umjesto što '''trčiš pred rudu kao avanturista u Dedvudu.'''''"). Svi navedeni komentari dokazuju, nanovo, sve ono što sam istaknuo u prijedlogu, a to je da Sadko vrijeđa ovaj projekt i njegove suradnike, da optužuje druge i da sebe predstavlja kao "borca za istinu" koji je uvijek u pravu, dok sve komentare na svoj račun, makar one bile i šale, preuveličava ili (ne)svjesno krivo interpretira kako bi prikazao sebe kao žrtvu nekakvog progona koji ne postoji. Ideja da je on tu da doprinosi enciklopediji naprosto ne stoji jer osim članaka čije se teme na srpskoj Wikipediji smatraju kontroverznima (vezanih uz Crnu Goru, Kosovo i ulogu Srbije u historiji), njegovu su doprinosi sitni ili nepostojeći. # Korisnik Edgar Allan Poe iznio je svoje mišljenje [[17.8.]] [[2023.]] godine u kojem je podržao prijedlog, ističući kako "Sadko sustavno opstruira cijeli projekt besmislenim raspravama, spamanjem i da mu zabranimo uređivanje određene skupine članaka opet ne bismo dobili ništa jer Sadkovo je opstruiranje ovog projekta sustavno i višeslojno." # Korisnik Aca iznio je svoje mišljenje [[19.8.]] [[2023.]] godine, ističući cijelu seriju neprimjerenog ponašanja kolege Sadka, među koje spadaju lični napadi, uređivački ratovi i čak mijenjanje tuđih komentara u raspravi, čime je potpuno promijenio kontekst, a što je on onda negirao, praveći budalu od svih nas jer ispada da evidencija izmjena laže i da je Sadko imao dobre nemjere u situaciji u kojoj je direktno dirao i mijenjao kontekst tuđeg komentara (vidi [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AAdministratorska_tabla&diff=41453276&oldid=41453247 izmjenu]). Naravno, kada je Sadko u pitanju, to je "slučajna greška", a sve što je usmjereno protiv njega je, kako je vidljivo iz njegovih replika, maliciozno i sustavno. # Kolega Sadko demonstrirao je impozantne jezične vještine i sposobnost poetskog izražavanja, ali, nažalost, iza toga svega stoji suština koja jest, a to je da Sadko nije na ovom projektu kako bi mu doprinosio, već kako bi ga ili remetio i rušio (u više je navrata izražavao svoj stav da ovaj projekt treba ugasiti), ili na njega gurao vlastite stavove i svjetonazore, a kada mu to ne bi prošlo, prešao bi na (osobne) napade i druge oblike neprimjerenog ponašanja. Zbog takvog je ponašanja, između ostalog, i dobio dvije blokade, o kojima je obaviješten [[Razgovor s korisnikom:Sadko/Arhiva 1#Kratak odmor|ovdje]] i [[Razgovor s korisnikom:Sadko/Arhiva 1#Kratak odmor, take 2|ovdje]]. Reakcije na to bile su iste, ako ne i gore s vremenom i Sadko je nastavio s problematičnim obrascem ponašanja. # Po pitanju alternativa, vjerujem čvrsto kako druga alternativa ovoj ne postoji. Korisnik Zblace predložio je tzv. ''topic ban'' za Sadka, što je bila jedna od alternativa (uz primjenu pravila s en.wiki), ali ako se pogledaju doprinosi korisnika Sadka, jasno je kako je njegov remetilački rad takav da to ne bi imalo smisla iz više razloga. Prvo, korisnik Sadko ne doprinosi ovoj Wikipediji osim na temama koje su sporne, dakle ne možemo reći da je on generalno dobar korisnik, ali da ima problema s određenim temama. Da je situacija takva, ''topic ban'' imao bi smisla jer bismo izolirali sporne teme, ali bi i dalje ostali drugi konstruktivni doprinosi, kojih ovdje nema. Drugo, većina doprinosa korisnika Sadka na sh.wiki su rasprave (prema [https://xtools.wmcloud.org/editsummary/sh.wikipedia.org/Sadko ovome], Sadko ima 504 izmjene od kojih su [https://xtools.wmcloud.org/editsummary/sh.wikipedia.org/Sadko/1 27 na Razgovoru], [https://xtools.wmcloud.org/editsummary/sh.wikipedia.org/Sadko/3 94 na Razgovoru sa korisnikom] i [https://xtools.wmcloud.org/editsummary/sh.wikipedia.org/Sadko/4 167 na Wikipedija], što će reći 288 izmjena su isključivo rasprave [57%]; Sadko ima [https://xtools.wmcloud.org/editsummary/sh.wikipedia.org/Sadko/0 206 izmjena u glavnom imenskom prostoru], dakle 40%, od kojih značajan broj otpada na ratovanja izmjenama), vječne i nepotrebne, u kojima nema kompromisa, nema pobjednika i uvijek je on u pravu. Sukladno tome, ''topic ban'' opet ne bi imao smisla jer bismo mu faktički morali oduzeti pravo sudjelovanja u raspravama, što kao takvo nema smisla. Treće, korisnik Sadko više je puta prekršio svoju riječ i rekao da ili neće se više baviti konkretnim člankom ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Sadko&oldid=41060253 ovdje], primjerice, govori, uz uvrede, naravno: "'''''Ne kanim se baviti time''', pokušao sam. Balkanski sistem protekcije, ogrnut u brigu za potencijalno kršenje pravila, mi je poznat sa hr.wiki. Neka članak bude smeće, nije moj gubitak a nije da će ga sa toliko ispamovanog teksta i prvoklasnih gluposti itko čitati u cijelosti ili uzeti za ozbiljno.''", što je bilo [[13.6.]] [[2021.]] u 00:40, no, ako pogledamo [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Crnogorci&action=history ovdje], vidimo da je Sadko nakon dane riječi intervenirao u članak više od 20 puta, a na SRZ istog članka čak 11 puta - dakle gotovo 40 puta Sadko je prekršio vlastitu riječ u samo ovom slučaju), ili da će napustiti projekt i da više neće doprinositi istome (najrecentniji primjer je [[Razgovor s korisnikom:Vipz#Одговор на коментар и идеја за ПОН (примирје)|ovo]], gdje jasno govori da odlazi s ovog projekta, nakon čega i dalje [https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Sadko vrši izmjene], što dakako, nije zabranjeno, ali govori o tome koliko se Sadku može vjerovati). Sukladno tome, alternativa ograničavanja pristupa nema smisla jer Sadku se, kao što je vidljivo iz priloženog, ne može vjerovati, niti bi se ograničavanjem pristupa dobilo nešto konstruktivno. # Alternativa kraćeg bloka također nema smisla jer je isprobana i nije urodila plodom. Prvi blok korisnika Igora Windsora dobio je nakon niza uvreda na mjesec dana. Odradio ga je, nakon čega je nastavio s istim obrascem ponašanja i dobio je novi ekspresni blok korisnika Edgara Allana Poea zbog istog ponašanja. Po proteku tog bloka, neko vrijeme nije bio aktivan i sada je ponovo nastavio na isti način. Iz navedenog proizlazi da kratkoročni blokovi kolege Sadka nemaju nikakvog učnika te da se njima ne postiže željena svrha. # Korisnik Sadko je, u konačnici, korisnik s puno iskustva, to nije sporno. Poznaje mehanizme Wikipedije i zna kako ostaviti dojam da je "sve okej" kada nije. Iz tog razloga, on često fingira brigu za ovaj projekat (iako je otvoreno govorio da ga treba ugasiti i da ne treba surađivati s njime, a o njegovim komentarima o nama na drugim projektima ne bih, jer nisu tema ovog obrazloženja), nudi svoju svesrdnu pomoć u radu (koja uvijek završava kao u gorenavedenim raspravama) i nudi primirja. To je, dakako, kako bi prema vani ostavio dojam žrtve sustavnog progona, iako - niti je Sadko žrtva, niti progon postoji. U konačnici, svi korisnici ove Wiki samo žele moći normalno raditi, bez da moraju svako malo paziti na to je li Sadko ponovo nešto sporno unosio ili nije. Činjenica je upravo ta da Sadkova "pomoć" zapravo nije to, da njegovo "primirje" koje je ponudio dolazi s izrećenim prijetnjama (ili opomenama), ili pak s očitim kontradikcijama, poput: {| class="wikitable" |- ! Datum !! Sadko !! Datum !! Isto Sadko |- |rowspan="3"| [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Administratorska_tabla&oldid=41453090 18:59, 16. 8. 2023.] |rowspan="3"| "Želim da drugi urednici budu upućeni šta i kako radite, pošto pojedinci gaje iluzije da bi se srednjeročno trebalo "ujediniti" sa SHW." |rowspan="3"| [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Vipz&oldid=41453327 02:17, 17. 8. 2023.] | "Вјерујем да се људи из истог региона морају и требају договарати, чак и када им се путеви значајно разликују." |- | "Умјесто да угасимо канал комуникације и затрујемо везе и порушимо мостове, што би блокада најактивнијег администратора српске Википедије (без и једне блокаде за 15 година на српској Википедији, Остави и ВикиПодацима, на шта одлази 3/4 свих мојих измјена) несумњиво довела, и то како." |- | "И такав договор, ако је уопште могућ, би ме инспирисао да покренем дуго планирани Пројекат или Портал Неутралност на ср.вики, који је потребан свакој Википедији, посебно јужнословенским, гдје би уредници могли да скрећу пажњу на горуће проблеме и чиме бисмо дошли до далеко озбиљније (или у множини) енциклопедије, што нам је, сигуран сам, заједнички циљ." |- | [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Vipz&oldid=41453327 02:17, 17. 8. 2023.] | "Човјек сам поштовања договора, у конкретним постављеним оквирима." |colspan="2"| Vidi primjere kršenja riječi u t. 6 |- | [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Vipz&oldid=41453327 02:17, 17. 8. 2023.] || "Можемо склопити ПОН, мир свима..." || [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Vipz&oldid=41453327 02:17, 17. 8. 2023.] || "Мени неће пуно засметати и да исход теме коју си покренуо буде другачији, '''међутим нијесам сигуран да не би имао шире посљедице и одјек'''." |- | [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Vipz&oldid=41453327 02:17, 17. 8. 2023.] | "Заправо, нијесам уклањао етничке галерије из инфокутије." | [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Crnogorci&oldid=41258709 05:28, 11. 7. 2022.] | Sadkova izmjena u kojoj čini upravo to. |} : Ovo su, dakako, samo neki primjeri kontradikcija, bilo je toga još, ali pokazuju jasno koliko je Sadko kontradiktoran, koliko vješto pokušava upakirati svoje namjere i postupke u dobre namjere, a koliko zapravo pravi budale od svih nas na projektu jer se radi o očitim kontradikcijama. S jedne strane ruši sve zidove, a kada se pojavi mogućnost trajnog bloka, onda nudi primirja i obećanja, koja krši odmah nakon? Istovremeno nudi mir i upozorava na "posljedice i odjek" ako ga ne poslušamo? Laže oko toga što je radio i što nije? Čini mi se, u konačnici, da je ovo sve dovoljan dokaz na koji način Sadko funkcionira i na koji način i dalje namjerava funkcionirati nakon svega. Smatrao sam i smatram i sada da ovoj zajednici to nije potrebno. ; Zaključak Sukladno provedenom izjašnjavanju administratora, obavljenom prema gore opisanoj proceduri, zaključujem kako '''postoji slaganje većine administratora srpskohrvatske Wikipedije da se korisniku Sadku izrekne trajna blokada zbog kršenja sljedećih pravila:''' # '''[[:en:WP:NOTHERE|NOTHERE]]''' - ustanovljeno je u raspravi kako Sadko nije ovdje da stvara enciklopediju niti da konstruktivno doprinosi srpskohrvatskoj Wikipediji kao projektu, već isključivo zato da remeti njezin rad. # '''[[:en:WP:POVPUSH|POV pushing]]''' - ustavnovljeno je u raspravi i kroz iznesene primjere kako je većina Sadkovih doprinosa sustavno progurivanje određenih stajališta bez želje za kompromisom i adekvatnom raspravom. # '''[[:en:WP:MEATPUPPET|Mesnato lutkarstvo]]''', '''[[:en:WP:CANVASS|Canvassing]]''' i '''[[:en:WP:VOTESTACKING|Vote-stacking]]''' - kako bi progurao vlastiti POV (t.2), postoje očigledne implikacije da je Sadko pozivao korisnike da mu daju podršku i koordinirao određenim postupcima kako bi se narušio ugled ovog projekta kao takvog i kako bi remetio njegov rad. Obrasci ponašanja i izmjena u navedenim su člancima identični, iako se ne radi o istom korisničkom računu. # '''[[:en:WP:BAIT|BAIT]]''' - konstantno ponašanje i način oblikovanja komentara koji za cilj imaju isprovocirati reakciju drugih suradnika kako bi se stvorio dojam da on samo mirno raspravlja, a da se drugi korisnici (poglavito administratori) iživljavaju nad njim. Temeljem svega navedenog, jasno proizlazi kako korisnik Sadko ne želi doprinositi ovom projektu na konstruktivan način te kako želi isključivo remetiti rad istoga. Uz sve ovo, stvorena je atmosfera animoziteta isključivo zbog njega i radna atmosfera na projektu poremećena je, a Sadko je svojim izmjenama, kršenjima riječi te lažnim obećanjima jasno dao do znanja da mu se ne može vjerovati. '''Sukladno navedenom, od današnjeg dana izriče se trajna blokada korisnika Sadka na srpskohrvatskoj Wikipediji.''' Stranica za razgovor korisnika ostat će otvorena za eventualni zahtjev za deblokadom koji se, uz obrazloženje, može podnijeti najranije nakon 12 mjeseci od početka blokade. Prijevremeni zahtjevi i ostali komentari bit će uklonjeni, a ukoliko korisnik zlouporabi svoju stranicu za razgovor, ista će biti zaključana. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:17, 25 august 2023 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Pitanje - autorska prava == Od kada se [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Amfilohije_Arkan.jpg fotografije pod autorskim pravima mogu okačiti po želji]? Cijenim da se radi o kršenju autorskih prava. Naveo sam jedan primjer, ima više fotografija sa istim problemom koje je okačio kolega MF. — '''[[Korisnik:Sadko|<span style="color:#CC6600;">Sadko</span>]]''' [[Razgovor sa korisnikom:Sadko|<span style="color:#0c0609"> (riječi su vjetar)</span>]] 13:56, 24 august 2023 (CEST) : {{ping|Sadko}} Izbrisano. Ovde se slobodno mogu navesti sve datoteke koje krše autorska prava. Administratori će ih pregledati i po pregledu izbrisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:23, 24 august 2023 (CEST) :: [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vukovaruins.JPG], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Nikolaos_Zahariadis.jpg], [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Srbijanka_Bukumirovi%C4%87.jpg]. Na desetine je sličnih situacija ali ne želim raditi ono što nije na meni. Pozdrav. — '''[[Korisnik:Sadko|<span style="color:#CC6600;">Sadko</span>]]''' [[Razgovor sa korisnikom:Sadko|<span style="color:#0c0609"> (riječi su vjetar)</span>]] 14:43, 24 august 2023 (CEST) :::Prva fotografija vraćena je jer ja ne vidim zašto to ne bi spadalo pod FU. Ja sam dopunio obrazloženje i stavio pravilnu etiketu. Što se ostaloga tiče - [https://sh.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vukovaruins.JPG ovo] je na Commonsu; druga je pobrisana jer ima slobodni ekvivalent; treća je dobila dopunjeni FU Rationale i sad je to okej. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:53, 24 august 2023 (CEST) == KatynRemembered2 == * {{user|KatynRemembered2}} [[:en:WP:LTA/GRP]]. --[[Korisnik:Leonidlednev|Leonidlednev]] ([[Razgovor s korisnikom:Leonidlednev|razgovor]]) 07:14, 18 novembar 2023 (CET) :{{Kvačica}} '''Done''' – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13:38, 18 novembar 2023 (CET) == Block == Hello! I'm writing to inform you that I've blocked the IP [[Special:Contribs/37.122.163.8]] on your project. I failed to realize that there are active sysops on your project. However, I won't be reverting my actions this time since this IP is solely used for vandalism. – [[Korisnik:Yahya|Yahya]] ([[Razgovor s korisnikom:Yahya|razgovor]]) 12:43, 10 april 2024 (CEST) ::{{ping|Yahya}} Hi there! Well done, Yahya, thanks for helping us. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:34, 12 april 2024 (CEST) == Zloupotreba administratorskih ovlasti == Dobar dan. Da li je zajednica aktivna i ako jeste da li želi prodiskutovati zloupotrebu alata i ovlasti od strane administratora? Jučer se desio problem na članku i stranici za diskusiju, u kojem je učestvovao jedan administrator na način koji nije propisan pravilima projekta (čak i ako nisu opisana na ovoj inačici Vikipedije, radi se o osnovnim pravilima koja se podrazumijevaju globalno), što se manifestovalo na nekoliko načina, a najočiglednije u demonstraciji samovolje. U ovom prvom "javljanju" nisam izvlačio ''razlike'' niti opisujem detalje problematičnog učešća niti ''username'' administratora jer želim da se prvo uvjerim da je projekat aktivan, tj. da ima bar neko ko bi bio zainteresovan da se uključi u raspravu, te da neću protraćiti vrijeme ako se niko neće ili ne želi odazvati (neki prethodni slučajevi iz Arhiva 2 su prilično obeshrabrujući, ali nadam se da se ne učestvuje isključivo na ''pingove'').– [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 03:24, 2 maj 2024 (CEST) :Ovako, situacija je ovdje prilično čista. Kad već sporni korisnik neće pisati ''razlike'' ni ''username'', hoću ja. Ja nemam problem s time. Korisnik sporadično doprinosi na ovoj Wikipediji i kolega je @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] u već par navrata intervenirao u njegove izmjene, koje nisu uvijek bile najbolje; ne nužno sadržajno, ali stilski i pravopisno (npr. [[Pavle Radenović|1]] i [[Sandalj Hranić Kosača|2]], ali ima još). Te izmjene su korigirane i dovedene u red tek naknadno. Naravno da svi korisnici imaju jednaka prava na ovoj Wiki, ali činjenica je da korisnik ne zna kako ova Wikipedija funkcionira i da je nakon prvog reverta od strane mene krenuo u vrlo napadnu kampanju i prijetnje, što netko tko redovito doprinosi na ovoj Wiki i ima kontakt s njezinim korisnicima ne bi napravio. :Što se tiče samog slučaja. Sporna izmjena dogodila se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bobovac&oldid=41866781 1.5. u 16:11], kada je korisnik rečenicu {{code|'''Bobovac''' je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad [[historija srednjovjekovne Bosne|srednjovjekovne Bosne]]}} zamijenio s {{code|'''Bobovac''' je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad i sjedište [[Bosanski vladari|bosanskih srednjovjekovnih vladara]]}}. Ta izmjena sama po sebi nije sporna, ali s obzirom na činjenicu da samo par redaka niže imamo rečenicu {{code|Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina 14. vijeka)}}, smatrao sam da je stilski neprimjereno da u tako kratkom rasponu imamo dvije potpuno identične rečenice. Uz to, izmjena je krajnje neprecizna jer po njoj ispada da je to bilo jedino sjedište srednjovjekovnih bosanskih vladara. Sukladno toj administratorskoj procjeni, ja u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bobovac&oldid=41866783 17:15] vraćam članak na prethodno stanje. U [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bobovac&oldid=41866802 18:10] ide prvi korisnikov revert uz objašnjenje "nije dato ama baš nikakvo objašnjenje za poništenje izmjene koja je činjenica poznata i lajicima i akademicima", koje zvuči prilično napadno. U [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bobovac&oldid=41866803 18:11] ja ponovno vraćam na izvornu verziju po istoj osnovi, na što u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bobovac&oldid=41866804 18:12] stiže novi revert. Procijenivši da se sprema revert rat, ja u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bobovac&oldid=41866806 18:13] zaključavam članak nakon što sam ga vratio na izvornu verziju. :'''Tek tada''' korisnik odlazi na [[Razgovor:Bobovac|SZR članka]] i ostavlja poruku u kojoj me poziva da "da se ne inati nego da pokuša sarađivati i razgovarati ukoliko smatra da je nešto pogrešno". Tri minute kasnije, korisnik dobiva odgovor u kojem mu jasno i decidirano govorim sljedeće: "Uglavnom, kolega @Zavičajac je radio na ovom članku i ja vjerujem njegovoj procjeni. '''Ako on smatra da je okej da se tako preformulira uvod, ja nemam nikakvih problema s time.''' <u>Tekst koji su unio već piše u članku pa se čini da se radi o ponavljanju i zato je izmjena poništena</u>; ne čini mi se smislenim da na dva mjesta piše isto. No, kažem, ako se Zavičajac slaže s ovime, ja nemam problema s time." Dakle, kolegi je objašnjeno zašto su izvršene izmjene (podcrtani dio) te mu je ponuđeno kompromisno rješenje po procjeni neovisne, treće osobe (podebljani dio). Dakle, učinjeno je sve što treba. Moje zaključavanje bilo je u svrhu sprječavanja revert rata, korisnik je dobio objašnjenje i ponuđena mu je kompromisna solucija gdje bi netko treći procijenio validnost izmeje - dakle sebe sam izuzeo iz procesa odluke i rekao kako ću se složiti izmjenama koje napravi kolega Zavičajac. :Odgovor dolazi devet minuta kasnije. U tom odgovoru nema nikakvih replika na moj prijedlog, nema rasprave o članku već ide salva napada i prijetnji, bez ikakve želje za dijalogom. Uz to u narednim odgovorima se iznose i lažne činjenice. Ja sam u toj raspravi dostavio još dva odgovora, oba koja su bila u pomirljivom tonu i u kojem sam korisniku nudio kompromisni prijedlog te rekao da se nemam namjeru svađati i prepirati. Korisnik je mahom nastavljao po svome i postalo je jasno da nema namjeru raspravljati o sadržaju, već se prepirati i zauzeti stav "ili će biti po mome, ili si ti tiranin", koji je na ovom projektu nažalost dobro poznat. Ja i dalje stojim iza svog prijedloga i odgovorno tvrdim da ću se složiti sa Zavičajčevim izmjenama, tako da moj prijedlog i dalje vrijedi, ukoliko se korisnik nema namjeru svađati. Ukoliko želi, ja sam svoju stranu priče iznio. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14:09, 2 maj 2024 (CEST) ::Pokaži mi pravilo na ovoj vikipediji koje tebi kao adminu daje pravo da aktivno učestvuješ u uređivanju članka (pa još bez bez objašnjenja), i da nakon toga koristiš alate na tom istom članku istim povodom??? – [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 05:29, 3 maj 2024 (CEST) ::Ako nema takvog pravila na ovoj vikipediji - a ja sam uvjeren da ga nema- ja ću se pozvati na vaše pravilo koje kaže da se u nedostatku lokalnog pravila pozivamo na pravila engleske vikipedije! Ja ću se pozvati na pravilo engleske vikipedije koja takvo ponašanje administratoru izričito zabranjuje - da se umeće u uređivanje i istovremeno koristi alat na istom članku. ::Ko si ti da se kao admin umećeš u uređivanje i ispravljanje "stila" a da odmah potom zatvoriš vrata članka pred mojim nosem, koristeći administratorska ovlaštenja i alat? Koje pravilo ti daje za pravo da to uradiš. Zatim, kojih par redaka niže - to nije tačno, jer se sličan opis nalazi u narednoj sekciji koja je odvojena od uvodne sekcije čak i po pravilima vikipedije: u uvodnoj sekciji se umeće tekst koji saažima ono što se nalazi napisano u sekcijama članka. Po tvojoj logici bi iz uvoda članka o Zagrebu trebalo izbaciti činjenicu daje to glavni grad RH jer se, zaboga, ista tvrdnja nalazi u sekcijama ispod. ::Zatim, ko je tebe ovlastio da držiš svijeću uredniku "od povjerenja" a to je Zavičajac. Ako Zavičajac misli da je moj tekst neprilagođen, on ima pravo da ga mijenja, ali i da mu ja osporim izmjene, kao što je uostalom normalno, sve dok se ne pređu granice iz pravila. Imaš i ti pravo da se umetneš kao uređivač (pod uslovom da se ponašaš kako pravila propisuju, tj. da svoje izmjene objasniš, jer ako ih nisi objasnio onda urednik čiji tekst brišeš ima pravo da ga vrača i da te prijavi ako to radiš uporno) ali onda nemaš pravo da se namećeš kao administrator i koristiš alat. Nije tebe niko ovlastio da ti održavaš "stabilnu verziju" i istovremeno koristiš alat da istjeruješ pridošlice jer se tebi više sviđa mir u kući sa 4 aktivna admina istomišljenika i 4 podobna aktivna editora, čak i ako je pridošlica serijski abjuser kakav je Sadko. Ako vam propada zajednica onda se malo preispitajte, šta to vi radite ovdje.– [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 05:36, 3 maj 2024 (CEST) :Neobrazloženo vraćanje izmjene nije osnova za upuštanje u [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|uređivački rat]] ('suvislo učestvovanje'). Sam manjak opisa prilikom vraćanja izmjene u najboljem se slučaju može nazvati omaškom, a ono što se trebalo potom uraditi je konzultirati se s istim urednikom na stranici za razgovor. Umjesto toga slijede dva uzastopna ponovljena vraćanja, te članak biva uredno zaštićen da se spriječi daljnje ratovanje izmjenama. ''Onus'' započimanja rasprave o spornoj izmjeni je na uredniku koji ju pokušava načiniti na stabilnoj verziji članka. Ovdje se ne radi o nikakvoj zloupotrebi alata ili ovlasti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:01, 2 maj 2024 (CEST) ::Žalim Vipz, ali to kako ti razumiješ pravila igre nema veze sa realnošću. "Neobrazloženo vračanje" daje za pravo uredniku koji je unio neki tekst da ga (to vračanje) poništi, a uporno neobrazloženo vračanje da prijavi po potrebi. "Manjak obrazloženja", kako ga ti zoveš, može biti "omaška", opet kako ti gledaš i opisuješ incident, samo ako se desi jednom, ali ako neko ko je admin na upozorenje za upozorenjem i dalje ignoriše da dadne bilo kakvo obrazloženje, onda je to intencija i to sa predumišljajem, jer je Poe to radio svjesno kako bi doveo situaciju u tačku koja mu pruža priliku da zaključa članak, i tek tada da dadne objašnjenje kako je to uradio jer je tobože moja namjera da vodim uređivački rat. Ja sam započeo razgovor na vrijeme, nakon što se vidjelo da administrator ignoriše moja upozorenja u vezi sa obrazloženjem vračanja, a on se uključio u taj razgovor tek nakon što je ispunio svoje namjere! To je uzurpacija projekta i zloupotreba alata u punom smislu te riječi. Njegova pravdanja da je navodno ponudio kompromis su prazna priča, jer u tom trenutku je on zloupotrijebio svoje ovlast i alat - nakon toga njegov kompromis je samo tu da posluži kao opravdanje. I sad ti nekritički sve to opravdavaš, i podržavaš ovu zloupotrebu - zašto - jer će sutra on podržati i opravdavati tebe kad to odlučiš da se nametneš kao uzurpator? – [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 08:52, 3 maj 2024 (CEST) :Meni je vikipedija hobi već skoro 20 godina i ja vrlo dobro znam kako projekat treba da funkcioniše, i to sigurno nije ovo što vas četvorica aktivnih admina imate ovdje - potpunu uzurpaciju svih aspekata projekta. Tužno je da je baš ova jezička varijanta došla u ruke likova koju su navodno pobjegli sa nacionalističkih (srpske i hrvatske) vikipedija, a ustvari su ponijeli sve one najlošije navike sa tih projekata. :Vi imate problem WP:OWN i to je jedan od načina zloupotrebe alata koji je doveo do problema na hrvatskoj vikipediji, koju je GeorgB poprilično i detaljno opisao u svom RfC-u na Meti i konačno doveo u red - hrvatska vikipedija, koje li ironije, je danas najuređenija vikipedija na kojoj urednik može da uređuje članke bez straha da će se pojaviti klika uzurpatora da ga otjeraju i prije nego je uspio sastaviti dvije rečenice.. :Vas četvorica administratora ste grupa koja se drži zajedno u ovoj zloupotrebi, i ovo što je napisao Poe je inkriminirajući dokaz gdje se vi nalazite u ovom trenutku..Ja nisam Sadko, i nemam namjeru da se sa ovakvim stavovima raspravljam, dok se vi raskalašeno ponašate u kršenju vlastitih pravila, koja kad nisu dostatna, onda pravila engleske vikipedije vrijede - treba li da vam prepisujem pravila koja kažu da je prvi i najveći tabu kada se administrator nasilno uključuje u uređivanje članka i istovremeno koristi alat? Da ne govorimo o tome kako Poe misli da što se njemu sviđa to je ono što vrijedi kao dokaz. Znači tako funkcionišete!? – [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 05:24, 3 maj 2024 (CEST) :Vidjećemo da li se radi o ozbiljnom narušavanju uređivačkog prava na uređivanje projekta koji ste prisvojili. Ja ću nači vremena da pokušam odbraniti svoje pravo tamo gdje nećete vas četvorica ponavljati riječi i frazetine jedan drugome. – [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 05:32, 3 maj 2024 (CEST) :::Poštovani, ja u detalje ove rasprave nemam volje ulaziti. Ipak, vidim da me prozivate, pa bitno je ispraviti dvije točke. Kada kažete „iz njihovog povjerenja”, varate se: broj nije četiri, nego je nešto veći a to su inače osobe koje redovno doprinose i često sa dobrim doprinosima. Ja ih osobno ne poznajem, znam za njihov wiki-rad. Drugo, pričate o četiri admina i o uzurpaciji: opet se varate, stvari su nešto složenije. Osobno, patroliram svaki dan i uglavnom ovim pravcem: ::: - protiv vandalizma: tu direktno blokiram korisnika i brišem njegove sadržaje; ::: - protiv promocije i trgovinske politike na tlu wikipedije: tu se članak briše i autor opominje. Na tome katkad ustuknem, mada uglavnom kao projekt imamo tvrdu liniju, što je u stvari jednostavno i najčistije primjenjivanje pravila Wikipedije; ::: - protiv samopromocije: vidi gore, sve lijepo piše u propisima tamo gdje je to lijepo propisano; ::: - protiv kršenja autorskih prava: i ovdje primjenjujemo tvrdu liniju, iskopirani tekstovi se brišu bez apela; ::::: pritom pažnja: kod nas nije problematično importirati tekst koji je pod dozvoljenom licencom*; niti je problematično importirati cijelovit kvalitetan tekst sa hrvatske, srpske ili bosanske wikipedije, jer dobar tekst kod njih će svakako bit dobar tekst i kod nas. I to se radi od 2005. i ranije; ::: - protiv svakakvog govora mržnje i diskriminacije, te protiv ličnih napada: to se jako brzo banira. Mada doduše smo u nekim slučajevima bili dosta tolerantni; ::: - protiv nacionalističkog govora, rada i svakog nacionalistički usmjerenog doprinosa: jer to ima duboke korijene, nanosi samo štetu i mržnju, nula kvalitete te nema nikakve veze za nekim „idealnim domoljubljem”. Inače na takvim temama ja kratko siječem i brzo revertiram. Što se tiče toga, nacionalno lajanje je problem većine wikipedija (velikih i malih), pa se u tome blatu veliki broj korisnika valja. Mi prema tome postupamo dosta ozbiljno i nepristrano. ::: Stilski, mi zapravo ne interveniramo puno. Vraćaju se tekstualna besmislena ponavljanja, banalizirane poluistine ili neke prevelike izjave koje imaju br. 0 referenci da bi izgledale istinite. Stoga, ako na primjer jedan autor odluči temeljno obraditi jedan članak o Filipinima, dodaje izvore, brine o njima pa i o kvaliteti teksta i informacija u njemu, taj <u>proces obrađivanja</u> se ne dira. To je i meni na početku bilo zanimljivo, ali ovdje se odavno ovako radi: ako netko trenutno ozbiljno radi na nečemu, nemoj ometati njegov posao. Piši mu na stranici za razgovor ili drugdje, ako imaš savjeta. Tako izbjegavamo dvoboje oko recimo jedne stupidne rečenice. Inače administratori koje sam upoznao na ovome projektu su dosta oprezni i dosta iskuski kada patroliraju. ::: S moje strane, uvijek rado dočekam dolazak novog korisnika koji ozbiljno i trajno radi na jednoj temi (ili više tema, naravno). Pa i ako mogu pomoći drago mi je. Tamo gdje se napada projekt, ponekad znam biti tu i tamo vrlo drzak (ali to nikada bez razloga). Korisnik koji pravi dvije tri izmjene svaki toliko a svaka 2./3. je sumnjiva, taj korisnik se prati i po potrebi revertira. Tako po pravilu, kod nas kao i na njemačkoj, francuskoj ili švedskoj wikipediji. Sjećam se na moje prve doprinose na jednoj wikipediji, tamo negdje oko 2007. godine: užas, revert za revertom hehehe. Meni se čini da biste vi mogli postati dobar suradnik kod nas, jedan od onih koji radi dublje na nekim temama. Nemojte postati ''wiki-agitator'', od takvih imamo samo duge i dosadne rasprave po arhivama wikipedije a vrlo vrlo malo zanimljivih članaka! LP :) – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:36, 4 maj 2024 (CEST) ::::Upravu ste, i ja se izvinjavam. Nije trebalo da generalizujem i ustvrdim da se sva četvorica ponašate isto, mada ne bi bilo ni iznenađenje ako bi se ispostavilo kao tačno - kad neko radi zajedno duže vremena, u okviru male i zatvorene grupe, ne bi bilo čudno da uspostave obrazac ponašanja koji je zajednički. Međutim, moja je greška i ja se izvinjavam. Ja sam bio u interakciji sa samo dva od četiri administratora, naime, Poe i Vipz, i moje tvrdnje i argumenti se, za sad, odnose na njih dvojicu. – [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 16:31, 4 maj 2024 (CEST) :::::U redu. Pregledao sam malo gornju raspravu i, ako mi dozvolite, meni se čini da se pravi velika buka oko sitne stvari, a pritom mislim da je pretjerano opisivati kolegu Poea kao okrutng tiranina. To je suradnik koji je gomilu tekstova kontrolirao, patrolirao, napisao i preradio, tako da stvarno možete računati na njegovo iskustvo ako vam treba savjet. Naravno, ne napadajući! A ako malo promijenite perspektivu, vidjet ćete kako vam je pomno obrazložio svoje intervencije i to više nego precizno. Opet, želio bih da se ova rasprava završi na najbolji način i bez stresa.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 01:59, 5 maj 2024 (CEST) ::::::Ne vidim da se poštuju principi - ne moguće je opravdati Poe u onom što je uradio, jednostavno nemate opravdanje. Ništa on nije predlagao na propisan način, on je obavio svoj naum a tek nakon toga pokušao oprati svoju zloupotrebu nečim što on, Vipz, a evo sad i vi nazivate kompromisom. To nije kompromis; to što je uradio je uzurpacija i "ownership" i to rigidan bez trunke osjećaja krivnje. Mene ne zanima šta je on uradio prije, niti šta će uraditi sutra, moje iskustvo je vrlo jasno i ja nisam pogrešno razumio kako stvari stoje (a imao sam malo vremena da pročitam i arhive ove ploče i pijace). – [[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 04:01, 5 maj 2024 (CEST) :::::::Okej, važi, ja sam rekao što sam imao reći. Vidim stvari malo drugačije ali nema veze. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:10, 6 maj 2024 (CEST) == Srpskohrvatski / '''српскохрватски''' == Јуче сам објавио чланак [[Професионални субмисив]], али се испоставља да је пропблем писмо - ћирилица, што потврђује и чињеница да су чланци које сам раније објaвио на ћирилици, пребачени на латиницу. На језичкој википедији Srpskohrvatski / '''српскохрватски''' потпуно је допуштено објaвљивати на ћирилици, па захтевам да се преиспита одлука администратора [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe ]] да не дозволи објављивање овог чланка због писма о чему сведочи [https://sh.wikipedia.org/wiki/Razgovor_s_korisnikom:Edgar_Allan_Poe#Tranny овде], када каже: ''Druga napomena - članci na sh.wiki '''pišu se na latiničnom''' pismu, '''ne na ćirilici''' pa molim te da to poštuješ ukoliko prebacuješ članke sa sr.wiki.'', као и да се сви чланци које сам објавио на ћирилици а пребачени су на латиницу врате у изворно писмо. – [[Korisnik:Filipović Zoran|Filipović Zoran]] ([[Razgovor s korisnikom:Filipović Zoran|razgovor]]) 14:04, 11 august 2024 (CEST) :Kao što je korisniku objašnjeno na SRZ, problem članka nije pismo - nego sadržaj, što on uporno ignorira. Praksa na ovoj Wikipediji jest da se članci s ćirilice prebacuju na latinicu, a da se za ćirilični prikaz koristi konverter, što je korisniku također objašnjeno. Od cijele rasprave, korisnik je maliciozno i tendenciozno iskrivio moje riječi, izvukao što njemu odgovara i drži se toga. Činjenica je, a što će kolege admini vidjeti, da članak koji je on postavio ima formu "[Ime zanimanja] je osoba koja se bavi [zanimanjem]" i ništa više. Moja je administratorska procjena bila takva da članak s takvim neenciklopedijskim sadržajem nije za Wikipediju; argument da ga ima na drugim Wikipedijama ne važi jer je prisutan na tri ili četiri projekta, jedan od kojih je srpska Wikipedija. Korisniku je ponuđena alternativa da napiše opširniji tekst, što je on odbio i sada konstantno vergla po nečemu što nema veze s temom samo, valjda, da isprovocira kakvu reakciju ili konflikt. Jer drugi razlog ne vidim. Dakle, ponavljam, članak je izbrisan jer je bio kratak i jer nije imao enciklopedijski sadržaj. Ovo s pismom je irelevantno, jer da je članak bio dobar, on bi samo bio prebačen na latinicu i zadržan na taj način, kao što činimo i sada, tako da on nije brisan zbog pisma, nego zbog toga što nije bio članak. Ovo je moje formalno očitovanje na ovo. U daljnju raspravu neću ulaziti, a ako netko od kolega ima dodatnih pitanja ili slično, rado ću odgovoriti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:black; font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14:15, 11 august 2024 (CEST) : {{ping|Filipović Zoran}} Članak „Професионални субмисив”, koji ste juče objavili, bio je prekratak posedujući oblik rečničke definicije. [[:en:Wikipedia:Wikipedia is not a dictionary|Wikipedija nije rečnik]]. Ćlanak nije izbrisan zašto što je napisan ćirilicom ({{umetnuti citat komentara|али се испоставља да је пропблем писмо - ћирилица}}). Na temelju [[Wikipedija:Pijaca/Tehničko-jezička rješenja|ove rasprave]] utvrđeno je novo tehničko-jezičko ustrojstvo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Na osnovu konsenzusa, članci se pišu latinicom, a uveden je konvertor radi transliteracije na ćirilicu. Kako bi konvertor ispravno funkcionisao, potrebno je postojeće ćiriličke članke prebaciti na latinicu. Stoga su neki od Vaših članaka transliterirani ({{umetnuti citat komentara|чињеница да су чланци које сам раније објaвио на ћирилици, пребачени на латиницу}}). Ova jezička verzija Wikipedije ima natpis „Srpskohrvatski / српскохрватски” zato što se članci, putem jezičkog konvertora, prikazuju i na latinici i na ćirilici. Pismo na kojem se projekt primarno uređuje unutarnja je odluka uredničke zajednice svakog projekta ({{umetnuti citat komentara|На језичкој википедији Srpskohrvatski / српскохрватски потпуно је допуштено објaвљивати на ћирилици}}). Opet, članak nije izbrisan {{umetnuti citat komentara|због писма}}, nemojmo manipulirati činjenicama i iskrivljivati pravu sliku ([[selektivan dokaz]], ''cherry picking''). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:53, 11 august 2024 (CEST) :: {{ping|Aca}} Чланак је настао на основу два интервјуа из прве руке који је водио репортер и Wikinews members, што се може прочитати овде: ::: * [https://en.wikinews.org/wiki/BDSM_as_business:_An_interview_with_the_owners_of_a_dungeon BDSM as business: An interview with the owners of a dungeon] ::: * [https://en.wikinews.org/wiki/BDSM_as_business:_Interviews_with_Dominatrixes BDSM as business: Interviews with Dominatrixes] :: па се питам што је водио интервју ако ово занимање нема значаја, сем тога клица је па га свако може допунити. Објављен је на википедијин на енглеском језику, и тамо не смета па не знам шта смета на било којој другој језичкој википедији. Треба јавити овима у софтвер да избаце ово '''српскохрватски''' и да се са лого уклони '''Википедија Слободна енциклопедија''' да се уредници који објављују у ћирилици не доводе у забуну да могу објавити чланак у ћирилици, јер чак и да буде објављен изворна одлука уредника да објави у ћирилици ће бити промењена у корист латинице. Парадокс је да на википедији на српском језику може објављивати и на латиници Српски / '''srpski''' и да се такви чланци не конвертују у ћирилицу. Ево, на члнанку [https://sh.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatski_jezik Srpskohrvatski jezik] у делу '''6. Писма''' јасно пише ''Danas se koriste latinica i ćirilica.'' тако да је обавеза дозволити објавити на ћирилици и не конвертовати у латиницу. '''Питање:''' ''да ли сам у обавези да овакво понашање везано за писмо којим објављујем и конвертовањем чланака у латиницу пријавим, као неправилност: некоме, негде?'' Питање је реторичко, није потребан одговор. Престајем да доприносим. [[Korisnik:Filipović Zoran|Filipović Zoran]] ([[Razgovor s korisnikom:Filipović Zoran|razgovor]]) 15:45, 11 august 2024 (CEST) :::Članak nije izbrisan zbog upitnog značaja, nego zato što je prekratak u onom obliku ({{umetnuti citat komentara|ако ово занимање нема значаја}}); to je ono što vam je kolega Edgar više puta napomenuo. To što neki članak postoji na drugoj jezičkoj verziji ne mora značiti da ispunjava kriterijume da postoji i na ovoj ({{umetnuti citat komentara|Објављен је на википедијин на енглеском језику, и тамо не смета па не знам шта смета на било којој другој језичкој википедији}}). Još jednom ću ponoviti da ova jezička verzija Wikipedije ima natpis „Srpskohrvatski / српскохрватски” zato što se članci, putem jezičkog konvertora, prikazuju i na latinici i na ćirilici. Ne postoji nikakva {{umetnuti citat komentara|обавеза дозволити објавити на ћирилици и не конвертовати у латиницу}}. Molim Vas da pročitate argumente urednika iz rasprave linkovane iznad. Već ste dobili odgovore na svoja prethodna pitanja/izjave. Zamoliću Vas da ih ne postavljate ponovo jer se to graniči s [[:meta:What is a troll?|trolovanjem]]. Pustite ostale administratore da komentarišu slučaj. [[:en:Wikipedia:Don't be high-maintenance|Široko Vam polje]]! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:16, 11 august 2024 (CEST) :::: Сам је рекао да изнесем захтев на админ табли, а сада ме назива малициозним и тенденциозни. То што је избрисао чланак уз неколико аргумената не значи да је у праву, него да је изгубио из вида главну водиљу језичких википедија: ''Слободно знање мора бити доступоно свима!'' То што је избрисао не значи да ће ово занимање престати да постоји, или да га нема, али значи да ако неко укуца у претраживач овај појам неће изаћи линк ка овој страници па сте могли да повећате метрику на оновну кликова и прегледа. Ја нисам овде да чекам остале админе када ће да се укључе у разговор, мој примарни циљ је да објављујем чланке у ћирилици које сам објавио на википедији на српском језику, има их 95 (неки су клица, неки су мали, неки су задовољавајуће величине, има и оних скоро на 300.000 бајтова) јер немам времана да их пребацујем у латиницу. Право да вам кажем, да ли ће после бити пребачени у латиницу, не интересује ме. Битно ми је да су објављени, видљиви за читање и да се појављују у претрагама. Пусти да објавим [https://xtools.wmcloud.org/pages/sr.wikipedia.org/Filipovi%C4%87%20Zoran/0/noredirects/live ове чланке] у ћирилици, без обзира на дужину, остварићеш клик и преглед, боља је метрика, после их пребаци у латиницу, не смета ми. [[Korisnik:Filipović Zoran|Filipović Zoran]] ([[Razgovor s korisnikom:Filipović Zoran|razgovor]]) 16:59, 11 august 2024 (CEST) :::::Jednog dana se nadam vidjeti mogućnost [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d0/Editing_challenges_on_multi-script_wikis_%28with_speaker_notes%29.pdf uređivanja u preferiranome pismu]. Do tada se neki kompromisi ipak moraju praviti da projekt ne biva zmešarijom. Ponuda doprinošenja po svojim kriterijima gdje će se pola posla (prebacivanje na latinicu, dotjerivanje) svaliti na druge volontere projekta nije baš na mjestu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:10, 12 august 2024 (CEST) == Suspenzija administratora Edgara Allana Poa == {{zaglavlje rasprave|<p>Unutar sedam dana od postavljanja zahtjeva za privremenu suspenziju administratora [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]] četiri ostala administratora priključila su se raspravi.</p><p>Ključni argument u postavljenom zahtjevu tiče se podizanja razine [[WP:Pravila o zaštiti stranica|zaštite stranice]] od strane umiješanog administratora povodom najave rata izmjenama. Sporna praksa ne predstavlja zloupotrebu administratorskih ovlasti. Objema stranama u sporu se preporučuje proaktivnije postupanje u raspravama u vidu da se rasprava o sadržaju ne eskalira na raspravu o jedni drugima kao korisnicima.</p><p>Konsenzus za traženu radnju '''nije postignut'''. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21. marta 2025. u 00:49 (CET)</p>|završeno}} * Maltretiranje '''oktoiranim''' propisima, nije u skladu sa wikipedijom, Vi i sami znate da vas nikad nije bilo ni desetak koji ste o tome raspravlali i nakraju ih donijeli. Dakle ta pravila su Vam upitnog legitimiteta, a da ne budem zločest i pameti, pogotovo kad ih se držite ko pijan plota. Moć wiki je da zapravo gotovo uoće nema pravila, i da svatko može pisati kako zna i umije Ja ne kršim nikakva opća pravila wikipedije, ne vandaliziram, i zapravo nikog ne maltretiram, špijuniram itd, samo pišem članke, a Vas dvoje zapravo jedinih aktivnih administratora, sad mene maltretirate da se bakćem sa Vama i podižem optužnicu, na koju ćete opet reći a to nije po ptravilima, sve što sam dolje napisano su argumenti. Vas dvoje; @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgara Allan Poe]] a sada i @[[Korisnik:Aca|Aca]], zapravo rasjerujete suradnike i ovu wiki pretvarate u hr wiki 2, sad ste mi nalik na Kuburu i Speedy Gonzalesa. *Dakle svojim '''brisanjem''', i upornim ponavljanjem istog EAP mene maltretirate i tjera da napustim ovu wiki. Kao što i sami vidite ova wiki je blizu gašenja tu se u 14 dana nije pojavilo ni 1/3 novih artikala kao danas, ukoliko netko od Vas dvojice ponovno ovo obriše - smatrajte to kao da ste mi dali '''crveni karton''' zauvjek, i nemojte se posle pravdati nikakvim propisima , da ste to obrisali jer nije formalno dobro napisano. Zbog čega ne bi bio '''argument''' da se vidi radi čega je nastao spor, i što ja želim. Ja želim da se ova wiki čita, a ne da je pisana po propisima to je moj argument, a to se iz ovih dole tekstova i vidi. * Sukus problema je da me ometate u radu, i zato Vas sad obojicu tužim i tražim da prestanete sa tom praksom. Svojevremeno mi je netko predložio da budem administrator, to čak postoji u arhivi mojih razgovora (a nema ih puno jer ja sam vuk samotnjak) i sad mi je žao jer me sad maltretira dvojac sa manjim stažom, ali većim činom. Ja sam to odbio jer sam želio pisati članke, a ne se baviti ljudikanjem, objašnjenjima i ispravljanjima. Dakle i neuredno naslagana rasprava dolje ima smisla. *Poštovani kolege [[Wikipedija:Administratori|Administratori]] '''tražim''' (i želim) da '''suspendirate''' bar na sedam dana @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poa]], jer ovo što on izvodi sa svojim striktnim provovođenjem u brzopleto usvojenih (vlastitih) jezičnih pravila uništava ovu wiki, koja tako gubi čitatelje i korisnike, na kraju će spasti samo na 2-3 administratora. Ma uostalom procjenite to i sami, u 14 dana samo desetak potpuno novih artikala, a sve ostalo kozmetika. Danas ću ja barem djelomično popuniti Kongo, i to će biti više nego sva produkcija u 14 dana... U tih 14 dana može obraditi Angolu i Ugandu o kojima imamo gotovo -ništa, to će mu dobro doći... {{Collapse top|Niz rasprava sa stranice [[Wikipedija:Pijaca]] i sabrana rasprava sa korisničkih stranica za razgovor}} === Rasprava od 21. februara === Poštovani kolege ja mislim da je kolega EAP prekršio mjeru dobrog ukusa i da me zapravo maltretira svojim upornim brisanjem i prepravljanjem onog što sam ja napisao u članku [[Moïse Tshombé]]. Stalno i uporno briše moj orginalni tekst u kom sam ja napisao uredno po pravilima ove wiki njegovo ime i prezime i dodao da je on na sh prostoru bio znan kao '''Čombe''', on to uporno briše i dodaje umjesto toga - ponekad i '''Tshombe''' ili '''Tchombe''', kao da nekog sa ovih prostora zanima kongoanska ortografija, jer se ako se napiše Čombe, mjenja i njegovo prezime. Po meni ovo je sh wiki, taj isti Čombe se šesdesetih pisao isključivo kao Čombe, a ako itko danas i pogleda taj tekst bit će netko stariji kog to još uvijek zanima, a ne netko izvana. Uostalom možete vidjeti moju polemiku sa njim na mojoj stranici za razgovor. On je i inače težak i tvrdoglav imao sam sa njim i polemiku oko članka o [[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovskom]] u kom je nakraju popustio, a i oko članka [[Kultura Sovjetskoga Saveza]], ali sad je po meni prevšio mjeru, on postaje mali Kubura, zbog kog sam napustio hr wiki. Ma da nediljim pogledajte sve i sami i prosudite, što je ispravno a što ne – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 21. februara 2025. u 00:12 (CET) :Poštovani, prijave administratorskih incidenata idu na [[WP:AT|Administratorku tablu]]. Ovakve nedoumice regulirane su [[WP:JEZSMJER|jezičkim smjernicama]], koje, se između ostalog, temelje na načelu ravnopravnosti. Iako je izvorno pisanje preporučljivo u naslovima, u samom tekstu članka može se koristiti i fonetsko. Ne vidim potrebu za forsiranjem, a i celokupan ovaj spor otišao je predaleko. Prekoršeno je nekoliko smjernica o ponašanju i administratorskim ovlastima, pa bih molio da se ova stvar okonča medijacijom na Administratorskoj tabli. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. februara 2025. u 15:06 (CET) Pošto tema prekoračenje administratora [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poa]] nikog izgleda ne interesira - ja od danas više ne sudjelujem na ovoj wiki. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 22. februara 2025. u 13:55 (CET) :@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Pogledajte moju gornju poruku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. februara 2025. u 15:07 (CET) === Rasprava od 8. marta === Poštovani kolege [[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kako da ja po Vašim savjetima stavim problem ponašanja [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poa]], na [[WP:AT|Administratorsku tablu]], kad je on zaključao stranicu, jer se zaratio i sa kolegom [[korisnik: Alalch E.|Alalch E.]], koji je to u par navrata htio napraviti. Dajte da netko od Vas četvorice otključa tu stranicu, da se vidi u čemu je problem (nije to baš natezanje oko trivijalnosti) već problem opstanka ove wiki. I da se jasno i glasno vidi da kolega EAP ne postupa ispravno, niti u dobroj namjeri i da bi bilo dobro da se malo odmori, odmakne od problema i smiren vrati. Bilo bi šteta da se naljuti i ode, jer je doista vrijedan, i zapravo gotovo jedini drži i vlada ovom wikipedijom. Ali Vi sigurno znate onu svaka vlast '''kvari''', a apsolutna - '''apsolutno''', a on se sad našao u toj situaciji. Otključajte i stranicu [[Moïse Tshombé]] zbog koje je nastao problem da je uredim kako treba, koju je takođe zaključao pod krinkom - uređivački rat. Sad Vi sami zaključite tko je od nas dvojice tvrdoglaviji i tko nastupa sa pozicije moći i rastjerava suradnike. Ja osobno nemam ništa protiv njega, ali njegova brzopletost da uvede pravila i sredi ovu wiki, vodi u propast. Nitko sa engleskog govornog područja neće tražiti informacije o '''Moïsu Tshombeu''' na sh wiki, ali bi to možda htio netko sa prostora bivše juge, ali kad upiše '''Moise Čombe''' na neku od tražilica dobit će [https://www.enciklopedija.hr/clanak/combe-moise Hrvatsku enciklopediju LZMK] ili [https://povijest.hr/jesteliznali/sudbina-izdajnika-kako-je-doista-skoncao-kongoanski-diktator/ Povijest] On dakle i ovo malo korisnika koji bi možda posjetili ovu wiki, udaljuje od nje, isto tako je i sa suradnicima koji bi trebali stvarati nove artikle, i njihov broj se koliko vidim radikalno smanjio. Da se razumijemo ni ja nisam bezgrešan, čak sam promašio '''ceo fudbal''' - kad sam napisao ''Moïse Tshombé zvan Čombe'', trebao sam napisati '''Moise Čombe''' (Moïse Tshombé) itd.., a u članku samo Čombe i tako je spremiti, a nakon tog preusmjeriti na Moïse Tshombé (i vuk sit i ovca cijela). Još više sam pogrešio (jer sam često brzoplet) kad sam napisao da je rođen [[1911.|1911]]., a on je rođen 1919 (ili 1918.) ali to EAP nije vidio - jer se on izgleda fokusira samo na to dali je ime napisano po novim pravilima ove male wiki (u raspravi sam mogao sudjelovati, tko mi je kriv što nisam) i sad je takac makac, nema mrdanja sudija sudi po zakonu. Sa druge strane on je griješio zbog ortografije, pa je brisao i prepravljao taj članak dok nije došao do aktualnog rješenja - Moïse Kapenda Tshombé, ponekad i Tshombe ili Tchombe sa izgovorom na francuskom jer mu je užasno smetao taj vikovski Čombe, ali nije primjetio svoju osnovnu pogrešku da se time udaljuje od korisnika. Meni je zapravo pukao film kad je išao prepravljati članak - Joseph Kasavubu u [[Joseph Kasa-Vubu]], uz opasku -Ne možemo prekršavati ljude., jer gotovo patološki vjeruje da je engleska wiki u pravu, bez obzira što dvije respektabilne enciklopedije [https://www.britannica.com/biography/Joseph-Kasavubu Britannica] i [https://www.larousse.fr/encyclopedie/personnage/Joseph_Kasavubu/127099 Larousse] pišu da se zvao Kasavubu, i sad prosudite sami tko je tvrdoglav i tjera mak na konac, i meni docira- pa nismo valjda djeca od 12 godina. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 8. marta 2025. u 11:49 (CET) :@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Poštovani, [[WP:AT|Administratorska tabla]] je otvorena za Vaše uređivanje. Ne postoji zaštita koja bi Vam to onemogućila. Zamolio bih da daljnje procedure pokrećete tamo. Zamolio bih i da se ovdje ne započinju nove teme jer takve akcije mogu biti protumačene kao [[Wikipedija:Uznemiravanje|maltretiranje iili targetiranje pojedinaca]]. Hvala. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. marta 2025. u 14:04 (CET) :Dragi @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], :prvo, [[WP:Administratorska tabla|AT]] bi trebala biti otključana za sve registrirane i potvrđene suradnike, što ti jesi. Stranica nije zaključana sada (ovo s Alalchom nema veze s ovim), već je zaključana još davne 2023. godine i to samo za IP adrese n nove korisnike. Shodno tome, ukoliko i dalje želiš, možeš slobodno postaviti tamo zahtjev. :Drugo, što se tiče članka. Ja sam trenutno ispravio datum rođenja te sam sukladno ovoj poruci napravio preusmjeravanja s Moiz Čombe i Moise Čombe na [[Moïse Tshombé]]. Ponovo te preusmjeravam na [[WP:Jezične smjernice|nedavno usvojene jezične smjernice]] koje reguliraju ovo pitanje. Jezične smjernice sam u osnovi napisao ja, nakon čega su drugi korisnici to uređivali toliko da je upitno koliko je to više moj tekst. No, neovisno o tome, iste su bile javno izložene raspravi i glasovanju te nije bilo prigovora oko njihovog usvajanja. Pa ni od tebe. Ono što stoji u osnovi je da on nije "zvan Čombe", [čombe] je samo fonetski izgovor njegovog prezimena, a ti si to predstavio kao nadimak koji je čovjek službeno imao, što dovodi čitatelja u zabludu. Wikipedija nije portal niti ''gossip'' rubrika u časopisu - mi nismo tu da se svidimo korisnicima, mi smo tu da prenosimo činjenice jer smo, prije svega, '''enciklopedija'''. Dakle, mi prenosimo činjenice i znanje, a to je li netko poznatiji nekome ovako ili onako, pogotovo ako se radi o neformalnim stvarima, to nije naš problem. Ljudi će njega zvati Čombe pisalo to ovdje ili ne, ali će ovdje naučiti da se pravilno piše Moïse Tshombé i ako itko ikad s ovog područja bude tražio literaturu o njemu na nekom stranom jeziku, znat će kako ga pretraživati. :Treće, prema trenutnim pravilima, članak može biti pisan prema izvorniku ili fonetski. Važno je da je pisan '''dosljedno''', odnosno da je jedna varijanta kroz cijeli članak. Dakle, ukoliko želiš pisati članak u kojoj će ići varijanta '''Moiz Čombe''' (ne Moise, jer je to samo pogrešno pisanje), to je u redu i ja ću ti odmah otključati članak, ali onda sve mora biti fonetski, olitiga srpski. Ne može pisati Moiz Čombe, pa lijepo bijelo mlijeko, pa lepa sela lepo gore - a sve to u istom tekstu. Tekst mora biti dosljednja i kompaktna cjelina. :Četvrto, oko Kase-Vubua uporno ignoriraš činjenicu da sam ti sto puta dosad rekao da sam to preuzeo s francuske Wikipedije, ne engleske, isto kao i za Čombea. Zašto to radiš - nemam pojma. :Peto, ove ružne komentare i epitete ne bih komentirao. :Zaključno, sve izmjene koje su učinjene u članku sukladne su usvojenoj jezičnoj politici. Tebi kao korisniku preostaje varijanta da cijeli članak prebaciš u fonetsku verziju pa koristiš oblik '''Moiz Čombe''', kako se njegovo ime izgovara, i tu neće biti nikakvih problema dok netko ne odluči značajno proširiti članak i pritom odluči promijeniti varijanti (ako se to ikad dogodi). Ukoliko se s time slažeš, članak ću otključati odmah i možeš nastaviti raditi. Za sve ostalo, procedura ti je poznata. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. marta 2025. u 14:09 (CET) === Sabrana diskusija sa korisničkih stranica za razgovor === ...osim na stranici za razgovor E. A. P.-a, tu ima više poruka i neću ih citirati. <!-- {{Blok-citat za razgovor| |autor= |vremenska_oznaka= |stari_id= }} --> Naime, Vitek je ostavio sledeću poruku Mladom filozofu, Vipzu, Aci i Inokosnom organu, naslovljenu kao "Suspenzija EAP": {{Blok-citat za razgovor|Poštovani kolega tražim da se kolegi Edgaru Allanu Poeu suspendira administratorski status na mjesec dana dok se ne sabere, i razmisli dobro o svojem upornom nametanju iskrvljenih tumačenja pravila pisanja tuđih imena na sh wiki. Po njemu je važnije napisati ponekd ''' Tshombe''' ili ''' Tchombe''' (kao da je nekog učinio pametnijim tautološkim navođenjem primjera frankofonske ortografije), nego navesti da je na spskohrvatskom jezičnom prostoru bio znan kao ''' Čombe''' . Čak je u jedmom trenutku i sam naveo da se fonetski izgovara Čombe, ali je nakraju pronašao spasonosno rješenje u IPA francuskom, bolesno uporan da se nigdje ne pojavi Čombe skraćena verzija njegova imena i prezimena po kom je postao zaštitni znak za sve separatiste, i uredno zaključao stranicu da je nitko nemože prepravljati - njegov vrhunski pravnički podnesak.{{Novi pasus}}Sve to možete vidjeti na mojim stranicama za razgovor, na kojoj sam mu i naveo prinjere da se taj slavni Čombe pojavljuje i na enciklopedijama kao ''' Čombe, Moise''' pa tek u zagradi (Moïse Kapenda Tshombé). Da neduljim dok on drži stranu zaključanom i meni ne dozvoljava da je vratim na varijantu Moise Tshombe znan kao Čombe ja više ne radim na sh wiki, smatram se maltretiranim i onemogućenim da radim, i usput ne želim raditi na kolonijalnoj wiki u kojoj se apriori pretpostavlja da je en wiki sve OK i po kojoj se treba vladati po principu - nadesno ravnajs. Usput tim što uporno poput pokvarenog gramofona brani svoju iskrivljenu pravničku tezu o poštovanju pravila, time krši pravilo o jezičnoj ravnopeavnosti na sh wiki -a meni oduzima vrijeme da napišem još pokoji članak o toj velikoj zemlji Kongu, o kom sam dosad napisao valjda oko 80% svih artikala |autor=Vitek|vremenska_oznaka=22. februara 2025. u 13:24 (CET)|stari_id=42433448}} Mladifilozof mu je odgovorio: {{Blok-citat za razgovor|I meni ta vrsta nametanja jedne varijante pravopisa smeta. I meni je više članaka preimenovao iz domaćeg izgovora/prevoda u strani original (npr. [[Tako je govorio Zaratustra]]). Ako otvorite neko glasanje, eventualno mogu podržati inicijativu da se to više ne radi. |autor=Mladifilozof |vremenska_oznaka=23. februara 2025. u 21:42 |stari_id=42433448 }} Vipz mu je odgovorio: {{Blok-citat za razgovor|Poštovani kolega @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], tvoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji je ogroman (malo rečeno). Na našem projektu marljivo dodaješ novi sadržaj još od vremena kad sam ja tek učio slova abecede... Vrlo si cijenjen zbog toga, i žao mi je da te baš ovaj spor doveo u sitaciju da razmotriš prekid svojeg učešća na projektu.{{Novi pasus}}[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice#Tri nove smjernice, pt. 2|Decembra 2024.]] smo usvojili [[Wikipedija:Jezičke smjernice]], da se između ostalog imamo na čega referirati upravo kad dođe do nesuglasica. Sem toga, nastojimo da nam projekt ne bude zbrčkarija te da ima nekog reda i organizacije. Smatram da se ove smjernice dotiču jedne od najvažnijih stvari što se tiče naše uredničke zajednice i njezine dinamike, te da se one mogu (i trebaju) još doraditi uz veću uključenost šire zajednice. Moguće je predložiti izmjenu onoga što je rečeno u trenutnoj verziji odjeljka "Načelo ravnopravnosti" (a koja zapravo podržava Edgarove argumente: "{{tq|Jedna varijanta (koja god to bila) mora se dosljedno upotrebljavati u cijelom članku; članak ne smije biti mješavina različitih varijanti.}}") ili kako već rekoh na stranici za razgovor relevantnog članka, usvajanje jezičke smjernice o navođenju regionalno značajnih alternativnih imena/nadimaka/sinonima (ono što bih ja u ovom slučaju predložio).{{Novi pasus}}Što se tiče zahtjeva za skidanje administratorskih ovlasti, oni se postavljaju na sljedećoj stranici: [[Wikipedija:Zahtjevi za oduzimanje administratorskog statusa]]. Ovo bi se trebalo raditi samo u '''krajnjem slučaju''', nakon što se ostatku zajednice može dokazati zloupotreba administratorskih ovlasti. Napominjem da to ne uključuje preventivnu zaštitu stranica od [[WP:Ratovanje izmjenama|ratovanja izmjenama]] i da je po tom pitanju mala vjerojatnost da bi zajednica podržala takav zahtjev za skidanje ovlasti.{{Novi pasus}}Svako dobro. |autor=Vipz |vremenska_oznaka=23. februara 2025. u 05:30 (CET) |stari_id=42433449 }} Aca mu je odgovorio: {{Blok-citat za razgovor|@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Poštovani, zamerke koje ste izneli su znajačajne i mogu predstavljati kršenje administratorskih ovlaštenja i/ili drugih pravila projekta. Molim Vas da svoj zahtev iznesete i ispravno argumentirate na stranici [[Wikipedija:Zahtjevi za oduzimanje administratorskog statusa]]. Također bih Vas zamolio da se držite pristojnog tona jer etikete poput "bolesno uporan" i "dok se ne sabere" ne priliče jednom višegodišnjem iskusnom uredniku projekta (v. [[WP:BON]]). |autor=Aca |vremenska_oznaka=22. februara 2025. u 14:43 (CET) |stari_id=42433450 }} Moj komentar: Mislim da je ovo rešivo i da bi razgovor trebalo da se nastavi na ovoj stranici.— [[Korisnik:Alalch E.|Alalch]] [[Razgovor sa korisnikom:Alalch E.|Emis]] 24. februara 2025. u 00:06 (CET) {{collapse bottom}} {{BP|Vitek|10. marta 2025. u 00:09}} === Replika Edgara Allana Poea === U skladu s praksom Administratorske table pozivam korisnika [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]] da ispod iznese svoju repliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. marta 2025. u 02:03 (CET) :Uh. Ajde dobro. Malo je teško u ovom kaosu išta konkretno razabrati, ali koliko sam ja shvatio, sukus problema je da provođenje pravila ove Wikipedije o sadržaju članaka ometa Viteka u radu. Cijeli slučaj započinje prije skoro mjesec dana, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mo%C3%AFse_Tshomb%C3%A9&oldid=42430987 kada Vitek] stvara članak naslova [[Moise Tshombe]]. U njemu koristi pogrešnu ortografiju imena, što je manji problem, ali koristi frazu "znan kao Čombe" u tekstu i dosljedno kroz cijeli tekst koristi nadimak "Čombe" umjesto osobnog imena dotične osobe. Ja ubrzo prebacujem naslov članka na [[Moïse Tshombé|ortofgrafski ispravan oblik]] (sukladno francuskoj Wikipediji) te vršim korekciju u samom članku jer se dotična osoba ne zove "Čombe". U korespondenciji s Vitekom - pri čemu se ovdje neću osvrtati na osobne uvrede koje su iznesene na moj račun, kao i na insinuacije o mom (psihičkom) zdravlju, sukus je ovdje sadržaj, ne bih se upuštao u osvetnički lov na vještice - isti mi je objasnio da je "Čombe" nadimak dotične osobe u bivšoj državi, što sam ja priznao kao činjenicu, ali sam je okarakterizirao kao neenciklopedijsku jer neformalni nadimci koje određene osobe imaju negdje nisu enciklopedijski relevantan podatak, as per nedavno usvojenim smjernicama. Wikipedija kao enciklopedijski projekt mora poštivati činjenice, o čemu se govori i u [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]], dakle ne možemo baš tako da "svatko može pisati kako zna i umije", kako Vitek kaže. Nedavno usvojene [[WP:JS|jezične smjernice]] također daju jasne upute o tome. Kao analogiju sam naveo nadimak "Njonjo", koji [[Gordan Jandroković]] uživa u Hrvatskoj na gotovo dnevnoj bazi; nedavno ga je čak i bivši predsjednik [[Stjepan Mesić]] na javnoj televiziji nazvao "Njonjo", međutim unatoč tome ne bi bilo enciklopedijski ispravno da ga se u članku oslovljava s "Njonjo"; to se eventualno može navesti kao napomena negdje u članku, ali ne da se konzistentno koristi. Isto mu je objašnjeno i [[Razgovor:Moïse Tshombé|ovdje]]. :Sve ovo sam u više navrata objasnio Viteku te koristio iste ili slične analogije i usporedbe, ali to nije imalo nikakvog odjeka. Tri dana kasnije, [[Joseph Kasavubu]] premješten je na [[Joseph Kasa-Vubu]], opet sukladno francuskoj Wikipediji. Iako Vitek uporno spominje argument da ja mislim da je engleska Wikipedija "sankrosanta", jasno mu je rečeno da sam konzultirao " i francusku i neke ostale (primarno francusku, ipak se tamo govori neka francuština, mislim :D), tako da su podaci temeljeni na tome."; ovo je jedna od većih neistina koje Vitek provlači kroz ove svoje poruke i tirade, a čiji jasan dokaz stoji ovdje. Svakako, Viteku je opet - u vrlo prijateljskom i pomirljivom tonu - objašnjeno da nije u pravu, da su pravila takva i da se pravila treba držati. Rasprava se nastavlja i narednih dana, gdje Vitek nastavalja više insinuirati i optuživati nego raspravljati argumentima o samom tekstu, što se može vidjeti [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|ovdje]] i [[Razgovor sa korisnikom:Vitek|ovdje]]. :I dok ja 21. veljače, nakon pet dana cirkularne rasprave, govorim da ću ''moveati on'' i pustiti situaciju kakva jest, međutim to je dovelo do dodatne eskalacije koja je rezultirala time da je Vitek počeo zaspiati Pijacu i korisničke stranice drugih adinistratorima porukama koji su vezani uz ovaj slučaj. I to je dovelo do ovoga. Ovo je neka kratka kronologija relevantnih događaja. :---- :Relevantne činjenice za ovaj slučaj su: :# Činjenica koja je unesena u članak nije enciklopedijska činjenica ''per se''. Radi se o neformalnom, narodski udomaćenom nadimku za historijsku ličnost, a to nije osnova za članak kao takav. Tu činjenicu '''ne osporava''' ni sam Vitek, dapače, ali tvrdi da bi se članak trebao prekrajati prema tome jer će hipotetska osoba ''X'' prepoznati prije Čombe nego Tshombe, što je neprimjeren i induktivan zaključak. Argument da će domaći čitatelj pretražiti pod Čombe rješava se preusmjeravanjima, koja su u međuvremenu učinjena. :# Činjenica je da je Vitek taj koji je prvi eskalirao raspravu vrijeđajući mene osobno, navodeći grube insinuacije o mom psihičkom zdravlju i tako dalje, što nije bio primjeren način komunikacije, niti način komunikacije u dobroj vjeri. Ovo navodim ne da bih napadao Viteka, već da naglasim da sam ja sa svoje strane pokušao i normalno, i neopterećeno, i opušteno raspravljati s Vitekom, pri čemu sam uglavnom nailazio na zid jer se rasprava nije micala s jedne točke zato što se Vitek pogrešno postavio. :# Činjenica je i ta da je Vitek 17. veljače naglo eskalirao situaciju tako što je izvršio rever mojih izmjena, a onda i riječima ''E sad mi je dosta..ne želim beskonačno polemizirati sa tobom kao u slučaju Čajkovski, nisi u pravu'', ''hoćeš rat dobit ćeš ga, ovo tome vodi'' i ''Čuj imamo, zbog ovog što mi radiš zatražit ću da te se smjeni'' dodatno prijetio, vrijeđao i napadao, sukladno čemu sam stranicu po "načelu hitnosti" (koje je sukladno ranijoj praksi ove Wikipedije - smjernica o zaključavanju ne postoji tako da sam se vodio ranijom praksom) kako bi spriječio daljnju eskalaciju. Pri tome sam molio Viteka da prestane s takvom praksom i nastavio aktivno komunicirati s njim o navedenom slučaju. :# Činjenica je i ta da je Vitek u nizu navrata objašnjeno da su sve intervencije u članke bile sukladne pravilima, posebice [[WP:JS|jezičnim smjernicama]], koje su sukladno pravilima ove Wikipedije usvojene na legalan i legitiman način, unatoč tome što Vitek krivo tvrdi. Rasprava je započeta [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice#Tri nove smjernice, pt. 2|ovdje]], a ja sam osobno pingao (među ostalima) i Viteka da se uključi u raspravu, koja je trajala sedam dana i koja je provedena sukladno svim pravilima. Dakle, nema nikakvog govora ni o oktroiranim pravilima, ni o nelegitimnim pravilima, a da o ostalom ne govorim. Istina jest ta da sam ja sastavio incijalni prijedlog, ali (1) on je bio temeljen na višegodišnjoj praksi ove Wikipedije i nije donio ništa novo u tom smislu i (2) izmjene na njemu činili su i @[[Korisnik:Aca|Aca]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] (možda i netko drugi, ispričavam se ako sam zaboravio), koji su uredili tekst u značajnoj mjeri. Sukladno tome, Vitekove teze o pravilima također su lažne. :# Činjenica je također da je Viteku ponuđena alternativa prema kojoj članak može imati izraz "Čombe" jer se radi o fonetskom obliku njegova imena - ponuđeno mu je da prebaci članak na fonetsku verziju u kojoj će pisati "Moiz Čombe" i koja će kao takva biti dosljednja, što je također sukladno jezičnim smjernicama. Članci moraju biti dosljedni u varijanti koju koriste. Dakle, Viteku je ponuđena alternativna solucija koju ni u kojem trenutku nije komentirao, odnosno svaki put ju je izignorirao. :# Činjenica je, konačno, da Vitek svojim ponašanjem nije pokazao spremnost ni na raspravu ni na kompromis već se u jednom trenutku postavio kao "''my way or the highway''", što je vrlo loša pozicija koja bilo kakvu raspravu otežava, da ne kažem da ju čini nemogućom. Primjeri toga su njegove izjave da ide dok se članak ne otključa, da je on apsolutno u pravu, da ucjenjuje zajednicu da biraju između njega i mene, da postavlja ultimatume, da prijeti i da insinuira (pa i u ovom zahtjevu za komentar) da se njega tjera i da se njega ometa i da se netko urotio protiv njega. :# Činjenica je i ta da se Vitek ni na koji način nije ometao u radu. Prema njemu nije izrečena nikakva mjera ili sankcija - čak niti '''upozorenje''' nije dobio, već isključivo molbe i pokušaje komunikacije. Nije mu onemogućeno da piše, da uređuje, da radi, a jedii članak kojemu nema pristup je [[Moïse Tshombé]], članak koji je već napisao i završio (dakle nije mu onemogućen rad na članku) iz gore objašnjenih razloga (prijetnje revert ratom i kršenje jezičnih smjernica), ali i tu mu je jasno u više navrata rečeno da će se članak odmah otključati ukoliko obeća da neće i dalje kršiti pravila (što je on odbio učiniti). U međuvremenu je Vitek i pisao puno članaka i uređivao članke i pisao poruke i sve - dakle nema niti jedne osnove za zaključiti da se on '''ometa u radu''' (ni od strane mene, ni od strane Ace) jer je neometano radio u međuvremenu, a povodom jednog jedinog spornog članka mu je ponuđen niz varijanti za otključavanje koje je ili odbio ili ignorirao zbog svog stava (vidi prethodnu točku). :---- :Zakljlučno bih rekao da mi je jako žao što je do ovoga uopće došlo jer ovo se nije trebalo dogoditi, a pogotovo ne eskalirati na ovakav način. Viteka iznimno cijenim i smatram da je jedan od naših najvrednijih korisnika; griješi, ali ja sam bio taj koji ga je opetovano branio pred drugim kolegama, koji su imali i značajnih prigovora na njegov rad. Sada je došlo do ovoga. U svakom slučaju, smatram da je stvar jednostavno krivo postavljena i da problema ovdje uopće nema. Izmjene u tekstu sukladne su svim pravilima ove Wikipedije, komunikacija prema Viteku bila je uredna i puna strpljenja, nije došlo do primjene sankcija prema njemu, a uz to su mu ponuđene alternative i kompromisi koje je odbijao. Pitanje mog zaključavanja teksta nije ovdje uopće problematizirano kao glavno, ali ono je učinjeno sukladno dosadašnjoj praksi ove Wikipedije i u nedostatku jasnih smjernica po tom pitanju nije značajan problem niti je ikako doprinijelo eskalaciji ovog problema, jer suština toga nije u zaključanom članku već u nečemu drugome. Suština je u tome da Vitek iz nekog razloga smatra da je on '''apsolutno u pravu i da mora biti po njegovom''' te je, nažalost, spreman ići do krajnjih granica da tako i bude, što je primjer koji bi potpadao pod [[w:en:Wikipedia:Drama]], a što pada pod nedopušteno i remetilačko ponašanje na projektu. Prijetiti nekome da ćete tražiti njegovu smjenu, da ćete ratovati, spammati projekt porukama, prijetiti da ćete ići ako ne bude po vašem (pa se onda na kraju vratite i postavite mesijanski kao osoba koja spašava projekt koji se gasi???) - to je sve debeli ''blowing out of proportion'' koji potiče na lov na vještice i daljnju antagonizaciju. :Vitek, nažalost, nije pokazao volju za smirivanjem problema već je nastavio samo eskalirati problem i doveo je do ovoga, što nema smisla jer će sada drugi ljudi morati trošiti svoje vrijeme na ovu raspravu, a koja se vodi oko toga da '''Vitek odbija poštivati pravila i smjernice srpskohrvatske Wikipedije''', jer to je sukus ovog problema. Zbog toga što nije po njegovom, napravio je dramu koja je nepotrebno eskalirala i nadam se da će s ovom raspravom tome doći kraj. Nije u redu da Vitek omalovažava trud drugih kolega (Acin lavovski posao naziva "kozmetikom", mojih 10-ak novonapisanih članaka obezvrjeđuje, doprinost Zavičajca također, i sve ostale doprinose koje nisam pojedinačno naveo) i da sebe prikazuje kao jedinog koji na ovoj Wikipediji nešto radi jer to naprosto nije točno, da ne kažem da je blatantna laž. Nije u redu da svoje doprinose i članke izdiže iznad doprinosa drugih, da sebe doživljava kao spasitelja projekta (po njemu je ovaj projekt pred gašenjem?!), a da pritom još sebi daje na važnosti osobno (kvalitativno) u odnosu da druge, koje može vrijeđati i omalovažavati. To su sve primjeri toga koliko je pogrešno postavljena cijela ova situacija. :Isto tako, apsolutno odbijam ikakve konotacije da se '''Vitek ometa u radu''', bilo da ga ometam ja ili bilo tko drugi. Vitekova povijest izmjena otkriva da je on (uz već objašnjeni izuzetak jednog članka, što nikako nije dokaz ometanja) radio potpuno ne ometano - nitko mu nije ništa branio, nije ga ograničavao, nije ga napadao, nije mu uklanjao izmjene - '''apsolutno ništa'''. Čak mu ni komunikacija nije ograničena, iako je i tu prekršen niz smjernica. Dapače, Vitek je taj koji je unatoč svom tom tobožnjem ometanju imao vremena za spammati Pijacu opetovanim porukama, dramatiziranjem i pisanjem niza pritužbi, čime je zapravo on taj koji je ometao druge korisnike u radu. Da nije bilo njegovog inzistiranja, odlaženja, vraćanja, dramatiziranja i svega ostaloga - doista smo mogli napisati više članaka, ali svi smo se morali baviti ovime pa tako i ja. Jedino Vitek uporno inzistira na ovoj raspravi i problemu, tako da možda bi bilo dobro obrnuti ploču tu i vidjeti tko koga zapravo ometa. :Što predlažem kao soluciju? Da se razumijemo, ja nisam ni za kakve sankcije ni prema kome. Vitek je napravio što je napravio, rekao je svima nama što nam je rekao - ja sam spreman priječi preko toga i nastaviti dalje. Mislim da bi bilo dobro da kolege Viteku objasne da su pravila takva kakva jesu i da ih se treba držati, ne samo u ovom, nego i svim ostalim slučajevima i da treba paziti da članci budu dobri, a ne da se nakon objave članka netko mora tim člankom baviti još 15 minuta da ga se dovede u red. Wikipedija nije samo skupina nalijepljenih činjenica - to je enciklopedija sa sadržajem, ali i '''formom'''. Ovo je bila nepotrebna eskalacija koja bi se trebala deeskalirati jednako brzo i snažno kao što je i eskalirala i stvarno mislim da se samo treba objasniti i pravilno postaviti situacija pa i da svi neometano nastavimo raditi. (Pa i na toj smjernici o zaključavanju, koja će riješiti i dileme oko budućih sličnih situacija, iako - ponavljam - taj dio ovdje uopće nije bio problematiziran od strane Viteka i nije predmetom rasprave). – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2025. u 03:49 (CET) === Acina replika === Nakon [[Posebno:Diff/42441158|mojeg pitanja]] Vitek je [[Posebno:Diff/42442243|odgovorio]] da se prijava odnosi i na mene, pa ću se udostojiti da ovdje napišem repliku. Bilo bi prigodno započeti ovu repliku kontekstom. Vitek se već duže vreme postavlja kao vlasnik svojih članaka, što je u suprotnosti s pravilom [[WP:VLASNIK]]. Osim toga, već duže vreme ignorira dobronamerne savete drugih korisnika. Primera radi, pre više od dve godine [[Razgovor s korisnikom:Vitek/Treći arhiv#Laufen, Švicarska i ostali_članci|trojica korisnika su mu prigovorila]] zbog preteranog dodavanja veza u člancima. Međutim, on do danas nije to usvojio. Ovakav obrazac ponašanja kulminirao je sredinom februara ove godine, kada je Vitek započeo [[Posebno:History/Moïse Tshombé|uređivački rat na članku Moïse Tshombé]]. Iako nije eksplicitno prekršio [[WP:P3P]], Vitek je eksplicitno izjavio da [[Posebno:Diff/42432539|namerava voditi rat]], pretvarajući projekt u bojno polje i kršeći pravilo [[:en:WP:BATTLEGROUND|WP:BATTLEGROUND]]. Neposredno pre uređivačkog rata, Vitek je Edgaru Allanu Poeu na njegovoj stranici za razgovor [[Posebno:Diff/42432047|napisao ovaj neprimeren komentar]]: {{redni citat za razgovor|što je tebi jesi li nervozan, bolestan}}. Ovakvi komentari – koji predstavljaju očito kršenje pravila [[WP:ULJUD]] – samo su se ređali: {{redni citat za razgovor|Jel si ti ikad čuo za kulturni imperijalizam, bome si ti njegov potpuni fan}} ([[Special:Diff/42432069|diff]]). Komentari su dostigli formu ličnog napada (kršeći pravilo [[WP:BLN]]), ali i napada na konsenzus zajednice: {{redni citat za razgovor|Čuj poštovani Edgare držeći se ovako čvrsto pravila (koja si usput poprilično i sam iskreirao) postaješ mali Kubura}} ([[Posebno:Diff/42432484|diff]]). Na stranici za razgovor članka Vitek je pisao o [[Special:Diff/42432636|administratorskom bezbrazluku]]". Potom je počeo napadati Edgara Allana Poea na Pijaci i korisničkim stranicama za razgovor pišući da je "[[Posebno:Diff/42432929|mali Kubura]]" i "[[Posebno:Diff/42433450|bolesno uporan]]", kao i da {{redni citat komentara|gotovo patološki vjeruje da je engleska wiki u pravu}} ([[Posebno:Diff/442440590|diff]]). Vitekovo [[Special:Diff/42433452|pristrano pozivanje drugih urednika]] može se protumačiti i kao određena vrsta agitacije – kampanjska agitacija (kršenje smernice [[:en:WP:CANVASS|WP:CANVASS]]). Na Edgarovoj stranici za razgovor Vitek je [[Special:Diff/42433313|nastavio s ličnim napadima]]: "Vidim da paničariš", "ali ti si doista tvrdoglav" i "pokazuje da si u opanici". Sve ovo je očiti primer targetiranja/maltretiranja (iliti lova na veštice) i blatantno kršenje pravila [[WP:MAL]]. Naposletku, Vitek je na WP:AT sve ostale korisničke doprinose diskreditirao [[Special:Diff/42440807|nazivajući ih kozmetikom]]. Svoju prijavu nije niti formulirao u skladu s pravilima niti potpisao. Sabrao je pojedine komentare bez pružanja celokupnog konteksta, rezona i argumenata. Kada sam mu prigovorio na to, nazvao me je "[[Razgovor s korisnikom:Aca#Vrijedni formalist|prevelikim formalistom]]" navodeći da se prijava odnosi i na mene. Nadam se da će ova replika pružiti neophodan kontekst drugih administratorima i pomoći da donesu informirane zaključke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. marta 2025. u 11:34 (CET) === Komentari administratora === U skladu s praksom Administratorske table pozivam ostale administratore ({{ping|Mladifilozof|Vipz|Inokosni organ|OC Ripper|Igor Windsor}}) da iznesu svoje mišljenje o sporu. Rasprava traje 7 dana, do 18. marta 2025. u 00:00. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. marta 2025. u 02:03 (CET) ; Mladifilozof Vidim da sam tagovan, pa kratko da odgovorim. Oprostite što ne mogu detaljno čitati celu raspravu, ali ukačio sam u glavnim crtama. Istina je da imamo malo korisnika, i da je fleksibilnost bila glavna prednost sh wiki. I sam sam imao slično iskustvo sa kolegom EAP (uporno menjanje naziva članaka, brisanje kategorija, sprovođenje drugih strogih propisa...) i znam da to očito može obeshrabriti korisnika. S druge strane, verujem da EAP to radi u dobroj nameri, kako bi sistematizovao korpus enciklopedijskog znanja. Ako se iko od korisnika zbog nekog admina oseća loše i demotivisano, to nam treba biti alarm za uzbunu. Ja bih pozvao kolegu Edgara da obustavi sporne prakse bar na neko vreme, da vidi da se apsolutno ništa strašno neće desiti - imaćemo po koji članak u pogrešnoj kategoriji više, po koji "nestandardan" naslov (možda takav baš i treba da bude) ali ako će se neki korisnici osećati prijatnije na ovoj wiki zbog toga, to bi trebalo da bude važnije. Sve ostalo se može srediti. Pozdrav za sve u nadi da ćemo opstati kao zajednica a možda se nekad i okupiti svi uživo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 10. marta 2025. u 20:48 (CET) ; Vipz Ovdje se nema puno za raspravljati. Glede prijave, ne nalazim znakove zloupotrebe administrativnih ovlasti od strane kolege i administratora EAP. Odsječak [[:en:WP:INVOLVED]] (prevedeno): "{{tq|U jednostavnim slučajevima (npr. očigledan vandalizam), zajednica je historijski podržavala očitu radnju bilo kojeg administratora – čak i ako je bio uključen – na temelju pretpostavke da bi svaki razuman administrator vjerojatno došao do istog zaključka.}}" Najava rata izmjenama potiče hitnu intervenciju da se sprovede zaštita stranice; bilo koji administrator u prisustvu bi odlučio isto reagirati. Nakon zaštite stranice zadržana je verzija članka koja poštuje tada aktualne smjernice. Kolegi Viteku sam se na ovu temu obratio dva puta, te ga u oba navrata pozvao na predlaganje izmjena pravila i smjernica koje su mu sporne. Čini mi se da su moje preporuke hladno ignorirane. Toliko o tome. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. marta 2025. u 00:41 (CET) ; Inokosni organ Ispričavam se, ali ja ne želim se miješati duboko u ovu raspravu. Čini mi se da nemamo slučaj očigledne zlouporabe ovlasti, ali smatram da EAP i Vitek bi trebali naći kompromisnu riječ. Ovo je wikipedija, ne radi se o ničijem životu. Hvala – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. marta 2025. u 01:39 (CET) === Komentari ostalih korisnika === U skladu s praksom Administratorske table pozivam ostale korisnike da ovdje ostave svoje komentare, jedan po korisniku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. marta 2025. u 02:03 (CET) {{podnožje rasprave}} == Članak Aleksa Đukanović == {{zaglavlje rasprave|Temeljem rasprave, zaključeno je da članak ne zadovoljava kriterije ove Wikipedije da bi postojao kao članak, sukladno čemu ostaje pobrisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 14:25 (CEST)|završeno}} @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] je bez ijednog razloga i bez ikakvog objašnjenja obrisao članak Aleksa Đukanović. Zahtijevam da se članak vrati jer je višestruko elavantan . Hvala lijepo. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 00:27 (CEST) :Ovdje ću napisati formalni odgovor na ovaj zahtijev, ali kako sam korisniku rekao, nemam se namjeru raspravljati niti svađati. Ne da mi se više. Sporni članak je, kako se može videti u evidenciji brisanja, brisan čak tri puta. Prva dva puta obrisan je još davne 2024. godine kada ga je postavio drugi korisnik, iako je upitno radi li se ovdje o istoj osobi s drugim nickom, ali to je manjne bitno ovdje. Radi se o mladiću od kojih 28 godina koji je valjda, prema onome što piše u tekstu, relevantniji za ovo područje od Krleže, Andrića, Selimovića i Kiša zajedno. Barem takav dojam stičete kada pročitate taj tekst, koji je u suštini jedna velika pohvala tog mladog čovjeka. Usporedite tekstove za navedene druge autore i nećete u njima nači toliko hvale, iako je jedan nobelovac, a ostala su trojica (možda Meša nije, ali mislim da jest) višestruko nominirani za Nobela. Moja logika bila je sljedeća - momak od 28 godina zaslužuje članak na Wikipediji ako za njega doista svi znaju temeljem njegovih postignuća (recimo, neki mladi glumac, neki mladi sportaš, glazbenik, itd.), a ako za njega ipak ne znaju svi - onda vjerojatno još uvijek nije toliko značajan. Ako se pogledaju naši [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|kriteriji značaja]] za pisce, može se zaključiti da dotični mladić '''nije''' osvojio nikakvu uglednu književnu nagradu koja se kao takva smatra dokazom nečije kvalitete, a njegova djela '''nisu''' naširoko poznata. Ili možda više ljudi zna za kraću novelu(? Postoji duga novela? Mislim da se to zove roman...) ''Pali inkvizitor'' nego za ''Enciklopediju mrtvih'', ''Derviša i smrt'', ''Prokletu avliju'' ili ''Glembajeve''? Nadalje, ako se pogledaju izvori u članku, radi se isključivo o izvještajima koji potvrđuju nagrade (koje je autor dobio, ali se radi o nagradama koje nemaju enciklopedijsku težinu) ili pak objavu određenih djela, što znači da članak nema '''niti jedan''' [[WP:Pouzdani izvori|pouzdan izvor]] koji potvrđuje njegovu relevantnost. Kaže autor da je mladić "višestruko relevantan", pti čemu za to ne prezentira niti jedan dokaz, niti je to iz samog članka razvidno. Ono što jest razvidno je da se osoba koja nema enciklopedijski značaj već dvije godine pokušava ubaciti na enciklopediju (''nota bene'', isti je autor kroz različiti period ovo ubacio i na neke druge Wikipedije tako da ovdje postoji i osnova za potencijalni cross-wiki spam, al' isto manje važno) i to na način da se o njoj piše kao o nekom novom Danteu ili Shakespeareu što, kako bi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] rekao, miriše na EPP, a to ovaj članak jest. Sukladno navedenom, moja procjena je bila da se radi o osobi koja ne zadovoljava kriterije značaja, da se radi o tekstu koji nije pokriven pouzdanim ni relevantnim izvorima te o (samo)reklamnom tekstu koji za cilj ima promidžbu dotičnog mladića. Meni je drago da on piše i lijepo je vidjeti da se ljudi bave književnošću, ali mi nismo društvena mreža ni portal već enciklopedija pa nam funkcija (ni primarna ni sekundarna ni ''n''-ta) nije reklamiranje niti promicanje određenih osoba. Ako se za ''x'' vremena situacija promijeni pa mladić osvoji kakvog Nobela ili NIN-a ili Pulitzera ili nešto slično, onda možemo ponovo raspraviti o ovome. Za sada, moja je procjena da ovom tekstu na ovoj Wikipediji nema mjesta. (A nije prvi "mladi pisac" koji je pokušao s ovim.) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. aprila 2026. u 03:34 (CEST) ::Evo, upravo smo čuli podužu tiradu @Edgar Allan Poe koji sam o sebi govori šta i koliko zna. Po njemu, članak na Vikipediji ne zaslužuje niko osim Andrića, Krleže, dobitnika Pulicera... ne znam šta bi se moglo reći na ovo? I ljudi sa ovakvim kriterijumima ovde odlučuju? Pisac o kome govori članak je u svojih 28 godina dobio čak dve Prosvjetine nagrade (Prosvjeta je osnovana 1902. godine u Sarajevu u Hab. monarhiji i predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih ustanova na ovom prostoru uz Maticu Hrvatsku i Maticu Srpsku ) čija su priznanja dobili niz značajnih pisaca - samo u Srbiji pesnik Marija Bećković i pisac Vladimir Kecmanović inače i dobitnik Andrićeve nagrade i drugi, a ranije i Aleksa Šantić, itd; dobio je i najveću i najznačajniju književnu nagradu Libana koja se dodeljuje stranim piscima, tu nagradu su dobili ugledni pisci sa ovog prostora, između ostalog akademik HAZU Dražen Katunarić I poznata bosansko-francuska spisateljica Jasna Šamić - dobitnica i ugledne Stendalove nagrade u Francuskoj i drugi. Toliko o tome da ovaj pisac nije dobio nijednu "značajnu nagradu"... Pored njih dobio je i italijansku nagradu Franc Kafka, nagradu američkog časopisa za književnu kritiku, nagradu Srpske duhovne akademije, itd. Ja nemam ni tačan spisak svih nagrada koje je dobio ovaj pisac ali sve se može iskopati na internetu. Članak ni u jednoj rečenici nije usmeren na nečiji EPP ili samopromociju, to vidi svako ko nije slep. Molim da mi se navede samo jedna rečenica gde je napisano nešto u formi hvalospeva? O tome da iza autorstva članka stoji sam pisac o kome tekst govori, nemam komentar na tako niske udarce. Edgar Alan Poe je previše ciničan a vrlo malo zna o kulturnim i književnim kretanjima. Čovek koji nije čuo ni za jednog drugog pisca sem Andrića i koji nije čuo ni za jednu drugu nagradu sem "Pulicerove" i previše govori o sebi i o načinu na koji obavlja svoj posao. Zbog takvih je srpsko-hrvatska Vikipedija najsiromašnija Vikipedija. Pogledajte samo niz članaka o zaista nebitnim ljudima a koliko nedostaje tekstova o savremenim autorima. Tekstovi o npr. najpoznatijem hrvatskom kritičaru Velimiru Viskoviću (koji je inače hvalio prozu pomenutog Alekse Đukanovića) je odista jadan, kao i članci o Velikiću, Krleži, sa ogromnim deficitom podataka. Edgar Alan Poe se nije setio da ih malo dopuni, nije se setio jer to ne ume i ne zna šta treba da upiše ali zna da treba da obriše sve što nije po njegovom kriterijumu, a o književnosti ima, kako se vidi, polovično znanje jednog prosečnog čoveka a to ne može tako jer arbitrira o nečemu o čemu nema potrebne informacije. ::Članak o Aleksi Đukanoviću zaslužuje da bude objavljen jer se radi o piscu koji nije nepoznat u kulturnim krugovima Srbije i Hrvatske ali jeste za sve one kojima je kultura poslednja rupa na svirali. Mladić piše za beogradsku "Politiku" čiji je tiraž 100 000 primeraka, za "NIN" i ""Danas" čiji tiraži premašuju 20 000 i za zagrebačku "Književnu republiku" koja je jedan od najuglednijih časopisa, kao i za još 40ak glasila, časopisa i listova u regiji. Ako je E. A. P. ovaj pisac "nepoznat" nije nepoznat desetinama hiljada ljudi. Sramota je što uopšte moram da pišem ovo. Neka E. A. P. pročita neku knjigu poemuntog pisca, na primer "Knjigu eseja" ili "dnevnike" pa će videti u kakvim se kulturnim krugovima kreće ovaj autor i kakvi su njegovi vidici. Administratori ne smeju da imaju kompleks Boga i da brišu sve što misle da nije po njihovoj njuški već treba da budu višestruko enciklopedijski obrazovani i ono što je najvažnije - da prate korak svog vremena a ne da žive u prošlosti i da ne vide nove podatke i vredne subjekte kojima je mesto na vikipediji. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 15:00 (CEST) :::Zdravo @[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]. Iz prve ruke mi se čini da je članak, kakav je bio objavljen na našem projektu, (nažalost) vrlo slabo potkrijepljen izvorima koji bi mogli dokazati da je subjekt članka značajan za jedan wikipedijski članak. Autor je članaka u nekolicini reputabilnih publikacija, ali to samo po sebi ne nosi nikakvu enciklopedijsku relevantnost. Mnogo citabilnih izvora sadrže najosnovnije biografske podatke, popis djela, i dosadašnje nagrade, odnosno najave novih knjiga ili kratke vijesti o novim nagradama. Van toga, postoje recenzije nekih njegovih djela (Sinhro.hr, Literary Titan), ali one ne dolaze iz etabiliranih književnih časopisa. Što se tiče samih nagrada, ''Franc Kafka Italia'' je nagrada likovne kategorije i ne doprinosi utvrđivanju književnog značaja; Prosvjetine nagrade nisu velike, ugledne, nacionalne/međunarodne nagrade; Libanska nagrada je vrlo široko dodjeljivana i ne može sama nositi članak - da je Libanska ili bilo koja od ovih nekoliko nagrada potakla širu i podrobnu, nezavisnu sekundarnu obradu g. Đukanovića imali bi o čemu pisati ovdje. Nadalje, drugi članci i što netko poduzima ili ne poduzima oko njih kao argumenti nisu relevantni u diskusiji ovog članka ([[:en:WP:OTHERSTUFF]] na engleskoj Wikipediji pojašnjava zašto). Otvoreni smo konstruktivnoj raspravi i sugestijama, kao i doprinosu tim drugim člancima koji imaju ogromni deficit podataka. Lp. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. aprila 2026. u 19:14 (CEST) ::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] zahvaljujem, ali čini mi se da si u odgovoru meni kontaktirao AI i da ti je dala neke pogrešne odgovore... Tako izgleda. I dalje mi nije jasno u čemu je problem sa ovim člankom? Na srpsko-hrvatskoj Vikipediji ima nebrojeno mnogo autora i pisaca sa mnogo slabijim biografijama i još tanjim izvorima. Ne može se uvek sve pronaći na internetu i dodati ovde. "Sinhro" nije naveden kao respektivni časopis već kao portal koji je preneo kritičke recepcije o autoru iz "Politike", sa blurba korica knjige, iz "Danasa", itd. Ako se pogleda hrv vikipedija tu možeš naći vrlo značajne pozitivne kritičke analize i njihove izvore proze i eseja A. Đ. iz tekstova nekih najvažnijih ljudi ovog prostora vezanih za pisanu reč, ali ne sve, jer ne može se sve pohvatati i sakupiti ovde od izvora, to je nemoguće. Sve nagrade koje si pobrojao naravno da nisu u rangu NINove ili Pulicerove, ali to su značajne nagrade. Italijanska nagrada Franc Kafka nije samo likovna već i književna, i nagrada za crtež. Đukanović je dobio dve - jednu počasnu za doprinos kulturi. Iz ovog vidim da ne proveravate detaljno ono što brišete već samo površno, kratkom pretragom po internetu. Samo da ste duže proveravali videli bi da pomenuta nagrada ima više kategorija i da se dodeljuje od 2011 i da su je dobili brojni italijanski akademici. Takođe , ima mnogo izvora ali kako da ih dokažem? Ja sam čitao 2021. I 2022. prikaze dela A. Đ. u Kulturnom dodatku Politike i kako da navedem taj izvor kad ga nema na internetu i ne može da se dokaže, jedino da odeš u NBS i tražiš Politiku iz te godine. Ovo je vrlo siromašan članak, imalo bi se još štošta dodati ali nisam jer sam se plašio upravo ovoga - da će biti obrisan. Pri ocenjivanju ovakvih članaka morate se voditi širim pogledom i na ono što se nije stiglo navesti u članak, a ne samo pukim tekstom koji predstavlja samo jedan deo biografije... Na kraju, biografija svakog se uvećava protekom vremena. I dalje sam na poziciji da članak zaslužuje objavu. Inače, po ovoj logici trebalo bi da bude desetak članaka na celoj Vikipediji i to je to. Previše ste rigorozni na srphrv Vikipediji, olabavite malo. ::::Kad neko napravi članak o Jeleni Karleuši ili Aci Lukasu, onda gospodo brišite! 🙋 – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 00:40 (CEST) :::::Ja ne mislim da je Vipzov komentar generiran veštačkom inteligencijom, ali se slažem da smo nekada prestrogi u svojim kriterijima. Preporučujem da se korisniku omogući izrada nacrta ili rad u vlastitom igralištu. Tu se članak može odraditi i upotpuniti dok ne ispuni sve kriterijume. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 02:51 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ako postoje sekundarni izvori koji potvrđuju značaj, a da su relevantni i pouzdani, isti se mogu navesti i ovdje. Ako i kada se ti izvori, odnosno dokazi prezentiraju, onda možemo razmisliti o nacrtu teksta koji će onda biti dotjeran sukladno enciklopedijskim standardima. Dotad je ovo članak koji ne prelazi prag značaja, a nije svrha ni nacrta ni igrališta da čuvaju ono što na Wiki ionako ne bi išlo, njihova je svrha da se korisnicima omogući da dotjeraju ono što na Wiki može, ali je iz ovog ili onog razloga trenutno loše. Značaj se ne može popraviti "dorađivanjem". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 3. aprila 2026. u 02:55 (CEST) :::::::Bacio sam pogled na članak i mislim da apsolutno pripada imenskom prostoru za nacrte. Na enwikiju su onakvi nacrti česta pojava čak i ako osoba trenutno ne prelazi prag značaja, ali se veruje da će u budućnosti preći taj prag. Mislim da mnogo forsiramo delecionizam na projektu, što nije dobro. Imenski prostor za nacrte se ne indeksira, tako da nema nikakve štete po ovaj projekat da takav članak ostane dokle god se na njemu radi. Slično važi i za korisnička igrališta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 08:44 (CEST) :::::Uzeo sam postojeći članak na hrwiki kao mjerilo i napravio osnovnu provjeru izvora dostupnih na internetu. Od onoga što sam vidio, nema naznake da je ovo, u ovom trenutku, tema od enciklopedijskog značaja, pa se nisam upuštao u detaljnu, iscrpnu analizu koja bi iziskivala mnogo vremena i napora. Naravno, u skorijoj se budućnosti vrlo lako može pokazati drukčije. Što se tiče usporedbe ovog članka s drugim člancima, odnosno kakve kriterije članak treba ispunjavati glede izvora, o tome smo se već očitovali. Slažem se s kolegom Acom da smo (mrvicu) previše delecionistički na srpskohrvatskoj Wikipediji kako stvari trenutno stoje, ali o tom se može (i treba) otvoriti pitanje i rasprava na [[WP:P/PS]]. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 10:13 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Pitanje delecionizma ili ne riješit će se, djelomično, kada se riješe pravila za nacrte. Ona će pokriti što i kako će moći, odnosno neće moći ići. Što se tiče korisničkih igrališta, tu smo već dogovorili tihi konsenzus da ono što u pravilu ne može na Wiki ne može ni na korisničku stranicu, osim u iznimnim slučajevima (tipa humor ili nešto). Moj je stav djelomično takav kakav je jer nemamo dovoljno ljudi da redovno pazi na takve članke i održava ih, što je bila praksa i ranije pa i danas pronalazimo članke iz 1853. godine koji su u groznom stanju. To treba ograničiti i ne stvarati nove takve članke koje ćemo mi ili netko nakon nas za 5 godina jednako tako brisati i čuditi se k'o panta piti kako je ovo uopće došlo tu i kako to nitko do tog trenutka nije pobrisao. Ali, kako reče @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], to nije vezano uz ovaj članak, već je tema za širu raspravu koju, smatram, možemo pokrenuti kada se riješe nacrti. Mislim, može i ranije, ali nacrti će riješiti ogroman dio kolača pa mi djeluje bolje pokrenuti raspravu oko 3 preostala problema nego oko 10 postojećih, od kojih će 7 biti automatski riješeno donošenjem drugog seta pravila. Što se tiče ovog članka - "ali se veruje da će u budućnosti preći taj prag" je nešto s čim se ja ne bih nužno složio. Uzmi primjer Susan Boyle... žena je preko noći, doslovno, postala enciklopedijski relevantna (zbog gluposti, ali svejedno) i to nitko nije mogao predvidjeti. S druge strane, koliko je objavljenih autora koji nikada nisu postali enciklopedijski značajni? Uzmi samo primjer desetina bendova koji čak i imaju neke spotove i singlove, a koje smo bez problema brisali, iako je vjerojatnost da će oni postati relevantni u startu veća nego za spomenutu Susan Boyle. Vipz je puno detaljnijom analizom od mene došao do zaključaka da nema enciklopedijskog značaja, a držati tekst tu jer će se za ''x'' godina '''možda''' stanje promijeniti mi ne izgleda smisleno. Mi nemamo kadrovsku infrastukturu kao i en.wiki da staramo o tim člancima, sukladno čemu ih ne trebamo ni gomilati. Ali, čak na stranu i to, iako nije irelevantno, postoji problem toga što je svrha ovoga teksta primarno promotivna, a što se može zaključiti i po činjenici da se forsira ličnost o kojoj ne postoje pouzdani sekundarni izvori već samo novinski izvještaji o manje relevantnim (da ne kažem, eto, opskurnim) nagradama. Ako momak sutra dobije NIN-a, Nobela ili Pulitzera (ili Europsku nagradu za književnost!), tekst će se lako napisati i onda neće imati promotivnu svrhu. Ovako, imamo živu osobu (znaš i sam da su pravila za žive osobe vrlo pepava) koja nema značaja, a kojoj mi iz nekog razloga na projektu dajemo prostor (neovisno o imenskom prostoru), što mi nema smisla. Mi smo enciklopedija i mi možemo pratiti trendove i slažem se da moramo biti u toku s događanjima u zemlji i svijetu, ali smo i dalje '''enciklopedija''', što znači da određeni sadržajni i kontrolni standard mora postojati. I dok se mogu složiti da je moje načelo ("ako ne bi prošlo na papirnatoj enciklopediji, ne treba ni kod nas") strogo, ali o tome ćemo u zasebnoj raspravi, mislim da nitko ne bi smio koristiti naš projekt da bi sebi dodatno dao na vidljivosti i da koristi naš projekt kao argument vlastite relevantnosti. Netko (ili nešto) je na Wikipediji '''zato što je relevantno''', a nije netko ili nešto relevantno ''zato što je na Wikipediji''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 3. aprila 2026. u 13:51 (CEST) :::::::Gospdo, niste u pravu, članak treba da se objavi. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 20:18 (CEST) {{podnožje rasprave}} 6mcs5tqvx5hrzivdwkffue9g3i0riii 4 4681651 42580703 42580670 2026-04-13T13:04:00Z Aca 108187 /* Otok ili ostrvo */ odgovor 42580703 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Slovo Y == Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET) :Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET) ::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET) :::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''tsch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET) ::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da "po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?", pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET) :::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET) == ''Po prvi puta'' == ''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST) ::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST) == Pisanje kosovskih toponima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus zajednice (dva aktivna admina bila su za prijedlog, dva protiv, uz dva neadmina koji su izrazili podršku prijedlogu) oko promjene ove prakse, sukladno čemu se i dalje primjenjuju osnovna lingvistička pravila i jezične smjernice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:55 (CEST)|Nije usvojeno}} Nakon [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva_31#Nazivi_članaka_o_naseljima_na_Kosovu|prošle rasprave]] koja nije postignula konsenzus, nastavljena je praksa menjanja srpskohrvatskih naziva naselja na Kosovu albanskim. Tako imamo situaciju da se u uvodu članka i infokutiji forsira oblik "Prizreni" ([[Zvonko Petričević|1]]), premda ''nijedan'' izvor na srpskom i hrvatskom području ne zove tako ovaj grad ([https://enciklopedija.hr/clanak/prizren HE], [https://proleksis.lzmk.hr/20935/ Proleksis]). Udomaćeni nazivi povremeno se menjaju bez konsenzusa u albanske. Pozivam zajednicu da se izjasni po ovom pitanju, kako bismo ga konačno rešili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:26 (CEST) :Moj je stav po ovom pitanju isti. Imena gradova i naselja ne serbokroatiziraju se, osim ako se radi o tradicijski usvojenim nazivima kao što su Beč, Rim i slično. "Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom." Također: "No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…)." Dok se ne pojavi neko drugo leksičko rješenje, ne vidim smisla ponovnog pokretanja rasprave jer je ovo zaključeno i tada. Da ne govorim da je pisanje izvornih imena sukladno usvojenoj leksičkoj praksi. Priština jest i ostat će Priština jer se radi o "poznatijem gradu" koji potpada pod iznimku. Ali ako jedan [[München]], koji sam ima stanovnika koliko i cijelo Kosovo, pišemo [[München]], onda ne vidim kako [[Kishnica]] spada pod neku iznimku u tom smislu. :Dakle, da bi se ovdje uopće otvorilo neko "pitanje" koje se treba "konačno riješiti", trebaju se dati jasni jezikoslovni argumenti za to ii uklopiti s jezičnom politikom koju trenutno imamo. Mislim da je ovo jedno sasvim sekundarno pitanje koje se otvara bezveze jer ako to ne radimo ni kod jedne druge države, ne vidim razlog zašto bi Kosovo bilo iznimka. Preusmjeravanja postoje, u tekstu se javljaju obje varijante i to je to. :Uz to, ova je rasprava pokrenuta radi intervencije u samom tekstu, što je bespredmetno '''jer u tekstu se smije pisati kako se želi'''' i to je osnovni postulat ove Wikipedije. Ovdje se jedino može ponovo raspravljati o samim naslovima članaka, ali, ponavljam, za to trebaju neki konkretniji argumenti iz struke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 03:42 (CEST) ::Ako se u tekstu {{xt|smije pisati kako se želi}}, zašto se onda aktivno menja iz Prizren u Prizreni? ('''[[Special:Diff/42483442|diff]]''') Kosovo jeste i mora biti iznimka jer je ono bilo dio '''zajedničke države''', dio gde se govorilo '''srpskohrvatskim jezikom''' i gde je srpski, kao varijanta srpskohrvatskog, i danas '''službeni jezik'''! Potiskivanje srpskohrvatskih naziva može se posmatrati iz tog razloga kao politički motivirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:50 (CEST) :::Ako te zanima konkretno, zamolio si me da uredim šablon, ja sam ga napisao i tekst u uvodu uskladio s onim što piše u šablonu. :D To je ovaj konkretni slučaj. Što se tiče ostaloga: :::# Wikipedija nije politička arena i davno sam rekao da me politika ne zanima kao takva. Sukladno tome, to što će netko to promatrati kao "politički motivirano" je problem te osobe ili skupine. Ja mogu samo još jednom ponoviti da nije. :::# Bila je i Poljska dio Ruskog Carstva u jednom trenutku, barem djelomično, znači li to da se u Poljskoj trebaju koristiti ruska imena za određena mjesta? Možda iz ruske perspektive i trebaju, ali mislim da je jasno koliko je taj argument sam po sebi pogrešan. :::# Kosovo, istina, ima više službenih jezika (dva), ali postoje zemlje s većim brojem službenih jezika od Kosova. Singapur, primjerice. Ako izuzmemo kineski i tamilski, zbog drugog pisma, imamo engleski i malajski. Ako baciš oko na malajsku Wiki, vidjet ćeš da se i tamo koriste imena poput "Little India" i "Queenstown", iako su to engleski izrazi; na malajski se prevode samo opće imenice koje su dio toponima (istok, zapad i sl.), o čemu možemo raspravljati za neka od onih sela koja to imaju ovdje, ali to nije potegnuto kao pitanje na ovom mjestu. :::# Mi bismo kao enciklopedija trebali reflektirati stvarno stanje na terenu, a ono govori da 93% populacije Kosova kao primarni jezik koristi albanski. To je, zanimljivo, veći postotak nego u samoj Albaniji, gdje oko 91% populacije koristi albanski kao materinji jezik. Nije neka značajna razlika, ali je indikativno. Ako albanska naselja u pravilu ne serbokroatiziramo, a i za njih zbog inih povijesnih okolnosti postoje domaći nazivi, onda ne vidim zašto bi se od Kosova radila iznimka. Dapače, čini mi se da je upravo pretvaranje Kosova u iznimku potencijalno politički sporno, iz nečije perspektive, a ne obrnuto. :::O nekim se individualnim iznimkama može govoriti, ali to treba konkretizirati. A što se tiče enciklopedija, HE je s tiskanjem završila 2009., a online izdanje se pojavilo 2013. te se oslanjalo na tiskane podatke. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i trebalo je još godina da se to sve stabilizira. Proleksis se zasniva na tiskanim izdanjima koja su izlazila od 2005. do 2007. Dakle, u oba slučaja, kada govorimo o pitanju Kosova, možemo reći da se radi o zastarjelim podacima koji ne reflektiraju stvarno stanje na terenu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:37 (CEST) ::::Nema potrebe za takvim "usklađivanjem" jer si njime ugrozio spomenuto pravo da urednici mogu pisati kako žele. Druga tačka, da smo ruska Wikipedije, ne vidim problem u tome. Pošto nismo, ne tiče nas se niti je dobra analogija. Nadalje, malajski možda nema razvijenu terminologiju singapurskih toponima, ali srpski itekako ima terminologiju kosovskih. Wikipedija se ne bavi demografijom. Wikipedija se bavi izvorima. Uopće nam nije bitno ima li u Kosovskoj Kamenici 70% Albanaca, Indijaca ili Srba, nego kako srpskohrvatski izvori nazivaju to naselje, pa bilo ono u Austirji, Albaniji ili na Kosovu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:07 (CEST) :::::Prvo uopće ne kužim. Drugo, ovo je toliko pogrešan pristup da ne mogu uopće početi koliko je neenciklopedičan. Malajski nema razvijenu termilogiju? Pa taj se jezik tu govorio prije engleskog i ima status službenog. No. Što se tiče izvora, isti su zastarjeli, a lingvistička pravila jasno diktiraju da se imena gradova ne prevode. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:42 (CEST) ::::::Nebitno je da li je nekome to neenciklopedično ili nije. To je u skladu s izvorima srpskohrvatskog područja, a Wikipedija se ne bavi demografijom, istinom ili bilo čime, već isključivo prenošenjem informacija iz izvora. Ako su izvori zastareli, čekati da se ažuriraju i pričekati da albanski nazivi preuzmu primat – ako/kada preuzmu. Sve ostalo je dotad [[:en:WP:TOSOON|WP:TOSOON]]. Ne prevodimo imena gradova, već koristimo lokalna domaća srpskohrvatska imena koja su znatno etabliranija od novouvedenih. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:48 (CEST) :::::::Nisu to novouvedena imena, ti se nazivi koriste odavno, samo nisu imali status službenih za vrijeme Juge. Danas imaju. Mi smo tu da prenosimo točne i službene nazive, potšujući pritom lingvistička pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:04 (CEST) ::::::::Koriste se odavno, možda, ali – na albanskom jezičkom području. Ne vidim ijedan dokaz da se ti nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom području. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:10 (CEST) {{komentar}} Imamo imena za naselja na Kosovu na Srpsko-hrvatskom. Sve drugo je zaobilaženje prepoznatljivosti. Ko traži Kishnica kad želi podatke o Kišnici — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 17. jula 2025. u 08:59 (CEST) :Imamo i za naselja u Albaniji, not the point. I dalje čekam dovoljno validan lingvistički argument da se naselja u zemlji u kojoj više ljudi govori albanski nego u Albaniji ne zovu na albanskom jeziku u kontekstu pravila da se imena gradova u zemljama koje se služe latinicom ne mijenjaju osim iznimno. Svi su ovi argumenti političke prirode, ne lingvističke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 09:43 (CEST) ::Argument je da se ide sa [[WP:COMMONNAME]], ustaljenim pravilom Wikipedije, a ne s našim tumačenjima koliko ima Indonežana ili Kineza u određenoj zemlji ili gradu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:42 (CEST) :::COMMONNAME nema prednost pred lingvističkim pravilima. Ukoliko u jeziku postoji pravilo temeljem kojega se od Kosova može napraviti masovna iznimka, rado bih ga čuo. Dotad, ''it's his word against her word'', ili kakoveć. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:03 (CEST) ::::"Lingvistička pravila" uopšte ne postoje kao kriterijum na [[WP:NASLOV]], i to je sasvim logično jer ne postoje unificirana i kodificirana lingivistička i pravopisna pravila za celi policentrični jezik. Slično stanje je i na engleskom. Dok se to ne uvede kao kriterijum, pozivati se na njih nije valjano, normativno gledano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:08 (CEST) :::::Jezične smjernice, dakako, pokrivaju i ovo, a kako smo pokriveni pravilom izvornika, onda je situacija takva kakva jest trenutno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:22 (CEST) ::::::Meni po ovome pitanju je svejedno, pisalo albanski ili srpskohrvatski. Gledajući kako se drugdje postupalo, imamo redom: :::::::::en: Gjakova :::::::::nj: Gjakova :::::::::fr: Gjakovë :::::::::es: Đakovica :::::::::si: Đakovica :::::::::hr: Đakovica :::::::::bs: (''nema'') :::::::::sh: Gjakova :::::::::sr: Ђаковица :::::::::mk: Ѓаковица ::::::Znači, nikome nije jasno do kraja, pa ni meni, jer s jedne strane rekao bih, gdje se nalazi to mjesto danas? U Republici Kosovu. Kako ga zovu tamo: Gjakovë. Okej, onda je Gjakovë. S druge strane, podržavam liniju koja kaže "ako imamo već naziv za jedno mjesto u našem jeziku, onda koristimo ga." Dakle, neće bit ''Wien'' nego ''Beč'', pa čak bih rekao da je bolje ''Požun'' mjesto ''Bratislave''. Pritom, razlikovao bih između imena članka i njegovog sadržaja, jer imamo potrebu da nam na projektu imena budu većinom standardizirana (i to sustavno), dok u tijelu članka, u tekstu, to nije toliko bitno. Ako većina teksta u članku kaže Đakovica, nastavljamo s Đakovicom. ::::::To su uglavnom bile moje teze i u prošloj raspravi po temi. A sad, imamo nešto dodatno: kolega EAP i kolega Drembo su počeli sustavan rad na geografiji Kosova. To je stalo, ali tamo gdje je stiglo, izgleda mi vrlo dobro. Imamo li potrebu za ''build it up, tear it down''? Odnosno, ako smo već na tome, onda idemo do kraja da nađemo zajedničku. Nećemo se svaka dva mjeseca vraćat na isto. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 01:06 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Problematika se svodi na to da mi za sva naselja na Kosovu imamo domaće nazive, koji su [[WP:COMMONNAME|ustaljeni]] u srpskohrvatskoj istorijskoj i geografskoj literaturi. Koristili su se decenijama u Jugoslaviji i imaju široku upotrebnu vrednost i praksu. Čak i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, ovi termini nastavljaju se koristiti u domaćoj literaturi, jer je Kosovo bilo pod onim što se danas naziva [[Jugosfera]]. Kao što sam iznad primetio, druga strana nije navela nijedan dokaz da se albanski nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom i govor(e)nom području. U skladu s time, i u skladu s pravilom [[WP:2:1]] (s obzirom na to da si iznad pokazao da se Đakovica koristi na dvama susednim jezičkim projektima), predlažem sledeće: :::::::# Članke o kosovskim toponimima treba naslovljavati domaćim, srpskohrvatskim nazivima. [za matične srpskohrvatske čitatelje i publiku/javnost] :::::::# Članci premešteni bez konsenzusa trebaju se vratiti na prvobitne nazive. :::::::# U uvodu članka i infokutiji obavezno je navesti albanski naziv. U uvodu će se to činiti u sledećem formatu: "'''Đakovica''' (albanski: ''Gjakova'')". U infokutiji će se koristiti parametar {{para|drugo_ime}}), čime dajemo jednak status. :::::::# Albanske nazive obavezno je upotrebljavati kao preusmerenja. [za stranu i albansku publiku/javnost] :::::::# U tekstovima članaka dopušteno je koristiti i albanske i srpskohrvatske nazive, ali se preporučuje dosledna upotreba. :::::::# Menjanje termina bez konsenzusa nije dopušteno, osim u slučajevima usklađivanja sa ''izvornom praksom članka'' i u slučajevima regulisanim u [[WP:JEZSMER]], odeljak "Promjena varijante". :::::::Mislim da su ove smernice dobra vodilja i da će nam omogućiti standardizaciju ovog pitanja. Osim toga, omogućiće i srpskohrvatskim i stranim čitaocima da bez problema pronađu željeni članak. Na kraju bih istaknuo da sam otvoren da, ako se pokaže da neki albanski naziv ima jaku upotrebu u srpskohrvatskoj literaturi (recimo, neko novoformirano naselje ili gradska četvrt), i on može postati naslov članka, u skladu s pravilom [[WP:COMMONNAME]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:01 (CEST) ::::::::"druga strana nije navela nijedan dokaz"? No, no. Jasno pravopisno pravilo - imena mjesta se ne prevode. S obzirom na činjenicu da je sad na Kosovu albanski predominantan jezik, praksa se mijenja. Kao što je rekao IO gore, i Požun je ustaljen naziv i vjerojatno ima - u domaćoj literaturi - dužu tradiciju od Bratislave. Svejedno ćemo pisati Bratislava. A more je još takvih primjera u domaćoj literaturi (Klagenfurt i sl.), tako da... lingvistika je tu jasna. Ovo je politika. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:31 (CEST) :::::::::Ovo nisu prevodi, nego domaći nazivi u našoj literaturi, kao što je već objašnjeno. Nije naveden dokaz da se koriste albanski nazivi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:35 (CEST) :::::::::Bratislava se koristi itekako, odvajkada i sad. Požun je isto lep naziv, koji je takođe bio zastupljen, ali u novijim izvorima prevladava Bratislava, što smo uzeli za COMMONNAME. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:36 (CEST) ::::::::::Pa nije ni Požun prijevod. Nije ni Celovec prijevod. Ni Beč nije prijevod, u krajnjem slučaju. Samo su - nazivi. Ne znam etimologiju istih, ali nije ni važno. Poanta je, opet, gradovi se prema lingvističkoj praksi pišu kako se pišu u izvornoj zemlji, osim u slučaju pojedino navedenih iznimki. U ovom je slučaju to Priština, a može se raspraviti o još nekim iznimkama. Ali da će se svako selo prekrštavati, nema smisla. IO je u pravu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:47 (CEST) :{{komentar}} S obzirom na to da je ovaj vikiprojekat ''zapravo'' srbskorvacka Vikipedija (''a ne'' filijala albanske viki za domaće prostore), onda se valjda podrazumeva da se ''za domaće teme'' koriste domaći nazivi. Dok ''provereni'', lokalni albanski nazivi mogu slobodno da se dodaju tamo negde u tim odgovarajućim člancima. Sa druge strane, ''za radoznale i znatiželjne'', postoje srbskorvacki Vikirečnik, albanska Vikipedija, kao i albanski Vikirečnik. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19. jula 2025. u 23:16 (CEST) {{izvuci}} :Dobro, ali to nije toliko jasno kod nas. Da navedem primjera, u nekim slučajevima koristimo naše nazive: Pariz, Beč, Venecija, Rim, Trst, Atena, Varšava, Drač, Budimpešta, Bukurešt, Napulj; a u nekim koristimo lokalne: New York, Gevgelija, Tōkyō, Graz, München, Stuttgart, Köln, Marseille, Sankt Peterburg. Kako god se opredijelimo, jedna stvar je bitna: da gdje god imamo mogućnost za dva naziva (srpskohrvatskog i autohtonog) moramo imati preusmjerenja s dvijema inačicama, tj. Bukurešt i Bucureşti. Naravno, nakon ove rasprave preporučujem da se konačna odluka stavi crno na bijelo i da se integrira u našu opću jezičnu smjernicu. :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] @[[Korisnik:Akatone|Akatone]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] : vaše mišljenje nam je potrebno, molim vas da se izjasnite po ovoj temi. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) ::Saglasan sam, i hvala na pozivanju još ljudi da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:48 (CEST) :::Dodatno, ova rasprava je zapravo nastavak ove druge: [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Nazivi članaka o naseljima na Kosovu|Nazivi članaka o naseljima na Kosovu]] iz februara 2024., arhivirane na Pijaci. Zato, bacite oko i tamo. :::Mala nužna napomena: ovo nije <u>rasprava o statusu Kosova</u> i argumentacije na <u>političkoj</u> osnovi su offtopic. Pričamo o općem kriteriju po kojem ćemo imenovati geografske članke, tz. između dva toponima (Bukurešt/Bucuresti, Gorizia/Gorica), koji ćemo koristiti za naziv članka. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 20:07 (CEST) ::::Kako ovo uvijek ode na nešto veće nego što jest meni nije jasno! :D Dakle, nema tu neke dileme - lingvistika jasno govori da se imena gradova '''pišu u izvorniku''', osim za dobro poznate i udomaćene '''izuzetke'''. Izuzetak znači da je nečega malo, a ne da je cijela jedna država izuzetak. Kada se promijene lingvistička pravila, onda možemo raspravljati, ali nemamo mi tu što puno izmišljati, a samim time ni integrirati išta od ovoga u jezične smjernice ili nešto slično. Piše jasno da se držimo lingvistike tamo, no? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:54 (CEST) :::::::Pričamo o ovome: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] :::::::S moje strane, podržavam to pravilo i zapravo njega se i držim. Detaljnije: moj pravac je da naziv članka bude izvorni (Wien) a da u tijelu članka pišemo našom verzijom (Beč). Mislim da un tekstu članka moramo se držati do klasičnog hrvatskog i klasičnog srpskog, ustaljenog između 1848. i 2005. (bubam datume...), izbjegavajući tuđice tamo gdje još imamo ijedan valjan naš sinonim. S druge strane, držati se izvornog toponima (Wien) rješava puno problema i nesuglasica, olakšavajući pitanja kategorizacije, duplikata i poveznica prema drugim projektima. Zato, ako pratimo dosljedno, to bi bilo: naziv članka je "Ferizaj", "Wien", "Trieste"; u tekstu se priča o Uroševcu, Beču, Trstu. Ta opcija nije neprirodna za nas. U svakodnevnici smo navikli na prebacivanje s latinice na ćirilicu, ili s jedne regionalne inačice na drugu, kamoli da nam smeta ta dvojnost u toponimima. Pih, mačiji kašalj. :::::::Stoga, namjerno sam proširio temu jer očigledno se često vraćamo na nju, što znači da nismo 100 % suglasni i bitno je da imamo u vidu mišljenje sviju i da, zatim, konačan zaključak bude jasno naglašen, crno na bijelo. To je postavljanje solidnih temelja. Te istovremeno, rasprava je potrebna jer je mjesto za razmjenu, gdje svatko ima pravo na "neslaganje" s mišljenjem većine. Naravno, u granicama međusobnog poštovanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22. jula 2025. u 17:54 (CEST) ::::::::Again, nećemo lingvističku stvar svoditi na političku. Lingvistički je okej da se zove Beč i da se zove Priština. Lingvistički nije okej da svako mjesto u jednoj državi prekrštavamo, pogotovo ne iz političkih razloga. Nema se tu što širiti i vraćati kad je sve apsolutno jasno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 18:19 (CEST) ::::Da, slažem se, ali ne vidim što je "politički" u mojoj opciji.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 14:37 (CEST) :::::Možda sam ja krivo shvatio, ali ja sam mislio da si ti predložio da mi odlučimo hoćemo li pisati Beč ili Wien. U tom slučaju, to je "politička" odluka koja je suprotna lingvističkoj praksi, za što nisam. Ako je lingvistički okej da je Beč - Beč, onda neka bude Beč. S druge strane, ne postoji lingvistička praksa koja nalaže da se sva naseljena mjesta u jednoj državi pretvore u iznimku; postoje narodni nazivi za puno stranih gradova, to sam i sam rekao, ali samo su neki iznimke. Takva bi odluka isto bila "politička" po svojoj prirodi. Mi smo tu dužni slušati lingvistiku, a ne sami krojiti neka pravila, samo to. Ako sam krivo shvatio, onda sorry, ima puno teksta i moguće da sam nešto zblesao xD Svakako, ni jedan ni drugi komentar nije bio zlonamjeran! :D Samo ''neću politiku u ovu butigu''! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. jula 2025. u 15:02 (CEST) ::::::::Okej, važi. Ne brini, samo razgovaramo. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 15:06 (CEST) ::Kada god postoji domaći naziv za neki geografski pojam, meni je njegova upotreba prirodna i normalna stvar. Tako Beč, Prizren, Nemačka, šta god. Naravno mogu se navesti i svi ostali oblici, ali prednost ima onaj na jeziku kojim govorimo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 27. jula 2025. u 02:29 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima == Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]: * Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski. Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST) :Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet: :# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima? :# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao "film noar". Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? :# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. :# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. :# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo "korehimijento", mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati "samuraj", taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati "kandži" ili "kanđi" umjesto "kanji" mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice. :Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog: ::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu. ::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu: ::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}} ::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST) :::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da "srbizira" jezik, so... :D). :::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST) ::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se "ne uklapaju u glasovni sastav" naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao "tipografska indikacija promene grafičkog koda". Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST) :::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore "Alternativni ''rock''" ili "''Gay'' parada". Isto vrijedi i za pizzu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST) ::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST) :::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer "alternativni rok" može značiti i "alternativni rock" i "zamjenski vremenski rok", a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija "alternativni ''rock''". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST) ::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST) :::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST) ::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST) :::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST) ::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano "dz"... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST) :::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST) == Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha == {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} Poštovane kolege, može li netko od vas bacit oko na ovaj prijedlog: [[Razgovor:Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha]]. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. novembra 2025. u 13:05 (CET) :A što ti ga ja znam... vidio sam ovo već bio, ali... ne znam što je najbolja solucija. Ovo je doslovno Ured (ili Kancelarija, zašto Kancelarija, ''tho''?) za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj i to mi se čini kao najbolji. Ne znam zašto bismo prevodili to kao "poslovi Commonwealtha" kad ni u izvorniku nema izraz ''affairs'' vezan uz to (''Foreign'' je skraćeno od ''foreign affairs'' pa ne treba pisati, ali ne znam da je ovo ''Commonwealth affairs''... mada, možda samo nisam dobro pročitao... :D)... meni se '''Ured za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj''' čini kao najbolja solucija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. novembra 2025. u 23:48 (CET) ::Da, i meni "kancelarija" zvuči nakaradno mada se doduše ne bavim pravnim leksikonom tako da to mi ide na uho. Možda bi nam trebala tu dublja istraga, tipa: kako se ta ustanova već spominje u našim javnim dokumentima? Kako se nazivaju slične ustanove u našim pravnim aktima? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2025. u 09:13 (CET) :::Nazivaju se ministarstvima xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. novembra 2025. u 09:57 (CET) == Otok ili ostrvo == Predložio bih da se članci o otocima premjeste na "ostrvo". Argumenti u nastavku: * Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]]. * Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire "ostrvo" jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju. * Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFdkWBU%3D&keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost. Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST) :Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove "Ostrva u Hrvatskoj", a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ "otok" u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST) :::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju "Ade", ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST) ::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST) :::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije "osobno" ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST) ::::::Ne slažem se. "Sveučilište" nije vlastito ime, ali "Sveučilište u Zagrebu" itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost "ostrvo". No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST) :::::::Goli otok je "otok Goli otok", odnosno "ostrvo Goli otok". Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije "sveučilište Sveučilište u Zagrebu", odnosno "univerzitet Sveučilište u Zagrebu". Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je "Gospodin Jean-Paul". Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je "Gospodin Jean-Paul". Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš "Goli otok", a ovo "gospodin" - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti "Mister Jean-Paul", neće ostaviti ovo "Gospodin". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST) ::::::::Pa i "Sveučilište u Zagrebu" (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno "univerzitet koji se nalazi u Zagrebu", već službeno ime institucije, odnosno reč "sveučilište" službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je "sveučilište" reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST) 67i4pzjz5hg1xrwzigzzf1q5tzmq7u9 42580714 42580703 2026-04-13T13:32:43Z Edgar Allan Poe 29250 /* Otok ili ostrvo */ odgovor 42580714 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Slovo Y == Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET) :Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET) ::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET) :::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''tsch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET) ::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da "po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?", pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET) :::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET) == ''Po prvi puta'' == ''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST) ::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST) == Pisanje kosovskih toponima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus zajednice (dva aktivna admina bila su za prijedlog, dva protiv, uz dva neadmina koji su izrazili podršku prijedlogu) oko promjene ove prakse, sukladno čemu se i dalje primjenjuju osnovna lingvistička pravila i jezične smjernice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:55 (CEST)|Nije usvojeno}} Nakon [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva_31#Nazivi_članaka_o_naseljima_na_Kosovu|prošle rasprave]] koja nije postignula konsenzus, nastavljena je praksa menjanja srpskohrvatskih naziva naselja na Kosovu albanskim. Tako imamo situaciju da se u uvodu članka i infokutiji forsira oblik "Prizreni" ([[Zvonko Petričević|1]]), premda ''nijedan'' izvor na srpskom i hrvatskom području ne zove tako ovaj grad ([https://enciklopedija.hr/clanak/prizren HE], [https://proleksis.lzmk.hr/20935/ Proleksis]). Udomaćeni nazivi povremeno se menjaju bez konsenzusa u albanske. Pozivam zajednicu da se izjasni po ovom pitanju, kako bismo ga konačno rešili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:26 (CEST) :Moj je stav po ovom pitanju isti. Imena gradova i naselja ne serbokroatiziraju se, osim ako se radi o tradicijski usvojenim nazivima kao što su Beč, Rim i slično. "Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom." Također: "No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…)." Dok se ne pojavi neko drugo leksičko rješenje, ne vidim smisla ponovnog pokretanja rasprave jer je ovo zaključeno i tada. Da ne govorim da je pisanje izvornih imena sukladno usvojenoj leksičkoj praksi. Priština jest i ostat će Priština jer se radi o "poznatijem gradu" koji potpada pod iznimku. Ali ako jedan [[München]], koji sam ima stanovnika koliko i cijelo Kosovo, pišemo [[München]], onda ne vidim kako [[Kishnica]] spada pod neku iznimku u tom smislu. :Dakle, da bi se ovdje uopće otvorilo neko "pitanje" koje se treba "konačno riješiti", trebaju se dati jasni jezikoslovni argumenti za to ii uklopiti s jezičnom politikom koju trenutno imamo. Mislim da je ovo jedno sasvim sekundarno pitanje koje se otvara bezveze jer ako to ne radimo ni kod jedne druge države, ne vidim razlog zašto bi Kosovo bilo iznimka. Preusmjeravanja postoje, u tekstu se javljaju obje varijante i to je to. :Uz to, ova je rasprava pokrenuta radi intervencije u samom tekstu, što je bespredmetno '''jer u tekstu se smije pisati kako se želi'''' i to je osnovni postulat ove Wikipedije. Ovdje se jedino može ponovo raspravljati o samim naslovima članaka, ali, ponavljam, za to trebaju neki konkretniji argumenti iz struke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 03:42 (CEST) ::Ako se u tekstu {{xt|smije pisati kako se želi}}, zašto se onda aktivno menja iz Prizren u Prizreni? ('''[[Special:Diff/42483442|diff]]''') Kosovo jeste i mora biti iznimka jer je ono bilo dio '''zajedničke države''', dio gde se govorilo '''srpskohrvatskim jezikom''' i gde je srpski, kao varijanta srpskohrvatskog, i danas '''službeni jezik'''! Potiskivanje srpskohrvatskih naziva može se posmatrati iz tog razloga kao politički motivirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:50 (CEST) :::Ako te zanima konkretno, zamolio si me da uredim šablon, ja sam ga napisao i tekst u uvodu uskladio s onim što piše u šablonu. :D To je ovaj konkretni slučaj. Što se tiče ostaloga: :::# Wikipedija nije politička arena i davno sam rekao da me politika ne zanima kao takva. Sukladno tome, to što će netko to promatrati kao "politički motivirano" je problem te osobe ili skupine. Ja mogu samo još jednom ponoviti da nije. :::# Bila je i Poljska dio Ruskog Carstva u jednom trenutku, barem djelomično, znači li to da se u Poljskoj trebaju koristiti ruska imena za određena mjesta? Možda iz ruske perspektive i trebaju, ali mislim da je jasno koliko je taj argument sam po sebi pogrešan. :::# Kosovo, istina, ima više službenih jezika (dva), ali postoje zemlje s većim brojem službenih jezika od Kosova. Singapur, primjerice. Ako izuzmemo kineski i tamilski, zbog drugog pisma, imamo engleski i malajski. Ako baciš oko na malajsku Wiki, vidjet ćeš da se i tamo koriste imena poput "Little India" i "Queenstown", iako su to engleski izrazi; na malajski se prevode samo opće imenice koje su dio toponima (istok, zapad i sl.), o čemu možemo raspravljati za neka od onih sela koja to imaju ovdje, ali to nije potegnuto kao pitanje na ovom mjestu. :::# Mi bismo kao enciklopedija trebali reflektirati stvarno stanje na terenu, a ono govori da 93% populacije Kosova kao primarni jezik koristi albanski. To je, zanimljivo, veći postotak nego u samoj Albaniji, gdje oko 91% populacije koristi albanski kao materinji jezik. Nije neka značajna razlika, ali je indikativno. Ako albanska naselja u pravilu ne serbokroatiziramo, a i za njih zbog inih povijesnih okolnosti postoje domaći nazivi, onda ne vidim zašto bi se od Kosova radila iznimka. Dapače, čini mi se da je upravo pretvaranje Kosova u iznimku potencijalno politički sporno, iz nečije perspektive, a ne obrnuto. :::O nekim se individualnim iznimkama može govoriti, ali to treba konkretizirati. A što se tiče enciklopedija, HE je s tiskanjem završila 2009., a online izdanje se pojavilo 2013. te se oslanjalo na tiskane podatke. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i trebalo je još godina da se to sve stabilizira. Proleksis se zasniva na tiskanim izdanjima koja su izlazila od 2005. do 2007. Dakle, u oba slučaja, kada govorimo o pitanju Kosova, možemo reći da se radi o zastarjelim podacima koji ne reflektiraju stvarno stanje na terenu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:37 (CEST) ::::Nema potrebe za takvim "usklađivanjem" jer si njime ugrozio spomenuto pravo da urednici mogu pisati kako žele. Druga tačka, da smo ruska Wikipedije, ne vidim problem u tome. Pošto nismo, ne tiče nas se niti je dobra analogija. Nadalje, malajski možda nema razvijenu terminologiju singapurskih toponima, ali srpski itekako ima terminologiju kosovskih. Wikipedija se ne bavi demografijom. Wikipedija se bavi izvorima. Uopće nam nije bitno ima li u Kosovskoj Kamenici 70% Albanaca, Indijaca ili Srba, nego kako srpskohrvatski izvori nazivaju to naselje, pa bilo ono u Austirji, Albaniji ili na Kosovu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:07 (CEST) :::::Prvo uopće ne kužim. Drugo, ovo je toliko pogrešan pristup da ne mogu uopće početi koliko je neenciklopedičan. Malajski nema razvijenu termilogiju? Pa taj se jezik tu govorio prije engleskog i ima status službenog. No. Što se tiče izvora, isti su zastarjeli, a lingvistička pravila jasno diktiraju da se imena gradova ne prevode. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:42 (CEST) ::::::Nebitno je da li je nekome to neenciklopedično ili nije. To je u skladu s izvorima srpskohrvatskog područja, a Wikipedija se ne bavi demografijom, istinom ili bilo čime, već isključivo prenošenjem informacija iz izvora. Ako su izvori zastareli, čekati da se ažuriraju i pričekati da albanski nazivi preuzmu primat – ako/kada preuzmu. Sve ostalo je dotad [[:en:WP:TOSOON|WP:TOSOON]]. Ne prevodimo imena gradova, već koristimo lokalna domaća srpskohrvatska imena koja su znatno etabliranija od novouvedenih. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:48 (CEST) :::::::Nisu to novouvedena imena, ti se nazivi koriste odavno, samo nisu imali status službenih za vrijeme Juge. Danas imaju. Mi smo tu da prenosimo točne i službene nazive, potšujući pritom lingvistička pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:04 (CEST) ::::::::Koriste se odavno, možda, ali – na albanskom jezičkom području. Ne vidim ijedan dokaz da se ti nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom području. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:10 (CEST) {{komentar}} Imamo imena za naselja na Kosovu na Srpsko-hrvatskom. Sve drugo je zaobilaženje prepoznatljivosti. Ko traži Kishnica kad želi podatke o Kišnici — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 17. jula 2025. u 08:59 (CEST) :Imamo i za naselja u Albaniji, not the point. I dalje čekam dovoljno validan lingvistički argument da se naselja u zemlji u kojoj više ljudi govori albanski nego u Albaniji ne zovu na albanskom jeziku u kontekstu pravila da se imena gradova u zemljama koje se služe latinicom ne mijenjaju osim iznimno. Svi su ovi argumenti političke prirode, ne lingvističke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 09:43 (CEST) ::Argument je da se ide sa [[WP:COMMONNAME]], ustaljenim pravilom Wikipedije, a ne s našim tumačenjima koliko ima Indonežana ili Kineza u određenoj zemlji ili gradu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:42 (CEST) :::COMMONNAME nema prednost pred lingvističkim pravilima. Ukoliko u jeziku postoji pravilo temeljem kojega se od Kosova može napraviti masovna iznimka, rado bih ga čuo. Dotad, ''it's his word against her word'', ili kakoveć. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:03 (CEST) ::::"Lingvistička pravila" uopšte ne postoje kao kriterijum na [[WP:NASLOV]], i to je sasvim logično jer ne postoje unificirana i kodificirana lingivistička i pravopisna pravila za celi policentrični jezik. Slično stanje je i na engleskom. Dok se to ne uvede kao kriterijum, pozivati se na njih nije valjano, normativno gledano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:08 (CEST) :::::Jezične smjernice, dakako, pokrivaju i ovo, a kako smo pokriveni pravilom izvornika, onda je situacija takva kakva jest trenutno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:22 (CEST) ::::::Meni po ovome pitanju je svejedno, pisalo albanski ili srpskohrvatski. Gledajući kako se drugdje postupalo, imamo redom: :::::::::en: Gjakova :::::::::nj: Gjakova :::::::::fr: Gjakovë :::::::::es: Đakovica :::::::::si: Đakovica :::::::::hr: Đakovica :::::::::bs: (''nema'') :::::::::sh: Gjakova :::::::::sr: Ђаковица :::::::::mk: Ѓаковица ::::::Znači, nikome nije jasno do kraja, pa ni meni, jer s jedne strane rekao bih, gdje se nalazi to mjesto danas? U Republici Kosovu. Kako ga zovu tamo: Gjakovë. Okej, onda je Gjakovë. S druge strane, podržavam liniju koja kaže "ako imamo već naziv za jedno mjesto u našem jeziku, onda koristimo ga." Dakle, neće bit ''Wien'' nego ''Beč'', pa čak bih rekao da je bolje ''Požun'' mjesto ''Bratislave''. Pritom, razlikovao bih između imena članka i njegovog sadržaja, jer imamo potrebu da nam na projektu imena budu većinom standardizirana (i to sustavno), dok u tijelu članka, u tekstu, to nije toliko bitno. Ako većina teksta u članku kaže Đakovica, nastavljamo s Đakovicom. ::::::To su uglavnom bile moje teze i u prošloj raspravi po temi. A sad, imamo nešto dodatno: kolega EAP i kolega Drembo su počeli sustavan rad na geografiji Kosova. To je stalo, ali tamo gdje je stiglo, izgleda mi vrlo dobro. Imamo li potrebu za ''build it up, tear it down''? Odnosno, ako smo već na tome, onda idemo do kraja da nađemo zajedničku. Nećemo se svaka dva mjeseca vraćat na isto. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 01:06 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Problematika se svodi na to da mi za sva naselja na Kosovu imamo domaće nazive, koji su [[WP:COMMONNAME|ustaljeni]] u srpskohrvatskoj istorijskoj i geografskoj literaturi. Koristili su se decenijama u Jugoslaviji i imaju široku upotrebnu vrednost i praksu. Čak i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, ovi termini nastavljaju se koristiti u domaćoj literaturi, jer je Kosovo bilo pod onim što se danas naziva [[Jugosfera]]. Kao što sam iznad primetio, druga strana nije navela nijedan dokaz da se albanski nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom i govor(e)nom području. U skladu s time, i u skladu s pravilom [[WP:2:1]] (s obzirom na to da si iznad pokazao da se Đakovica koristi na dvama susednim jezičkim projektima), predlažem sledeće: :::::::# Članke o kosovskim toponimima treba naslovljavati domaćim, srpskohrvatskim nazivima. [za matične srpskohrvatske čitatelje i publiku/javnost] :::::::# Članci premešteni bez konsenzusa trebaju se vratiti na prvobitne nazive. :::::::# U uvodu članka i infokutiji obavezno je navesti albanski naziv. U uvodu će se to činiti u sledećem formatu: "'''Đakovica''' (albanski: ''Gjakova'')". U infokutiji će se koristiti parametar {{para|drugo_ime}}), čime dajemo jednak status. :::::::# Albanske nazive obavezno je upotrebljavati kao preusmerenja. [za stranu i albansku publiku/javnost] :::::::# U tekstovima članaka dopušteno je koristiti i albanske i srpskohrvatske nazive, ali se preporučuje dosledna upotreba. :::::::# Menjanje termina bez konsenzusa nije dopušteno, osim u slučajevima usklađivanja sa ''izvornom praksom članka'' i u slučajevima regulisanim u [[WP:JEZSMER]], odeljak "Promjena varijante". :::::::Mislim da su ove smernice dobra vodilja i da će nam omogućiti standardizaciju ovog pitanja. Osim toga, omogućiće i srpskohrvatskim i stranim čitaocima da bez problema pronađu željeni članak. Na kraju bih istaknuo da sam otvoren da, ako se pokaže da neki albanski naziv ima jaku upotrebu u srpskohrvatskoj literaturi (recimo, neko novoformirano naselje ili gradska četvrt), i on može postati naslov članka, u skladu s pravilom [[WP:COMMONNAME]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:01 (CEST) ::::::::"druga strana nije navela nijedan dokaz"? No, no. Jasno pravopisno pravilo - imena mjesta se ne prevode. S obzirom na činjenicu da je sad na Kosovu albanski predominantan jezik, praksa se mijenja. Kao što je rekao IO gore, i Požun je ustaljen naziv i vjerojatno ima - u domaćoj literaturi - dužu tradiciju od Bratislave. Svejedno ćemo pisati Bratislava. A more je još takvih primjera u domaćoj literaturi (Klagenfurt i sl.), tako da... lingvistika je tu jasna. Ovo je politika. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:31 (CEST) :::::::::Ovo nisu prevodi, nego domaći nazivi u našoj literaturi, kao što je već objašnjeno. Nije naveden dokaz da se koriste albanski nazivi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:35 (CEST) :::::::::Bratislava se koristi itekako, odvajkada i sad. Požun je isto lep naziv, koji je takođe bio zastupljen, ali u novijim izvorima prevladava Bratislava, što smo uzeli za COMMONNAME. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:36 (CEST) ::::::::::Pa nije ni Požun prijevod. Nije ni Celovec prijevod. Ni Beč nije prijevod, u krajnjem slučaju. Samo su - nazivi. Ne znam etimologiju istih, ali nije ni važno. Poanta je, opet, gradovi se prema lingvističkoj praksi pišu kako se pišu u izvornoj zemlji, osim u slučaju pojedino navedenih iznimki. U ovom je slučaju to Priština, a može se raspraviti o još nekim iznimkama. Ali da će se svako selo prekrštavati, nema smisla. IO je u pravu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:47 (CEST) :{{komentar}} S obzirom na to da je ovaj vikiprojekat ''zapravo'' srbskorvacka Vikipedija (''a ne'' filijala albanske viki za domaće prostore), onda se valjda podrazumeva da se ''za domaće teme'' koriste domaći nazivi. Dok ''provereni'', lokalni albanski nazivi mogu slobodno da se dodaju tamo negde u tim odgovarajućim člancima. Sa druge strane, ''za radoznale i znatiželjne'', postoje srbskorvacki Vikirečnik, albanska Vikipedija, kao i albanski Vikirečnik. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19. jula 2025. u 23:16 (CEST) {{izvuci}} :Dobro, ali to nije toliko jasno kod nas. Da navedem primjera, u nekim slučajevima koristimo naše nazive: Pariz, Beč, Venecija, Rim, Trst, Atena, Varšava, Drač, Budimpešta, Bukurešt, Napulj; a u nekim koristimo lokalne: New York, Gevgelija, Tōkyō, Graz, München, Stuttgart, Köln, Marseille, Sankt Peterburg. Kako god se opredijelimo, jedna stvar je bitna: da gdje god imamo mogućnost za dva naziva (srpskohrvatskog i autohtonog) moramo imati preusmjerenja s dvijema inačicama, tj. Bukurešt i Bucureşti. Naravno, nakon ove rasprave preporučujem da se konačna odluka stavi crno na bijelo i da se integrira u našu opću jezičnu smjernicu. :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] @[[Korisnik:Akatone|Akatone]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] : vaše mišljenje nam je potrebno, molim vas da se izjasnite po ovoj temi. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) ::Saglasan sam, i hvala na pozivanju još ljudi da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:48 (CEST) :::Dodatno, ova rasprava je zapravo nastavak ove druge: [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Nazivi članaka o naseljima na Kosovu|Nazivi članaka o naseljima na Kosovu]] iz februara 2024., arhivirane na Pijaci. Zato, bacite oko i tamo. :::Mala nužna napomena: ovo nije <u>rasprava o statusu Kosova</u> i argumentacije na <u>političkoj</u> osnovi su offtopic. Pričamo o općem kriteriju po kojem ćemo imenovati geografske članke, tz. između dva toponima (Bukurešt/Bucuresti, Gorizia/Gorica), koji ćemo koristiti za naziv članka. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 20:07 (CEST) ::::Kako ovo uvijek ode na nešto veće nego što jest meni nije jasno! :D Dakle, nema tu neke dileme - lingvistika jasno govori da se imena gradova '''pišu u izvorniku''', osim za dobro poznate i udomaćene '''izuzetke'''. Izuzetak znači da je nečega malo, a ne da je cijela jedna država izuzetak. Kada se promijene lingvistička pravila, onda možemo raspravljati, ali nemamo mi tu što puno izmišljati, a samim time ni integrirati išta od ovoga u jezične smjernice ili nešto slično. Piše jasno da se držimo lingvistike tamo, no? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:54 (CEST) :::::::Pričamo o ovome: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] :::::::S moje strane, podržavam to pravilo i zapravo njega se i držim. Detaljnije: moj pravac je da naziv članka bude izvorni (Wien) a da u tijelu članka pišemo našom verzijom (Beč). Mislim da un tekstu članka moramo se držati do klasičnog hrvatskog i klasičnog srpskog, ustaljenog između 1848. i 2005. (bubam datume...), izbjegavajući tuđice tamo gdje još imamo ijedan valjan naš sinonim. S druge strane, držati se izvornog toponima (Wien) rješava puno problema i nesuglasica, olakšavajući pitanja kategorizacije, duplikata i poveznica prema drugim projektima. Zato, ako pratimo dosljedno, to bi bilo: naziv članka je "Ferizaj", "Wien", "Trieste"; u tekstu se priča o Uroševcu, Beču, Trstu. Ta opcija nije neprirodna za nas. U svakodnevnici smo navikli na prebacivanje s latinice na ćirilicu, ili s jedne regionalne inačice na drugu, kamoli da nam smeta ta dvojnost u toponimima. Pih, mačiji kašalj. :::::::Stoga, namjerno sam proširio temu jer očigledno se često vraćamo na nju, što znači da nismo 100 % suglasni i bitno je da imamo u vidu mišljenje sviju i da, zatim, konačan zaključak bude jasno naglašen, crno na bijelo. To je postavljanje solidnih temelja. Te istovremeno, rasprava je potrebna jer je mjesto za razmjenu, gdje svatko ima pravo na "neslaganje" s mišljenjem većine. Naravno, u granicama međusobnog poštovanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22. jula 2025. u 17:54 (CEST) ::::::::Again, nećemo lingvističku stvar svoditi na političku. Lingvistički je okej da se zove Beč i da se zove Priština. Lingvistički nije okej da svako mjesto u jednoj državi prekrštavamo, pogotovo ne iz političkih razloga. Nema se tu što širiti i vraćati kad je sve apsolutno jasno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 18:19 (CEST) ::::Da, slažem se, ali ne vidim što je "politički" u mojoj opciji.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 14:37 (CEST) :::::Možda sam ja krivo shvatio, ali ja sam mislio da si ti predložio da mi odlučimo hoćemo li pisati Beč ili Wien. U tom slučaju, to je "politička" odluka koja je suprotna lingvističkoj praksi, za što nisam. Ako je lingvistički okej da je Beč - Beč, onda neka bude Beč. S druge strane, ne postoji lingvistička praksa koja nalaže da se sva naseljena mjesta u jednoj državi pretvore u iznimku; postoje narodni nazivi za puno stranih gradova, to sam i sam rekao, ali samo su neki iznimke. Takva bi odluka isto bila "politička" po svojoj prirodi. Mi smo tu dužni slušati lingvistiku, a ne sami krojiti neka pravila, samo to. Ako sam krivo shvatio, onda sorry, ima puno teksta i moguće da sam nešto zblesao xD Svakako, ni jedan ni drugi komentar nije bio zlonamjeran! :D Samo ''neću politiku u ovu butigu''! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. jula 2025. u 15:02 (CEST) ::::::::Okej, važi. Ne brini, samo razgovaramo. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 15:06 (CEST) ::Kada god postoji domaći naziv za neki geografski pojam, meni je njegova upotreba prirodna i normalna stvar. Tako Beč, Prizren, Nemačka, šta god. Naravno mogu se navesti i svi ostali oblici, ali prednost ima onaj na jeziku kojim govorimo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 27. jula 2025. u 02:29 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima == Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]: * Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski. Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST) :Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet: :# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima? :# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao "film noar". Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? :# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. :# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. :# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo "korehimijento", mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati "samuraj", taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati "kandži" ili "kanđi" umjesto "kanji" mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice. :Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog: ::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu. ::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu: ::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}} ::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST) :::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da "srbizira" jezik, so... :D). :::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST) ::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se "ne uklapaju u glasovni sastav" naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao "tipografska indikacija promene grafičkog koda". Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST) :::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore "Alternativni ''rock''" ili "''Gay'' parada". Isto vrijedi i za pizzu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST) ::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST) :::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer "alternativni rok" može značiti i "alternativni rock" i "zamjenski vremenski rok", a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija "alternativni ''rock''". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST) ::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST) :::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST) ::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST) :::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST) ::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano "dz"... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST) :::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST) == Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha == {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} Poštovane kolege, može li netko od vas bacit oko na ovaj prijedlog: [[Razgovor:Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha]]. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. novembra 2025. u 13:05 (CET) :A što ti ga ja znam... vidio sam ovo već bio, ali... ne znam što je najbolja solucija. Ovo je doslovno Ured (ili Kancelarija, zašto Kancelarija, ''tho''?) za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj i to mi se čini kao najbolji. Ne znam zašto bismo prevodili to kao "poslovi Commonwealtha" kad ni u izvorniku nema izraz ''affairs'' vezan uz to (''Foreign'' je skraćeno od ''foreign affairs'' pa ne treba pisati, ali ne znam da je ovo ''Commonwealth affairs''... mada, možda samo nisam dobro pročitao... :D)... meni se '''Ured za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj''' čini kao najbolja solucija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. novembra 2025. u 23:48 (CET) ::Da, i meni "kancelarija" zvuči nakaradno mada se doduše ne bavim pravnim leksikonom tako da to mi ide na uho. Možda bi nam trebala tu dublja istraga, tipa: kako se ta ustanova već spominje u našim javnim dokumentima? Kako se nazivaju slične ustanove u našim pravnim aktima? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2025. u 09:13 (CET) :::Nazivaju se ministarstvima xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. novembra 2025. u 09:57 (CET) == Otok ili ostrvo == Predložio bih da se članci o otocima premjeste na "ostrvo". Argumenti u nastavku: * Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]]. * Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire "ostrvo" jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju. * Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFdkWBU%3D&keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost. Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST) :Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove "Ostrva u Hrvatskoj", a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ "otok" u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST) :::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju "Ade", ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST) ::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST) :::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije "osobno" ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST) ::::::Ne slažem se. "Sveučilište" nije vlastito ime, ali "Sveučilište u Zagrebu" itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost "ostrvo". No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST) :::::::Goli otok je "otok Goli otok", odnosno "ostrvo Goli otok". Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije "sveučilište Sveučilište u Zagrebu", odnosno "univerzitet Sveučilište u Zagrebu". Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je "Gospodin Jean-Paul". Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je "Gospodin Jean-Paul". Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš "Goli otok", a ovo "gospodin" - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti "Mister Jean-Paul", neće ostaviti ovo "Gospodin". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST) ::::::::Pa i "Sveučilište u Zagrebu" (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno "univerzitet koji se nalazi u Zagrebu", već službeno ime institucije, odnosno reč "sveučilište" službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je "sveučilište" reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST) :::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka "Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb" išao bi "Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb" (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio "GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u "University", sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je "Univerziteti u Hrvatskoj", a svi su članci "Sveučilište"? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS. :::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. :::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se "službeno" zove "Grof Monte Cristo" (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. :::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo <u>naziv ade</u>, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST) e4lznzyoqvk592tzq0syfp5f2ceoa3g 42580716 42580714 2026-04-13T13:37:57Z Aca 108187 /* Otok ili ostrvo */ odgovor 42580716 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Slovo Y == Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET) :Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET) ::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET) :::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''tsch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET) ::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da "po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?", pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET) :::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET) == ''Po prvi puta'' == ''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST) ::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST) == Pisanje kosovskih toponima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus zajednice (dva aktivna admina bila su za prijedlog, dva protiv, uz dva neadmina koji su izrazili podršku prijedlogu) oko promjene ove prakse, sukladno čemu se i dalje primjenjuju osnovna lingvistička pravila i jezične smjernice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:55 (CEST)|Nije usvojeno}} Nakon [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva_31#Nazivi_članaka_o_naseljima_na_Kosovu|prošle rasprave]] koja nije postignula konsenzus, nastavljena je praksa menjanja srpskohrvatskih naziva naselja na Kosovu albanskim. Tako imamo situaciju da se u uvodu članka i infokutiji forsira oblik "Prizreni" ([[Zvonko Petričević|1]]), premda ''nijedan'' izvor na srpskom i hrvatskom području ne zove tako ovaj grad ([https://enciklopedija.hr/clanak/prizren HE], [https://proleksis.lzmk.hr/20935/ Proleksis]). Udomaćeni nazivi povremeno se menjaju bez konsenzusa u albanske. Pozivam zajednicu da se izjasni po ovom pitanju, kako bismo ga konačno rešili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:26 (CEST) :Moj je stav po ovom pitanju isti. Imena gradova i naselja ne serbokroatiziraju se, osim ako se radi o tradicijski usvojenim nazivima kao što su Beč, Rim i slično. "Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom." Također: "No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…)." Dok se ne pojavi neko drugo leksičko rješenje, ne vidim smisla ponovnog pokretanja rasprave jer je ovo zaključeno i tada. Da ne govorim da je pisanje izvornih imena sukladno usvojenoj leksičkoj praksi. Priština jest i ostat će Priština jer se radi o "poznatijem gradu" koji potpada pod iznimku. Ali ako jedan [[München]], koji sam ima stanovnika koliko i cijelo Kosovo, pišemo [[München]], onda ne vidim kako [[Kishnica]] spada pod neku iznimku u tom smislu. :Dakle, da bi se ovdje uopće otvorilo neko "pitanje" koje se treba "konačno riješiti", trebaju se dati jasni jezikoslovni argumenti za to ii uklopiti s jezičnom politikom koju trenutno imamo. Mislim da je ovo jedno sasvim sekundarno pitanje koje se otvara bezveze jer ako to ne radimo ni kod jedne druge države, ne vidim razlog zašto bi Kosovo bilo iznimka. Preusmjeravanja postoje, u tekstu se javljaju obje varijante i to je to. :Uz to, ova je rasprava pokrenuta radi intervencije u samom tekstu, što je bespredmetno '''jer u tekstu se smije pisati kako se želi'''' i to je osnovni postulat ove Wikipedije. Ovdje se jedino može ponovo raspravljati o samim naslovima članaka, ali, ponavljam, za to trebaju neki konkretniji argumenti iz struke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 03:42 (CEST) ::Ako se u tekstu {{xt|smije pisati kako se želi}}, zašto se onda aktivno menja iz Prizren u Prizreni? ('''[[Special:Diff/42483442|diff]]''') Kosovo jeste i mora biti iznimka jer je ono bilo dio '''zajedničke države''', dio gde se govorilo '''srpskohrvatskim jezikom''' i gde je srpski, kao varijanta srpskohrvatskog, i danas '''službeni jezik'''! Potiskivanje srpskohrvatskih naziva može se posmatrati iz tog razloga kao politički motivirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:50 (CEST) :::Ako te zanima konkretno, zamolio si me da uredim šablon, ja sam ga napisao i tekst u uvodu uskladio s onim što piše u šablonu. :D To je ovaj konkretni slučaj. Što se tiče ostaloga: :::# Wikipedija nije politička arena i davno sam rekao da me politika ne zanima kao takva. Sukladno tome, to što će netko to promatrati kao "politički motivirano" je problem te osobe ili skupine. Ja mogu samo još jednom ponoviti da nije. :::# Bila je i Poljska dio Ruskog Carstva u jednom trenutku, barem djelomično, znači li to da se u Poljskoj trebaju koristiti ruska imena za određena mjesta? Možda iz ruske perspektive i trebaju, ali mislim da je jasno koliko je taj argument sam po sebi pogrešan. :::# Kosovo, istina, ima više službenih jezika (dva), ali postoje zemlje s većim brojem službenih jezika od Kosova. Singapur, primjerice. Ako izuzmemo kineski i tamilski, zbog drugog pisma, imamo engleski i malajski. Ako baciš oko na malajsku Wiki, vidjet ćeš da se i tamo koriste imena poput "Little India" i "Queenstown", iako su to engleski izrazi; na malajski se prevode samo opće imenice koje su dio toponima (istok, zapad i sl.), o čemu možemo raspravljati za neka od onih sela koja to imaju ovdje, ali to nije potegnuto kao pitanje na ovom mjestu. :::# Mi bismo kao enciklopedija trebali reflektirati stvarno stanje na terenu, a ono govori da 93% populacije Kosova kao primarni jezik koristi albanski. To je, zanimljivo, veći postotak nego u samoj Albaniji, gdje oko 91% populacije koristi albanski kao materinji jezik. Nije neka značajna razlika, ali je indikativno. Ako albanska naselja u pravilu ne serbokroatiziramo, a i za njih zbog inih povijesnih okolnosti postoje domaći nazivi, onda ne vidim zašto bi se od Kosova radila iznimka. Dapače, čini mi se da je upravo pretvaranje Kosova u iznimku potencijalno politički sporno, iz nečije perspektive, a ne obrnuto. :::O nekim se individualnim iznimkama može govoriti, ali to treba konkretizirati. A što se tiče enciklopedija, HE je s tiskanjem završila 2009., a online izdanje se pojavilo 2013. te se oslanjalo na tiskane podatke. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i trebalo je još godina da se to sve stabilizira. Proleksis se zasniva na tiskanim izdanjima koja su izlazila od 2005. do 2007. Dakle, u oba slučaja, kada govorimo o pitanju Kosova, možemo reći da se radi o zastarjelim podacima koji ne reflektiraju stvarno stanje na terenu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:37 (CEST) ::::Nema potrebe za takvim "usklađivanjem" jer si njime ugrozio spomenuto pravo da urednici mogu pisati kako žele. Druga tačka, da smo ruska Wikipedije, ne vidim problem u tome. Pošto nismo, ne tiče nas se niti je dobra analogija. Nadalje, malajski možda nema razvijenu terminologiju singapurskih toponima, ali srpski itekako ima terminologiju kosovskih. Wikipedija se ne bavi demografijom. Wikipedija se bavi izvorima. Uopće nam nije bitno ima li u Kosovskoj Kamenici 70% Albanaca, Indijaca ili Srba, nego kako srpskohrvatski izvori nazivaju to naselje, pa bilo ono u Austirji, Albaniji ili na Kosovu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:07 (CEST) :::::Prvo uopće ne kužim. Drugo, ovo je toliko pogrešan pristup da ne mogu uopće početi koliko je neenciklopedičan. Malajski nema razvijenu termilogiju? Pa taj se jezik tu govorio prije engleskog i ima status službenog. No. Što se tiče izvora, isti su zastarjeli, a lingvistička pravila jasno diktiraju da se imena gradova ne prevode. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:42 (CEST) ::::::Nebitno je da li je nekome to neenciklopedično ili nije. To je u skladu s izvorima srpskohrvatskog područja, a Wikipedija se ne bavi demografijom, istinom ili bilo čime, već isključivo prenošenjem informacija iz izvora. Ako su izvori zastareli, čekati da se ažuriraju i pričekati da albanski nazivi preuzmu primat – ako/kada preuzmu. Sve ostalo je dotad [[:en:WP:TOSOON|WP:TOSOON]]. Ne prevodimo imena gradova, već koristimo lokalna domaća srpskohrvatska imena koja su znatno etabliranija od novouvedenih. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:48 (CEST) :::::::Nisu to novouvedena imena, ti se nazivi koriste odavno, samo nisu imali status službenih za vrijeme Juge. Danas imaju. Mi smo tu da prenosimo točne i službene nazive, potšujući pritom lingvistička pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:04 (CEST) ::::::::Koriste se odavno, možda, ali – na albanskom jezičkom području. Ne vidim ijedan dokaz da se ti nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom području. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:10 (CEST) {{komentar}} Imamo imena za naselja na Kosovu na Srpsko-hrvatskom. Sve drugo je zaobilaženje prepoznatljivosti. Ko traži Kishnica kad želi podatke o Kišnici — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 17. jula 2025. u 08:59 (CEST) :Imamo i za naselja u Albaniji, not the point. I dalje čekam dovoljno validan lingvistički argument da se naselja u zemlji u kojoj više ljudi govori albanski nego u Albaniji ne zovu na albanskom jeziku u kontekstu pravila da se imena gradova u zemljama koje se služe latinicom ne mijenjaju osim iznimno. Svi su ovi argumenti političke prirode, ne lingvističke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 09:43 (CEST) ::Argument je da se ide sa [[WP:COMMONNAME]], ustaljenim pravilom Wikipedije, a ne s našim tumačenjima koliko ima Indonežana ili Kineza u određenoj zemlji ili gradu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:42 (CEST) :::COMMONNAME nema prednost pred lingvističkim pravilima. Ukoliko u jeziku postoji pravilo temeljem kojega se od Kosova može napraviti masovna iznimka, rado bih ga čuo. Dotad, ''it's his word against her word'', ili kakoveć. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:03 (CEST) ::::"Lingvistička pravila" uopšte ne postoje kao kriterijum na [[WP:NASLOV]], i to je sasvim logično jer ne postoje unificirana i kodificirana lingivistička i pravopisna pravila za celi policentrični jezik. Slično stanje je i na engleskom. Dok se to ne uvede kao kriterijum, pozivati se na njih nije valjano, normativno gledano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:08 (CEST) :::::Jezične smjernice, dakako, pokrivaju i ovo, a kako smo pokriveni pravilom izvornika, onda je situacija takva kakva jest trenutno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:22 (CEST) ::::::Meni po ovome pitanju je svejedno, pisalo albanski ili srpskohrvatski. Gledajući kako se drugdje postupalo, imamo redom: :::::::::en: Gjakova :::::::::nj: Gjakova :::::::::fr: Gjakovë :::::::::es: Đakovica :::::::::si: Đakovica :::::::::hr: Đakovica :::::::::bs: (''nema'') :::::::::sh: Gjakova :::::::::sr: Ђаковица :::::::::mk: Ѓаковица ::::::Znači, nikome nije jasno do kraja, pa ni meni, jer s jedne strane rekao bih, gdje se nalazi to mjesto danas? U Republici Kosovu. Kako ga zovu tamo: Gjakovë. Okej, onda je Gjakovë. S druge strane, podržavam liniju koja kaže "ako imamo već naziv za jedno mjesto u našem jeziku, onda koristimo ga." Dakle, neće bit ''Wien'' nego ''Beč'', pa čak bih rekao da je bolje ''Požun'' mjesto ''Bratislave''. Pritom, razlikovao bih između imena članka i njegovog sadržaja, jer imamo potrebu da nam na projektu imena budu većinom standardizirana (i to sustavno), dok u tijelu članka, u tekstu, to nije toliko bitno. Ako većina teksta u članku kaže Đakovica, nastavljamo s Đakovicom. ::::::To su uglavnom bile moje teze i u prošloj raspravi po temi. A sad, imamo nešto dodatno: kolega EAP i kolega Drembo su počeli sustavan rad na geografiji Kosova. To je stalo, ali tamo gdje je stiglo, izgleda mi vrlo dobro. Imamo li potrebu za ''build it up, tear it down''? Odnosno, ako smo već na tome, onda idemo do kraja da nađemo zajedničku. Nećemo se svaka dva mjeseca vraćat na isto. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 01:06 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Problematika se svodi na to da mi za sva naselja na Kosovu imamo domaće nazive, koji su [[WP:COMMONNAME|ustaljeni]] u srpskohrvatskoj istorijskoj i geografskoj literaturi. Koristili su se decenijama u Jugoslaviji i imaju široku upotrebnu vrednost i praksu. Čak i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, ovi termini nastavljaju se koristiti u domaćoj literaturi, jer je Kosovo bilo pod onim što se danas naziva [[Jugosfera]]. Kao što sam iznad primetio, druga strana nije navela nijedan dokaz da se albanski nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom i govor(e)nom području. U skladu s time, i u skladu s pravilom [[WP:2:1]] (s obzirom na to da si iznad pokazao da se Đakovica koristi na dvama susednim jezičkim projektima), predlažem sledeće: :::::::# Članke o kosovskim toponimima treba naslovljavati domaćim, srpskohrvatskim nazivima. [za matične srpskohrvatske čitatelje i publiku/javnost] :::::::# Članci premešteni bez konsenzusa trebaju se vratiti na prvobitne nazive. :::::::# U uvodu članka i infokutiji obavezno je navesti albanski naziv. U uvodu će se to činiti u sledećem formatu: "'''Đakovica''' (albanski: ''Gjakova'')". U infokutiji će se koristiti parametar {{para|drugo_ime}}), čime dajemo jednak status. :::::::# Albanske nazive obavezno je upotrebljavati kao preusmerenja. [za stranu i albansku publiku/javnost] :::::::# U tekstovima članaka dopušteno je koristiti i albanske i srpskohrvatske nazive, ali se preporučuje dosledna upotreba. :::::::# Menjanje termina bez konsenzusa nije dopušteno, osim u slučajevima usklađivanja sa ''izvornom praksom članka'' i u slučajevima regulisanim u [[WP:JEZSMER]], odeljak "Promjena varijante". :::::::Mislim da su ove smernice dobra vodilja i da će nam omogućiti standardizaciju ovog pitanja. Osim toga, omogućiće i srpskohrvatskim i stranim čitaocima da bez problema pronađu željeni članak. Na kraju bih istaknuo da sam otvoren da, ako se pokaže da neki albanski naziv ima jaku upotrebu u srpskohrvatskoj literaturi (recimo, neko novoformirano naselje ili gradska četvrt), i on može postati naslov članka, u skladu s pravilom [[WP:COMMONNAME]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:01 (CEST) ::::::::"druga strana nije navela nijedan dokaz"? No, no. Jasno pravopisno pravilo - imena mjesta se ne prevode. S obzirom na činjenicu da je sad na Kosovu albanski predominantan jezik, praksa se mijenja. Kao što je rekao IO gore, i Požun je ustaljen naziv i vjerojatno ima - u domaćoj literaturi - dužu tradiciju od Bratislave. Svejedno ćemo pisati Bratislava. A more je još takvih primjera u domaćoj literaturi (Klagenfurt i sl.), tako da... lingvistika je tu jasna. Ovo je politika. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:31 (CEST) :::::::::Ovo nisu prevodi, nego domaći nazivi u našoj literaturi, kao što je već objašnjeno. Nije naveden dokaz da se koriste albanski nazivi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:35 (CEST) :::::::::Bratislava se koristi itekako, odvajkada i sad. Požun je isto lep naziv, koji je takođe bio zastupljen, ali u novijim izvorima prevladava Bratislava, što smo uzeli za COMMONNAME. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:36 (CEST) ::::::::::Pa nije ni Požun prijevod. Nije ni Celovec prijevod. Ni Beč nije prijevod, u krajnjem slučaju. Samo su - nazivi. Ne znam etimologiju istih, ali nije ni važno. Poanta je, opet, gradovi se prema lingvističkoj praksi pišu kako se pišu u izvornoj zemlji, osim u slučaju pojedino navedenih iznimki. U ovom je slučaju to Priština, a može se raspraviti o još nekim iznimkama. Ali da će se svako selo prekrštavati, nema smisla. IO je u pravu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:47 (CEST) :{{komentar}} S obzirom na to da je ovaj vikiprojekat ''zapravo'' srbskorvacka Vikipedija (''a ne'' filijala albanske viki za domaće prostore), onda se valjda podrazumeva da se ''za domaće teme'' koriste domaći nazivi. Dok ''provereni'', lokalni albanski nazivi mogu slobodno da se dodaju tamo negde u tim odgovarajućim člancima. Sa druge strane, ''za radoznale i znatiželjne'', postoje srbskorvacki Vikirečnik, albanska Vikipedija, kao i albanski Vikirečnik. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19. jula 2025. u 23:16 (CEST) {{izvuci}} :Dobro, ali to nije toliko jasno kod nas. Da navedem primjera, u nekim slučajevima koristimo naše nazive: Pariz, Beč, Venecija, Rim, Trst, Atena, Varšava, Drač, Budimpešta, Bukurešt, Napulj; a u nekim koristimo lokalne: New York, Gevgelija, Tōkyō, Graz, München, Stuttgart, Köln, Marseille, Sankt Peterburg. Kako god se opredijelimo, jedna stvar je bitna: da gdje god imamo mogućnost za dva naziva (srpskohrvatskog i autohtonog) moramo imati preusmjerenja s dvijema inačicama, tj. Bukurešt i Bucureşti. Naravno, nakon ove rasprave preporučujem da se konačna odluka stavi crno na bijelo i da se integrira u našu opću jezičnu smjernicu. :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] @[[Korisnik:Akatone|Akatone]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] : vaše mišljenje nam je potrebno, molim vas da se izjasnite po ovoj temi. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) ::Saglasan sam, i hvala na pozivanju još ljudi da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:48 (CEST) :::Dodatno, ova rasprava je zapravo nastavak ove druge: [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Nazivi članaka o naseljima na Kosovu|Nazivi članaka o naseljima na Kosovu]] iz februara 2024., arhivirane na Pijaci. Zato, bacite oko i tamo. :::Mala nužna napomena: ovo nije <u>rasprava o statusu Kosova</u> i argumentacije na <u>političkoj</u> osnovi su offtopic. Pričamo o općem kriteriju po kojem ćemo imenovati geografske članke, tz. između dva toponima (Bukurešt/Bucuresti, Gorizia/Gorica), koji ćemo koristiti za naziv članka. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 20:07 (CEST) ::::Kako ovo uvijek ode na nešto veće nego što jest meni nije jasno! :D Dakle, nema tu neke dileme - lingvistika jasno govori da se imena gradova '''pišu u izvorniku''', osim za dobro poznate i udomaćene '''izuzetke'''. Izuzetak znači da je nečega malo, a ne da je cijela jedna država izuzetak. Kada se promijene lingvistička pravila, onda možemo raspravljati, ali nemamo mi tu što puno izmišljati, a samim time ni integrirati išta od ovoga u jezične smjernice ili nešto slično. Piše jasno da se držimo lingvistike tamo, no? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:54 (CEST) :::::::Pričamo o ovome: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] :::::::S moje strane, podržavam to pravilo i zapravo njega se i držim. Detaljnije: moj pravac je da naziv članka bude izvorni (Wien) a da u tijelu članka pišemo našom verzijom (Beč). Mislim da un tekstu članka moramo se držati do klasičnog hrvatskog i klasičnog srpskog, ustaljenog između 1848. i 2005. (bubam datume...), izbjegavajući tuđice tamo gdje još imamo ijedan valjan naš sinonim. S druge strane, držati se izvornog toponima (Wien) rješava puno problema i nesuglasica, olakšavajući pitanja kategorizacije, duplikata i poveznica prema drugim projektima. Zato, ako pratimo dosljedno, to bi bilo: naziv članka je "Ferizaj", "Wien", "Trieste"; u tekstu se priča o Uroševcu, Beču, Trstu. Ta opcija nije neprirodna za nas. U svakodnevnici smo navikli na prebacivanje s latinice na ćirilicu, ili s jedne regionalne inačice na drugu, kamoli da nam smeta ta dvojnost u toponimima. Pih, mačiji kašalj. :::::::Stoga, namjerno sam proširio temu jer očigledno se često vraćamo na nju, što znači da nismo 100 % suglasni i bitno je da imamo u vidu mišljenje sviju i da, zatim, konačan zaključak bude jasno naglašen, crno na bijelo. To je postavljanje solidnih temelja. Te istovremeno, rasprava je potrebna jer je mjesto za razmjenu, gdje svatko ima pravo na "neslaganje" s mišljenjem većine. Naravno, u granicama međusobnog poštovanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22. jula 2025. u 17:54 (CEST) ::::::::Again, nećemo lingvističku stvar svoditi na političku. Lingvistički je okej da se zove Beč i da se zove Priština. Lingvistički nije okej da svako mjesto u jednoj državi prekrštavamo, pogotovo ne iz političkih razloga. Nema se tu što širiti i vraćati kad je sve apsolutno jasno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 18:19 (CEST) ::::Da, slažem se, ali ne vidim što je "politički" u mojoj opciji.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 14:37 (CEST) :::::Možda sam ja krivo shvatio, ali ja sam mislio da si ti predložio da mi odlučimo hoćemo li pisati Beč ili Wien. U tom slučaju, to je "politička" odluka koja je suprotna lingvističkoj praksi, za što nisam. Ako je lingvistički okej da je Beč - Beč, onda neka bude Beč. S druge strane, ne postoji lingvistička praksa koja nalaže da se sva naseljena mjesta u jednoj državi pretvore u iznimku; postoje narodni nazivi za puno stranih gradova, to sam i sam rekao, ali samo su neki iznimke. Takva bi odluka isto bila "politička" po svojoj prirodi. Mi smo tu dužni slušati lingvistiku, a ne sami krojiti neka pravila, samo to. Ako sam krivo shvatio, onda sorry, ima puno teksta i moguće da sam nešto zblesao xD Svakako, ni jedan ni drugi komentar nije bio zlonamjeran! :D Samo ''neću politiku u ovu butigu''! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. jula 2025. u 15:02 (CEST) ::::::::Okej, važi. Ne brini, samo razgovaramo. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 15:06 (CEST) ::Kada god postoji domaći naziv za neki geografski pojam, meni je njegova upotreba prirodna i normalna stvar. Tako Beč, Prizren, Nemačka, šta god. Naravno mogu se navesti i svi ostali oblici, ali prednost ima onaj na jeziku kojim govorimo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 27. jula 2025. u 02:29 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima == Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]: * Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski. Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST) :Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet: :# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima? :# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao "film noar". Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? :# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. :# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. :# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo "korehimijento", mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati "samuraj", taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati "kandži" ili "kanđi" umjesto "kanji" mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice. :Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog: ::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu. ::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu: ::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}} ::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST) :::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da "srbizira" jezik, so... :D). :::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST) ::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se "ne uklapaju u glasovni sastav" naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao "tipografska indikacija promene grafičkog koda". Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST) :::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore "Alternativni ''rock''" ili "''Gay'' parada". Isto vrijedi i za pizzu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST) ::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST) :::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer "alternativni rok" može značiti i "alternativni rock" i "zamjenski vremenski rok", a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija "alternativni ''rock''". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST) ::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST) :::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST) ::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST) :::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST) ::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano "dz"... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST) :::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST) == Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha == {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} Poštovane kolege, može li netko od vas bacit oko na ovaj prijedlog: [[Razgovor:Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha]]. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. novembra 2025. u 13:05 (CET) :A što ti ga ja znam... vidio sam ovo već bio, ali... ne znam što je najbolja solucija. Ovo je doslovno Ured (ili Kancelarija, zašto Kancelarija, ''tho''?) za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj i to mi se čini kao najbolji. Ne znam zašto bismo prevodili to kao "poslovi Commonwealtha" kad ni u izvorniku nema izraz ''affairs'' vezan uz to (''Foreign'' je skraćeno od ''foreign affairs'' pa ne treba pisati, ali ne znam da je ovo ''Commonwealth affairs''... mada, možda samo nisam dobro pročitao... :D)... meni se '''Ured za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj''' čini kao najbolja solucija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. novembra 2025. u 23:48 (CET) ::Da, i meni "kancelarija" zvuči nakaradno mada se doduše ne bavim pravnim leksikonom tako da to mi ide na uho. Možda bi nam trebala tu dublja istraga, tipa: kako se ta ustanova već spominje u našim javnim dokumentima? Kako se nazivaju slične ustanove u našim pravnim aktima? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2025. u 09:13 (CET) :::Nazivaju se ministarstvima xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. novembra 2025. u 09:57 (CET) == Otok ili ostrvo == Predložio bih da se članci o otocima premjeste na "ostrvo". Argumenti u nastavku: * Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]]. * Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire "ostrvo" jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju. * Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFdkWBU%3D&keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost. Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST) :Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove "Ostrva u Hrvatskoj", a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ "otok" u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST) :::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju "Ade", ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST) ::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST) :::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije "osobno" ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST) ::::::Ne slažem se. "Sveučilište" nije vlastito ime, ali "Sveučilište u Zagrebu" itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost "ostrvo". No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST) :::::::Goli otok je "otok Goli otok", odnosno "ostrvo Goli otok". Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije "sveučilište Sveučilište u Zagrebu", odnosno "univerzitet Sveučilište u Zagrebu". Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je "Gospodin Jean-Paul". Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je "Gospodin Jean-Paul". Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš "Goli otok", a ovo "gospodin" - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti "Mister Jean-Paul", neće ostaviti ovo "Gospodin". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST) ::::::::Pa i "Sveučilište u Zagrebu" (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno "univerzitet koji se nalazi u Zagrebu", već službeno ime institucije, odnosno reč "sveučilište" službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je "sveučilište" reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST) :::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka "Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb" išao bi "Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb" (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio "GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u "University", sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je "Univerziteti u Hrvatskoj", a svi su članci "Sveučilište"? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS. :::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. :::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se "službeno" zove "Grof Monte Cristo" (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. :::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo <u>naziv ade</u>, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST) ::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s tebe, ali pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST) nv50djj8j6k7jjacnvqeou28ve9g9km 42580717 42580716 2026-04-13T13:38:43Z Aca 108187 42580717 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Slovo Y == Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET) :Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET) ::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET) :::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''tsch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET) ::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da "po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?", pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET) :::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET) == ''Po prvi puta'' == ''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST) ::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST) == Pisanje kosovskih toponima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus zajednice (dva aktivna admina bila su za prijedlog, dva protiv, uz dva neadmina koji su izrazili podršku prijedlogu) oko promjene ove prakse, sukladno čemu se i dalje primjenjuju osnovna lingvistička pravila i jezične smjernice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:55 (CEST)|Nije usvojeno}} Nakon [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva_31#Nazivi_članaka_o_naseljima_na_Kosovu|prošle rasprave]] koja nije postignula konsenzus, nastavljena je praksa menjanja srpskohrvatskih naziva naselja na Kosovu albanskim. Tako imamo situaciju da se u uvodu članka i infokutiji forsira oblik "Prizreni" ([[Zvonko Petričević|1]]), premda ''nijedan'' izvor na srpskom i hrvatskom području ne zove tako ovaj grad ([https://enciklopedija.hr/clanak/prizren HE], [https://proleksis.lzmk.hr/20935/ Proleksis]). Udomaćeni nazivi povremeno se menjaju bez konsenzusa u albanske. Pozivam zajednicu da se izjasni po ovom pitanju, kako bismo ga konačno rešili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:26 (CEST) :Moj je stav po ovom pitanju isti. Imena gradova i naselja ne serbokroatiziraju se, osim ako se radi o tradicijski usvojenim nazivima kao što su Beč, Rim i slično. "Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom." Također: "No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…)." Dok se ne pojavi neko drugo leksičko rješenje, ne vidim smisla ponovnog pokretanja rasprave jer je ovo zaključeno i tada. Da ne govorim da je pisanje izvornih imena sukladno usvojenoj leksičkoj praksi. Priština jest i ostat će Priština jer se radi o "poznatijem gradu" koji potpada pod iznimku. Ali ako jedan [[München]], koji sam ima stanovnika koliko i cijelo Kosovo, pišemo [[München]], onda ne vidim kako [[Kishnica]] spada pod neku iznimku u tom smislu. :Dakle, da bi se ovdje uopće otvorilo neko "pitanje" koje se treba "konačno riješiti", trebaju se dati jasni jezikoslovni argumenti za to ii uklopiti s jezičnom politikom koju trenutno imamo. Mislim da je ovo jedno sasvim sekundarno pitanje koje se otvara bezveze jer ako to ne radimo ni kod jedne druge države, ne vidim razlog zašto bi Kosovo bilo iznimka. Preusmjeravanja postoje, u tekstu se javljaju obje varijante i to je to. :Uz to, ova je rasprava pokrenuta radi intervencije u samom tekstu, što je bespredmetno '''jer u tekstu se smije pisati kako se želi'''' i to je osnovni postulat ove Wikipedije. Ovdje se jedino može ponovo raspravljati o samim naslovima članaka, ali, ponavljam, za to trebaju neki konkretniji argumenti iz struke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 03:42 (CEST) ::Ako se u tekstu {{xt|smije pisati kako se želi}}, zašto se onda aktivno menja iz Prizren u Prizreni? ('''[[Special:Diff/42483442|diff]]''') Kosovo jeste i mora biti iznimka jer je ono bilo dio '''zajedničke države''', dio gde se govorilo '''srpskohrvatskim jezikom''' i gde je srpski, kao varijanta srpskohrvatskog, i danas '''službeni jezik'''! Potiskivanje srpskohrvatskih naziva može se posmatrati iz tog razloga kao politički motivirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:50 (CEST) :::Ako te zanima konkretno, zamolio si me da uredim šablon, ja sam ga napisao i tekst u uvodu uskladio s onim što piše u šablonu. :D To je ovaj konkretni slučaj. Što se tiče ostaloga: :::# Wikipedija nije politička arena i davno sam rekao da me politika ne zanima kao takva. Sukladno tome, to što će netko to promatrati kao "politički motivirano" je problem te osobe ili skupine. Ja mogu samo još jednom ponoviti da nije. :::# Bila je i Poljska dio Ruskog Carstva u jednom trenutku, barem djelomično, znači li to da se u Poljskoj trebaju koristiti ruska imena za određena mjesta? Možda iz ruske perspektive i trebaju, ali mislim da je jasno koliko je taj argument sam po sebi pogrešan. :::# Kosovo, istina, ima više službenih jezika (dva), ali postoje zemlje s većim brojem službenih jezika od Kosova. Singapur, primjerice. Ako izuzmemo kineski i tamilski, zbog drugog pisma, imamo engleski i malajski. Ako baciš oko na malajsku Wiki, vidjet ćeš da se i tamo koriste imena poput "Little India" i "Queenstown", iako su to engleski izrazi; na malajski se prevode samo opće imenice koje su dio toponima (istok, zapad i sl.), o čemu možemo raspravljati za neka od onih sela koja to imaju ovdje, ali to nije potegnuto kao pitanje na ovom mjestu. :::# Mi bismo kao enciklopedija trebali reflektirati stvarno stanje na terenu, a ono govori da 93% populacije Kosova kao primarni jezik koristi albanski. To je, zanimljivo, veći postotak nego u samoj Albaniji, gdje oko 91% populacije koristi albanski kao materinji jezik. Nije neka značajna razlika, ali je indikativno. Ako albanska naselja u pravilu ne serbokroatiziramo, a i za njih zbog inih povijesnih okolnosti postoje domaći nazivi, onda ne vidim zašto bi se od Kosova radila iznimka. Dapače, čini mi se da je upravo pretvaranje Kosova u iznimku potencijalno politički sporno, iz nečije perspektive, a ne obrnuto. :::O nekim se individualnim iznimkama može govoriti, ali to treba konkretizirati. A što se tiče enciklopedija, HE je s tiskanjem završila 2009., a online izdanje se pojavilo 2013. te se oslanjalo na tiskane podatke. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i trebalo je još godina da se to sve stabilizira. Proleksis se zasniva na tiskanim izdanjima koja su izlazila od 2005. do 2007. Dakle, u oba slučaja, kada govorimo o pitanju Kosova, možemo reći da se radi o zastarjelim podacima koji ne reflektiraju stvarno stanje na terenu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:37 (CEST) ::::Nema potrebe za takvim "usklađivanjem" jer si njime ugrozio spomenuto pravo da urednici mogu pisati kako žele. Druga tačka, da smo ruska Wikipedije, ne vidim problem u tome. Pošto nismo, ne tiče nas se niti je dobra analogija. Nadalje, malajski možda nema razvijenu terminologiju singapurskih toponima, ali srpski itekako ima terminologiju kosovskih. Wikipedija se ne bavi demografijom. Wikipedija se bavi izvorima. Uopće nam nije bitno ima li u Kosovskoj Kamenici 70% Albanaca, Indijaca ili Srba, nego kako srpskohrvatski izvori nazivaju to naselje, pa bilo ono u Austirji, Albaniji ili na Kosovu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:07 (CEST) :::::Prvo uopće ne kužim. Drugo, ovo je toliko pogrešan pristup da ne mogu uopće početi koliko je neenciklopedičan. Malajski nema razvijenu termilogiju? Pa taj se jezik tu govorio prije engleskog i ima status službenog. No. Što se tiče izvora, isti su zastarjeli, a lingvistička pravila jasno diktiraju da se imena gradova ne prevode. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:42 (CEST) ::::::Nebitno je da li je nekome to neenciklopedično ili nije. To je u skladu s izvorima srpskohrvatskog područja, a Wikipedija se ne bavi demografijom, istinom ili bilo čime, već isključivo prenošenjem informacija iz izvora. Ako su izvori zastareli, čekati da se ažuriraju i pričekati da albanski nazivi preuzmu primat – ako/kada preuzmu. Sve ostalo je dotad [[:en:WP:TOSOON|WP:TOSOON]]. Ne prevodimo imena gradova, već koristimo lokalna domaća srpskohrvatska imena koja su znatno etabliranija od novouvedenih. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:48 (CEST) :::::::Nisu to novouvedena imena, ti se nazivi koriste odavno, samo nisu imali status službenih za vrijeme Juge. Danas imaju. Mi smo tu da prenosimo točne i službene nazive, potšujući pritom lingvistička pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:04 (CEST) ::::::::Koriste se odavno, možda, ali – na albanskom jezičkom području. Ne vidim ijedan dokaz da se ti nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom području. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:10 (CEST) {{komentar}} Imamo imena za naselja na Kosovu na Srpsko-hrvatskom. Sve drugo je zaobilaženje prepoznatljivosti. Ko traži Kishnica kad želi podatke o Kišnici — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 17. jula 2025. u 08:59 (CEST) :Imamo i za naselja u Albaniji, not the point. I dalje čekam dovoljno validan lingvistički argument da se naselja u zemlji u kojoj više ljudi govori albanski nego u Albaniji ne zovu na albanskom jeziku u kontekstu pravila da se imena gradova u zemljama koje se služe latinicom ne mijenjaju osim iznimno. Svi su ovi argumenti političke prirode, ne lingvističke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 09:43 (CEST) ::Argument je da se ide sa [[WP:COMMONNAME]], ustaljenim pravilom Wikipedije, a ne s našim tumačenjima koliko ima Indonežana ili Kineza u određenoj zemlji ili gradu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:42 (CEST) :::COMMONNAME nema prednost pred lingvističkim pravilima. Ukoliko u jeziku postoji pravilo temeljem kojega se od Kosova može napraviti masovna iznimka, rado bih ga čuo. Dotad, ''it's his word against her word'', ili kakoveć. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:03 (CEST) ::::"Lingvistička pravila" uopšte ne postoje kao kriterijum na [[WP:NASLOV]], i to je sasvim logično jer ne postoje unificirana i kodificirana lingivistička i pravopisna pravila za celi policentrični jezik. Slično stanje je i na engleskom. Dok se to ne uvede kao kriterijum, pozivati se na njih nije valjano, normativno gledano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:08 (CEST) :::::Jezične smjernice, dakako, pokrivaju i ovo, a kako smo pokriveni pravilom izvornika, onda je situacija takva kakva jest trenutno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:22 (CEST) ::::::Meni po ovome pitanju je svejedno, pisalo albanski ili srpskohrvatski. Gledajući kako se drugdje postupalo, imamo redom: :::::::::en: Gjakova :::::::::nj: Gjakova :::::::::fr: Gjakovë :::::::::es: Đakovica :::::::::si: Đakovica :::::::::hr: Đakovica :::::::::bs: (''nema'') :::::::::sh: Gjakova :::::::::sr: Ђаковица :::::::::mk: Ѓаковица ::::::Znači, nikome nije jasno do kraja, pa ni meni, jer s jedne strane rekao bih, gdje se nalazi to mjesto danas? U Republici Kosovu. Kako ga zovu tamo: Gjakovë. Okej, onda je Gjakovë. S druge strane, podržavam liniju koja kaže "ako imamo već naziv za jedno mjesto u našem jeziku, onda koristimo ga." Dakle, neće bit ''Wien'' nego ''Beč'', pa čak bih rekao da je bolje ''Požun'' mjesto ''Bratislave''. Pritom, razlikovao bih između imena članka i njegovog sadržaja, jer imamo potrebu da nam na projektu imena budu većinom standardizirana (i to sustavno), dok u tijelu članka, u tekstu, to nije toliko bitno. Ako većina teksta u članku kaže Đakovica, nastavljamo s Đakovicom. ::::::To su uglavnom bile moje teze i u prošloj raspravi po temi. A sad, imamo nešto dodatno: kolega EAP i kolega Drembo su počeli sustavan rad na geografiji Kosova. To je stalo, ali tamo gdje je stiglo, izgleda mi vrlo dobro. Imamo li potrebu za ''build it up, tear it down''? Odnosno, ako smo već na tome, onda idemo do kraja da nađemo zajedničku. Nećemo se svaka dva mjeseca vraćat na isto. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 01:06 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Problematika se svodi na to da mi za sva naselja na Kosovu imamo domaće nazive, koji su [[WP:COMMONNAME|ustaljeni]] u srpskohrvatskoj istorijskoj i geografskoj literaturi. Koristili su se decenijama u Jugoslaviji i imaju široku upotrebnu vrednost i praksu. Čak i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, ovi termini nastavljaju se koristiti u domaćoj literaturi, jer je Kosovo bilo pod onim što se danas naziva [[Jugosfera]]. Kao što sam iznad primetio, druga strana nije navela nijedan dokaz da se albanski nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom i govor(e)nom području. U skladu s time, i u skladu s pravilom [[WP:2:1]] (s obzirom na to da si iznad pokazao da se Đakovica koristi na dvama susednim jezičkim projektima), predlažem sledeće: :::::::# Članke o kosovskim toponimima treba naslovljavati domaćim, srpskohrvatskim nazivima. [za matične srpskohrvatske čitatelje i publiku/javnost] :::::::# Članci premešteni bez konsenzusa trebaju se vratiti na prvobitne nazive. :::::::# U uvodu članka i infokutiji obavezno je navesti albanski naziv. U uvodu će se to činiti u sledećem formatu: "'''Đakovica''' (albanski: ''Gjakova'')". U infokutiji će se koristiti parametar {{para|drugo_ime}}), čime dajemo jednak status. :::::::# Albanske nazive obavezno je upotrebljavati kao preusmerenja. [za stranu i albansku publiku/javnost] :::::::# U tekstovima članaka dopušteno je koristiti i albanske i srpskohrvatske nazive, ali se preporučuje dosledna upotreba. :::::::# Menjanje termina bez konsenzusa nije dopušteno, osim u slučajevima usklađivanja sa ''izvornom praksom članka'' i u slučajevima regulisanim u [[WP:JEZSMER]], odeljak "Promjena varijante". :::::::Mislim da su ove smernice dobra vodilja i da će nam omogućiti standardizaciju ovog pitanja. Osim toga, omogućiće i srpskohrvatskim i stranim čitaocima da bez problema pronađu željeni članak. Na kraju bih istaknuo da sam otvoren da, ako se pokaže da neki albanski naziv ima jaku upotrebu u srpskohrvatskoj literaturi (recimo, neko novoformirano naselje ili gradska četvrt), i on može postati naslov članka, u skladu s pravilom [[WP:COMMONNAME]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:01 (CEST) ::::::::"druga strana nije navela nijedan dokaz"? No, no. Jasno pravopisno pravilo - imena mjesta se ne prevode. S obzirom na činjenicu da je sad na Kosovu albanski predominantan jezik, praksa se mijenja. Kao što je rekao IO gore, i Požun je ustaljen naziv i vjerojatno ima - u domaćoj literaturi - dužu tradiciju od Bratislave. Svejedno ćemo pisati Bratislava. A more je još takvih primjera u domaćoj literaturi (Klagenfurt i sl.), tako da... lingvistika je tu jasna. Ovo je politika. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:31 (CEST) :::::::::Ovo nisu prevodi, nego domaći nazivi u našoj literaturi, kao što je već objašnjeno. Nije naveden dokaz da se koriste albanski nazivi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:35 (CEST) :::::::::Bratislava se koristi itekako, odvajkada i sad. Požun je isto lep naziv, koji je takođe bio zastupljen, ali u novijim izvorima prevladava Bratislava, što smo uzeli za COMMONNAME. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:36 (CEST) ::::::::::Pa nije ni Požun prijevod. Nije ni Celovec prijevod. Ni Beč nije prijevod, u krajnjem slučaju. Samo su - nazivi. Ne znam etimologiju istih, ali nije ni važno. Poanta je, opet, gradovi se prema lingvističkoj praksi pišu kako se pišu u izvornoj zemlji, osim u slučaju pojedino navedenih iznimki. U ovom je slučaju to Priština, a može se raspraviti o još nekim iznimkama. Ali da će se svako selo prekrštavati, nema smisla. IO je u pravu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:47 (CEST) :{{komentar}} S obzirom na to da je ovaj vikiprojekat ''zapravo'' srbskorvacka Vikipedija (''a ne'' filijala albanske viki za domaće prostore), onda se valjda podrazumeva da se ''za domaće teme'' koriste domaći nazivi. Dok ''provereni'', lokalni albanski nazivi mogu slobodno da se dodaju tamo negde u tim odgovarajućim člancima. Sa druge strane, ''za radoznale i znatiželjne'', postoje srbskorvacki Vikirečnik, albanska Vikipedija, kao i albanski Vikirečnik. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19. jula 2025. u 23:16 (CEST) {{izvuci}} :Dobro, ali to nije toliko jasno kod nas. Da navedem primjera, u nekim slučajevima koristimo naše nazive: Pariz, Beč, Venecija, Rim, Trst, Atena, Varšava, Drač, Budimpešta, Bukurešt, Napulj; a u nekim koristimo lokalne: New York, Gevgelija, Tōkyō, Graz, München, Stuttgart, Köln, Marseille, Sankt Peterburg. Kako god se opredijelimo, jedna stvar je bitna: da gdje god imamo mogućnost za dva naziva (srpskohrvatskog i autohtonog) moramo imati preusmjerenja s dvijema inačicama, tj. Bukurešt i Bucureşti. Naravno, nakon ove rasprave preporučujem da se konačna odluka stavi crno na bijelo i da se integrira u našu opću jezičnu smjernicu. :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] @[[Korisnik:Akatone|Akatone]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] : vaše mišljenje nam je potrebno, molim vas da se izjasnite po ovoj temi. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) ::Saglasan sam, i hvala na pozivanju još ljudi da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:48 (CEST) :::Dodatno, ova rasprava je zapravo nastavak ove druge: [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Nazivi članaka o naseljima na Kosovu|Nazivi članaka o naseljima na Kosovu]] iz februara 2024., arhivirane na Pijaci. Zato, bacite oko i tamo. :::Mala nužna napomena: ovo nije <u>rasprava o statusu Kosova</u> i argumentacije na <u>političkoj</u> osnovi su offtopic. Pričamo o općem kriteriju po kojem ćemo imenovati geografske članke, tz. između dva toponima (Bukurešt/Bucuresti, Gorizia/Gorica), koji ćemo koristiti za naziv članka. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 20:07 (CEST) ::::Kako ovo uvijek ode na nešto veće nego što jest meni nije jasno! :D Dakle, nema tu neke dileme - lingvistika jasno govori da se imena gradova '''pišu u izvorniku''', osim za dobro poznate i udomaćene '''izuzetke'''. Izuzetak znači da je nečega malo, a ne da je cijela jedna država izuzetak. Kada se promijene lingvistička pravila, onda možemo raspravljati, ali nemamo mi tu što puno izmišljati, a samim time ni integrirati išta od ovoga u jezične smjernice ili nešto slično. Piše jasno da se držimo lingvistike tamo, no? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:54 (CEST) :::::::Pričamo o ovome: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] :::::::S moje strane, podržavam to pravilo i zapravo njega se i držim. Detaljnije: moj pravac je da naziv članka bude izvorni (Wien) a da u tijelu članka pišemo našom verzijom (Beč). Mislim da un tekstu članka moramo se držati do klasičnog hrvatskog i klasičnog srpskog, ustaljenog između 1848. i 2005. (bubam datume...), izbjegavajući tuđice tamo gdje još imamo ijedan valjan naš sinonim. S druge strane, držati se izvornog toponima (Wien) rješava puno problema i nesuglasica, olakšavajući pitanja kategorizacije, duplikata i poveznica prema drugim projektima. Zato, ako pratimo dosljedno, to bi bilo: naziv članka je "Ferizaj", "Wien", "Trieste"; u tekstu se priča o Uroševcu, Beču, Trstu. Ta opcija nije neprirodna za nas. U svakodnevnici smo navikli na prebacivanje s latinice na ćirilicu, ili s jedne regionalne inačice na drugu, kamoli da nam smeta ta dvojnost u toponimima. Pih, mačiji kašalj. :::::::Stoga, namjerno sam proširio temu jer očigledno se često vraćamo na nju, što znači da nismo 100 % suglasni i bitno je da imamo u vidu mišljenje sviju i da, zatim, konačan zaključak bude jasno naglašen, crno na bijelo. To je postavljanje solidnih temelja. Te istovremeno, rasprava je potrebna jer je mjesto za razmjenu, gdje svatko ima pravo na "neslaganje" s mišljenjem većine. Naravno, u granicama međusobnog poštovanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22. jula 2025. u 17:54 (CEST) ::::::::Again, nećemo lingvističku stvar svoditi na političku. Lingvistički je okej da se zove Beč i da se zove Priština. Lingvistički nije okej da svako mjesto u jednoj državi prekrštavamo, pogotovo ne iz političkih razloga. Nema se tu što širiti i vraćati kad je sve apsolutno jasno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 18:19 (CEST) ::::Da, slažem se, ali ne vidim što je "politički" u mojoj opciji.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 14:37 (CEST) :::::Možda sam ja krivo shvatio, ali ja sam mislio da si ti predložio da mi odlučimo hoćemo li pisati Beč ili Wien. U tom slučaju, to je "politička" odluka koja je suprotna lingvističkoj praksi, za što nisam. Ako je lingvistički okej da je Beč - Beč, onda neka bude Beč. S druge strane, ne postoji lingvistička praksa koja nalaže da se sva naseljena mjesta u jednoj državi pretvore u iznimku; postoje narodni nazivi za puno stranih gradova, to sam i sam rekao, ali samo su neki iznimke. Takva bi odluka isto bila "politička" po svojoj prirodi. Mi smo tu dužni slušati lingvistiku, a ne sami krojiti neka pravila, samo to. Ako sam krivo shvatio, onda sorry, ima puno teksta i moguće da sam nešto zblesao xD Svakako, ni jedan ni drugi komentar nije bio zlonamjeran! :D Samo ''neću politiku u ovu butigu''! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. jula 2025. u 15:02 (CEST) ::::::::Okej, važi. Ne brini, samo razgovaramo. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 15:06 (CEST) ::Kada god postoji domaći naziv za neki geografski pojam, meni je njegova upotreba prirodna i normalna stvar. Tako Beč, Prizren, Nemačka, šta god. Naravno mogu se navesti i svi ostali oblici, ali prednost ima onaj na jeziku kojim govorimo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 27. jula 2025. u 02:29 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima == Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]: * Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski. Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST) :Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet: :# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima? :# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao "film noar". Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? :# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. :# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. :# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo "korehimijento", mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati "samuraj", taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati "kandži" ili "kanđi" umjesto "kanji" mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice. :Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog: ::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu. ::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu: ::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}} ::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST) :::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da "srbizira" jezik, so... :D). :::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST) ::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se "ne uklapaju u glasovni sastav" naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao "tipografska indikacija promene grafičkog koda". Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST) :::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore "Alternativni ''rock''" ili "''Gay'' parada". Isto vrijedi i za pizzu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST) ::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST) :::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer "alternativni rok" može značiti i "alternativni rock" i "zamjenski vremenski rok", a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija "alternativni ''rock''". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST) ::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST) :::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST) ::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST) :::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST) ::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano "dz"... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST) :::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST) == Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha == {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} Poštovane kolege, može li netko od vas bacit oko na ovaj prijedlog: [[Razgovor:Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha]]. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. novembra 2025. u 13:05 (CET) :A što ti ga ja znam... vidio sam ovo već bio, ali... ne znam što je najbolja solucija. Ovo je doslovno Ured (ili Kancelarija, zašto Kancelarija, ''tho''?) za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj i to mi se čini kao najbolji. Ne znam zašto bismo prevodili to kao "poslovi Commonwealtha" kad ni u izvorniku nema izraz ''affairs'' vezan uz to (''Foreign'' je skraćeno od ''foreign affairs'' pa ne treba pisati, ali ne znam da je ovo ''Commonwealth affairs''... mada, možda samo nisam dobro pročitao... :D)... meni se '''Ured za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj''' čini kao najbolja solucija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. novembra 2025. u 23:48 (CET) ::Da, i meni "kancelarija" zvuči nakaradno mada se doduše ne bavim pravnim leksikonom tako da to mi ide na uho. Možda bi nam trebala tu dublja istraga, tipa: kako se ta ustanova već spominje u našim javnim dokumentima? Kako se nazivaju slične ustanove u našim pravnim aktima? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2025. u 09:13 (CET) :::Nazivaju se ministarstvima xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. novembra 2025. u 09:57 (CET) == Otok ili ostrvo == Predložio bih da se članci o otocima premjeste na "ostrvo". Argumenti u nastavku: * Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]]. * Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire "ostrvo" jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju. * Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFdkWBU%3D&keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost. Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST) :Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove "Ostrva u Hrvatskoj", a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ "otok" u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST) :::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju "Ade", ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST) ::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST) :::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije "osobno" ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST) ::::::Ne slažem se. "Sveučilište" nije vlastito ime, ali "Sveučilište u Zagrebu" itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost "ostrvo". No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST) :::::::Goli otok je "otok Goli otok", odnosno "ostrvo Goli otok". Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije "sveučilište Sveučilište u Zagrebu", odnosno "univerzitet Sveučilište u Zagrebu". Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je "Gospodin Jean-Paul". Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je "Gospodin Jean-Paul". Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš "Goli otok", a ovo "gospodin" - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti "Mister Jean-Paul", neće ostaviti ovo "Gospodin". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST) ::::::::Pa i "Sveučilište u Zagrebu" (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno "univerzitet koji se nalazi u Zagrebu", već službeno ime institucije, odnosno reč "sveučilište" službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je "sveučilište" reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST) :::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka "Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb" išao bi "Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb" (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio "GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u "University", sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je "Univerziteti u Hrvatskoj", a svi su članci "Sveučilište"? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS. :::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. :::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se "službeno" zove "Grof Monte Cristo" (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. :::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo <u>naziv ade</u>, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST) ::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST) fmnq219fks3kgb1ww9ogd6493epcr5i 42580721 42580717 2026-04-13T13:44:05Z Edgar Allan Poe 29250 /* Otok ili ostrvo */ odgovor 42580721 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Slovo Y == Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET) :Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET) ::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET) :::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''tsch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET) ::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da "po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?", pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET) :::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET) == ''Po prvi puta'' == ''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST) ::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST) == Pisanje kosovskih toponima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus zajednice (dva aktivna admina bila su za prijedlog, dva protiv, uz dva neadmina koji su izrazili podršku prijedlogu) oko promjene ove prakse, sukladno čemu se i dalje primjenjuju osnovna lingvistička pravila i jezične smjernice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:55 (CEST)|Nije usvojeno}} Nakon [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva_31#Nazivi_članaka_o_naseljima_na_Kosovu|prošle rasprave]] koja nije postignula konsenzus, nastavljena je praksa menjanja srpskohrvatskih naziva naselja na Kosovu albanskim. Tako imamo situaciju da se u uvodu članka i infokutiji forsira oblik "Prizreni" ([[Zvonko Petričević|1]]), premda ''nijedan'' izvor na srpskom i hrvatskom području ne zove tako ovaj grad ([https://enciklopedija.hr/clanak/prizren HE], [https://proleksis.lzmk.hr/20935/ Proleksis]). Udomaćeni nazivi povremeno se menjaju bez konsenzusa u albanske. Pozivam zajednicu da se izjasni po ovom pitanju, kako bismo ga konačno rešili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:26 (CEST) :Moj je stav po ovom pitanju isti. Imena gradova i naselja ne serbokroatiziraju se, osim ako se radi o tradicijski usvojenim nazivima kao što su Beč, Rim i slično. "Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom." Također: "No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…)." Dok se ne pojavi neko drugo leksičko rješenje, ne vidim smisla ponovnog pokretanja rasprave jer je ovo zaključeno i tada. Da ne govorim da je pisanje izvornih imena sukladno usvojenoj leksičkoj praksi. Priština jest i ostat će Priština jer se radi o "poznatijem gradu" koji potpada pod iznimku. Ali ako jedan [[München]], koji sam ima stanovnika koliko i cijelo Kosovo, pišemo [[München]], onda ne vidim kako [[Kishnica]] spada pod neku iznimku u tom smislu. :Dakle, da bi se ovdje uopće otvorilo neko "pitanje" koje se treba "konačno riješiti", trebaju se dati jasni jezikoslovni argumenti za to ii uklopiti s jezičnom politikom koju trenutno imamo. Mislim da je ovo jedno sasvim sekundarno pitanje koje se otvara bezveze jer ako to ne radimo ni kod jedne druge države, ne vidim razlog zašto bi Kosovo bilo iznimka. Preusmjeravanja postoje, u tekstu se javljaju obje varijante i to je to. :Uz to, ova je rasprava pokrenuta radi intervencije u samom tekstu, što je bespredmetno '''jer u tekstu se smije pisati kako se želi'''' i to je osnovni postulat ove Wikipedije. Ovdje se jedino može ponovo raspravljati o samim naslovima članaka, ali, ponavljam, za to trebaju neki konkretniji argumenti iz struke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 03:42 (CEST) ::Ako se u tekstu {{xt|smije pisati kako se želi}}, zašto se onda aktivno menja iz Prizren u Prizreni? ('''[[Special:Diff/42483442|diff]]''') Kosovo jeste i mora biti iznimka jer je ono bilo dio '''zajedničke države''', dio gde se govorilo '''srpskohrvatskim jezikom''' i gde je srpski, kao varijanta srpskohrvatskog, i danas '''službeni jezik'''! Potiskivanje srpskohrvatskih naziva može se posmatrati iz tog razloga kao politički motivirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:50 (CEST) :::Ako te zanima konkretno, zamolio si me da uredim šablon, ja sam ga napisao i tekst u uvodu uskladio s onim što piše u šablonu. :D To je ovaj konkretni slučaj. Što se tiče ostaloga: :::# Wikipedija nije politička arena i davno sam rekao da me politika ne zanima kao takva. Sukladno tome, to što će netko to promatrati kao "politički motivirano" je problem te osobe ili skupine. Ja mogu samo još jednom ponoviti da nije. :::# Bila je i Poljska dio Ruskog Carstva u jednom trenutku, barem djelomično, znači li to da se u Poljskoj trebaju koristiti ruska imena za određena mjesta? Možda iz ruske perspektive i trebaju, ali mislim da je jasno koliko je taj argument sam po sebi pogrešan. :::# Kosovo, istina, ima više službenih jezika (dva), ali postoje zemlje s većim brojem službenih jezika od Kosova. Singapur, primjerice. Ako izuzmemo kineski i tamilski, zbog drugog pisma, imamo engleski i malajski. Ako baciš oko na malajsku Wiki, vidjet ćeš da se i tamo koriste imena poput "Little India" i "Queenstown", iako su to engleski izrazi; na malajski se prevode samo opće imenice koje su dio toponima (istok, zapad i sl.), o čemu možemo raspravljati za neka od onih sela koja to imaju ovdje, ali to nije potegnuto kao pitanje na ovom mjestu. :::# Mi bismo kao enciklopedija trebali reflektirati stvarno stanje na terenu, a ono govori da 93% populacije Kosova kao primarni jezik koristi albanski. To je, zanimljivo, veći postotak nego u samoj Albaniji, gdje oko 91% populacije koristi albanski kao materinji jezik. Nije neka značajna razlika, ali je indikativno. Ako albanska naselja u pravilu ne serbokroatiziramo, a i za njih zbog inih povijesnih okolnosti postoje domaći nazivi, onda ne vidim zašto bi se od Kosova radila iznimka. Dapače, čini mi se da je upravo pretvaranje Kosova u iznimku potencijalno politički sporno, iz nečije perspektive, a ne obrnuto. :::O nekim se individualnim iznimkama može govoriti, ali to treba konkretizirati. A što se tiče enciklopedija, HE je s tiskanjem završila 2009., a online izdanje se pojavilo 2013. te se oslanjalo na tiskane podatke. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i trebalo je još godina da se to sve stabilizira. Proleksis se zasniva na tiskanim izdanjima koja su izlazila od 2005. do 2007. Dakle, u oba slučaja, kada govorimo o pitanju Kosova, možemo reći da se radi o zastarjelim podacima koji ne reflektiraju stvarno stanje na terenu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:37 (CEST) ::::Nema potrebe za takvim "usklađivanjem" jer si njime ugrozio spomenuto pravo da urednici mogu pisati kako žele. Druga tačka, da smo ruska Wikipedije, ne vidim problem u tome. Pošto nismo, ne tiče nas se niti je dobra analogija. Nadalje, malajski možda nema razvijenu terminologiju singapurskih toponima, ali srpski itekako ima terminologiju kosovskih. Wikipedija se ne bavi demografijom. Wikipedija se bavi izvorima. Uopće nam nije bitno ima li u Kosovskoj Kamenici 70% Albanaca, Indijaca ili Srba, nego kako srpskohrvatski izvori nazivaju to naselje, pa bilo ono u Austirji, Albaniji ili na Kosovu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:07 (CEST) :::::Prvo uopće ne kužim. Drugo, ovo je toliko pogrešan pristup da ne mogu uopće početi koliko je neenciklopedičan. Malajski nema razvijenu termilogiju? Pa taj se jezik tu govorio prije engleskog i ima status službenog. No. Što se tiče izvora, isti su zastarjeli, a lingvistička pravila jasno diktiraju da se imena gradova ne prevode. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:42 (CEST) ::::::Nebitno je da li je nekome to neenciklopedično ili nije. To je u skladu s izvorima srpskohrvatskog područja, a Wikipedija se ne bavi demografijom, istinom ili bilo čime, već isključivo prenošenjem informacija iz izvora. Ako su izvori zastareli, čekati da se ažuriraju i pričekati da albanski nazivi preuzmu primat – ako/kada preuzmu. Sve ostalo je dotad [[:en:WP:TOSOON|WP:TOSOON]]. Ne prevodimo imena gradova, već koristimo lokalna domaća srpskohrvatska imena koja su znatno etabliranija od novouvedenih. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:48 (CEST) :::::::Nisu to novouvedena imena, ti se nazivi koriste odavno, samo nisu imali status službenih za vrijeme Juge. Danas imaju. Mi smo tu da prenosimo točne i službene nazive, potšujući pritom lingvistička pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:04 (CEST) ::::::::Koriste se odavno, možda, ali – na albanskom jezičkom području. Ne vidim ijedan dokaz da se ti nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom području. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:10 (CEST) {{komentar}} Imamo imena za naselja na Kosovu na Srpsko-hrvatskom. Sve drugo je zaobilaženje prepoznatljivosti. Ko traži Kishnica kad želi podatke o Kišnici — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 17. jula 2025. u 08:59 (CEST) :Imamo i za naselja u Albaniji, not the point. I dalje čekam dovoljno validan lingvistički argument da se naselja u zemlji u kojoj više ljudi govori albanski nego u Albaniji ne zovu na albanskom jeziku u kontekstu pravila da se imena gradova u zemljama koje se služe latinicom ne mijenjaju osim iznimno. Svi su ovi argumenti političke prirode, ne lingvističke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 09:43 (CEST) ::Argument je da se ide sa [[WP:COMMONNAME]], ustaljenim pravilom Wikipedije, a ne s našim tumačenjima koliko ima Indonežana ili Kineza u određenoj zemlji ili gradu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:42 (CEST) :::COMMONNAME nema prednost pred lingvističkim pravilima. Ukoliko u jeziku postoji pravilo temeljem kojega se od Kosova može napraviti masovna iznimka, rado bih ga čuo. Dotad, ''it's his word against her word'', ili kakoveć. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:03 (CEST) ::::"Lingvistička pravila" uopšte ne postoje kao kriterijum na [[WP:NASLOV]], i to je sasvim logično jer ne postoje unificirana i kodificirana lingivistička i pravopisna pravila za celi policentrični jezik. Slično stanje je i na engleskom. Dok se to ne uvede kao kriterijum, pozivati se na njih nije valjano, normativno gledano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:08 (CEST) :::::Jezične smjernice, dakako, pokrivaju i ovo, a kako smo pokriveni pravilom izvornika, onda je situacija takva kakva jest trenutno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:22 (CEST) ::::::Meni po ovome pitanju je svejedno, pisalo albanski ili srpskohrvatski. Gledajući kako se drugdje postupalo, imamo redom: :::::::::en: Gjakova :::::::::nj: Gjakova :::::::::fr: Gjakovë :::::::::es: Đakovica :::::::::si: Đakovica :::::::::hr: Đakovica :::::::::bs: (''nema'') :::::::::sh: Gjakova :::::::::sr: Ђаковица :::::::::mk: Ѓаковица ::::::Znači, nikome nije jasno do kraja, pa ni meni, jer s jedne strane rekao bih, gdje se nalazi to mjesto danas? U Republici Kosovu. Kako ga zovu tamo: Gjakovë. Okej, onda je Gjakovë. S druge strane, podržavam liniju koja kaže "ako imamo već naziv za jedno mjesto u našem jeziku, onda koristimo ga." Dakle, neće bit ''Wien'' nego ''Beč'', pa čak bih rekao da je bolje ''Požun'' mjesto ''Bratislave''. Pritom, razlikovao bih između imena članka i njegovog sadržaja, jer imamo potrebu da nam na projektu imena budu većinom standardizirana (i to sustavno), dok u tijelu članka, u tekstu, to nije toliko bitno. Ako većina teksta u članku kaže Đakovica, nastavljamo s Đakovicom. ::::::To su uglavnom bile moje teze i u prošloj raspravi po temi. A sad, imamo nešto dodatno: kolega EAP i kolega Drembo su počeli sustavan rad na geografiji Kosova. To je stalo, ali tamo gdje je stiglo, izgleda mi vrlo dobro. Imamo li potrebu za ''build it up, tear it down''? Odnosno, ako smo već na tome, onda idemo do kraja da nađemo zajedničku. Nećemo se svaka dva mjeseca vraćat na isto. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 01:06 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Problematika se svodi na to da mi za sva naselja na Kosovu imamo domaće nazive, koji su [[WP:COMMONNAME|ustaljeni]] u srpskohrvatskoj istorijskoj i geografskoj literaturi. Koristili su se decenijama u Jugoslaviji i imaju široku upotrebnu vrednost i praksu. Čak i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, ovi termini nastavljaju se koristiti u domaćoj literaturi, jer je Kosovo bilo pod onim što se danas naziva [[Jugosfera]]. Kao što sam iznad primetio, druga strana nije navela nijedan dokaz da se albanski nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom i govor(e)nom području. U skladu s time, i u skladu s pravilom [[WP:2:1]] (s obzirom na to da si iznad pokazao da se Đakovica koristi na dvama susednim jezičkim projektima), predlažem sledeće: :::::::# Članke o kosovskim toponimima treba naslovljavati domaćim, srpskohrvatskim nazivima. [za matične srpskohrvatske čitatelje i publiku/javnost] :::::::# Članci premešteni bez konsenzusa trebaju se vratiti na prvobitne nazive. :::::::# U uvodu članka i infokutiji obavezno je navesti albanski naziv. U uvodu će se to činiti u sledećem formatu: "'''Đakovica''' (albanski: ''Gjakova'')". U infokutiji će se koristiti parametar {{para|drugo_ime}}), čime dajemo jednak status. :::::::# Albanske nazive obavezno je upotrebljavati kao preusmerenja. [za stranu i albansku publiku/javnost] :::::::# U tekstovima članaka dopušteno je koristiti i albanske i srpskohrvatske nazive, ali se preporučuje dosledna upotreba. :::::::# Menjanje termina bez konsenzusa nije dopušteno, osim u slučajevima usklađivanja sa ''izvornom praksom članka'' i u slučajevima regulisanim u [[WP:JEZSMER]], odeljak "Promjena varijante". :::::::Mislim da su ove smernice dobra vodilja i da će nam omogućiti standardizaciju ovog pitanja. Osim toga, omogućiće i srpskohrvatskim i stranim čitaocima da bez problema pronađu željeni članak. Na kraju bih istaknuo da sam otvoren da, ako se pokaže da neki albanski naziv ima jaku upotrebu u srpskohrvatskoj literaturi (recimo, neko novoformirano naselje ili gradska četvrt), i on može postati naslov članka, u skladu s pravilom [[WP:COMMONNAME]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:01 (CEST) ::::::::"druga strana nije navela nijedan dokaz"? No, no. Jasno pravopisno pravilo - imena mjesta se ne prevode. S obzirom na činjenicu da je sad na Kosovu albanski predominantan jezik, praksa se mijenja. Kao što je rekao IO gore, i Požun je ustaljen naziv i vjerojatno ima - u domaćoj literaturi - dužu tradiciju od Bratislave. Svejedno ćemo pisati Bratislava. A more je još takvih primjera u domaćoj literaturi (Klagenfurt i sl.), tako da... lingvistika je tu jasna. Ovo je politika. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:31 (CEST) :::::::::Ovo nisu prevodi, nego domaći nazivi u našoj literaturi, kao što je već objašnjeno. Nije naveden dokaz da se koriste albanski nazivi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:35 (CEST) :::::::::Bratislava se koristi itekako, odvajkada i sad. Požun je isto lep naziv, koji je takođe bio zastupljen, ali u novijim izvorima prevladava Bratislava, što smo uzeli za COMMONNAME. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:36 (CEST) ::::::::::Pa nije ni Požun prijevod. Nije ni Celovec prijevod. Ni Beč nije prijevod, u krajnjem slučaju. Samo su - nazivi. Ne znam etimologiju istih, ali nije ni važno. Poanta je, opet, gradovi se prema lingvističkoj praksi pišu kako se pišu u izvornoj zemlji, osim u slučaju pojedino navedenih iznimki. U ovom je slučaju to Priština, a može se raspraviti o još nekim iznimkama. Ali da će se svako selo prekrštavati, nema smisla. IO je u pravu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:47 (CEST) :{{komentar}} S obzirom na to da je ovaj vikiprojekat ''zapravo'' srbskorvacka Vikipedija (''a ne'' filijala albanske viki za domaće prostore), onda se valjda podrazumeva da se ''za domaće teme'' koriste domaći nazivi. Dok ''provereni'', lokalni albanski nazivi mogu slobodno da se dodaju tamo negde u tim odgovarajućim člancima. Sa druge strane, ''za radoznale i znatiželjne'', postoje srbskorvacki Vikirečnik, albanska Vikipedija, kao i albanski Vikirečnik. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19. jula 2025. u 23:16 (CEST) {{izvuci}} :Dobro, ali to nije toliko jasno kod nas. Da navedem primjera, u nekim slučajevima koristimo naše nazive: Pariz, Beč, Venecija, Rim, Trst, Atena, Varšava, Drač, Budimpešta, Bukurešt, Napulj; a u nekim koristimo lokalne: New York, Gevgelija, Tōkyō, Graz, München, Stuttgart, Köln, Marseille, Sankt Peterburg. Kako god se opredijelimo, jedna stvar je bitna: da gdje god imamo mogućnost za dva naziva (srpskohrvatskog i autohtonog) moramo imati preusmjerenja s dvijema inačicama, tj. Bukurešt i Bucureşti. Naravno, nakon ove rasprave preporučujem da se konačna odluka stavi crno na bijelo i da se integrira u našu opću jezičnu smjernicu. :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] @[[Korisnik:Akatone|Akatone]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] : vaše mišljenje nam je potrebno, molim vas da se izjasnite po ovoj temi. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) ::Saglasan sam, i hvala na pozivanju još ljudi da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:48 (CEST) :::Dodatno, ova rasprava je zapravo nastavak ove druge: [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Nazivi članaka o naseljima na Kosovu|Nazivi članaka o naseljima na Kosovu]] iz februara 2024., arhivirane na Pijaci. Zato, bacite oko i tamo. :::Mala nužna napomena: ovo nije <u>rasprava o statusu Kosova</u> i argumentacije na <u>političkoj</u> osnovi su offtopic. Pričamo o općem kriteriju po kojem ćemo imenovati geografske članke, tz. između dva toponima (Bukurešt/Bucuresti, Gorizia/Gorica), koji ćemo koristiti za naziv članka. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 20:07 (CEST) ::::Kako ovo uvijek ode na nešto veće nego što jest meni nije jasno! :D Dakle, nema tu neke dileme - lingvistika jasno govori da se imena gradova '''pišu u izvorniku''', osim za dobro poznate i udomaćene '''izuzetke'''. Izuzetak znači da je nečega malo, a ne da je cijela jedna država izuzetak. Kada se promijene lingvistička pravila, onda možemo raspravljati, ali nemamo mi tu što puno izmišljati, a samim time ni integrirati išta od ovoga u jezične smjernice ili nešto slično. Piše jasno da se držimo lingvistike tamo, no? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:54 (CEST) :::::::Pričamo o ovome: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] :::::::S moje strane, podržavam to pravilo i zapravo njega se i držim. Detaljnije: moj pravac je da naziv članka bude izvorni (Wien) a da u tijelu članka pišemo našom verzijom (Beč). Mislim da un tekstu članka moramo se držati do klasičnog hrvatskog i klasičnog srpskog, ustaljenog između 1848. i 2005. (bubam datume...), izbjegavajući tuđice tamo gdje još imamo ijedan valjan naš sinonim. S druge strane, držati se izvornog toponima (Wien) rješava puno problema i nesuglasica, olakšavajući pitanja kategorizacije, duplikata i poveznica prema drugim projektima. Zato, ako pratimo dosljedno, to bi bilo: naziv članka je "Ferizaj", "Wien", "Trieste"; u tekstu se priča o Uroševcu, Beču, Trstu. Ta opcija nije neprirodna za nas. U svakodnevnici smo navikli na prebacivanje s latinice na ćirilicu, ili s jedne regionalne inačice na drugu, kamoli da nam smeta ta dvojnost u toponimima. Pih, mačiji kašalj. :::::::Stoga, namjerno sam proširio temu jer očigledno se često vraćamo na nju, što znači da nismo 100 % suglasni i bitno je da imamo u vidu mišljenje sviju i da, zatim, konačan zaključak bude jasno naglašen, crno na bijelo. To je postavljanje solidnih temelja. Te istovremeno, rasprava je potrebna jer je mjesto za razmjenu, gdje svatko ima pravo na "neslaganje" s mišljenjem većine. Naravno, u granicama međusobnog poštovanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22. jula 2025. u 17:54 (CEST) ::::::::Again, nećemo lingvističku stvar svoditi na političku. Lingvistički je okej da se zove Beč i da se zove Priština. Lingvistički nije okej da svako mjesto u jednoj državi prekrštavamo, pogotovo ne iz političkih razloga. Nema se tu što širiti i vraćati kad je sve apsolutno jasno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 18:19 (CEST) ::::Da, slažem se, ali ne vidim što je "politički" u mojoj opciji.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 14:37 (CEST) :::::Možda sam ja krivo shvatio, ali ja sam mislio da si ti predložio da mi odlučimo hoćemo li pisati Beč ili Wien. U tom slučaju, to je "politička" odluka koja je suprotna lingvističkoj praksi, za što nisam. Ako je lingvistički okej da je Beč - Beč, onda neka bude Beč. S druge strane, ne postoji lingvistička praksa koja nalaže da se sva naseljena mjesta u jednoj državi pretvore u iznimku; postoje narodni nazivi za puno stranih gradova, to sam i sam rekao, ali samo su neki iznimke. Takva bi odluka isto bila "politička" po svojoj prirodi. Mi smo tu dužni slušati lingvistiku, a ne sami krojiti neka pravila, samo to. Ako sam krivo shvatio, onda sorry, ima puno teksta i moguće da sam nešto zblesao xD Svakako, ni jedan ni drugi komentar nije bio zlonamjeran! :D Samo ''neću politiku u ovu butigu''! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. jula 2025. u 15:02 (CEST) ::::::::Okej, važi. Ne brini, samo razgovaramo. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 15:06 (CEST) ::Kada god postoji domaći naziv za neki geografski pojam, meni je njegova upotreba prirodna i normalna stvar. Tako Beč, Prizren, Nemačka, šta god. Naravno mogu se navesti i svi ostali oblici, ali prednost ima onaj na jeziku kojim govorimo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 27. jula 2025. u 02:29 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima == Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]: * Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski. Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST) :Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet: :# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima? :# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao "film noar". Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? :# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. :# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. :# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo "korehimijento", mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati "samuraj", taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati "kandži" ili "kanđi" umjesto "kanji" mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice. :Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog: ::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu. ::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu: ::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}} ::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST) :::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da "srbizira" jezik, so... :D). :::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST) ::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se "ne uklapaju u glasovni sastav" naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao "tipografska indikacija promene grafičkog koda". Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST) :::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore "Alternativni ''rock''" ili "''Gay'' parada". Isto vrijedi i za pizzu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST) ::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST) :::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer "alternativni rok" može značiti i "alternativni rock" i "zamjenski vremenski rok", a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija "alternativni ''rock''". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST) ::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST) :::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST) ::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST) :::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST) ::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano "dz"... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST) :::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST) == Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha == {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} Poštovane kolege, može li netko od vas bacit oko na ovaj prijedlog: [[Razgovor:Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha]]. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. novembra 2025. u 13:05 (CET) :A što ti ga ja znam... vidio sam ovo već bio, ali... ne znam što je najbolja solucija. Ovo je doslovno Ured (ili Kancelarija, zašto Kancelarija, ''tho''?) za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj i to mi se čini kao najbolji. Ne znam zašto bismo prevodili to kao "poslovi Commonwealtha" kad ni u izvorniku nema izraz ''affairs'' vezan uz to (''Foreign'' je skraćeno od ''foreign affairs'' pa ne treba pisati, ali ne znam da je ovo ''Commonwealth affairs''... mada, možda samo nisam dobro pročitao... :D)... meni se '''Ured za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj''' čini kao najbolja solucija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. novembra 2025. u 23:48 (CET) ::Da, i meni "kancelarija" zvuči nakaradno mada se doduše ne bavim pravnim leksikonom tako da to mi ide na uho. Možda bi nam trebala tu dublja istraga, tipa: kako se ta ustanova već spominje u našim javnim dokumentima? Kako se nazivaju slične ustanove u našim pravnim aktima? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2025. u 09:13 (CET) :::Nazivaju se ministarstvima xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. novembra 2025. u 09:57 (CET) == Otok ili ostrvo == Predložio bih da se članci o otocima premjeste na "ostrvo". Argumenti u nastavku: * Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]]. * Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire "ostrvo" jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju. * Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFdkWBU%3D&keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost. Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST) :Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove "Ostrva u Hrvatskoj", a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ "otok" u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST) :::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju "Ade", ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST) ::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST) :::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije "osobno" ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST) ::::::Ne slažem se. "Sveučilište" nije vlastito ime, ali "Sveučilište u Zagrebu" itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost "ostrvo". No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST) :::::::Goli otok je "otok Goli otok", odnosno "ostrvo Goli otok". Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije "sveučilište Sveučilište u Zagrebu", odnosno "univerzitet Sveučilište u Zagrebu". Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je "Gospodin Jean-Paul". Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je "Gospodin Jean-Paul". Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš "Goli otok", a ovo "gospodin" - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti "Mister Jean-Paul", neće ostaviti ovo "Gospodin". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST) ::::::::Pa i "Sveučilište u Zagrebu" (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno "univerzitet koji se nalazi u Zagrebu", već službeno ime institucije, odnosno reč "sveučilište" službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je "sveučilište" reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST) :::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka "Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb" išao bi "Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb" (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio "GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u "University", sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je "Univerziteti u Hrvatskoj", a svi su članci "Sveučilište"? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS. :::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. :::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se "službeno" zove "Grof Monte Cristo" (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. :::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo <u>naziv ade</u>, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST) ::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST) :::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST) 661hzkniju2ztvxs5gg44g3w2dxpfxr 42580746 42580721 2026-04-13T16:04:20Z Ekvatarina 270952 /* Otok ili ostrvo */ odgovor 42580746 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Slovo Y == Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET) :Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET) ::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET) :::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''tsch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET) ::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da "po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?", pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET) :::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET) == ''Po prvi puta'' == ''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST) ::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST) == Pisanje kosovskih toponima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus zajednice (dva aktivna admina bila su za prijedlog, dva protiv, uz dva neadmina koji su izrazili podršku prijedlogu) oko promjene ove prakse, sukladno čemu se i dalje primjenjuju osnovna lingvistička pravila i jezične smjernice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:55 (CEST)|Nije usvojeno}} Nakon [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva_31#Nazivi_članaka_o_naseljima_na_Kosovu|prošle rasprave]] koja nije postignula konsenzus, nastavljena je praksa menjanja srpskohrvatskih naziva naselja na Kosovu albanskim. Tako imamo situaciju da se u uvodu članka i infokutiji forsira oblik "Prizreni" ([[Zvonko Petričević|1]]), premda ''nijedan'' izvor na srpskom i hrvatskom području ne zove tako ovaj grad ([https://enciklopedija.hr/clanak/prizren HE], [https://proleksis.lzmk.hr/20935/ Proleksis]). Udomaćeni nazivi povremeno se menjaju bez konsenzusa u albanske. Pozivam zajednicu da se izjasni po ovom pitanju, kako bismo ga konačno rešili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:26 (CEST) :Moj je stav po ovom pitanju isti. Imena gradova i naselja ne serbokroatiziraju se, osim ako se radi o tradicijski usvojenim nazivima kao što su Beč, Rim i slično. "Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom." Također: "No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…)." Dok se ne pojavi neko drugo leksičko rješenje, ne vidim smisla ponovnog pokretanja rasprave jer je ovo zaključeno i tada. Da ne govorim da je pisanje izvornih imena sukladno usvojenoj leksičkoj praksi. Priština jest i ostat će Priština jer se radi o "poznatijem gradu" koji potpada pod iznimku. Ali ako jedan [[München]], koji sam ima stanovnika koliko i cijelo Kosovo, pišemo [[München]], onda ne vidim kako [[Kishnica]] spada pod neku iznimku u tom smislu. :Dakle, da bi se ovdje uopće otvorilo neko "pitanje" koje se treba "konačno riješiti", trebaju se dati jasni jezikoslovni argumenti za to ii uklopiti s jezičnom politikom koju trenutno imamo. Mislim da je ovo jedno sasvim sekundarno pitanje koje se otvara bezveze jer ako to ne radimo ni kod jedne druge države, ne vidim razlog zašto bi Kosovo bilo iznimka. Preusmjeravanja postoje, u tekstu se javljaju obje varijante i to je to. :Uz to, ova je rasprava pokrenuta radi intervencije u samom tekstu, što je bespredmetno '''jer u tekstu se smije pisati kako se želi'''' i to je osnovni postulat ove Wikipedije. Ovdje se jedino može ponovo raspravljati o samim naslovima članaka, ali, ponavljam, za to trebaju neki konkretniji argumenti iz struke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 03:42 (CEST) ::Ako se u tekstu {{xt|smije pisati kako se želi}}, zašto se onda aktivno menja iz Prizren u Prizreni? ('''[[Special:Diff/42483442|diff]]''') Kosovo jeste i mora biti iznimka jer je ono bilo dio '''zajedničke države''', dio gde se govorilo '''srpskohrvatskim jezikom''' i gde je srpski, kao varijanta srpskohrvatskog, i danas '''službeni jezik'''! Potiskivanje srpskohrvatskih naziva može se posmatrati iz tog razloga kao politički motivirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:50 (CEST) :::Ako te zanima konkretno, zamolio si me da uredim šablon, ja sam ga napisao i tekst u uvodu uskladio s onim što piše u šablonu. :D To je ovaj konkretni slučaj. Što se tiče ostaloga: :::# Wikipedija nije politička arena i davno sam rekao da me politika ne zanima kao takva. Sukladno tome, to što će netko to promatrati kao "politički motivirano" je problem te osobe ili skupine. Ja mogu samo još jednom ponoviti da nije. :::# Bila je i Poljska dio Ruskog Carstva u jednom trenutku, barem djelomično, znači li to da se u Poljskoj trebaju koristiti ruska imena za određena mjesta? Možda iz ruske perspektive i trebaju, ali mislim da je jasno koliko je taj argument sam po sebi pogrešan. :::# Kosovo, istina, ima više službenih jezika (dva), ali postoje zemlje s većim brojem službenih jezika od Kosova. Singapur, primjerice. Ako izuzmemo kineski i tamilski, zbog drugog pisma, imamo engleski i malajski. Ako baciš oko na malajsku Wiki, vidjet ćeš da se i tamo koriste imena poput "Little India" i "Queenstown", iako su to engleski izrazi; na malajski se prevode samo opće imenice koje su dio toponima (istok, zapad i sl.), o čemu možemo raspravljati za neka od onih sela koja to imaju ovdje, ali to nije potegnuto kao pitanje na ovom mjestu. :::# Mi bismo kao enciklopedija trebali reflektirati stvarno stanje na terenu, a ono govori da 93% populacije Kosova kao primarni jezik koristi albanski. To je, zanimljivo, veći postotak nego u samoj Albaniji, gdje oko 91% populacije koristi albanski kao materinji jezik. Nije neka značajna razlika, ali je indikativno. Ako albanska naselja u pravilu ne serbokroatiziramo, a i za njih zbog inih povijesnih okolnosti postoje domaći nazivi, onda ne vidim zašto bi se od Kosova radila iznimka. Dapače, čini mi se da je upravo pretvaranje Kosova u iznimku potencijalno politički sporno, iz nečije perspektive, a ne obrnuto. :::O nekim se individualnim iznimkama može govoriti, ali to treba konkretizirati. A što se tiče enciklopedija, HE je s tiskanjem završila 2009., a online izdanje se pojavilo 2013. te se oslanjalo na tiskane podatke. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i trebalo je još godina da se to sve stabilizira. Proleksis se zasniva na tiskanim izdanjima koja su izlazila od 2005. do 2007. Dakle, u oba slučaja, kada govorimo o pitanju Kosova, možemo reći da se radi o zastarjelim podacima koji ne reflektiraju stvarno stanje na terenu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:37 (CEST) ::::Nema potrebe za takvim "usklađivanjem" jer si njime ugrozio spomenuto pravo da urednici mogu pisati kako žele. Druga tačka, da smo ruska Wikipedije, ne vidim problem u tome. Pošto nismo, ne tiče nas se niti je dobra analogija. Nadalje, malajski možda nema razvijenu terminologiju singapurskih toponima, ali srpski itekako ima terminologiju kosovskih. Wikipedija se ne bavi demografijom. Wikipedija se bavi izvorima. Uopće nam nije bitno ima li u Kosovskoj Kamenici 70% Albanaca, Indijaca ili Srba, nego kako srpskohrvatski izvori nazivaju to naselje, pa bilo ono u Austirji, Albaniji ili na Kosovu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:07 (CEST) :::::Prvo uopće ne kužim. Drugo, ovo je toliko pogrešan pristup da ne mogu uopće početi koliko je neenciklopedičan. Malajski nema razvijenu termilogiju? Pa taj se jezik tu govorio prije engleskog i ima status službenog. No. Što se tiče izvora, isti su zastarjeli, a lingvistička pravila jasno diktiraju da se imena gradova ne prevode. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:42 (CEST) ::::::Nebitno je da li je nekome to neenciklopedično ili nije. To je u skladu s izvorima srpskohrvatskog područja, a Wikipedija se ne bavi demografijom, istinom ili bilo čime, već isključivo prenošenjem informacija iz izvora. Ako su izvori zastareli, čekati da se ažuriraju i pričekati da albanski nazivi preuzmu primat – ako/kada preuzmu. Sve ostalo je dotad [[:en:WP:TOSOON|WP:TOSOON]]. Ne prevodimo imena gradova, već koristimo lokalna domaća srpskohrvatska imena koja su znatno etabliranija od novouvedenih. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:48 (CEST) :::::::Nisu to novouvedena imena, ti se nazivi koriste odavno, samo nisu imali status službenih za vrijeme Juge. Danas imaju. Mi smo tu da prenosimo točne i službene nazive, potšujući pritom lingvistička pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:04 (CEST) ::::::::Koriste se odavno, možda, ali – na albanskom jezičkom području. Ne vidim ijedan dokaz da se ti nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom području. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:10 (CEST) {{komentar}} Imamo imena za naselja na Kosovu na Srpsko-hrvatskom. Sve drugo je zaobilaženje prepoznatljivosti. Ko traži Kishnica kad želi podatke o Kišnici — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 17. jula 2025. u 08:59 (CEST) :Imamo i za naselja u Albaniji, not the point. I dalje čekam dovoljno validan lingvistički argument da se naselja u zemlji u kojoj više ljudi govori albanski nego u Albaniji ne zovu na albanskom jeziku u kontekstu pravila da se imena gradova u zemljama koje se služe latinicom ne mijenjaju osim iznimno. Svi su ovi argumenti političke prirode, ne lingvističke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 09:43 (CEST) ::Argument je da se ide sa [[WP:COMMONNAME]], ustaljenim pravilom Wikipedije, a ne s našim tumačenjima koliko ima Indonežana ili Kineza u određenoj zemlji ili gradu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:42 (CEST) :::COMMONNAME nema prednost pred lingvističkim pravilima. Ukoliko u jeziku postoji pravilo temeljem kojega se od Kosova može napraviti masovna iznimka, rado bih ga čuo. Dotad, ''it's his word against her word'', ili kakoveć. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:03 (CEST) ::::"Lingvistička pravila" uopšte ne postoje kao kriterijum na [[WP:NASLOV]], i to je sasvim logično jer ne postoje unificirana i kodificirana lingivistička i pravopisna pravila za celi policentrični jezik. Slično stanje je i na engleskom. Dok se to ne uvede kao kriterijum, pozivati se na njih nije valjano, normativno gledano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:08 (CEST) :::::Jezične smjernice, dakako, pokrivaju i ovo, a kako smo pokriveni pravilom izvornika, onda je situacija takva kakva jest trenutno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:22 (CEST) ::::::Meni po ovome pitanju je svejedno, pisalo albanski ili srpskohrvatski. Gledajući kako se drugdje postupalo, imamo redom: :::::::::en: Gjakova :::::::::nj: Gjakova :::::::::fr: Gjakovë :::::::::es: Đakovica :::::::::si: Đakovica :::::::::hr: Đakovica :::::::::bs: (''nema'') :::::::::sh: Gjakova :::::::::sr: Ђаковица :::::::::mk: Ѓаковица ::::::Znači, nikome nije jasno do kraja, pa ni meni, jer s jedne strane rekao bih, gdje se nalazi to mjesto danas? U Republici Kosovu. Kako ga zovu tamo: Gjakovë. Okej, onda je Gjakovë. S druge strane, podržavam liniju koja kaže "ako imamo već naziv za jedno mjesto u našem jeziku, onda koristimo ga." Dakle, neće bit ''Wien'' nego ''Beč'', pa čak bih rekao da je bolje ''Požun'' mjesto ''Bratislave''. Pritom, razlikovao bih između imena članka i njegovog sadržaja, jer imamo potrebu da nam na projektu imena budu većinom standardizirana (i to sustavno), dok u tijelu članka, u tekstu, to nije toliko bitno. Ako većina teksta u članku kaže Đakovica, nastavljamo s Đakovicom. ::::::To su uglavnom bile moje teze i u prošloj raspravi po temi. A sad, imamo nešto dodatno: kolega EAP i kolega Drembo su počeli sustavan rad na geografiji Kosova. To je stalo, ali tamo gdje je stiglo, izgleda mi vrlo dobro. Imamo li potrebu za ''build it up, tear it down''? Odnosno, ako smo već na tome, onda idemo do kraja da nađemo zajedničku. Nećemo se svaka dva mjeseca vraćat na isto. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 01:06 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Problematika se svodi na to da mi za sva naselja na Kosovu imamo domaće nazive, koji su [[WP:COMMONNAME|ustaljeni]] u srpskohrvatskoj istorijskoj i geografskoj literaturi. Koristili su se decenijama u Jugoslaviji i imaju široku upotrebnu vrednost i praksu. Čak i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, ovi termini nastavljaju se koristiti u domaćoj literaturi, jer je Kosovo bilo pod onim što se danas naziva [[Jugosfera]]. Kao što sam iznad primetio, druga strana nije navela nijedan dokaz da se albanski nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom i govor(e)nom području. U skladu s time, i u skladu s pravilom [[WP:2:1]] (s obzirom na to da si iznad pokazao da se Đakovica koristi na dvama susednim jezičkim projektima), predlažem sledeće: :::::::# Članke o kosovskim toponimima treba naslovljavati domaćim, srpskohrvatskim nazivima. [za matične srpskohrvatske čitatelje i publiku/javnost] :::::::# Članci premešteni bez konsenzusa trebaju se vratiti na prvobitne nazive. :::::::# U uvodu članka i infokutiji obavezno je navesti albanski naziv. U uvodu će se to činiti u sledećem formatu: "'''Đakovica''' (albanski: ''Gjakova'')". U infokutiji će se koristiti parametar {{para|drugo_ime}}), čime dajemo jednak status. :::::::# Albanske nazive obavezno je upotrebljavati kao preusmerenja. [za stranu i albansku publiku/javnost] :::::::# U tekstovima članaka dopušteno je koristiti i albanske i srpskohrvatske nazive, ali se preporučuje dosledna upotreba. :::::::# Menjanje termina bez konsenzusa nije dopušteno, osim u slučajevima usklađivanja sa ''izvornom praksom članka'' i u slučajevima regulisanim u [[WP:JEZSMER]], odeljak "Promjena varijante". :::::::Mislim da su ove smernice dobra vodilja i da će nam omogućiti standardizaciju ovog pitanja. Osim toga, omogućiće i srpskohrvatskim i stranim čitaocima da bez problema pronađu željeni članak. Na kraju bih istaknuo da sam otvoren da, ako se pokaže da neki albanski naziv ima jaku upotrebu u srpskohrvatskoj literaturi (recimo, neko novoformirano naselje ili gradska četvrt), i on može postati naslov članka, u skladu s pravilom [[WP:COMMONNAME]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:01 (CEST) ::::::::"druga strana nije navela nijedan dokaz"? No, no. Jasno pravopisno pravilo - imena mjesta se ne prevode. S obzirom na činjenicu da je sad na Kosovu albanski predominantan jezik, praksa se mijenja. Kao što je rekao IO gore, i Požun je ustaljen naziv i vjerojatno ima - u domaćoj literaturi - dužu tradiciju od Bratislave. Svejedno ćemo pisati Bratislava. A more je još takvih primjera u domaćoj literaturi (Klagenfurt i sl.), tako da... lingvistika je tu jasna. Ovo je politika. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:31 (CEST) :::::::::Ovo nisu prevodi, nego domaći nazivi u našoj literaturi, kao što je već objašnjeno. Nije naveden dokaz da se koriste albanski nazivi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:35 (CEST) :::::::::Bratislava se koristi itekako, odvajkada i sad. Požun je isto lep naziv, koji je takođe bio zastupljen, ali u novijim izvorima prevladava Bratislava, što smo uzeli za COMMONNAME. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:36 (CEST) ::::::::::Pa nije ni Požun prijevod. Nije ni Celovec prijevod. Ni Beč nije prijevod, u krajnjem slučaju. Samo su - nazivi. Ne znam etimologiju istih, ali nije ni važno. Poanta je, opet, gradovi se prema lingvističkoj praksi pišu kako se pišu u izvornoj zemlji, osim u slučaju pojedino navedenih iznimki. U ovom je slučaju to Priština, a može se raspraviti o još nekim iznimkama. Ali da će se svako selo prekrštavati, nema smisla. IO je u pravu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:47 (CEST) :{{komentar}} S obzirom na to da je ovaj vikiprojekat ''zapravo'' srbskorvacka Vikipedija (''a ne'' filijala albanske viki za domaće prostore), onda se valjda podrazumeva da se ''za domaće teme'' koriste domaći nazivi. Dok ''provereni'', lokalni albanski nazivi mogu slobodno da se dodaju tamo negde u tim odgovarajućim člancima. Sa druge strane, ''za radoznale i znatiželjne'', postoje srbskorvacki Vikirečnik, albanska Vikipedija, kao i albanski Vikirečnik. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19. jula 2025. u 23:16 (CEST) {{izvuci}} :Dobro, ali to nije toliko jasno kod nas. Da navedem primjera, u nekim slučajevima koristimo naše nazive: Pariz, Beč, Venecija, Rim, Trst, Atena, Varšava, Drač, Budimpešta, Bukurešt, Napulj; a u nekim koristimo lokalne: New York, Gevgelija, Tōkyō, Graz, München, Stuttgart, Köln, Marseille, Sankt Peterburg. Kako god se opredijelimo, jedna stvar je bitna: da gdje god imamo mogućnost za dva naziva (srpskohrvatskog i autohtonog) moramo imati preusmjerenja s dvijema inačicama, tj. Bukurešt i Bucureşti. Naravno, nakon ove rasprave preporučujem da se konačna odluka stavi crno na bijelo i da se integrira u našu opću jezičnu smjernicu. :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] @[[Korisnik:Akatone|Akatone]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] : vaše mišljenje nam je potrebno, molim vas da se izjasnite po ovoj temi. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) ::Saglasan sam, i hvala na pozivanju još ljudi da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:48 (CEST) :::Dodatno, ova rasprava je zapravo nastavak ove druge: [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Nazivi članaka o naseljima na Kosovu|Nazivi članaka o naseljima na Kosovu]] iz februara 2024., arhivirane na Pijaci. Zato, bacite oko i tamo. :::Mala nužna napomena: ovo nije <u>rasprava o statusu Kosova</u> i argumentacije na <u>političkoj</u> osnovi su offtopic. Pričamo o općem kriteriju po kojem ćemo imenovati geografske članke, tz. između dva toponima (Bukurešt/Bucuresti, Gorizia/Gorica), koji ćemo koristiti za naziv članka. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 20:07 (CEST) ::::Kako ovo uvijek ode na nešto veće nego što jest meni nije jasno! :D Dakle, nema tu neke dileme - lingvistika jasno govori da se imena gradova '''pišu u izvorniku''', osim za dobro poznate i udomaćene '''izuzetke'''. Izuzetak znači da je nečega malo, a ne da je cijela jedna država izuzetak. Kada se promijene lingvistička pravila, onda možemo raspravljati, ali nemamo mi tu što puno izmišljati, a samim time ni integrirati išta od ovoga u jezične smjernice ili nešto slično. Piše jasno da se držimo lingvistike tamo, no? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:54 (CEST) :::::::Pričamo o ovome: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] :::::::S moje strane, podržavam to pravilo i zapravo njega se i držim. Detaljnije: moj pravac je da naziv članka bude izvorni (Wien) a da u tijelu članka pišemo našom verzijom (Beč). Mislim da un tekstu članka moramo se držati do klasičnog hrvatskog i klasičnog srpskog, ustaljenog između 1848. i 2005. (bubam datume...), izbjegavajući tuđice tamo gdje još imamo ijedan valjan naš sinonim. S druge strane, držati se izvornog toponima (Wien) rješava puno problema i nesuglasica, olakšavajući pitanja kategorizacije, duplikata i poveznica prema drugim projektima. Zato, ako pratimo dosljedno, to bi bilo: naziv članka je "Ferizaj", "Wien", "Trieste"; u tekstu se priča o Uroševcu, Beču, Trstu. Ta opcija nije neprirodna za nas. U svakodnevnici smo navikli na prebacivanje s latinice na ćirilicu, ili s jedne regionalne inačice na drugu, kamoli da nam smeta ta dvojnost u toponimima. Pih, mačiji kašalj. :::::::Stoga, namjerno sam proširio temu jer očigledno se često vraćamo na nju, što znači da nismo 100 % suglasni i bitno je da imamo u vidu mišljenje sviju i da, zatim, konačan zaključak bude jasno naglašen, crno na bijelo. To je postavljanje solidnih temelja. Te istovremeno, rasprava je potrebna jer je mjesto za razmjenu, gdje svatko ima pravo na "neslaganje" s mišljenjem većine. Naravno, u granicama međusobnog poštovanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22. jula 2025. u 17:54 (CEST) ::::::::Again, nećemo lingvističku stvar svoditi na političku. Lingvistički je okej da se zove Beč i da se zove Priština. Lingvistički nije okej da svako mjesto u jednoj državi prekrštavamo, pogotovo ne iz političkih razloga. Nema se tu što širiti i vraćati kad je sve apsolutno jasno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 18:19 (CEST) ::::Da, slažem se, ali ne vidim što je "politički" u mojoj opciji.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 14:37 (CEST) :::::Možda sam ja krivo shvatio, ali ja sam mislio da si ti predložio da mi odlučimo hoćemo li pisati Beč ili Wien. U tom slučaju, to je "politička" odluka koja je suprotna lingvističkoj praksi, za što nisam. Ako je lingvistički okej da je Beč - Beč, onda neka bude Beč. S druge strane, ne postoji lingvistička praksa koja nalaže da se sva naseljena mjesta u jednoj državi pretvore u iznimku; postoje narodni nazivi za puno stranih gradova, to sam i sam rekao, ali samo su neki iznimke. Takva bi odluka isto bila "politička" po svojoj prirodi. Mi smo tu dužni slušati lingvistiku, a ne sami krojiti neka pravila, samo to. Ako sam krivo shvatio, onda sorry, ima puno teksta i moguće da sam nešto zblesao xD Svakako, ni jedan ni drugi komentar nije bio zlonamjeran! :D Samo ''neću politiku u ovu butigu''! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. jula 2025. u 15:02 (CEST) ::::::::Okej, važi. Ne brini, samo razgovaramo. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 15:06 (CEST) ::Kada god postoji domaći naziv za neki geografski pojam, meni je njegova upotreba prirodna i normalna stvar. Tako Beč, Prizren, Nemačka, šta god. Naravno mogu se navesti i svi ostali oblici, ali prednost ima onaj na jeziku kojim govorimo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 27. jula 2025. u 02:29 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima == Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]: * Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski. Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST) :Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet: :# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima? :# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao "film noar". Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? :# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. :# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. :# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo "korehimijento", mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati "samuraj", taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati "kandži" ili "kanđi" umjesto "kanji" mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice. :Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog: ::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu. ::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu: ::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}} ::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST) :::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da "srbizira" jezik, so... :D). :::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST) ::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se "ne uklapaju u glasovni sastav" naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao "tipografska indikacija promene grafičkog koda". Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST) :::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore "Alternativni ''rock''" ili "''Gay'' parada". Isto vrijedi i za pizzu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST) ::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST) :::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer "alternativni rok" može značiti i "alternativni rock" i "zamjenski vremenski rok", a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija "alternativni ''rock''". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST) ::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST) :::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST) ::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST) :::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST) ::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano "dz"... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST) :::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST) == Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha == {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} Poštovane kolege, može li netko od vas bacit oko na ovaj prijedlog: [[Razgovor:Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha]]. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. novembra 2025. u 13:05 (CET) :A što ti ga ja znam... vidio sam ovo već bio, ali... ne znam što je najbolja solucija. Ovo je doslovno Ured (ili Kancelarija, zašto Kancelarija, ''tho''?) za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj i to mi se čini kao najbolji. Ne znam zašto bismo prevodili to kao "poslovi Commonwealtha" kad ni u izvorniku nema izraz ''affairs'' vezan uz to (''Foreign'' je skraćeno od ''foreign affairs'' pa ne treba pisati, ali ne znam da je ovo ''Commonwealth affairs''... mada, možda samo nisam dobro pročitao... :D)... meni se '''Ured za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj''' čini kao najbolja solucija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. novembra 2025. u 23:48 (CET) ::Da, i meni "kancelarija" zvuči nakaradno mada se doduše ne bavim pravnim leksikonom tako da to mi ide na uho. Možda bi nam trebala tu dublja istraga, tipa: kako se ta ustanova već spominje u našim javnim dokumentima? Kako se nazivaju slične ustanove u našim pravnim aktima? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2025. u 09:13 (CET) :::Nazivaju se ministarstvima xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. novembra 2025. u 09:57 (CET) == Otok ili ostrvo == Predložio bih da se članci o otocima premjeste na "ostrvo". Argumenti u nastavku: * Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]]. * Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire "ostrvo" jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju. * Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFdkWBU%3D&keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost. Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST) :Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove "Ostrva u Hrvatskoj", a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ "otok" u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST) :::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju "Ade", ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST) ::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST) :::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije "osobno" ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST) ::::::Ne slažem se. "Sveučilište" nije vlastito ime, ali "Sveučilište u Zagrebu" itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost "ostrvo". No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST) :::::::Goli otok je "otok Goli otok", odnosno "ostrvo Goli otok". Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije "sveučilište Sveučilište u Zagrebu", odnosno "univerzitet Sveučilište u Zagrebu". Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je "Gospodin Jean-Paul". Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je "Gospodin Jean-Paul". Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš "Goli otok", a ovo "gospodin" - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti "Mister Jean-Paul", neće ostaviti ovo "Gospodin". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST) ::::::::Pa i "Sveučilište u Zagrebu" (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno "univerzitet koji se nalazi u Zagrebu", već službeno ime institucije, odnosno reč "sveučilište" službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je "sveučilište" reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST) :::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka "Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb" išao bi "Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb" (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio "GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u "University", sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je "Univerziteti u Hrvatskoj", a svi su članci "Sveučilište"? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS. :::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. :::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se "službeno" zove "Grof Monte Cristo" (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. :::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo <u>naziv ade</u>, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST) ::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST) :::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST) :U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ "otok" u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). "Otok" se češće nađe u naslovima članaka od "ostrva", a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost "otoku" zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST) bfa4m39u9lnenc51pkabn32goad6vya 42580747 42580746 2026-04-13T16:10:09Z Aca 108187 /* Otok ili ostrvo */ odgovor 42580747 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Slovo Y == Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET) :Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET) ::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET) :::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''tsch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET) ::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da "po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?", pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET) :::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET) == ''Po prvi puta'' == ''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST) ::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST) == Pisanje kosovskih toponima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus zajednice (dva aktivna admina bila su za prijedlog, dva protiv, uz dva neadmina koji su izrazili podršku prijedlogu) oko promjene ove prakse, sukladno čemu se i dalje primjenjuju osnovna lingvistička pravila i jezične smjernice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:55 (CEST)|Nije usvojeno}} Nakon [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva_31#Nazivi_članaka_o_naseljima_na_Kosovu|prošle rasprave]] koja nije postignula konsenzus, nastavljena je praksa menjanja srpskohrvatskih naziva naselja na Kosovu albanskim. Tako imamo situaciju da se u uvodu članka i infokutiji forsira oblik "Prizreni" ([[Zvonko Petričević|1]]), premda ''nijedan'' izvor na srpskom i hrvatskom području ne zove tako ovaj grad ([https://enciklopedija.hr/clanak/prizren HE], [https://proleksis.lzmk.hr/20935/ Proleksis]). Udomaćeni nazivi povremeno se menjaju bez konsenzusa u albanske. Pozivam zajednicu da se izjasni po ovom pitanju, kako bismo ga konačno rešili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:26 (CEST) :Moj je stav po ovom pitanju isti. Imena gradova i naselja ne serbokroatiziraju se, osim ako se radi o tradicijski usvojenim nazivima kao što su Beč, Rim i slično. "Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom." Također: "No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…)." Dok se ne pojavi neko drugo leksičko rješenje, ne vidim smisla ponovnog pokretanja rasprave jer je ovo zaključeno i tada. Da ne govorim da je pisanje izvornih imena sukladno usvojenoj leksičkoj praksi. Priština jest i ostat će Priština jer se radi o "poznatijem gradu" koji potpada pod iznimku. Ali ako jedan [[München]], koji sam ima stanovnika koliko i cijelo Kosovo, pišemo [[München]], onda ne vidim kako [[Kishnica]] spada pod neku iznimku u tom smislu. :Dakle, da bi se ovdje uopće otvorilo neko "pitanje" koje se treba "konačno riješiti", trebaju se dati jasni jezikoslovni argumenti za to ii uklopiti s jezičnom politikom koju trenutno imamo. Mislim da je ovo jedno sasvim sekundarno pitanje koje se otvara bezveze jer ako to ne radimo ni kod jedne druge države, ne vidim razlog zašto bi Kosovo bilo iznimka. Preusmjeravanja postoje, u tekstu se javljaju obje varijante i to je to. :Uz to, ova je rasprava pokrenuta radi intervencije u samom tekstu, što je bespredmetno '''jer u tekstu se smije pisati kako se želi'''' i to je osnovni postulat ove Wikipedije. Ovdje se jedino može ponovo raspravljati o samim naslovima članaka, ali, ponavljam, za to trebaju neki konkretniji argumenti iz struke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 03:42 (CEST) ::Ako se u tekstu {{xt|smije pisati kako se želi}}, zašto se onda aktivno menja iz Prizren u Prizreni? ('''[[Special:Diff/42483442|diff]]''') Kosovo jeste i mora biti iznimka jer je ono bilo dio '''zajedničke države''', dio gde se govorilo '''srpskohrvatskim jezikom''' i gde je srpski, kao varijanta srpskohrvatskog, i danas '''službeni jezik'''! Potiskivanje srpskohrvatskih naziva može se posmatrati iz tog razloga kao politički motivirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:50 (CEST) :::Ako te zanima konkretno, zamolio si me da uredim šablon, ja sam ga napisao i tekst u uvodu uskladio s onim što piše u šablonu. :D To je ovaj konkretni slučaj. Što se tiče ostaloga: :::# Wikipedija nije politička arena i davno sam rekao da me politika ne zanima kao takva. Sukladno tome, to što će netko to promatrati kao "politički motivirano" je problem te osobe ili skupine. Ja mogu samo još jednom ponoviti da nije. :::# Bila je i Poljska dio Ruskog Carstva u jednom trenutku, barem djelomično, znači li to da se u Poljskoj trebaju koristiti ruska imena za određena mjesta? Možda iz ruske perspektive i trebaju, ali mislim da je jasno koliko je taj argument sam po sebi pogrešan. :::# Kosovo, istina, ima više službenih jezika (dva), ali postoje zemlje s većim brojem službenih jezika od Kosova. Singapur, primjerice. Ako izuzmemo kineski i tamilski, zbog drugog pisma, imamo engleski i malajski. Ako baciš oko na malajsku Wiki, vidjet ćeš da se i tamo koriste imena poput "Little India" i "Queenstown", iako su to engleski izrazi; na malajski se prevode samo opće imenice koje su dio toponima (istok, zapad i sl.), o čemu možemo raspravljati za neka od onih sela koja to imaju ovdje, ali to nije potegnuto kao pitanje na ovom mjestu. :::# Mi bismo kao enciklopedija trebali reflektirati stvarno stanje na terenu, a ono govori da 93% populacije Kosova kao primarni jezik koristi albanski. To je, zanimljivo, veći postotak nego u samoj Albaniji, gdje oko 91% populacije koristi albanski kao materinji jezik. Nije neka značajna razlika, ali je indikativno. Ako albanska naselja u pravilu ne serbokroatiziramo, a i za njih zbog inih povijesnih okolnosti postoje domaći nazivi, onda ne vidim zašto bi se od Kosova radila iznimka. Dapače, čini mi se da je upravo pretvaranje Kosova u iznimku potencijalno politički sporno, iz nečije perspektive, a ne obrnuto. :::O nekim se individualnim iznimkama može govoriti, ali to treba konkretizirati. A što se tiče enciklopedija, HE je s tiskanjem završila 2009., a online izdanje se pojavilo 2013. te se oslanjalo na tiskane podatke. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i trebalo je još godina da se to sve stabilizira. Proleksis se zasniva na tiskanim izdanjima koja su izlazila od 2005. do 2007. Dakle, u oba slučaja, kada govorimo o pitanju Kosova, možemo reći da se radi o zastarjelim podacima koji ne reflektiraju stvarno stanje na terenu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:37 (CEST) ::::Nema potrebe za takvim "usklađivanjem" jer si njime ugrozio spomenuto pravo da urednici mogu pisati kako žele. Druga tačka, da smo ruska Wikipedije, ne vidim problem u tome. Pošto nismo, ne tiče nas se niti je dobra analogija. Nadalje, malajski možda nema razvijenu terminologiju singapurskih toponima, ali srpski itekako ima terminologiju kosovskih. Wikipedija se ne bavi demografijom. Wikipedija se bavi izvorima. Uopće nam nije bitno ima li u Kosovskoj Kamenici 70% Albanaca, Indijaca ili Srba, nego kako srpskohrvatski izvori nazivaju to naselje, pa bilo ono u Austirji, Albaniji ili na Kosovu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:07 (CEST) :::::Prvo uopće ne kužim. Drugo, ovo je toliko pogrešan pristup da ne mogu uopće početi koliko je neenciklopedičan. Malajski nema razvijenu termilogiju? Pa taj se jezik tu govorio prije engleskog i ima status službenog. No. Što se tiče izvora, isti su zastarjeli, a lingvistička pravila jasno diktiraju da se imena gradova ne prevode. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:42 (CEST) ::::::Nebitno je da li je nekome to neenciklopedično ili nije. To je u skladu s izvorima srpskohrvatskog područja, a Wikipedija se ne bavi demografijom, istinom ili bilo čime, već isključivo prenošenjem informacija iz izvora. Ako su izvori zastareli, čekati da se ažuriraju i pričekati da albanski nazivi preuzmu primat – ako/kada preuzmu. Sve ostalo je dotad [[:en:WP:TOSOON|WP:TOSOON]]. Ne prevodimo imena gradova, već koristimo lokalna domaća srpskohrvatska imena koja su znatno etabliranija od novouvedenih. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:48 (CEST) :::::::Nisu to novouvedena imena, ti se nazivi koriste odavno, samo nisu imali status službenih za vrijeme Juge. Danas imaju. Mi smo tu da prenosimo točne i službene nazive, potšujući pritom lingvistička pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:04 (CEST) ::::::::Koriste se odavno, možda, ali – na albanskom jezičkom području. Ne vidim ijedan dokaz da se ti nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom području. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:10 (CEST) {{komentar}} Imamo imena za naselja na Kosovu na Srpsko-hrvatskom. Sve drugo je zaobilaženje prepoznatljivosti. Ko traži Kishnica kad želi podatke o Kišnici — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|^{<span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span>}]] 17. jula 2025. u 08:59 (CEST) :Imamo i za naselja u Albaniji, not the point. I dalje čekam dovoljno validan lingvistički argument da se naselja u zemlji u kojoj više ljudi govori albanski nego u Albaniji ne zovu na albanskom jeziku u kontekstu pravila da se imena gradova u zemljama koje se služe latinicom ne mijenjaju osim iznimno. Svi su ovi argumenti političke prirode, ne lingvističke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 09:43 (CEST) ::Argument je da se ide sa [[WP:COMMONNAME]], ustaljenim pravilom Wikipedije, a ne s našim tumačenjima koliko ima Indonežana ili Kineza u određenoj zemlji ili gradu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:42 (CEST) :::COMMONNAME nema prednost pred lingvističkim pravilima. Ukoliko u jeziku postoji pravilo temeljem kojega se od Kosova može napraviti masovna iznimka, rado bih ga čuo. Dotad, ''it's his word against her word'', ili kakoveć. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:03 (CEST) ::::"Lingvistička pravila" uopšte ne postoje kao kriterijum na [[WP:NASLOV]], i to je sasvim logično jer ne postoje unificirana i kodificirana lingivistička i pravopisna pravila za celi policentrični jezik. Slično stanje je i na engleskom. Dok se to ne uvede kao kriterijum, pozivati se na njih nije valjano, normativno gledano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:08 (CEST) :::::Jezične smjernice, dakako, pokrivaju i ovo, a kako smo pokriveni pravilom izvornika, onda je situacija takva kakva jest trenutno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:22 (CEST) ::::::Meni po ovome pitanju je svejedno, pisalo albanski ili srpskohrvatski. Gledajući kako se drugdje postupalo, imamo redom: :::::::::en: Gjakova :::::::::nj: Gjakova :::::::::fr: Gjakovë :::::::::es: Đakovica :::::::::si: Đakovica :::::::::hr: Đakovica :::::::::bs: (''nema'') :::::::::sh: Gjakova :::::::::sr: Ђаковица :::::::::mk: Ѓаковица ::::::Znači, nikome nije jasno do kraja, pa ni meni, jer s jedne strane rekao bih, gdje se nalazi to mjesto danas? U Republici Kosovu. Kako ga zovu tamo: Gjakovë. Okej, onda je Gjakovë. S druge strane, podržavam liniju koja kaže "ako imamo već naziv za jedno mjesto u našem jeziku, onda koristimo ga." Dakle, neće bit ''Wien'' nego ''Beč'', pa čak bih rekao da je bolje ''Požun'' mjesto ''Bratislave''. Pritom, razlikovao bih između imena članka i njegovog sadržaja, jer imamo potrebu da nam na projektu imena budu većinom standardizirana (i to sustavno), dok u tijelu članka, u tekstu, to nije toliko bitno. Ako većina teksta u članku kaže Đakovica, nastavljamo s Đakovicom. ::::::To su uglavnom bile moje teze i u prošloj raspravi po temi. A sad, imamo nešto dodatno: kolega EAP i kolega Drembo su počeli sustavan rad na geografiji Kosova. To je stalo, ali tamo gdje je stiglo, izgleda mi vrlo dobro. Imamo li potrebu za ''build it up, tear it down''? Odnosno, ako smo već na tome, onda idemo do kraja da nađemo zajedničku. Nećemo se svaka dva mjeseca vraćat na isto. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 01:06 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Problematika se svodi na to da mi za sva naselja na Kosovu imamo domaće nazive, koji su [[WP:COMMONNAME|ustaljeni]] u srpskohrvatskoj istorijskoj i geografskoj literaturi. Koristili su se decenijama u Jugoslaviji i imaju široku upotrebnu vrednost i praksu. Čak i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, ovi termini nastavljaju se koristiti u domaćoj literaturi, jer je Kosovo bilo pod onim što se danas naziva [[Jugosfera]]. Kao što sam iznad primetio, druga strana nije navela nijedan dokaz da se albanski nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom i govor(e)nom području. U skladu s time, i u skladu s pravilom [[WP:2:1]] (s obzirom na to da si iznad pokazao da se Đakovica koristi na dvama susednim jezičkim projektima), predlažem sledeće: :::::::# Članke o kosovskim toponimima treba naslovljavati domaćim, srpskohrvatskim nazivima. [za matične srpskohrvatske čitatelje i publiku/javnost] :::::::# Članci premešteni bez konsenzusa trebaju se vratiti na prvobitne nazive. :::::::# U uvodu članka i infokutiji obavezno je navesti albanski naziv. U uvodu će se to činiti u sledećem formatu: "'''Đakovica''' (albanski: ''Gjakova'')". U infokutiji će se koristiti parametar {{para|drugo_ime}}), čime dajemo jednak status. :::::::# Albanske nazive obavezno je upotrebljavati kao preusmerenja. [za stranu i albansku publiku/javnost] :::::::# U tekstovima članaka dopušteno je koristiti i albanske i srpskohrvatske nazive, ali se preporučuje dosledna upotreba. :::::::# Menjanje termina bez konsenzusa nije dopušteno, osim u slučajevima usklađivanja sa ''izvornom praksom članka'' i u slučajevima regulisanim u [[WP:JEZSMER]], odeljak "Promjena varijante". :::::::Mislim da su ove smernice dobra vodilja i da će nam omogućiti standardizaciju ovog pitanja. Osim toga, omogućiće i srpskohrvatskim i stranim čitaocima da bez problema pronađu željeni članak. Na kraju bih istaknuo da sam otvoren da, ako se pokaže da neki albanski naziv ima jaku upotrebu u srpskohrvatskoj literaturi (recimo, neko novoformirano naselje ili gradska četvrt), i on može postati naslov članka, u skladu s pravilom [[WP:COMMONNAME]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:01 (CEST) ::::::::"druga strana nije navela nijedan dokaz"? No, no. Jasno pravopisno pravilo - imena mjesta se ne prevode. S obzirom na činjenicu da je sad na Kosovu albanski predominantan jezik, praksa se mijenja. Kao što je rekao IO gore, i Požun je ustaljen naziv i vjerojatno ima - u domaćoj literaturi - dužu tradiciju od Bratislave. Svejedno ćemo pisati Bratislava. A more je još takvih primjera u domaćoj literaturi (Klagenfurt i sl.), tako da... lingvistika je tu jasna. Ovo je politika. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:31 (CEST) :::::::::Ovo nisu prevodi, nego domaći nazivi u našoj literaturi, kao što je već objašnjeno. Nije naveden dokaz da se koriste albanski nazivi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:35 (CEST) :::::::::Bratislava se koristi itekako, odvajkada i sad. Požun je isto lep naziv, koji je takođe bio zastupljen, ali u novijim izvorima prevladava Bratislava, što smo uzeli za COMMONNAME. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:36 (CEST) ::::::::::Pa nije ni Požun prijevod. Nije ni Celovec prijevod. Ni Beč nije prijevod, u krajnjem slučaju. Samo su - nazivi. Ne znam etimologiju istih, ali nije ni važno. Poanta je, opet, gradovi se prema lingvističkoj praksi pišu kako se pišu u izvornoj zemlji, osim u slučaju pojedino navedenih iznimki. U ovom je slučaju to Priština, a može se raspraviti o još nekim iznimkama. Ali da će se svako selo prekrštavati, nema smisla. IO je u pravu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:47 (CEST) :{{komentar}} S obzirom na to da je ovaj vikiprojekat ''zapravo'' srbskorvacka Vikipedija (''a ne'' filijala albanske viki za domaće prostore), onda se valjda podrazumeva da se ''za domaće teme'' koriste domaći nazivi. Dok ''provereni'', lokalni albanski nazivi mogu slobodno da se dodaju tamo negde u tim odgovarajućim člancima. Sa druge strane, ''za radoznale i znatiželjne'', postoje srbskorvacki Vikirečnik, albanska Vikipedija, kao i albanski Vikirečnik. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19. jula 2025. u 23:16 (CEST) {{izvuci}} :Dobro, ali to nije toliko jasno kod nas. Da navedem primjera, u nekim slučajevima koristimo naše nazive: Pariz, Beč, Venecija, Rim, Trst, Atena, Varšava, Drač, Budimpešta, Bukurešt, Napulj; a u nekim koristimo lokalne: New York, Gevgelija, Tōkyō, Graz, München, Stuttgart, Köln, Marseille, Sankt Peterburg. Kako god se opredijelimo, jedna stvar je bitna: da gdje god imamo mogućnost za dva naziva (srpskohrvatskog i autohtonog) moramo imati preusmjerenja s dvijema inačicama, tj. Bukurešt i Bucureşti. Naravno, nakon ove rasprave preporučujem da se konačna odluka stavi crno na bijelo i da se integrira u našu opću jezičnu smjernicu. :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] @[[Korisnik:Akatone|Akatone]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] : vaše mišljenje nam je potrebno, molim vas da se izjasnite po ovoj temi. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) ::Saglasan sam, i hvala na pozivanju još ljudi da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:48 (CEST) :::Dodatno, ova rasprava je zapravo nastavak ove druge: [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Nazivi članaka o naseljima na Kosovu|Nazivi članaka o naseljima na Kosovu]] iz februara 2024., arhivirane na Pijaci. Zato, bacite oko i tamo. :::Mala nužna napomena: ovo nije <u>rasprava o statusu Kosova</u> i argumentacije na <u>političkoj</u> osnovi su offtopic. Pričamo o općem kriteriju po kojem ćemo imenovati geografske članke, tz. između dva toponima (Bukurešt/Bucuresti, Gorizia/Gorica), koji ćemo koristiti za naziv članka. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 20:07 (CEST) ::::Kako ovo uvijek ode na nešto veće nego što jest meni nije jasno! :D Dakle, nema tu neke dileme - lingvistika jasno govori da se imena gradova '''pišu u izvorniku''', osim za dobro poznate i udomaćene '''izuzetke'''. Izuzetak znači da je nečega malo, a ne da je cijela jedna država izuzetak. Kada se promijene lingvistička pravila, onda možemo raspravljati, ali nemamo mi tu što puno izmišljati, a samim time ni integrirati išta od ovoga u jezične smjernice ili nešto slično. Piše jasno da se držimo lingvistike tamo, no? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:54 (CEST) :::::::Pričamo o ovome: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] :::::::S moje strane, podržavam to pravilo i zapravo njega se i držim. Detaljnije: moj pravac je da naziv članka bude izvorni (Wien) a da u tijelu članka pišemo našom verzijom (Beč). Mislim da un tekstu članka moramo se držati do klasičnog hrvatskog i klasičnog srpskog, ustaljenog između 1848. i 2005. (bubam datume...), izbjegavajući tuđice tamo gdje još imamo ijedan valjan naš sinonim. S druge strane, držati se izvornog toponima (Wien) rješava puno problema i nesuglasica, olakšavajući pitanja kategorizacije, duplikata i poveznica prema drugim projektima. Zato, ako pratimo dosljedno, to bi bilo: naziv članka je "Ferizaj", "Wien", "Trieste"; u tekstu se priča o Uroševcu, Beču, Trstu. Ta opcija nije neprirodna za nas. U svakodnevnici smo navikli na prebacivanje s latinice na ćirilicu, ili s jedne regionalne inačice na drugu, kamoli da nam smeta ta dvojnost u toponimima. Pih, mačiji kašalj. :::::::Stoga, namjerno sam proširio temu jer očigledno se često vraćamo na nju, što znači da nismo 100 % suglasni i bitno je da imamo u vidu mišljenje sviju i da, zatim, konačan zaključak bude jasno naglašen, crno na bijelo. To je postavljanje solidnih temelja. Te istovremeno, rasprava je potrebna jer je mjesto za razmjenu, gdje svatko ima pravo na "neslaganje" s mišljenjem većine. Naravno, u granicama međusobnog poštovanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22. jula 2025. u 17:54 (CEST) ::::::::Again, nećemo lingvističku stvar svoditi na političku. Lingvistički je okej da se zove Beč i da se zove Priština. Lingvistički nije okej da svako mjesto u jednoj državi prekrštavamo, pogotovo ne iz političkih razloga. Nema se tu što širiti i vraćati kad je sve apsolutno jasno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 18:19 (CEST) ::::Da, slažem se, ali ne vidim što je "politički" u mojoj opciji.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 14:37 (CEST) :::::Možda sam ja krivo shvatio, ali ja sam mislio da si ti predložio da mi odlučimo hoćemo li pisati Beč ili Wien. U tom slučaju, to je "politička" odluka koja je suprotna lingvističkoj praksi, za što nisam. Ako je lingvistički okej da je Beč - Beč, onda neka bude Beč. S druge strane, ne postoji lingvistička praksa koja nalaže da se sva naseljena mjesta u jednoj državi pretvore u iznimku; postoje narodni nazivi za puno stranih gradova, to sam i sam rekao, ali samo su neki iznimke. Takva bi odluka isto bila "politička" po svojoj prirodi. Mi smo tu dužni slušati lingvistiku, a ne sami krojiti neka pravila, samo to. Ako sam krivo shvatio, onda sorry, ima puno teksta i moguće da sam nešto zblesao xD Svakako, ni jedan ni drugi komentar nije bio zlonamjeran! :D Samo ''neću politiku u ovu butigu''! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. jula 2025. u 15:02 (CEST) ::::::::Okej, važi. Ne brini, samo razgovaramo. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 15:06 (CEST) ::Kada god postoji domaći naziv za neki geografski pojam, meni je njegova upotreba prirodna i normalna stvar. Tako Beč, Prizren, Nemačka, šta god. Naravno mogu se navesti i svi ostali oblici, ali prednost ima onaj na jeziku kojim govorimo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 27. jula 2025. u 02:29 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima == Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]: * Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski. Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST) :Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet: :# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima? :# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao "film noar". Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? :# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. :# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. :# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo "korehimijento", mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati "samuraj", taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati "kandži" ili "kanđi" umjesto "kanji" mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice. :Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog: ::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu. ::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu: ::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}} ::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST) :::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da "srbizira" jezik, so... :D). :::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST) ::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se "ne uklapaju u glasovni sastav" naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao "tipografska indikacija promene grafičkog koda". Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST) :::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore "Alternativni ''rock''" ili "''Gay'' parada". Isto vrijedi i za pizzu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST) ::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST) :::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer "alternativni rok" može značiti i "alternativni rock" i "zamjenski vremenski rok", a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija "alternativni ''rock''". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST) ::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST) :::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST) ::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST) :::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST) ::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano "dz"... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST) :::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST) == Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha == {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} Poštovane kolege, može li netko od vas bacit oko na ovaj prijedlog: [[Razgovor:Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha]]. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. novembra 2025. u 13:05 (CET) :A što ti ga ja znam... vidio sam ovo već bio, ali... ne znam što je najbolja solucija. Ovo je doslovno Ured (ili Kancelarija, zašto Kancelarija, ''tho''?) za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj i to mi se čini kao najbolji. Ne znam zašto bismo prevodili to kao "poslovi Commonwealtha" kad ni u izvorniku nema izraz ''affairs'' vezan uz to (''Foreign'' je skraćeno od ''foreign affairs'' pa ne treba pisati, ali ne znam da je ovo ''Commonwealth affairs''... mada, možda samo nisam dobro pročitao... :D)... meni se '''Ured za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj''' čini kao najbolja solucija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. novembra 2025. u 23:48 (CET) ::Da, i meni "kancelarija" zvuči nakaradno mada se doduše ne bavim pravnim leksikonom tako da to mi ide na uho. Možda bi nam trebala tu dublja istraga, tipa: kako se ta ustanova već spominje u našim javnim dokumentima? Kako se nazivaju slične ustanove u našim pravnim aktima? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2025. u 09:13 (CET) :::Nazivaju se ministarstvima xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. novembra 2025. u 09:57 (CET) == Otok ili ostrvo == Predložio bih da se članci o otocima premjeste na "ostrvo". Argumenti u nastavku: * Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]]. * Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire "ostrvo" jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju. * Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFdkWBU%3D&keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost. Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST) :Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove "Ostrva u Hrvatskoj", a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ "otok" u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST) :::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju "Ade", ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST) ::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST) :::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije "osobno" ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST) ::::::Ne slažem se. "Sveučilište" nije vlastito ime, ali "Sveučilište u Zagrebu" itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost "ostrvo". No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST) :::::::Goli otok je "otok Goli otok", odnosno "ostrvo Goli otok". Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije "sveučilište Sveučilište u Zagrebu", odnosno "univerzitet Sveučilište u Zagrebu". Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je "Gospodin Jean-Paul". Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je "Gospodin Jean-Paul". Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš "Goli otok", a ovo "gospodin" - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti "Mister Jean-Paul", neće ostaviti ovo "Gospodin". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST) ::::::::Pa i "Sveučilište u Zagrebu" (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno "univerzitet koji se nalazi u Zagrebu", već službeno ime institucije, odnosno reč "sveučilište" službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je "sveučilište" reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST) :::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka "Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb" išao bi "Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb" (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio "GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u "University", sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je "Univerziteti u Hrvatskoj", a svi su članci "Sveučilište"? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS. :::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. :::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se "službeno" zove "Grof Monte Cristo" (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. :::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo <u>naziv ade</u>, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST) ::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST) :::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST) :U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ "otok" u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). "Otok" se češće nađe u naslovima članaka od "ostrva", a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost "otoku" zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST) ::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove "otok otok" i "sveučilište sveučilište" :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST) fxdat9ciy1abgcyxfgyqt2tsy8v95cm 4 4681661 42580711 42580669 2026-04-13T13:25:56Z Aca 108187 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580711 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) 5es07ljuyxsh9tjbalbl35jfst7u9bp 42580713 42580711 2026-04-13T13:31:24Z Aca 108187 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580713 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) rl5utotadh1p0yy1kydqtl7udqfp1g2 42580720 42580713 2026-04-13T13:41:32Z Edgar Allan Poe 29250 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580720 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) jehkus0fu3xzoqpzoyru1o9ia9knhn9 42580722 42580720 2026-04-13T13:48:46Z Aca 108187 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580722 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) 6lgpraw0m2knrlablg3pewmhaijiblu 42580726 42580722 2026-04-13T14:04:28Z Edgar Allan Poe 29250 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580726 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) eyxx4opx7siredqupmai16gl7kkvcj8 42580734 42580726 2026-04-13T14:14:00Z Aca 108187 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580734 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) jl8wfwwst7lxfgfojoxhwr3213rzqz9 42580735 42580734 2026-04-13T14:16:13Z Aca 108187 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580735 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) odaox8lgghfec9655jshvrbgo1ehgvt 42580744 42580735 2026-04-13T15:48:05Z Aca 108187 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580744 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) t8idqlpoeh4j198vwh2vfyb5gsm085y 42580835 42580744 2026-04-13T23:56:07Z Vipz 151311 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580835 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) e6gcw11qqtcgl410nbsv80xayie05kr 42580839 42580835 2026-04-14T00:24:53Z Aca 108187 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580839 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) eah8xv4wjctrfa5o7uspml8o86b9qea 42580842 42580839 2026-04-14T00:46:07Z Edgar Allan Poe 29250 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580842 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ke4i0cui7pc3zi0iyhqhuzpm2crgn9g 42580843 42580842 2026-04-14T00:53:16Z Aca 108187 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580843 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) g35l96cwt1bhh2qw5qfp1q6le6nnfim 42580848 42580843 2026-04-14T02:10:08Z Vipz 151311 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580848 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od moje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i starateljima nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) 49ggriglpv65yshqw9lsj8q4gfdak6t 42580851 42580848 2026-04-14T04:14:58Z Vipz 151311 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ 42580851 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od moje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i starateljima nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) 181zcx3t1e7sfvz9gkgxxvkblpw269h 42580871 42580851 2026-04-14T11:20:00Z Vipz 151311 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ 42580871 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) 6hg5v612vbwzyyrd4r41ehsa24ejpn4 42580872 42580871 2026-04-14T11:27:48Z Edgar Allan Poe 29250 /* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor 42580872 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) nphw9xx1orqn2ba0msva1ggctmgribe 0 4690760 42580834 42570813 2026-04-13T23:40:52Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Officers_of_the_7th_SS_Volunteer_Mountain_Division_Prinz_Eugen_with_Cetnik_commander.jpg|Officers_of_the_7th_SS_Volunteer_Mountain_Division_Prinz_Eugen_with_Cetnik_commander.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Pi.1415 42580834 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Na sastanku je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“): {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem partizanskih jedinicâ prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje veze s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „Gavrilo Princip” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlässiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Nemački izveštaj iz jula 1944. godine, ocenjuje da četnici popa Đujića imaju oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; dobro su organizovani, neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici vrlo različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. jul: Od strane Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel« neprijatelju nanijeti gubici od 117 mrtvih (izbrojani), 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotreba četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] ijj5pu2q6ft2njbj47p31q921x5ku0n 42580864 42580834 2026-04-14T09:37:01Z ~2026-13681-46 333099 /* Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje veze s Nijemcima na području NDH (1943) */ 42580864 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Na sastanku je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“): {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem partizanskih jedinicâ prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje veze s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „Gavrilo Princip” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} [[File:Officers of the 7th SS Volunteer Mountain Division Prinz Eugen with Cetnik commander.jpg|thumb|Oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]] sa anonimnim četničkim komandantom.]] U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlässiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Nemački izveštaj iz jula 1944. godine, ocenjuje da četnici popa Đujića imaju oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; dobro su organizovani, neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici vrlo različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. jul: Od strane Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel« neprijatelju nanijeti gubici od 117 mrtvih (izbrojani), 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotreba četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] ggdvqnai9yz8nm2mzfk5wjmlqyliycr 42580865 42580864 2026-04-14T09:37:51Z ~2026-13681-46 333099 42580865 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Na sastanku je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“): {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem partizanskih jedinicâ prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje veze s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „Gavrilo Princip” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} [[File:Officers of the 7th SS Volunteer Mountain Division Prinz Eugen with Cetnik commander.jpg|thumb|Oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]] sa anonimnim četničkim komandantom.]] U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlässiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Nemački izveštaj iz jula 1944. godine, ocenjuje da četnici popa Đujića imaju oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; dobro su organizovani, neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici vrlo različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. jul: Od strane Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel« neprijatelju nanijeti gubici od 117 mrtvih (izbrojani), 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotreba četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] 43u6ucyq9e6n59ov0ug0pvb60txvpa5 42580866 42580865 2026-04-14T09:42:17Z ~2026-13681-46 333099 42580866 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Na sastanku je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“): {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem partizanskih jedinicâ prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje veze s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „Gavrilo Princip” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} [[Datoteka:Officers of the 7th SS Volunteer Mountain Division Prinz Eugen with Cetnik commander.jpg|thumb|Oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]] sa anonimnim četničkim komandantom.]] U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlässiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Nemački izveštaj iz jula 1944. godine, ocenjuje da četnici popa Đujića imaju oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; dobro su organizovani, neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici vrlo različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. jul: Od strane Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel« neprijatelju nanijeti gubici od 117 mrtvih (izbrojani), 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotreba četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] rfsjwsfjegydcqyo9ar3bcaj86sux3b 42580867 42580866 2026-04-14T09:43:10Z ~2026-13681-46 333099 42580867 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Na sastanku je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“): {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem partizanskih jedinicâ prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje veze s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „Gavrilo Princip” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlässiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Nemački izveštaj iz jula 1944. godine, ocenjuje da četnici popa Đujića imaju oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; dobro su organizovani, neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici vrlo različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. jul: Od strane Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel« neprijatelju nanijeti gubici od 117 mrtvih (izbrojani), 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotreba četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] ijj5pu2q6ft2njbj47p31q921x5ku0n 4 4711738 42580810 42432574 2026-04-13T20:20:42Z Vipz 151311 42580810 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Sadržaj|title=Izrada nacrta|content='''Spremni ste!''' Ako Vaš članak pripada jednoj od ponuđenih tema, odaberite odgovarajuću karticu u meniju ispod. Nacrt će time automatski dobiti osnovnu strukturu – infokutiju i glavne odjeljke prilagođene temi. Zadana kartica, s druge strane, prepušta Vam da nacrt strukturirate po vlastitom nahođenju. Ako uneseni naslov već pripada postojećoj stranici, ona će se otvoriti u načinu uređivanja. <inputbox> type=create preload=Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura placeholder=Naziv budućeg članka (bez prefiksa "Nacrt:") prefix=Nacrt: buttonlabel=Stvori summary= -- Izrada nacrta pomoću [[WP:ČAR]] -- break=no </inputbox> }} 3v5kcsz9muguj87w0wcn0d1jgnf9116 4 4719536 42580739 42579576 2026-04-13T15:18:57Z MediaWiki message delivery 59777 /* Tech News: 2026-16 */ novi odjeljak 42580739 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == ''The Signpost'': 17 February 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 17. februara 2026. u 09:03 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30039447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764] * Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new "Edit full page" button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112] * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered "beta" on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in <code dir=ltr>MediaWiki:skin-theme-description</code> and <code dir=ltr>MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag</code> to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta. * The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], <code dir=ltr>ext.globalwatchlist.rebuild</code>, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. februara 2026. u 20:03 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30119102 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki. '''Updates for editors''' * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&filter=&optional=1&action=translate help to localize] this and related features. * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912] * Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807] * Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no <code dir=ltr>uselang=</code> URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111] * The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust & Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807] '''Updates for technical contributors''' * To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696] * The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views. * The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users. * [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 2. marta 2026. u 18:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30137798 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. * Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]). '''Updates for editors''' * Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793] '''Updates for technical contributors''' * API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests]. * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]] '''In depth''' * The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 9. marta 2026. u 19:52 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30213008 --> == ''The Signpost'': 10 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is "Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes" cited in "List of tallest buildings in Chicago"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|"It will never happen"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10. marta 2026. u 05:15 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30121359 --> == ''This Month in GLAM'': February 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue II, February 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in 2026 is calling to action! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: A photo safari through Wiki Loves Fashion & a rescue mission with Mission Gourmande! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: National Library overview of 2025 * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Cultural Heritage and Memory: 2026 GLAM Call and Executed Renaissance Edit-a-thon * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Farewelling the Auckland Museum Summer Students and an update on the NZBSI WiR * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Wikipedia in Cultural Marketing at Crash Mondays Warsaw * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: February in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: Wikidata in the GLAM context II * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Neocomensia, SAPA, Atelier Winterthur, GLAM-on-Tour Disentis * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/UK report|UK report]]: New content in African and Asian languages * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Focus on Indigenous issues * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Events|Calendar]]: March's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. marta 2026. u 01:52 (CET)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30232291 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055] * On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016] * Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]]. * Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263] '''Updates for technical contributors''' * A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874] * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the <code dir=ltr>ext.CodeMirror</code> or <code dir=ltr>ext.CodeMirror.lib</code> modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the <code dir=ltr>ext.CodeMirror.switch</code> hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720] * The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects). * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16. marta 2026. u 20:35 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30260505 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|"Log in with passkey" button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step. * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. '''Updates for editors''' * Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647] * The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823] * Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia. '''Updates for technical contributors''' * Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127] * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]] '''In depth''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. marta 2026. u 17:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30268305 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]]. '''Updates for editors''' * The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]]. * The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap "Edit". This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 30. marta 2026. u 21:25 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30329462 --> == ''The Signpost'': 31 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 31. marta 2026. u 12:08 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30329870 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]]. * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304] * All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]]. * The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>format=php</nowiki></code></bdi>, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538] * The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example "WP" for the "Project" ("Wikipedia") namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. aprila 2026. u 18:19 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30362761 --> == ''This Month in GLAM'': March 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue III, March 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in Equinox * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: Wikigap 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Aruba report|Aruba report]]: Celebrating 20 Years of Papiamentu/o Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Bolivia report|Bolivia report]]: The Family Treasures Project Returns, with New GLAM Partners * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Loves Folklore Brazil defines six categories to represent Brazilian culture on Commons * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Architecture in the public domain in libraries in Nariño/Arquitectura en dominio público en bibliotecas nariñenses * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Main Wikimedian in Residence report for 2025 is here * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Germany report|Germany report]]: Art History Loves Wiki 2026 – digital/local. collection loves wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/India report|India report]]: Collaboration resumes with the British Library for Bangla Wikisource * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: 2026 winners projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Bioeconomy Science Institute Wikimedian in Residence update, a letter published in Nature & Architecture + Women NZ * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD's GLAM Highlights: Botany and Beyond * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Portugal report|Portugal report]]: March in Portugal * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: March in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Looking for similar images * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: GLAM Wiki Group, Donna, CoCreation PTT-Archive * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/UK report|UK report]]: CILIP MDG 2026 Conference, Library meetups and the World's Enamels * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: Spring 2026 news from Ukraine – Wiki Loves Folklore & more #1Lib1Ref * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/USA report|USA report]]: MoMA's International Traveling Exhibitions and Wikidata on the LD4 Arts Affinity Group April Community Call * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Oulu Löyly * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Indigenous languages on the Main Page * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Events|Calendar]]: April's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 9. aprila 2026. u 20:19 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30344683 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature. '''Updates for editors''' * On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294] * The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856] '''Updates for technical contributors''' * Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=query&meta=notifications</nowiki></code></bdi>) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991] * Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. aprila 2026. u 17:18 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30380527 --> 6rcbjirfud4m3c5j7oir4xzfm3xof75 10 4719664 42580870 42559339 2026-04-14T11:17:01Z Edgar Allan Poe 29250 42580870 wikitext text/x-wiki <div style="float: left; margin: 0.5em 0.9em 0.4em 0em; width: 150px; text-align: center;"> [[Datoteka:Nausikaja1984.jpg|center|110px|Poster filma]] Poster filma </div> '''''Nausikaja iz Vjetrovite doline''''' ([[japanski jezik|japanski]] 風の谷のナウシカ, ''Kaze no Tani no Naushika''; [[engleski jezik|engleski]] ''Nausicaä of the Valley of the Wind'') je [[japan]]ska fantastična [[manga]], kao i [[znanstvena fantastika|znanstveno-fantastični]] [[anime]] [[film]] iz [[1984]]., a autor oba djela je [[Hajao Mijazaki|Hayao Miyazaki]]. Radnja se vrti oko junakinje iz naslova koja živi u budućnosti, kada je svijet opustošen i pretvoren u negostoljubivo mjesto. Film je drugo dugometražno Miyazakijevo ostvarenje koje je steklo veliku reputaciju, te jedan od njegovih ozbiljnijih i tmurnijih priča. ''Nausikaju'' je u japanskim kinima vidjelo 914.800 gledatelja te je Miyazakiju donijela svjetsku slavu a profit je iskorišten radi oformiranja studija [[Studio Ghibli|Ghibli]]. U počast ovom filmu, serija ''[[Zvjezdane staze: Nova generacija]]'' nazvala je jednu vrstu izvanzemaljaca "Nausikanci". Miyazaki je osobno animirao ili barem dizajnirao velik dio scena u filmu. U časopisu ''Animage'', ''Nausikaja iz vjetrovite doline'' je 1985. završila na prvom mjestu na listi najboljih animea godine, sa 3.823 glasa, dok je glavna junakinja u istom izdanju proglašena najboljim ženskim likom u animeu. U britanskom časopisu ''Total Film'', ''Nausikaja'' je zauzela visoko 37. mjesto na popisu 50 najboljih animiranih ostvarenja svih vremena. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: [[Tradicionalna misa]] '''·''' ''[[L'Île mystérieuse]]'' '''·''' [[Shōnan-tō]]</div> ne5tvexvqs1t2g1cyudsfjrbvdhgck2 8 4719897 42580806 42579518 2026-04-13T19:50:08Z Vipz 151311 42580806 javascript text/javascript /******************************************************************************/ /**** IZVOR: [[:mw:MediaWiki:Gadget-Global-Calculator.js]] /**** AŽURIRANO PREMA VERZIJI NA DATUM: 2026-01-09 /**** AŽURIRANJA SE MORAJU RADITI RUČNO, BEZ UKIDANJA LOKALNIH MODIFIKACIJA /**** LOKALNE MODIFIKACIJE: /**** "elm.dataset.calculatorDisabled" (podrška za 'disabled' na select elementima) /**** "data-calculator-action=search" (pretraga pomoću Calculator/Codex button + text) /**** "data-calculator-target" (dugme može ciljati drugi calculator-container po id/data-calculator-id) /**** ".calculator-codex-deferred" + čekanje na @wikimedia/codex" (izbjegavanje bljeskanja nestiliziranih Codex dugmadi) /**** ".calculator-codex-select-dark-fix" (ikona strelice se sada vidi u tamnom načinu na calculator codex select elementima) /**** "data-calculator-action=create" (otvaranje forme za uređivanje) /******************************************************************************/ /** * On-Wiki calculator script. See [[:mw:Template:Calculator]]. Created by [[:mw:User:Bawolff]] * License: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 and 4.0 International Public License * Canonical source: https://mdwiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-calculator.js * * This script is designed with security in mind. Possible security risks: * * Having a formula that executes JS * ** To prevent this we do not use eval(). Instead we parse the formula with our own parser into an abstract tree that we evaluate by walking through it * * Form submission & DOM clobbering - we prefix the name (and id) attribute of all fields to prevent conflicts * * Style injection - we take the style attribute from an existing element that was sanitized by MW. We do not take style from a data attribute. * * Client-side DoS - Formulas aren't evaluated without user interaction. Formulas have a max length. Max number of widgets per page. Ultimately, easy to revert slow formulas just like any other vandalism. * * Prototype pollution - We use objects with null prototypes and also reject fields named __proto__ just in case. * * Essentially the code works by replacing certain <span> tags with <input>, parsing a custom formula language, setting up a dependency graph based on identifiers, and re-evaluating formulas on change. */ (function () { var mathFuncs = [ 'abs', 'acos', 'acosh', 'asin', 'asinh', 'atan', 'atan2', 'atanh', 'cbrt', 'ceil', 'cos', 'cosh', 'exp', 'expm1', 'floor', 'hypot', 'log', 'log10', 'log2', 'log1p', 'max', 'min', 'pow', 'random', 'sign', 'sin', 'sinh', 'sqrt', 'tan', 'tanh', 'trunc', 'clz32' ]; var otherFuncs = [ 'ifzero', 'coalesce', 'iffinite', 'ifnan', 'ifpositive', 'ifequal', 'round', 'jsround', 'not', 'and', 'or', 'bool', 'ifless', 'iflessorequal', 'ifgreater', 'ifgreaterorequal', 'ifbetween', 'xor', 'index', 'switch', 'radiogroup', 'bitand', 'bitor', 'bitxor', 'bitnot', 'bitleftshift', 'bitlogicrightshift', 'bitarithrightshift', 'if', 'getclick', 'timer', 'timeriterations', 'timertime' ]; var allFuncs = mathFuncs.concat( otherFuncs ); var convertFloat = function ( f ) { if ( typeof f === 'number' ) { return f; } f = f.replace( /×\s?10/, 'e' ); return parseFloat( f.replace( /[×⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹⁻]/g, function ( m ) { return ( { '⁰': 0, '¹': 1, '²': 2, '³': 3, '⁴': 4, '⁵': 5, '⁶': 6, '⁷': 7, '⁸': 8, '⁹': 9, '⁻': '-', '×': 'e' } )[m]; } ) ); }; // Start parser code. var Numb = function ( n ) { if ( typeof n === 'number' ) { this.value = n; } this.value = parseFloat( n ); }; Numb.prototype.toString = function () { return 'Number<' + this.value + '>'; }; var Ident = function ( n ) { this.value = n; }; Ident.prototype.toString = function () { return 'IDENT<' + this.value + '>'; }; var Operator = function ( val, args ) { this.op = val; this.args = args; }; var Null = function () {}; var Parser = function ( text ) { this.text = text; }; var terminals = { 'IDENT': /^[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*/, 'NUMBER': /^-?[0-9]+(?:\.[0-9]+)?(?:[eE][0-9]+|×10⁻?[⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹]+)*/, 'WS': /^\s*/, 'PLUSMINUS': /^[+-]/, 'pi': /^(?:pi|π)(?![A-z_0-9-])/i, 'true': /^(?:true)(?![A-z_0-9-])/, 'false': /^(?:false)(?![A-z_0-9-])/, 'epsilon': /^EPSILON(?![A-z_0-9-])/, 'Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, '-Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, 'NaN': /^NaN(?![A-z_0-9-])/i, 'MULTIPLYDIV': /^[*\\/%×÷]/i }; Parser.prototype = { check: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { return !!( this.text.match( terminals[id] ) ); } return this.text.startsWith( id ); }, consume: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { var res = this.text.match( terminals[id] ); this.text = this.text.substring( res[0].length ); return res[0]; } if ( this.text.startsWith( id ) ) { this.text = this.text.substring( id.length ); return id; } throw new Error( 'Expected ' + id + ' near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); }, parse: function () { var res; if ( this.text === undefined || this.text === '' ) { return new Null(); } this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); if ( this.text.length !== 0 ) { throw new Error( 'Unexpected end of formula. Perhaps you forgot to close a parenthesis or are using an invalid function.' ); } return res; }, expression: function () { var res, res2; res = this.term(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'PLUSMINUS' ) ) { var op = this.consume( 'PLUSMINUS' ); this.consume( 'WS' ); res2 = this.term(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, argList: function () { var args = []; this.consume( 'WS' ); if ( this.check( ')' ) ) { this.consume( ')' ); return args; } args[args.length] = this.expression(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( ',' ) ) { this.consume( ',' ); this.consume( 'WS' ); args[args.length] = this.expression(); } this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return args; }, term: function () { var res, res2; res = this.factor(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'MULTIPLYDIV' ) ) { var op = this.consume( 'MULTIPLYDIV' ); if ( op === '×' ) { op = '*'; } if ( op === '÷' ) { op = '/'; } this.consume( 'WS' ); res2 = this.factor(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, factor: function () { this.consume( 'WS' ); var res; if ( this.check( 'pi' ) ) { this.consume( 'pi' ); return new Numb( Math.PI ); } if ( this.check( 'true' ) ) { this.consume( 'true' ); return new Numb( 1 ); } if ( this.check( 'false' ) ) { this.consume( 'false' ); return new Numb( 0 ); } if ( this.check( 'Infinity' ) ) { this.consume( 'Infinity' ); return new Numb( Infinity ); } if ( this.check( '-Infinity' ) ) { this.consume( '-Infinity' ); return new Numb( -Infinity ); } if ( this.check( 'NaN' ) ) { this.consume( 'NaN' ); return new Numb( NaN ); } if ( this.check( 'epsilon' ) ) { this.consume( 'epsilon' ); return new Numb( Number.EPSILON ); } for ( var i in allFuncs ) { if ( this.check( allFuncs[i] + '(' ) ) { this.consume( allFuncs[i] + '(' ); var argList = this.argList(); return new Operator( allFuncs[i], argList ); } } if ( this.check( 'IDENT' ) ) { return new Ident( this.consume( 'IDENT' ) ); } if ( this.check( 'NUMBER' ) ) { return new Numb( convertFloat( this.consume( 'NUMBER' ) ) ); } if ( this.check( '(' ) ) { this.consume( '(' ); this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return res; } // unary minus if ( this.check( '-' ) ) { this.consume( '-' ); this.consume( 'WS' ); if ( this.check( '-' ) ) { throw new Error( 'Double unary minus without parenthesis not allowed near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } res = this.factor(); return new Operator( '*', [ new Numb( -1 ), res ] ); } throw new Error( 'Expected to see a term (e.g. an identifier, number, function, opening parenthesis, etc) near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } }; // End parser code. // Based on https://floating-point-gui.de/errors/comparison/ var almostEquals = function ( a, b ) { var absA = Math.abs( a ); var absB = Math.abs( b ); var diff = Math.abs( a - b ); var epsilon = Number.EPSILON; var minNormal = Math.pow( 2, -1022 ); if ( a === b ) { return true; } // Min normal of double = 2^-1022 if ( a === 0 || b === 0 || absA + absB < minNormal ) { return diff < epsilon * minNormal; } return diff / Math.min( ( absA + absB ), Number.MAX_VALUE ) < epsilon; }; // elm: Element to get value of // Mapping to process value with (usually this.mappingInput[element item id]) var getValueOfElm = function ( elm, mapping ) { var val; if ( elm.hasAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ) { // We have a non-formatted value set. Use that and skip any mappings. return parseFloat( elm.getAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ); } else if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' ) { if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { // Radio/checkboxes are not allowed to have mappings return elm.checked ? convertFloat( elm.value ) : 0; } val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { val = val.trim(); var mapVals = [ val, val.toLowerCase() ]; for ( var k = 0; k < mapVals.length; k++ ) { if ( mapping && typeof mapping[mapVals[k]] === 'number' ) { return mapping[mapVals[k]]; } else if ( mapping && [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[mapVals[k]] ) !== -1 ) { return parseFloat( mapping[mapVals[k]] ); } } } return convertFloat( val ); }; // Get the raw text value of a widget for non-formula actions such as search. var getTextValueOfElm = function ( elm ) { var val; if ( !elm ) { return ''; } if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' || elm.tagName === 'TEXTAREA' ) { val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { return val.trim(); } if ( val === undefined || val === null ) { return ''; } return String( val ).trim(); }; var normalizeNamespaceName = function ( ns ) { if ( typeof ns !== 'string' ) { return null; } ns = ns.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); if ( ns === '' ) { return null; } return ns.replace( / /g, '_' ).toLowerCase(); }; var getNamespaceMap = function () { var map = Object.create( null ); var canonical = mw.config.get( 'wgFormattedNamespaces' ) || {}; var aliases = mw.config.get( 'wgNamespaceIds' ) || {}; var k; for ( k in canonical ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( canonical, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( canonical[k] || '' )] = parseInt( k ); } } for ( k in aliases ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( aliases, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( k )] = parseInt( aliases[k] ); } } return map; }; var getSearchNamespaces = function ( namespacesAttr ) { var tokens, i, token, nsId; var nsMap = getNamespaceMap(); var out = []; if ( typeof namespacesAttr !== 'string' || namespacesAttr.trim() === '' ) { return out; } tokens = namespacesAttr.split( /[|,;]+/ ); for ( i = 0; i < tokens.length; i++ ) { token = tokens[i].trim(); if ( token === '' ) { continue; } if ( /^[0-9]+$/.test( token ) ) { nsId = parseInt( token ); } else { nsId = nsMap[normalizeNamespaceName( token )]; } if ( Number.isInteger( nsId ) && out.indexOf( nsId ) === -1 ) { out.push( nsId ); } } return out; }; var parseUrlEncodedParams = function ( extraParams ) { var out = Object.create( null ); if ( typeof extraParams !== 'string' || extraParams.trim() === '' ) { return out; } extraParams.split( '&' ).forEach( function ( pair ) { var eqPos, key, value; if ( pair === '' ) { return; } eqPos = pair.indexOf( '=' ); if ( eqPos === -1 ) { key = pair; value = ''; } else { key = pair.slice( 0, eqPos ); value = pair.slice( eqPos + 1 ); } key = decodeURIComponent( key.replace( /\+/g, ' ' ) ); value = decodeURIComponent( value.replace( /\+/g, ' ' ) ); if ( key ) { out[key] = value; } } ); return out; }; var isSafeSpecialPageName = function ( pageName ) { return typeof pageName === 'string' && /^(?:Special|Posebno):[A-Za-z0-9_\-/]+$/.test( pageName ); }; var triggerSearchAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, namespacesAttr, searchPage, searchParam, extraParams ) { var field, query, params, namespaces, i; field = calc.elmList[queryFrom]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Search button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); params[searchParam || 'search'] = query; if ( params.fulltext === undefined ) { params.fulltext = '1'; } namespaces = getSearchNamespaces( namespacesAttr ); for ( i = 0; i < namespaces.length; i++ ) { params['ns' + namespaces[i]] = 1; } window.location.href = mw.util.getUrl( isSafeSpecialPageName( searchPage ) ? searchPage : 'Special:Search', params ); }; var triggerCreateAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, extraParams ) { var field, query, params, titlePrefix, preloadFrom, summaryFrom, finalTitle; field = calc.elmList[ queryFrom ]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Create button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); titlePrefix = params[ 'title-prefix' ] || params.prefix || ''; delete params[ 'title-prefix' ]; delete params.prefix; preloadFrom = params.preloadfrom; delete params.preloadfrom; if ( preloadFrom ) { if ( !calc.elmList[ preloadFrom ] ) { console.log( "Calculator: Create button references '" + preloadFrom + "' in preloadfrom but there is no field by that name" ); return; } params.preload = getTextValueOfElm( calc.elmList[ preloadFrom ] ); } summaryFrom = params.summaryfrom; delete params.summaryfrom; if ( summaryFrom ) { if ( !calc.elmList[ summaryFrom ] ) { console.log( "Calculator: Create button references '" + summaryFrom + "' in summaryfrom but there is no field by that name" ); return; } params.summary = getTextValueOfElm( calc.elmList[ summaryFrom ] ); } if ( params.action === undefined ) { params.action = 'edit'; } finalTitle = query.trim(); if ( titlePrefix && finalTitle.slice( 0, titlePrefix.length ).toLowerCase() !== titlePrefix.toLowerCase() ) { finalTitle = titlePrefix + finalTitle; } window.location.href = mw.util.getUrl( finalTitle, params ); }; var evaluate = function ( ast ) { var that = this; var elmList = this.elmList; var i, then, ielse, res, elm, evaledArgs; if ( ast instanceof Numb ) { return ast.value; } if ( ast instanceof Ident ) { elm = elmList[ast.value]; if ( elm === undefined ) { console.log( "Calculator: Reference to '" + ast.value + "' but there is no field by that name" ); return NaN; } return getValueOfElm( elm, this.mappingInput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast instanceof Operator ) { if ( ast.op === 'index' ) { if ( ast.args.length < 2 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var indexValue = Math.floor( this.evaluate( ast.args[1] ) ); if ( !Number.isSafeInteger( indexValue ) || indexValue < 0 ) { return NaN; } res = elmList[ast.args[0].value + indexValue]; if ( res === undefined ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : NaN; } return getValueOfElm( res, this.mappingInput[res.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast.op === 'radiogroup' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var radioName = ast.args[0].value; elm = this.parent.querySelector( 'input:checked[type=radio][name=' + CSS.escape( 'calcgadget-' + this.rand + '-' + radioName ) + ']' ); if ( !elm ) { return NaN; } return this.evaluate( new Ident( elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ) ); } if ( ast.op === 'getclick' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } switch ( ast.args[0].value.toLowerCase() ) { case 'x': return this.clickX; case 'prevx': return this.clickPrevX; case 'prevpercentx': return this.clickPrevPercentX; case 'startpercentx': return this.clickStartPercentX; case 'startx': return this.clickStartX; case 'percentx': return this.clickPercentX; case 'y': return this.clickY; case 'percenty': return this.clickPercentY; case 'prevy': return this.clickPrevY; case 'prevpercenty': return this.clickPrevPercentY; case 'starty': return this.clickStartY; case 'startpercenty': return this.clickStartPercentY; case 'inprogress': return this.clickInProgress; case 'type': return this.clickType; default: return NaN; } } if ( ast.op === 'timer' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ast.args.length >= 2 ? this.evaluate( ast.args[1] ) : 1; } return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.op === 'timeriterations' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return this.repeatInfo.iterationsSoFar; } return NaN; } if ( ast.op === 'timertime' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ( Date.now() - this.repeatInfo.timeStart ) / 1000; } return NaN; } evaledArgs = ast.args.map( function ( item ) { return that.evaluate( item ); } ); if ( mathFuncs.indexOf( ast.op ) !== -1 ) { return Math[ast.op].apply( Math, evaledArgs ); } if ( ast.op === 'coalesce' ) { for ( var k = 0; k < evaledArgs.length; k++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[k] ) ) { return evaledArgs[k]; } } return NaN; } if ( ast.op === 'ifzero' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'if' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return !almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iffinite' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isFinite( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifnan' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isNaN( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifpositive' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return evaledArgs[0] >= 0 ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifless' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] < evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreater' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] > evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iflessorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] <= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreaterorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifbetween' ) { if ( evaledArgs.length < 3 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 4 ? 1 : evaledArgs[3]; ielse = evaledArgs.length < 5 ? 0 : evaledArgs[4]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] && evaledArgs[0] <= evaledArgs[2] ? then : ielse; } if ( ast.op === 'bool' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 0 : 1; } if ( ast.op === 'not' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 1 : 0; } if ( ast.op === 'xor' ) { if ( evaledArgs.length !== 2 ) { return NaN; } if ( ( ( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) ) || ( ( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) ) ) { return 1; } return 0; } if ( ast.op === 'and' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( isNaN( evaledArgs[i] ) || almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 1; } if ( ast.op === 'or' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[i] ) && !almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 0; } if ( ast.op === 'bitand' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res & evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res | evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitxor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res ^ evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitnot' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } return ~evaledArgs[0]; } if ( ast.op === 'bitleftshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] << evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitlogicrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >>> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitarithrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'switch' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } var defaultVal = NaN; if ( evaledArgs.length % 2 === 0 ) { defaultVal = evaledArgs[evaledArgs.length - 1]; } for ( i = 1; i < evaledArgs.length - 1; i += 2 ) { if ( evaledArgs[0] <= evaledArgs[i] || almostEquals( evaledArgs[i], evaledArgs[0] ) ) { return evaledArgs[i + 1]; } } return defaultVal; } if ( ast.op === 'round' ) { var decimals = evaledArgs.length >= 2 ? evaledArgs[1] : 0; var p = Math.pow( 10, decimals ); var n = ( evaledArgs[0] * p ) * ( 1 + Number.EPSILON ); return Math.round( n ) / p; } if ( ast.op === 'jsround' ) { return Math.round.apply( Math, evaledArgs ); } if ( evaledArgs.length !== 2 ) { throw new Error( 'Unexpected number of args for ' + ast.op ); } if ( ast.op === '*' ) { return evaledArgs[0] * evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '/' ) { return evaledArgs[0] / evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '+' ) { return evaledArgs[0] + evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '-' ) { return evaledArgs[0] - evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '%' ) { return evaledArgs[0] % evaledArgs[1]; } throw new Error( 'Unrecognized operator ' + ast.op ); } return NaN; }; var getIdentifiers = function ( tree ) { if ( tree instanceof Ident ) { return new Set( [ tree.value ] ); } if ( tree instanceof Operator ) { var res = new Set( [] ); var i = 0; if ( tree.op === 'index' && tree.args.length > 0 ) { i++; getIdentifiers( tree.args[0] ).forEach( function ( x ) { res.add( x + '*' ); } ); } else if ( tree.op === 'radiogroup' && tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--radio-' + tree.args[0].value ); } else if ( tree.op === 'timer' ) { if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--timer-active-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-active' ); } } else if ( tree.op === 'timertime' || tree.op === 'timeriterations' ) { res.add( '--timer-iteration' ); if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { res.add( '--timer-iteration-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-iteration' ); } return res; } else if ( tree.op === 'getclick' ) { res.add( '--click' ); return res; } for ( ; i < tree.args.length; i++ ) { getIdentifiers( tree.args[i] ).forEach( function ( x ) { res.add( x ); } ); } return res; } return new Set(); }; var buildBacklinks = function ( items, radioGroups ) { var backlinks = Object.create( null ); for ( var item in items ) { var idents = getIdentifiers( items[item] ); idents.forEach( function ( ident ) { if ( !backlinks[ident] ) { backlinks[ident] = []; } backlinks[ident].push( item ); } ); } var identPrefix = '--radio-'; for ( var groupName in radioGroups ) { if ( backlinks[identPrefix + groupName] === undefined ) { backlinks[identPrefix + groupName] = []; } for ( var i = 0; i < radioGroups[groupName].length; i++ ) { backlinks[identPrefix + groupName].push( radioGroups[groupName][i] ); if ( backlinks[radioGroups[groupName][i]] === undefined ) { backlinks[radioGroups[groupName][i]] = []; } backlinks[radioGroups[groupName][i]].push( identPrefix + groupName ); } } return backlinks; }; var getCalculatorRegistry = function () { if ( !window.calculatorWidgetRegistry ) { window.calculatorWidgetRegistry = Object.create( null ); } return window.calculatorWidgetRegistry; }; var registerCalculatorInstance = function ( calc ) { var targetId; if ( !calc || !calc.parent || !calc.parent.classList || !calc.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) ) { return; } targetId = calc.parent.dataset.calculatorId || calc.parent.id; if ( !targetId || targetId === '__proto__' ) { return; } getCalculatorRegistry()[targetId] = calc; }; var resolveButtonCalculatorTarget = function ( calc, buttonElm ) { var targetId, registry, targetElm; if ( !buttonElm || !buttonElm.dataset || !buttonElm.dataset.calculatorTarget ) { return calc; } targetId = buttonElm.dataset.calculatorTarget; registry = getCalculatorRegistry(); if ( registry[targetId] ) { return registry[targetId]; } targetElm = document.getElementById( targetId ); if ( targetElm && targetElm.dataset && targetElm.dataset.calculatorId && registry[targetElm.dataset.calculatorId] ) { return registry[targetElm.dataset.calculatorId]; } console.log( "Calculator: Button '" + ( buttonElm.id || '(no id)' ) + "' references target container '" + targetId + "' but it was not found" ); return null; }; var setup = function ( $content ) { var needsCodex = $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).length > 0 || $content.find( '.cdx-button, .cdx-label__label' ).length > 0 || $content.find( '[data-calculator-class*="cdx-"]' ).length > 0; var codexState = needsCodex ? mw.loader.getState( '@wikimedia/codex' ) : null; if ( needsCodex && codexState !== 'ready' && codexState !== 'error' && codexState !== 'missing' ) { mw.loader.using( '@wikimedia/codex', function () { setup( $content ); }, function () { setup( $content ); } ); return; } var containers = Array.from( $content.find( '.calculator-container' ) ); for ( var i = 0; i < containers.length; i++ ) { new CalculatorWidgets( Array.from( containers[i].getElementsByClassName( 'calculator-field' ) ), containers[i] ); } var elms = Array.from( $content.find( '.calculator-field' ) ); new CalculatorWidgets( elms, $content[0] ); $content.find( '.calculator-field-label' ).replaceWith( function () { var l = $( '<label>' ); if ( this.dataset.for !== undefined ) { if ( !this.dataset.for.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) || !$content.find( '#' + $.escapeSelector( this.dataset.for ) ).length ) { return this; } l.attr( 'for', this.dataset.for ); } if ( this.id ) { l.attr( 'id', this.id ); } if ( this.title ) { l.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { l.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-label__label' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-label' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; l.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-label( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } l.append( this.childNodes ); return l; } ); if ( needsCodex ) { if ( codexState === 'ready' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).css( 'visibility', 'visible' ); } else if ( codexState === 'error' || codexState === 'missing' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).remove(); } } }; var doStats = function () { if ( window.calculatorStatsAlreadyDone !== true ) { window.calculatorStatsAlreadyDone = true; mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_total' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_wiki_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ) } ); var pageName = encodeURIComponent( mw.config.get( 'wgTitle' ).replace( / /g, '_' ) ); pageName = pageName.replace( /[^a-zA-Z0-9_]/g, '_' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_page_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ), page: pageName, NS: mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) } ); } }; var codexSelectDarkFixStylesLoaded = false; var ensureCodexSelectDarkFixStyles = function () { var style; if ( codexSelectDarkFixStylesLoaded || document.getElementById( 'calculator-codex-select-dark-fix' ) ) { codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; return; } style = document.createElement( 'style' ); style.id = 'calculator-codex-select-dark-fix'; style.textContent = '.calculator-cdx-select-wrap{position:relative;display:inline-block;font-size: var( --font-size-medium, 1rem );}' + '.calculator-cdx-select-icon{display:none;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(1em - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '@media screen and (prefers-color-scheme: dark){' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(1em - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '}'; document.head.appendChild( style ); codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; }; var wrapCodexSelect = function ( input ) { var wrap, icon; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { return; } if ( input.parentNode && input.parentNode.classList && input.parentNode.classList.contains( 'calculator-cdx-select-wrap' ) ) { return; } ensureCodexSelectDarkFixStyles(); wrap = document.createElement( 'span' ); wrap.className = 'calculator-cdx-select-wrap'; icon = document.createElement( 'span' ); icon.className = 'calculator-cdx-select-icon'; icon.setAttribute( 'aria-hidden', 'true' ); input.parentNode.insertBefore( wrap, input ); wrap.appendChild( input ); wrap.appendChild( icon ); }; var createSelect = function ( elm ) { var sel = document.createElement( 'select' ); var mapping; try { mapping = JSON.parse( elm.dataset.calculatorMapping ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. ' + e.message ); return sel; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. unexpected type' ); return sel; } var opt; for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'object' ) { var optgroup = document.createElement( 'optgroup' ); optgroup.label = i; sel.appendChild( optgroup ); for ( var j in mapping[i] ) { if ( typeof mapping[i][j] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i][j] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i][j]; opt.appendChild( document.createTextNode( j ) ); optgroup.appendChild( opt ); } } } else if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i]; opt.appendChild( document.createTextNode( i ) ); sel.appendChild( opt ); } } return sel; }; var CalculatorWidgets = function ( elms, parent ) { this.parent = parent; this.rand = Math.floor( Math.random() * 1000000000 ); this.itemList = Object.create( null ); this.elmList = Object.create( null ); this.backlinks = Object.create( null ); this.inProgressRefresh = undefined; this.clickX = this.clickY = this.clickPercentX = this.clickPercentY = NaN; this.clickPrevX = this.clickPrevY = this.clickPrevPercentX = this.clickPrevPercentY = NaN; this.clickStartX = this.clickStartY = this.clickStartPercentX = this.clickStartPercentY = NaN; this.clickType = NaN; this.clickInProgress = 0; this.repeatInfo = null; this.disableInfo = Object.create( null ); this.mappingInput = Object.create( null ); this.mappingOutput = Object.create( null ); var that = this; var radioGroups = Object.create( null ); if ( elms.length > 250 ) { console.log( 'Too many calculator widgets on page' ); return; } for ( var i in elms ) { var elm = elms[i]; var formula = elm.dataset.calculatorFormula; if ( formula && formula.length > 2000 ) { console.log( 'Skipping element with too long formula' ); continue; } var type = elm.dataset.calculatorType; var readonly = !!elm.dataset.calculatorReadonly; var id = elm.id.toString(); if ( id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-__proto__$/ ) || elm.dataset.calculatorName === '__proto__' ) { throw new Error( 'Invalid calculator id: ' + id ); } if ( !id ) { id = 'calculator-field-auto' + Math.floor( Math.random() * 10000000 ) + 'unnamed'; } if ( this.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) && document.getElementById( id ) !== elm ) { var labelsToUpdate = this.parent.querySelectorAll( ':scope .calculator-field-label[data-for="' + CSS.escape( id ) + '"]' ); id = 'calcdisambig-' + this.rand + '-' + id; for ( var l = 0; l < labelsToUpdate.length; l++ ) { labelsToUpdate[l].dataset.for = id; } } var defaultVal = ( '' + elm.textContent ).trim(); if ( type === undefined || !id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) ) { console.log( 'Skipping ' + id ); continue; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing formula of ' + id + ': ' + e.message + '. Formula given:' + formula ); continue; } if ( elm.className.match( /(^| )cdx-/ ) || ( elm.dataset.calculatorClass && elm.dataset.calculatorClass.match( /(^| )cdx-/ ) ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( type !== 'plain' && type !== 'passthru' ) { var input = type === 'select' ? createSelect( elm ) : document.createElement( 'input' ); input.className = 'calculator-field-live'; if ( elm.className !== 'calculator-field' ) { input.className += ' ' + elm.className.replace( /(^| )calculator-field($| )/g, ' ' ); } input.readOnly = readonly; if ( defaultVal !== '' ) { if ( type === 'text' ) { input.value = defaultVal; } else { input.value = convertFloat( defaultVal ); } } input.style.cssText = elm.style.cssText; if ( elm.dataset.calculatorSize ) { var size = parseInt( elm.dataset.calculatorSize ); input.size = size; input.style.width = type === 'number' ? 'calc( ' + size + 'ch' + ' + 20px)' : size + 'ch'; } if ( elm.dataset.calculatorClass ) { input.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( elm.dataset.calculatorSize ) { input.size = elm.dataset.calculatorSize; } if ( elm.dataset.calculatorMax ) { input.max = elm.dataset.calculatorMax; } if ( elm.dataset.calculatorMin ) { input.min = elm.dataset.calculatorMin; } if ( elm.dataset.calculatorPlaceholder ) { input.placeholder = elm.dataset.calculatorPlaceholder; } if ( elm.dataset.calculatorStep ) { input.step = elm.dataset.calculatorStep; } if ( elm.dataset.calculatorPrecision ) { input.dataset.calculatorPrecision = elm.dataset.calculatorPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorExponentialPrecision ) { input.dataset.calculatorExponentialPrecision = elm.dataset.calculatorExponentialPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorDecimals ) { input.dataset.calculatorDecimals = elm.dataset.calculatorDecimals; } if ( elm.dataset.calculatorNanText ) { input.dataset.calculatorNanText = elm.dataset.calculatorNanText; } if ( type === 'radio' ) { if ( elm.dataset.calculatorName ) { input.name = 'calcgadget-' + this.rand + '-' + elm.dataset.calculatorName; } if ( radioGroups[elm.dataset.calculatorName] === undefined ) { radioGroups[elm.dataset.calculatorName] = []; } radioGroups[elm.dataset.calculatorName][radioGroups[elm.dataset.calculatorName].length] = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); } if ( elm.dataset.calculatorInputmode ) { input.inputMode = elm.dataset.calculatorInputmode; } if ( elm.dataset.calculatorEnterkeyhint ) { input.enterKeyHint = elm.dataset.calculatorEnterkeyhint; } if ( elm.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { input.dataset.calculatorDisabled = elm.dataset.calculatorDisabled; } if ( elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-describedby', elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-labelledby', elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-label' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-label', elm.getAttribute( 'aria-label' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-owns' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-owns', elm.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-flowto', elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'role' ) !== null ) { input.setAttribute( 'role', elm.getAttribute( 'role' ) ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { input.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { input.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula ) { input.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( type === 'number' || type === 'text' || type === 'radio' || type === 'checkbox' || type === 'hidden' || type === 'range' ) { input.type = type; } if ( type === 'select' && elm.dataset.calculatorValue ) { input.value = elm.dataset.calculatorValue; } if ( type === 'radio' || type === 'checkbox' ) { input.onchange = this.changeHandler.bind( this ); if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'true' || elm.dataset.calculatorChecked === '1' ) { input.checked = true; } else if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'false' || elm.dataset.calculatorChecked === '0' ) { input.checked = false; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.checked = true; } var checkValue = convertFloat( elm.dataset.calculatorValue || '' ); if ( !isNaN( checkValue ) && !almostEquals( checkValue, 0 ) ) { input.value = checkValue; input.dataset.calculatorValue = checkValue; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.value = defaultVal; input.dataset.calculatorValue = defaultVal; } else { input.value = 1; input.dataset.calculatorValue = 1; } } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'text' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } input.id = id; elm.replaceWith( input ); elm = input; if ( type === 'select' && input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { wrapCodexSelect( input ); } input.addEventListener( 'input', this.changeHandler.bind( this ) ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-field' ); elm.classList.add( 'calculator-field-live' ); if ( elm.dataset.calculatorClass ) { elm.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula && type !== 'passthru' && !elm.dataset.calculatorAriaLive ) { elm.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { elm.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { elm.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( elm.id === '' ) { elm.id = id; } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'plain' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } } var itemId = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); this.itemList[itemId] = formulaAST; this.elmList[itemId] = elm; } this.backlinks = buildBacklinks( this.itemList, radioGroups ); registerCalculatorInstance( this ); this.setupDisabledFields(); this.setupButtons(); if ( this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad && this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad === 'true' ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( Object.keys( this.itemList ).filter( function ( a ) { return !( that.itemList[a] instanceof Null ); } ) ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.setupButtons(); }; CalculatorWidgets.prototype.processMapping = function ( mappingText, itemId ) { var mapping; try { mapping = JSON.parse( mappingText ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. ' + e.message ); return; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. unexpected type' ); return; } this.mappingInput[itemId] = mapping; var mapOut = Object.create( null ); for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'default', 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { mapOut[mapping[i]] = i; } } this.mappingOutput[itemId] = mapOut; }; CalculatorWidgets.prototype.stopRepeat = function () { if ( this.repeatInfo ) { if ( this.repeatInfo.cancelIdentifier ) { window.clearInterval( this.repeatInfo.cancelIdentifier ); } var id = this.repeatInfo.id; this.repeatInfo = null; this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.repeatInfo = null; }; CalculatorWidgets.prototype.startRepeat = function ( maxIterations, id ) { if ( this.repeatInfo ) { console.log( 'Calculator: Trying to start a repeat when one is already in progress. This should not happen' ); } this.repeatInfo = { maxIterations: maxIterations, iterationsSoFar: 0, cancelIdentifier: null, timeStart: Date.now(), id: id }; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; CalculatorWidgets.prototype.incrementRepeatIteration = function ( until ) { this.repeatInfo.iterationsSoFar++; if ( this.repeatInfo.iterationsSoFar > this.repeatInfo.maxIterations ) { this.stopRepeat(); return false; } if ( until ) { var untilRes = this.evaluate( until ); if ( !isNaN( untilRes ) && !almostEquals( untilRes, 0 ) ) { this.stopRepeat(); return false; } } var id = this.repeatInfo.id; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); return true; }; var convertEventTypeToNumber = function ( type ) { switch ( type ) { case 'pointerdown': return 1; case 'pointermove': return 2; case 'pointerup': case 'click': return 3; case 'pointerleave': return 4; default: throw new Error( 'Unrecognized event type: ' + type ); } }; var updateClick = function ( calc ) { if ( calc.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { calc.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = calc.setBusy(); calc.refresh( [ '--click' ] ); calc.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; var makeButtonCallback = function ( calc, forElms, formulaASTs, repeat, maxIterations, toggle, until ) { return function buttonCallback ( event ) { if ( event.type !== 'click' ) { if ( !event.isPrimary || ( !calc.clickInProgress && event.type !== 'pointerdown' ) ) { return; } } event.preventDefault(); doStats(); var unsetBusy = calc.setBusy(); if ( toggle && calc.repeatInfo && calc.repeatInfo.id === event.currentTarget.id ) { calc.stopRepeat(); unsetBusy(); return; } if ( maxIterations !== undefined || repeat !== undefined ) { calc.stopRepeat(); if ( maxIterations > 1 ) { calc.startRepeat( maxIterations, event.currentTarget.id ); } } var doStuff = function () { var unsetBusyInner = calc.setBusy(); var stillGoing = true; if ( calc.repeatInfo ) { stillGoing = calc.incrementRepeatIteration( until ); } if ( stillGoing ) { for ( var i = 0; i < forElms.length; i++ ) { if ( !formulaASTs[i] || !forElms[i] ) { console.log( 'Skipping button update due to invalid formula or for attribute' ); continue; } var res = calc.evaluate( formulaASTs[i] ); calc.setValue( forElms[i], res ); forElms[i].dispatchEvent( new InputEvent( 'input' ) ); } } unsetBusyInner(); }; if ( maxIterations === undefined || maxIterations >= 1 ) { if ( calc.clickInProgress ) { calc.clickPrevX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickPercentY; } if ( event.type === 'pointerdown' ) { event.currentTarget.setPointerCapture( event.pointerId ); } if ( event.type !== 'pointerleave' ) { calc.clickX = event.offsetX; calc.clickY = event.offsetY; calc.clickPercentX = 100 * event.offsetX / event.currentTarget.clientWidth; calc.clickPercentY = 100 * event.offsetY / event.currentTarget.clientHeight; calc.clickInProgress = 1; } calc.clickType = convertEventTypeToNumber( event.type ); if ( event.type === 'click' || event.type === 'pointerdown' ) { calc.clickPrevX = calc.clickStartX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickStartY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickStartPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickStartPercentY = calc.clickPercentY; } updateClick( calc ); doStuff(); if ( calc.clickType >= 3 ) { calc.clickX = calc.clickY = calc.clickPercentX = calc.clickPercentY = NaN; calc.clickPrevX = calc.clickPrevY = calc.clickPrevPercentX = calc.clickPrevPercentY = NaN; calc.clickStartX = calc.clickStartY = calc.clickStartPercentX = calc.clickStartPercentY = NaN; calc.clickInProgress = 0; calc.clickType = NaN; updateClick( calc ); } } unsetBusy(); if ( calc.repeatInfo && maxIterations > 1 && repeat >= 500 ) { calc.repeatInfo.cancelIdentifier = window.setInterval( doStuff, repeat ); } }; }; var connectButtonToFormula = function ( calc, $button, forAttr, formulaAttr, repeatDuration, maxIterations, toggle, untilAttr, draggable ) { if ( repeatDuration !== undefined ) { repeatDuration = Math.max( 500, Math.ceil( parseFloat( repeatDuration ) * 1000 ) ); if ( isNaN( repeatDuration ) ) { repeatDuration = undefined; } } if ( toggle === 'false' ) { toggle = false; } if ( maxIterations !== undefined ) { maxIterations = parseInt( maxIterations ); } else if ( repeatDuration ) { maxIterations = Infinity; } if ( typeof forAttr !== 'string' || typeof formulaAttr !== 'string' ) { return; } if ( formulaAttr.length > 2000 || ( untilAttr && untilAttr.length > 2000 ) ) { console.log( 'Skipping button with too long formula' ); return; } var until = null; try { until = ( new Parser( untilAttr ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error parsing until formula of button ' + $button[0].id + ': ' + e.message ); } var forList = forAttr.split( ';' ); var formulaList = formulaAttr.split( ';' ); var forElms = []; var formulaASTs = []; for ( var i = 0; i < forList.length; i++ ) { if ( formulaList[i] === undefined ) { break; } forElms[i] = calc.elmList[forList[i]]; try { formulaASTs[i] = ( new Parser( formulaList[i] ) ).parse(); } catch ( e2 ) { formulaASTs[i] = null; console.log( 'Calculator: Error parsing formula of button ' + $button[0].id + ' for ' + forList[i] + ': ' + e2.message ); } } if ( draggable ) { $button[0].addEventListener( 'pointerdown', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerup', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerleave', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointermove', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } else { $button[0].addEventListener( 'click', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } }; var connectButtonToAction = function ( calc, $button, action, buttonElm ) { if ( [ 'search', 'create' ].indexOf( action ) === -1 ) { return; } $button[ 0 ].addEventListener( 'click', function ( event ) { event.preventDefault(); doStats(); if ( action === 'search' ) { triggerSearchAction( calc, $button[ 0 ], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorNamespaces, buttonElm.dataset.calculatorSearchPage, buttonElm.dataset.calculatorSearchParam, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); return; } triggerCreateAction( calc, $button[ 0 ], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); } ); }; var connectButton = function ( calc, $button, buttonElm, draggable ) { var action = buttonElm.dataset.calculatorAction; var targetCalc = resolveButtonCalculatorTarget( calc, buttonElm ); if ( !targetCalc ) { return; } if ( action ) { connectButtonToAction( targetCalc, $button, action, buttonElm ); return; } connectButtonToFormula( targetCalc, $button, buttonElm.dataset.calculatorFor, buttonElm.dataset.calculatorFormula, buttonElm.dataset.calculatorDelay, buttonElm.dataset.calculatorMaxIterations, buttonElm.dataset.calculatorToggle, buttonElm.dataset.calculatorUntil, draggable ); }; CalculatorWidgets.prototype.connectDisable = function ( elm, formula ) { if ( formula === '' || formula === '0' || formula === 'false' ) { return; } if ( formula.length > 2000 ) { console.log( 'Calculator: Disable formula for element ' + elm.id + ' is too long' ); return; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing disable formula of element ' + elm.id + ': ' + e.message ); return; } this.disableInfo[elm.id] = { elm: elm, formula: formulaAST }; var idents = getIdentifiers( formulaAST ); var that = this; var item = '--disable-' + elm.id; idents.forEach( function ( ident ) { if ( !that.backlinks[ident] ) { that.backlinks[ident] = []; } that.backlinks[ident].push( item ); } ); var curValue = this.evaluate( formulaAST ); if ( !isNaN( curValue ) && !almostEquals( curValue, 0 ) ) { elm.disabled = true; } }; CalculatorWidgets.prototype.setupDisabledFields = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-live' ).each( function () { if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { this.disabled = true; } else { calc.connectDisable( this, this.dataset.calculatorDisabled ); } } } ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupButtons = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-button' ).replaceWith( function () { var b = $( '<button type="button">' ); if ( this.id && this.id !== '__proto__' ) { b.attr( 'id', this.id ); } else { b.attr( 'id', 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ) ); } if ( this.title ) { b.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { b.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-button' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-button' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; b.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-button( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } if ( this.dataset.calculatorAlt ) { b.attr( 'aria-label', this.dataset.calculatorAlt ); } if ( this.dataset.calculatorAriaLive ) { b.attr( 'aria-live', this.dataset.calculatorAriaLive ); } if ( this.getAttribute( 'role' ) ) { b.attr( 'role', this.getAttribute( 'role' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-owns' ) ) { b.attr( 'aria-owns', this.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ) { b.attr( 'aria-flowto', this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { b.attr( 'disabled', true ); } else { calc.connectDisable( b[0], this.dataset.calculatorDisabled ); } } connectButton( calc, b, this, false ); b.append( this.childNodes ); return b; } ); // This is meant to allow image map type things. $( this.parent ).find( '.calculator-field-buttonraw' ).each( function () { if ( !this.id || this.id === '__proto__' ) { this.id = 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ); } // Make sure we do not process twice. this.classList.remove( 'calculator-field-buttonraw' ); connectButton( calc, $( this ), this, this.classList.contains( 'calculator-field-buttondraggable' ) ); } ); }; CalculatorWidgets.prototype.changeHandler = function ( e ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); doStats(); e.target.removeAttribute( 'data-calculator-real-value' ); var itemId = e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); var itemsToRefresh = [ this.backlinks[itemId] ]; this.inProgressRefresh[itemId] = true; this.setValueProperties( e.target, getValueOfElm( e.target, this.mappingInput[e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ) ); var staritem = itemId.replace( /[0-9]+$/, '*' ); if ( itemId.match( /[0-9]+$/ ) && this.backlinks[staritem] ) { this.inProgressRefresh[staritem] = true; itemsToRefresh.push( this.backlinks[staritem] ); } this.refresh( itemsToRefresh.flat() ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; // The subset of formatting that still returns a float-like thing. var formatNumeric = function ( n, options ) { if ( typeof n !== 'number' ) { return n; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { return n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { return n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { return n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } return n; }; var format = function ( n, options, mapping ) { var res = n.toString(); if ( typeof n !== 'number' ) { return res; } if ( mapping && mapping[n] ) { return mapping[n]; } if ( mapping && mapping.default !== undefined ) { return mapping.default; } if ( isNaN( n ) ) { return options.calculatorNanText ? options.calculatorNanText : '?'; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { res = n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { res = n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { res = n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } res = res.replace( /e([+-])([0-9]+)$/, function ( m, sign, exp ) { var tmp = '×10'; if ( sign === '-' ) { tmp += '⁻'; } tmp += exp.replace( /[0-9]/g, function ( d ) { return [ '⁰', '¹', '²', '³', '⁴', '⁵', '⁶', '⁷', '⁸', '⁹' ][d]; } ); return tmp; } ); return res; }; CalculatorWidgets.prototype.setValuePropertiesSpecialPurpose = function ( id ) { if ( id.match( /^--disable-.+/ ) ) { var elmId = id.substring( 10 ); if ( this.disableInfo[elmId] ) { var res = this.evaluate( this.disableInfo[elmId].formula ); this.disableInfo[elmId].elm.disabled = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); } else { console.log( 'Tried to refresh disable status for ' + elmId + ' but there is no such element.' ); } } return; }; // Set a data attribute, classes, etc. For ease of targeting via CSS. CalculatorWidgets.prototype.setValueProperties = function ( elm, value ) { var itemId = elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); elm.dataset.calculatorFieldValue = value.toFixed( 5 ); if ( !itemId.match( /^auto\d\d\d\d+unnamed$/ ) ) { this.parent.style.setProperty( '--calculator-' + itemId, value ); } if ( !isNaN( value ) && !almostEquals( value, 0 ) ) { elm.classList.remove( 'calculator-value-false' ); elm.classList.add( 'calculator-value-true' ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-value-true' ); elm.classList.add( 'calculator-value-false' ); } }; CalculatorWidgets.prototype.refresh = function ( itemIds ) { var i; // Based on https://en.wikipedia.org/wiki/Topological_sorting#Depth-first_search var permMarks = Object.create( null ); var tempMarks = Object.create( null ); var topList = []; var that = this; if ( !itemIds ) { return; } var visit = function ( item ) { var i; if ( permMarks[item] ) { return; } if ( tempMarks[item] ) { if ( !item.match( /^--radio-/ ) ) { // Loops are expected for radio buttons. console.log( "Loop detected in calculator. '" + item + "' may not be updated properly. (This is expected for radio buttons)" ); } return; } tempMarks[item] = true; for ( i = 0; that.backlinks[item] && i < that.backlinks[item].length; i++ ) { visit( that.backlinks[item][i] ); } // Special case for index() if ( item.match( /[0-9]+$/ ) ) { var staritem = item.replace( /[0-9]+$/, '*' ); for ( i = 0; that.backlinks[staritem] && i < that.backlinks[staritem].length; i++ ) { visit( that.backlinks[staritem][i] ); } } permMarks[item] = true; topList.push( item ); // later we iterate backwards through this list. }; for ( i = 0; i < itemIds.length; i++ ) { if ( itemIds[i] !== undefined ) { visit( itemIds[i] ); } } for ( i = topList.length - 1; i >= 0; i-- ) { var itemId = topList[i]; if ( this.inProgressRefresh[itemId] ) { // It is expected radio buttons loop, since they depend on each other. If you check one, the others uncheck. if ( this.elmList[itemId] && this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Loop Detected! Skipping ' + itemId ); } continue; } if ( itemId.match( /^--/ ) ) { // A special purpose identifier this.setValuePropertiesSpecialPurpose( itemId ); this.inProgressRefresh[itemId] = true; continue; } else if ( !this.itemList[itemId] || this.itemList[itemId] instanceof Null ) { // This mostly should not happen but might if refresh on page load is set or with radio buttons. var elm = this.elmList[itemId]; this.setValueProperties( elm, getValueOfElm( elm, this.mappingInput[itemId] ) ); if ( this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Tried to refresh field ' + itemId + ' with no formula' ); } continue; } this.inProgressRefresh[itemId] = true; var liveElm = this.elmList[itemId]; // Special handling for radio buttons to prevent loops from indirect clicks. if ( liveElm.type === 'radio' && this.inProgressRefresh['--radio-' + liveElm.name.replace( /^calcgadget-\d+-/, '' )] ) { this.setValueProperties( liveElm, getValueOfElm( liveElm, this.mappingInput[itemId] ) ); continue; } var res = this.evaluate( this.itemList[itemId] ); this.setValue( liveElm, res ); } }; CalculatorWidgets.prototype.setValue = function ( elm, res ) { this.setValueProperties( elm, res ); var mappingOut = this.mappingOutput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )]; if ( elm.tagName === 'INPUT' ) { if ( elm.type === 'range' ) { elm.value = res; } else if ( elm.type === 'number' ) { // We support some formatting types but not others as browser still expects this to be a number. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = formatNumeric( res, elm.dataset ); } else if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { elm.checked = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); if ( !elm.checked && elm.dataset.calculatorValue ) { // If we are unchecking this box, set its value back to the default // so that if a human rechecks it, the value of the control is the default // value and not the last value of the formula. elm.value = elm.dataset.calculatorValue; } } else { elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } } else if ( elm.tagName === 'SELECT' ) { elm.value = res; } else if ( elm.dataset.calculatorType !== 'passthru' ) { // plain type. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.textContent = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } }; // Set a calculator container to busy, which pauses some screen readers until everything is updated. // Returns a callback to unset to busy. CalculatorWidgets.prototype.setBusy = function () { var curVal = this.parent.getAttribute( 'aria-busy' ); if ( curVal === 'true' ) { return function () {}; } this.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'true' ); var that = this; return function () { that.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'false' ); }; }; CalculatorWidgets.prototype.evaluate = evaluate; mw.hook( 'wikipage.content' ).add( setup ); } )(); binamex9fhbefo40gg59yio328nazqy 4 4720573 42580792 42580308 2026-04-13T17:27:24Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike 42580792 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <!-- BOT:UPDATED:START --> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-04-13 19:27 CEST <!-- BOT:UPDATED:END --> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 2. | [[Odnosi Poljske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 3. | [[Suvaja (pećina)]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 4. | [[Ljubiša Ćurgus]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 5. | [[Bolnica u Šobatovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 6. | [[Elek Benedek]] | književnost | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 7. | [[Mađarizam]] | lingvistika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 8. | [[Sevasti Qiriazi]] | žena<br>obrazovanje<br>društvo | {{Zastava|Albanija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 9. | [[Partizanska bolnica Lastve]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 10. | [[Zabel Jesajan]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | {{Zastava|Armenija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 11. | [[Saša Božović]] | žena | {{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 12. | [[Matilda Caragiu Marioțeanu]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | [[Aromunski jezik]]<br>{{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 13. | [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 14. | [[Partizanska bolnica Korčanica]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 15. | [[Mala partizanka]] | historija<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 16. | [[Nekropola stećaka Kopošići]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 17. | [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 18. | [[Valentina Tereškova]] | nauka<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 19. | [[Wisława Szymborska]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 20. | [[Nekropola stećaka Podgradinje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 21. | [[Jama Oko]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 22. | [[Nekropola stećaka Toplice]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 23. | [[Olga Tokarczuk]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 24. | [[Władysław Reymont]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 25. | [[Nekropola stećaka Međugorje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 26. | [[Agnieszka Holland]] | film<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 27. | [[Irma Čremošnik]] | kultura<br>historija<br>žena | {{Zastava|Slovenija}}<br>{{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> 3yn9h8lg4rzzhgo19beppzxmfdfeove 2 4721093 42580849 42580310 2026-04-14T03:51:56Z Vipz 151311 'treba proći' promijenjeno u 'preporučeno je da prođe' 42580849 wikitext text/x-wiki <div>'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}</div> ---- <div style="font-size:2.5em; line-height: 50px; font-weight: bold; text-align: center;">[[File:AFC-Logo.svg|50px]] Pregled nacrta</div> Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna. <!-- više za smjernicu Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške. --> == Slanje nacrta na pregled == Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]]. 8io30og1or2qwej5cp7rc4zjhs4fvxx 42580850 42580849 2026-04-14T04:03:53Z Vipz 151311 42580850 wikitext text/x-wiki <div>'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Evidencija }}</div> ---- == Pregled nacrta == Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna. <!-- više za smjernicu Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške. --> === Slanje nacrta na pregled === Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]]. rlxcfjo92gcdd3a9sxxhqkqgzatx3kv 42580852 42580850 2026-04-14T04:39:32Z Vipz 151311 42580852 wikitext text/x-wiki <div>'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Evidencija }}</div> {{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] }} ---- {{Imenski prostori}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru <code>Nacrt:</code> na kojima se novi članci{{efn|Uključujući [[WP:Višeznačna odrednica|višeznačne odrednice]]; vrlo rijetko se u nacrtnom prostoru prvo razvijaju i nove stranice za druge imenske prostore, kao što su Portal:, Pomoć: i Wikipedija:.}} mogu stvarati i razvijati u ograničenom vremenskom periodu.{{efn|Nakon što protekne tri mjeseca od posljednje suštinske izmjene, nacrt može postati podoban za brisanje. Pogledajte odjeljak {{slink||Napušteni nacrti}}.}} Oni omogućuju da se stranica doradi i upotpuni prije premještanja u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]]. Ovaj imenski prostor uveden je na srpskohrvatskoj Wikipediji u januaru 2023, a sadašnji proces je uspostavljen u aprilu 2026. Izrada javnog nacrta nije obavezna. Urednici i urednice mogu odlučiti da izrade osobni nacrt u korisničkom imenskom prostoru, gdje ga mogu samostalno doraditi. Alternativno, kada se smatra spremnom, stranica može biti direktno objavljena u ciljni imenski prostor. (dorada) ... == Pregled nacrta == Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna. <!-- više za smjernicu Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške. --> === Slanje nacrta na pregled === Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]]. == Napomene == {{napomene}} q0e121vv2dzza0zj8uft0dnqlcrfg9v 42580857 42580852 2026-04-14T07:07:48Z Vipz 151311 42580857 wikitext text/x-wiki <div>'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Evidencija }}</div> {{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }} ---- {{Imenski prostori}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru <code>Nacrt:</code> na kojima se novi članci{{efn|Uključujući [[WP:Višeznačna odrednica|višeznačne odrednice]]; vrlo rijetko se u nacrtnom prostoru prvo razvijaju i nove stranice za druge imenske prostore, kao što su Portal:, Pomoć: i Wikipedija:.}} mogu stvarati i razvijati u ograničenom vremenskom periodu.{{efn|Nakon što protekne tri mjeseca od posljednje suštinske izmjene, nacrt može postati podoban za brisanje. Pogledajte odjeljak {{slink||Napušteni nacrti}}.}} Oni omogućuju da se stranica doradi i upotpuni prije premještanja u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]]. Ovaj imenski prostor uveden je na srpskohrvatskoj Wikipediji u januaru 2023, a sadašnji proces je uspostavljen u aprilu 2026. Izrada javnog nacrta nije obavezna. Urednici i urednice mogu odlučiti da izrade osobni nacrt u korisničkom imenskom prostoru, gdje ga mogu samostalno doraditi. Alternativno, kada se smatra spremnom, stranica može biti direktno objavljena u ciljni imenski prostor. (dorada) == Izrada i uređivanje nacrta == Svatko može stvarati i uređivati nacrte. Nacrti u imenskom prostoru imaju prefiks „Nacrt:” prije njihovog običnog naziva, a imaju i pripadajuću stranicu za razgovor. Korisnici [[WP:VisualEditor|vizualnog uređivača]] mogu ga upotrebljavati kako na člancima, tako i na nacrtima. <div class="center">'''Izradite novi nacrt'''</div> {{#tag:InputBox | type=create preload=Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura placeholder=Npr. Zastava Ujedinjenih nacija. prefix=Nacrt: editintro=Šablon:Nacrt/uvod buttonlabel=Izradi nacrt width=50 break=no useve=true }} ... ... ... == Pregled nacrta == Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna. <!-- više za smjernicu Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške. --> === Slanje nacrta na pregled === Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]]. == Napomene == {{napomene}} qka2gmpbya84kcx2qcuuwv514zxkarq 42580861 42580857 2026-04-14T08:29:17Z Vipz 151311 42580861 wikitext text/x-wiki <div>'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Evidencija }}</div> {{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }} ---- {{Imenski prostori}} '''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru <code>Nacrt:</code> na kojima se novi članci{{efn|Uključujući [[WP:Višeznačna odrednica|višeznačne odrednice]]; vrlo rijetko se u nacrtnom prostoru prvo razvijaju i nove stranice za druge imenske prostore, kao što su Portal:, Pomoć: i Wikipedija:.}} mogu stvarati i razvijati u ograničenom vremenskom periodu.{{efn|Nakon što protekne tri mjeseca od posljednje suštinske izmjene, nacrt može postati podoban za brisanje. Pogledajte odjeljak {{slink||Napušteni nacrti}}.}} Oni omogućuju da se stranica doradi i upotpuni prije premještanja u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]]. Ovaj imenski prostor uveden je na srpskohrvatskoj Wikipediji u januaru 2023, a sadašnji proces je uspostavljen u aprilu 2026. Izrada javnog nacrta nije obavezna. Urednici i urednice mogu odlučiti da izrade osobni nacrt u korisničkom imenskom prostoru, gdje ga mogu samostalno doraditi. Alternativno, kada se smatra spremnom, stranica može biti direktno objavljena u ciljni imenski prostor. (dorada) == Izrada i uređivanje nacrta == Svatko može stvarati i uređivati nacrte. Nacrti u imenskom prostoru imaju prefiks „Nacrt:” prije njihovog običnog naziva, a imaju i pripadajuću stranicu za razgovor. Korisnici [[WP:VisualEditor|vizualnog uređivača]] mogu ga upotrebljavati kako na člancima, tako i na nacrtima. <div class="center" style="margin-top: 2em;">'''Izradite novi nacrt'''</div> <div style="margin-bottom: 3em;"> {{#tag:InputBox | type=create preload=Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura placeholder=Npr. Zastava Ujedinjenih nacija. prefix=Nacrt: editintro=Šablon:Nacrt/uvod buttonlabel=Izradi nacrt width=50 break=no useve=true }} </div> Nakon što ste izradili stranicu nacrta: * Na vrh stranice postavite šablon {{tl|Nacrt}}, ako se tamo već ne nalazi. * Na dno stranice postavite šablon {{tl|Predložene kategorije}}, a u njemu kategorije u koje planirate smjestiti budući članak. Npr. <pre style="width: max-content; margin: 0 auto;">{{Predložene kategorije |1= [[Kategorija:Ujedinjene nacije]] [[Kategorija:Zastave međunarodnih organizacija]] }}</pre> === Neslobodan sadržaj === * [[:Kategorija:Poštena upotreba|Poštena upotreba]] se odnosi isključivo na stranice u glavnom imenskom prostoru. Neslobodan sadržaj (primjerice, slike filmskih postera ili korica knjiga) ''nemojte'' postavljati na Wikipediju niti dodavati na stranice u imenskom prostoru nacrta. Pričekajte da se nacrt premjesti u glavni imenski prostor prije postavljanja takvog sadržaja. ... ... ... == Pregled nacrta == Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna. <!-- više za smjernicu Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške. --> === Slanje nacrta na pregled === Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]]. == Napomene == {{napomene}} toujigaem1yehberre1v1ocyisk5trf 0 4721270 42580684 42580570 2026-04-13T12:19:53Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografija */ 42580684 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filmska biografija | ime = Agnieszka Holland | profesija = redateljica, scenaristica | slika = MJK32681 Agnieszka Holland (Pokot, Berlinale 2017).jpg | veličina = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1948|11|28|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|NR Poljska}} [[Varšava]], [[Poljska]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | nacionalnost = | državljanstvo = | supružnik = [[Laco Adamík]] {{small|(razvod)}} | partner = | roditelji = [[Henryk Holland]]<br>Irena Rybczyńska | djeca = [[Kasia Adamik]] | rodbina = [[Magdalena Łazarkiewicz]] {{small|(sestra)}} | religija = | obrazovanje = [[Filmska i televizijska škola Akademije izvedbenih umjetnosti u Pragu]] | javna_funkcija = | period = [[1970.]] – ''danas'' | žanr = | znameniti_filmovi = {{Plainlist| * ''[[Bittere Ernte]]'' ([[1985.]]) * ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' ([[1990.]]) * ''[[The Secret Garden (film, 1993)|The Secret Garden]]'' ([[1993.]]) * ''[[W ciemności]]'' ([[2011.]]) }} | znamenite_serije = | uticaj_od = | uticaj_na = | nagrade = {{Plainlist| * [[Zlatni globus za najbolji strani film]] ([[1991.]]) * [[Nagrada Alfred Bauer]] ([[2017.]]) * [[Posebna nagrada žirija (Venecijanski filmski festival)|Posebna nagrada žirija]] (Venecija, [[2023.]]) }} | potpis = Agnieszka Holland signature.svg }} '''Agnieszka Holland''' ({{IPA-pl|aɡˈɲɛʂka ˈxɔlant|lang}}; [[Varšava]], [[28. studenog]] [[1948.]]), [[poljska]] filmska i televizijska redateljica i scenaristica, jedna od najvažnijih [[Poljska kinematografija|poljskih filmašica]] svih vremena.<ref>{{cite web |title=Agnieszka Holland |url=http://www.imdb.com/name/nm0002140/ |access-date=1 February 2021 |publisher=[[IMDb]]}}</ref> Karijeru je započela kao pomoćnica redateljima [[Krzysztof Zanussi|Krzysztofu Zanussiju]] i [[Andrzej Wajda|Andrzeju Wajdi]], a [[1981.]] godine emigrirala je u [[Francuska|Francusku]] netom prije proglašenja [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanrednog stanja]]. Holland je najpoznatija po svojim filmovima ''[[Bittere Ernte]]'' ([[1985.]]), ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' ([[1990.]]), za koji je dobila [[Zlatni globus za najbolji strani film|Zlatni globus]] te nominaciju za [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]],<ref>{{cite web |url=http://awardsdatabase.oscars.org/Search/Nominations?nomineeId=5985&view=1-Nominee-Alpha |title=Browser Unsupported – Academy Awards Search |author=Academy of Motion Picture Arts & Sciences}}</ref> ''[[The Secret Garden (film, 1993)|The Secret Garden]]'' ([[1993.]]) i ratnu dramu ''[[W ciemności]]'' ([[2011.]]); ''Bittere Erbe'' i ''W ciemności'' dobili su nominacije za [[Oscar za najbolji međunarodni igrani film|Oscar za najbolji strani film]].<ref>{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1986|title = The 58th Academy Awards &#124; 1986| date=4 October 2014 }}</ref><ref name="Nominees">{{cite news |title=Oscars 2012: Nominees in full |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-16700124 |publisher=BBC News |date=27 February 2012 |access-date=24 November 2015}}</ref> Godine [[2017.]] dobila je [[Nagrada Alfred Bauer|Nagradu Alfred Bauer]] na [[Berlinale]]u za film ''[[Pokot]]''. Također je i četverostruka dobitnica glavne nagrade na [[Poljski filmski festival|Poljskom filmskom festivalu]] u [[Gdynia|Gdyniji]]. Godine [[2020.]] izabrana je za predsjednicu [[Europska filmska akademija|Europske filmske akademije]].<ref>{{cite news |title=Agnieszka Holland Elected New EFA President |url=https://www.europeanfilmacademy.org/News-detail.155.0.html?tx_ttnews%5Btt_news%5D=869&cHash=185a6b7378c32b7cf6e28ad0b4504d5c |access-date=14 December 2020}}</ref><ref>{{cite web |title=Polish director named president of European Film Academy |url=https://www.thefirstnews.com/article/polish-director-named-president-of-european-film-academy-18280|access-date=1 February 2021|website=thefirstnews.com}}</ref> Njezina drama ''[[Zielona granica]]'' ([[2023.]]) dobila je posebnu nagradu žirija na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref>{{cite web |last=Mouriquand |first=David |title=Venice Film Festival 2023: Yorgos Lanthimos' 'Poor Things' wins 80th edition's Golden Lion |url=https://www.euronews.com/culture/2023/09/09/venice-film-festival-2023-yorgos-lanthimos-poor-things-wins-80th-editions-golden-lion |publisher=Euronews |date=9 September 2023 |access-date=10 September 2023}}</ref> U svojim filmovima, Holland se često fokusira na individualna iskustva osoba koje se nađu na marginama velikih političkih zbivanja. Među čestim temama u njenin filmovima su [[Holokaust]] te [[Komunizam|komunistički]] zločini. == Biografija == Agnieszka Holland rođena je [[1948.]] godine u [[Varšava|Varšavi]]<ref>{{cite web|title=Agnieszka Holland|url=https://culture.pl/en/artist/agnieszka-holland|access-date=1 February 2021 |website=Culture.pl}}</ref> kao kći novinara Irene (''née'' Rybczyńska) i [[Henryk Holland|Henryka Hollanda]]; njezin otac je još od [[1935.]] godine bio prominentni [[komunizam|komunistički]] aktivist i satnik u [[Crvena armija|sovjetskoj vojsci]].<ref>[http://www.filmreference.com/film/12/Agnieszka-Holland.html Agnieszka Holland profile], FilmReference.com; accessed 24 November 2015.</ref><ref>{{cite web|title=Author Bio: Agnieszka Holland|url=https://www.heinemann.com/authors/183.aspx |access-date=1 February 2021 |website=heinemann.com}}</ref> Otac joj je bio [[judaizam|židov]], a majka [[katolicizam|katolkinja]], međutim Holland nije odgojena ni u jednoj vjeri.<ref>{{cite web |last=Bloom |first=Nate |title=Jewish Stars: Oscar time |url=https://www.clevelandjewishnews.com/archives/jewish-stars-oscar-time/article_6b7fda9a-581e-11e1-aeb2-001871e3ce6c.html |publisher=[[Cleveland Jewish News]] |date=15 February 2012}}</ref><ref name=NPRDowell>[https://www.npr.org/2012/02/19/146806258/polands-holland-exploring-holocaust-history-again NPR: "Poland's Holland, Exploring Holocaust History Again" by Pat Dowell], 13 February 2012</ref> Njezin otac izgubio je roditelje u [[Varšavski geto|getu]], dok je njezina majka sudjelovala u [[Varšavski ustanak|Varšavskom ustanku]] [[1944.]] godine kao članica [[Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu|pokreta otpora]]. Uz to, pomogla je i nekolicini [[Židovi|Židova]] tijekom rata, bog čega joj je [[izrael]]ski centar [[Jad Vašem]] uručio medalju [[Pravednik među narodima|Pravednika među narodima]].<ref name=NPRDowell /> S druge strane, otac joj je bio žestoki zagovornik komunizma, a njegovi napadački tekstovi protiv nekoliko profesora doveli su do njihovih smjena tijekom [[NR Poljska|komunizma]]. Roditelji su joj se razveli kada je imala 11 godina, a majka joj se ubrzo preudala za novinara Stanisława Brodskog. Holland je imala vrlo utjecajan, ali ne pretjerano blizak odnos s ocem, kako je sama rekla. Kako je rekla, "bio je jako zanimljiv, jako inteligentan i u posljednjim godinama svog života otvorio mi je mnoga vrata u svijetu umjetnosti i filma. Ali djeca ga nisu pretjerano zanimala i primjećivao me samo kada me je htio pokazati drugima".<ref name=":3">{{cite news |last=Kempley |first=Rita |title=Agnieszka Holland: a war on stupidity |url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/style/1997/10/12/agnieszka-holland-a-war-on-stupidity/abdecfb2-3bd4-4ade-9a30-33a1abc82acd/ |newspaper=The Washington Post|date=12 October 1997 |access-date=14 April 2018 |issn=0190-8286 |language=en-US}}</ref> Prisjetila se kako bi ju otac pokazivao svojim prijateljima tijekom kasnonoćnih druženja, a onda bi ju ujutro ignorirao kada mu više ne bi bila izvor zabave.<ref name=":3" /> Kada je imala 13 godina, otac joj je počinio [[suicid]] dok je bio u kućnom pritvoru u [[Varšava|Varšavi]].<ref>{{cite web |last=Czupryn |first=Anita |title=Tajemnica zabójstwa Henryka Hollanda |trans-title=Henry Holland's murder mystery |url=https://polskatimes.pl/tajemnica-zabojstwa-henryka-hollanda/ar/12269725 |date=14 July 2017 |access-date=1 October 2021 |language=pl}}</ref> Kao dijete, Holland je bila često bolesna te je provodila puno vremena pišući, crtajući i organizirajući kratke predstave sa svojim prijateljima.<ref name="Tibbets pp. 132-143">Tibbets, John; Holland, Agnieszka. "The Interview with Agnieszka Holland: The Politics of Ambiguity", ''Quarterly Review of Film and Video''. 25:2, pp. 132–143.</ref> Pohađala je Gimnaziju Stefana Batoryja u [[Varšava|Varšavi]], nakon čega je upisala [[Filmska i televizijska škola Akademije izvedbenih umjetnosti u Pragu|Filmsku i televizijsku školu Akademije izvedbenih umjetnosti]] u [[Prag]]u. Za prašku se akademiju odlučila jer je [[Čehoslovačka kinematografija|čehoslovačke filmove]] iz [[1960-e|1960-ih]] smatrala zanimljivima: "Gledala sam filmove [[Miloš Forman|Miloša Formana]], [[Ivan Passer|Ivana Passera]] i [[Věra Chytilová|Věre Chytilove]]. Bili su mi fantastično zanimljivo, za razliku od onoga što se snimalo u Poljskoj u to doba".<ref>[http://www.pk.org.pl/artykul.php?id=90 Na czeskiej fali, Agnieszka Holland – wywiad] {{Webarchive |url=https://web.archive.org/web/20160305104601/http://www.pk.org.pl/artykul.php?id=90 |date=5 March 2016}} retrieved 9 March 2013</ref> Tijekom studija upoznala je i svog budućeg supruga, redatelja [[Laco Adamík|Laca Adamíka]]. Holland je bila u Pragu kada je izbilo [[Praško proljeće]] [[1968.]] godine te je uhapšena zbog svoje podrške disidentima i liberalizaciji političkog sustava, što je imalo dubok utjecaj na njezinu kasniju umjetničku produkciju.<ref name=":4">{{cite news |last=Tong |first=Allan |title="The only place to execute some kind of power was the film set": Agnieszka Holland on her career |url=https://filmmakermagazine.com/85231-the-only-place-to-execute-some-kind-of-power-was-the-film-set-agnieszka-holland-on-her-career/ |work=Filmmaker Magazine |date=3 April 2014 |access-date=18 April 2018 |language=en-US}}</ref> Tijekom boravka u zatvoru, boravila je u ćeliji koja je bila između dvaju zatvorenika koji su se zaljubili, tako da je imala ulogu prijenosa erotskih poruka između njih; kako je rekla, "bilo je to poput telefonskog seksa, a ja sam bila žica".<ref name=":3" /> Tijekom boravka u zatvoru shvatila je da želi biti umjetnica, a ne agitatorica. Diplomirala je [[1971.]] godine<ref name="Crnković 1999 pp. 2-9">{{cite journal |last=Tibbetts |first=John C. |title=An Interview with Agnieszka Holland: The Politics of Ambiguity |journal=Quarterly Review of Film and Video |volume=25 |issue=2 |pages=132–143 |year=2008 |s2cid=143213602 |doi=10.1080/10509200601074751}}</ref> te se vratila u Poljsku, gdje je napisala svoj prvi scenarij. Iako su ga vlasti cenzurirale i nikada nije snimljen, privukao je pažnju [[Andrzej Wajda|Andrzeja Wajde]], koji je postao njezin mentor. Dana [[28. prosinca]] [[1972.]] godine rodila joj se kći [[Kasia Adamík|Kasia]], koja će također postati redateljica.<ref name="Kasia Adamik">{{cite web |title=Kasia Adamik |url=http://www.filmpolski.pl/fp/index.php?osoba=1131970 |publisher=Film Polski |access-date=16 February 2014}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" |- ! rowspan=2 | Godina ! rowspan=2 | Film ! rowspan=2 | Srpskohrvatski naslov ! colspan=3 | Uloga ! rowspan=2 | Država ! rowspan=2 | Napomene |- ! width=3% | [[Režiser|{{Abbr|R|Režija}}]] ! width=3% | [[Scenarist|{{Abbr|S|Scenarij}}]] ! width=3% | [[Producent|{{Abbr|P|Produkcija}}]] |- ! [[1970.]] | ''Hrích Boha'' | ''Božji grijeh'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Čehoslovačka}} | Kratkometražni film |- ! rowspan=2| [[1975.]] | ''Dziewczyna i „Akwarius”'' | ''Djevojka i "Vodenjak"'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | Segment [[omnibus film]]a ''[[Obrazki z życia]]'' |- | ''Wieczór u Abdona'' | ''Večer kod Abdona'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | Kratkometražni TV film |- ! rowspan=3| [[1977.]] | ''Niedzielne dzieci'' | ''Nedjeljna djeca'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | TV film |- | ''Zdjęcia próbne'' | ''Probe'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | Koautori i korežiseri [[Jerzy Domaradzki]] i [[Pawel Kedzierski]] |- | ''Coś za coś'' | ''Nešto za nešto'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | TV film |- ! [[1979.]] | ''[[Aktorzy prowincjonalni]]'' | ''Provincijski glumci'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | |- ! [[1981.]] | ''[[Gorączka]]'' | ''Groznica (Povijest jedne bombe)'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | |- ! [[1982.]] | ''Les cartes postales de Paris'' | ''Razglednice iz Pariza'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | TV film |- ! rowspan=2| [[1985.]] | colspan=2| ''Kultura'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | Dokumentarni film |- | ''[[Bittere Ernte]]'' | ''Gorka žetva'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Zapadna Njemačka}} | Nominacija za [[Oscar za najbolji strani film]] |- ! [[1987.]] | ''[[Kobieta samotna]]'' | ''Usamljena žena'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | TV film, snimljen [[1981.]], zabranjen u [[NR Poljska|Poljskoj]] do [[1987.]] |- ! [[1988.]] | ''[[To Kill a Priest]]'' | ''Ubojstvo nedužnih'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | Debitantski film na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] |- ! [[1990.]] | ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' | ''Europa Europa'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | Nominacija za [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]]<br>[[Zlatni globus za najbolji strani film]] |- ! [[1992.]] | colspan=2| ''[[Olivier, Olivier]]'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | |- ! [[1993.]] | ''[[The Secret Garden (film, 1993)|The Secret Garden]]'' | ''Tajni vrt'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | |- bgcolor=#CCCCFF ! [[1994.]] | ''[[Fallen Angels (američka TV serija)|Fallen Angels]]'' | ''Savršeni zločini'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "Red Wind" (epizoda 2.08), nije emitirana |- ! [[1995.]] | ''[[Total Eclipse (film)|Total Eclipse]]'' | ''Potpuna pomrčina'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Belgija}}<br>{{flag|Francuska|1976}}<br>{{flag|Italija|1946}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | |- ! [[1997.]] | colspan=2| ''[[Washington Square (film)|Washington Square]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | |- ! [[1999.]] | ''[[The Third Miracle]]'' | ''Treće čudo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | |- ! rowspan=2| [[2001.]] | ''[[Golden Dreams]]'' | ''Zlatni snovi'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | Kratkometražni dokumentarni film |- | ''[[Shot in the Heart (film)|Shot in the Heart]]'' | ''Pucanj u srce'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | TV film |- ! [[2002.]] | ''[[Julie Walking Home]]'' | ''Iscjelitelj'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2004.]] | ''[[Cold Case]]'' | ''Zaboravljeni slučaj'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Hubris" (1.11) i "The Plan" (1.22) |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[The Wire]]'' | ''Žica'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[Moral Midgetry]]" (3.08) |- ! rowspan=3| [[2006.]] | ''[[A Girl Like Me: The Gwen Araujo Story]]'' | ''Priča o Gwen Araujo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | TV film |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[The Wire]]'' | ''Žica'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[Corner Boys]]" (4.08) |- | ''[[Copying Beethoven]]'' | ''Beethoven'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2007.]] | colspan=2| ''[[Ekipa (TV serija)|Ekipa]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}} | Koautorica, režirala šest epizoda |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[Cold Case]]'' | ''Zaboravljeni slučaj'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "Justice" (5.10) |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2008.]] | ''[[The Wire]]'' | ''Žica'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[React Quotes]]" (5.05) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2009.]] | ''[[Cold Case]]'' | ''Zaboravljeni slučaj'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "Lotto Fever" (5.10) |- | ''[[Jánošík – Pravdivá história]]'' | ''Jánošík: Istinita priča'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Mađarska}}<br>{{flag|Poljska}}<br>{{flag|Slovačka}} | Koredateljica [[Kasia Adamik]] |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2010.]] | colspan=2|''[[Treme (TV serija)|Treme]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Do You Know What It Means" (1.01) i "I'll Fly Away" (1.10) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=3| [[2011.]] | ''[[The Killing (američka TV serija)|The Killing]]'' | ''Ubojstvo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "[[What You Have Left]]" (1.06) i "[[Undertow (The Killing)|Undertow]]" (1.09) |- bgcolor=#CCCCFF | colspan=2|''[[Treme (TV serija)|Treme]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "That's What Lovers Do" (2.10) |- | ''[[W ciemności]]'' | ''U tami'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | Nominacija za [[Oscar za najbolji strani film]] |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2012.]] | ''[[The Killing (američka TV serija)|The Killing]]'' | ''Ubojstvo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[Reflections (The Killing)|Reflections]]" (2.01) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=3| [[2013.]] | ''[[Hořící keř]]'' | ''Gorući grm'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}} | Miniserija, tri epizode |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[Bez tajemnic]]'' | ''Bez tajni'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}} | epizode 3.05, 3.10, 3.30 i 3.35 ("Tomasz, piątek <nowiki>| 15:00</nowiki>") |- bgcolor=#CCCCFF | colspan=2|''[[Treme (TV serija)|Treme]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "...To Miss New Orleans" (4.05) |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2014.]] | ''[[Rosemary's Baby (miniserija)|Rosemary's Baby]]'' | ''Rosemaryjina beba'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | Miniserija, dvije epizode |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2015.]] | ''[[House of Cards]]'' | ''Kuća od karata'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Chapter 36" (3.10) i "Chapter 37" (3.11) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=3| [[2017.]] | ''[[The Affair (TV serija)|The Affair]]'' | ''Afera'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "306" (3.06) |- | ''[[Pokot]]'' | ''Tragovi'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | koscenaristica [[Olga Tokarczuk]]<br>[[Nagrada Alfred Bauer]] ([[Berlinale]]) |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[House of Cards]]'' | ''Kuća od karata'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Chapter 62" (5.10) i "Chapter 63" (5.11) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2018.]] | ''[[The First (TV serija)|The First]]'' | ''Prvi'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | epizode "Separation" (1.01) i "What's Needed" (1.02) |- bgcolor=#CCCCFF | colspan=2| ''[[1983 (TV serija)|1983]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}} | epizode "Uwikłanie" (1.01) i "Rollback" (1.02), koredateljica [[Kasia Adamik]] |- ! [[2019.]] | ''[[Mr. Jones (film, 2019)|Mr. Jones]]'' | ''Gospodin Jones'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{flag|Ukrajina}} | |- ! [[2020.]] | ''[[Šarlatán]]'' | ''Šarlatan'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Irska}}<br>{{flag|Poljska}}<br>{{flag|Slovačka}} | |- ! [[2023.]] | ''[[Zielona granica]]'' | ''Zelena granica'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Belgija}}<br>{{flag|Češka}}<br>{{flag|Francuska}}<br>{{flag|Poljska}} | [[Posebna nagrada žirija (Venecijanski filmski festival)|Posebna nagrada žirija]] ([[Venecijanski filmski festival]]) |- ! [[2025.]] | colspan=2| ''[[Franz (film, 2025)|Franz]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Won|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Francuska}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}}<br>{{flag|Turska}} | |} === Ostali projekti === Agnieszka Holland prevela je roman ''[[Nesnesitelná lehkost bytí|Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'' [[Milan Kundera|Milana Kundere]] s [[češki|češkog]] na [[poljski jezik]]. Dobrovoljno je pristala na to nakon što se [[1982.]] godine upoznala s Kunderom i pročitala rukopis; oboje su u to doba živjeli u [[Pariz]]u. Holland je željela približiti roman poljskim čitateljima ne samo zato što ga je mogla usporediti s vlastitim iskustvom [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] već i s iskustvom [[Štrajkovi u Poljskoj 1980.|štrajkova iz 1980.]] godine. Prijevod je izvorno tiskala [[london]]ska izdavačka kuća ''Aneks'', a od tada je doživio niz reizdanja.<ref>{{cite web |title=Agnieszka Holland: Mój Kundera |url=https://www.newsweek.pl/milan-kundera-we-wspomnieniach-agnieszki-holland/b7r3tes |website=Newsweek.pl |date=1 March 2018 |access-date=23 October 2018 |language=pl-PL}}</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=rQRKPgAACAAJ ''Nieznośna lekkość bytu'' on Google Books (modern edition)]</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=cDGci0XxNIcC&q=Niezno%C5%9Bna+lekko%C5%9B%C4%87+bytu+aneks ''Nieznośna lekkość bytu'' on Google Books (original ''Aneks'' publication)]</ref> Godine [[2023.]] imala je gostujuću ulogu u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Absolutni debiutanci]]''.<ref>{{cite web |last1=Cieślak |first1=Jacek |title="Absolutni debiutanci" na Netflixie. Kolejne debiuty aż do śmierci |url=https://www.rp.pl/film/art39453371-absolutni-debiutanci-na-netflixie-kolejne-debiuty-az-do-smierci |website=Rzeczpospolita |access-date=28 November 2023 |language=pl |date=23 November 2023}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline}} * {{IMDb name|2140|Agnieszka Holland}} * [https://web.archive.org/web/20120302060414/http://www.culture.pl/web/english/resources-film-full-page/-/eo_event_asset_publisher/eAN5/content/agnieszka-holland Agnieszka Holland] at Culture.pl {{Agnieszka Holland}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1948||Holland, Agnieszka}} [[Kategorija:Poljski filmski režiseri]] [[Kategorija:Poljski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa]] [[Kategorija:Biografije, Varšava]] ban9bok7gvevlfbuzcbobzy9qmu7frd 42580685 42580684 2026-04-13T12:20:35Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografija */ 42580685 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filmska biografija | ime = Agnieszka Holland | profesija = redateljica, scenaristica | slika = MJK32681 Agnieszka Holland (Pokot, Berlinale 2017).jpg | veličina = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1948|11|28|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|NR Poljska}} [[Varšava]], [[Poljska]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | nacionalnost = | državljanstvo = | supružnik = [[Laco Adamík]] {{small|(razvod)}} | partner = | roditelji = [[Henryk Holland]]<br>Irena Rybczyńska | djeca = [[Kasia Adamik]] | rodbina = [[Magdalena Łazarkiewicz]] {{small|(sestra)}} | religija = | obrazovanje = [[Filmska i televizijska škola Akademije izvedbenih umjetnosti u Pragu]] | javna_funkcija = | period = [[1970.]] – ''danas'' | žanr = | znameniti_filmovi = {{Plainlist| * ''[[Bittere Ernte]]'' ([[1985.]]) * ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' ([[1990.]]) * ''[[The Secret Garden (film, 1993)|The Secret Garden]]'' ([[1993.]]) * ''[[W ciemności]]'' ([[2011.]]) }} | znamenite_serije = | uticaj_od = | uticaj_na = | nagrade = {{Plainlist| * [[Zlatni globus za najbolji strani film]] ([[1991.]]) * [[Nagrada Alfred Bauer]] ([[2017.]]) * [[Posebna nagrada žirija (Venecijanski filmski festival)|Posebna nagrada žirija]] (Venecija, [[2023.]]) }} | potpis = Agnieszka Holland signature.svg }} '''Agnieszka Holland''' ({{IPA-pl|aɡˈɲɛʂka ˈxɔlant|lang}}; [[Varšava]], [[28. studenog]] [[1948.]]), [[poljska]] filmska i televizijska redateljica i scenaristica, jedna od najvažnijih [[Poljska kinematografija|poljskih filmašica]] svih vremena.<ref>{{cite web |title=Agnieszka Holland |url=http://www.imdb.com/name/nm0002140/ |access-date=1 February 2021 |publisher=[[IMDb]]}}</ref> Karijeru je započela kao pomoćnica redateljima [[Krzysztof Zanussi|Krzysztofu Zanussiju]] i [[Andrzej Wajda|Andrzeju Wajdi]], a [[1981.]] godine emigrirala je u [[Francuska|Francusku]] netom prije proglašenja [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanrednog stanja]]. Holland je najpoznatija po svojim filmovima ''[[Bittere Ernte]]'' ([[1985.]]), ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' ([[1990.]]), za koji je dobila [[Zlatni globus za najbolji strani film|Zlatni globus]] te nominaciju za [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]],<ref>{{cite web |url=http://awardsdatabase.oscars.org/Search/Nominations?nomineeId=5985&view=1-Nominee-Alpha |title=Browser Unsupported – Academy Awards Search |author=Academy of Motion Picture Arts & Sciences}}</ref> ''[[The Secret Garden (film, 1993)|The Secret Garden]]'' ([[1993.]]) i ratnu dramu ''[[W ciemności]]'' ([[2011.]]); ''Bittere Erbe'' i ''W ciemności'' dobili su nominacije za [[Oscar za najbolji međunarodni igrani film|Oscar za najbolji strani film]].<ref>{{cite web|url=http://www.oscars.org/oscars/ceremonies/1986|title = The 58th Academy Awards &#124; 1986| date=4 October 2014 }}</ref><ref name="Nominees">{{cite news |title=Oscars 2012: Nominees in full |url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-16700124 |publisher=BBC News |date=27 February 2012 |access-date=24 November 2015}}</ref> Godine [[2017.]] dobila je [[Nagrada Alfred Bauer|Nagradu Alfred Bauer]] na [[Berlinale]]u za film ''[[Pokot]]''. Također je i četverostruka dobitnica glavne nagrade na [[Poljski filmski festival|Poljskom filmskom festivalu]] u [[Gdynia|Gdyniji]]. Godine [[2020.]] izabrana je za predsjednicu [[Europska filmska akademija|Europske filmske akademije]].<ref>{{cite news |title=Agnieszka Holland Elected New EFA President |url=https://www.europeanfilmacademy.org/News-detail.155.0.html?tx_ttnews%5Btt_news%5D=869&cHash=185a6b7378c32b7cf6e28ad0b4504d5c |access-date=14 December 2020}}</ref><ref>{{cite web |title=Polish director named president of European Film Academy |url=https://www.thefirstnews.com/article/polish-director-named-president-of-european-film-academy-18280|access-date=1 February 2021|website=thefirstnews.com}}</ref> Njezina drama ''[[Zielona granica]]'' ([[2023.]]) dobila je posebnu nagradu žirija na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref>{{cite web |last=Mouriquand |first=David |title=Venice Film Festival 2023: Yorgos Lanthimos' 'Poor Things' wins 80th edition's Golden Lion |url=https://www.euronews.com/culture/2023/09/09/venice-film-festival-2023-yorgos-lanthimos-poor-things-wins-80th-editions-golden-lion |publisher=Euronews |date=9 September 2023 |access-date=10 September 2023}}</ref> U svojim filmovima, Holland se često fokusira na individualna iskustva osoba koje se nađu na marginama velikih političkih zbivanja. Među čestim temama u njenin filmovima su [[Holokaust]] te [[Komunizam|komunistički]] zločini. == Biografija == === Rani život i studij === Agnieszka Holland rođena je [[1948.]] godine u [[Varšava|Varšavi]]<ref>{{cite web|title=Agnieszka Holland|url=https://culture.pl/en/artist/agnieszka-holland|access-date=1 February 2021 |website=Culture.pl}}</ref> kao kći novinara Irene (''née'' Rybczyńska) i [[Henryk Holland|Henryka Hollanda]]; njezin otac je još od [[1935.]] godine bio prominentni [[komunizam|komunistički]] aktivist i satnik u [[Crvena armija|sovjetskoj vojsci]].<ref>[http://www.filmreference.com/film/12/Agnieszka-Holland.html Agnieszka Holland profile], FilmReference.com; accessed 24 November 2015.</ref><ref>{{cite web|title=Author Bio: Agnieszka Holland|url=https://www.heinemann.com/authors/183.aspx |access-date=1 February 2021 |website=heinemann.com}}</ref> Otac joj je bio [[judaizam|židov]], a majka [[katolicizam|katolkinja]], međutim Holland nije odgojena ni u jednoj vjeri.<ref>{{cite web |last=Bloom |first=Nate |title=Jewish Stars: Oscar time |url=https://www.clevelandjewishnews.com/archives/jewish-stars-oscar-time/article_6b7fda9a-581e-11e1-aeb2-001871e3ce6c.html |publisher=[[Cleveland Jewish News]] |date=15 February 2012}}</ref><ref name=NPRDowell>[https://www.npr.org/2012/02/19/146806258/polands-holland-exploring-holocaust-history-again NPR: "Poland's Holland, Exploring Holocaust History Again" by Pat Dowell], 13 February 2012</ref> Njezin otac izgubio je roditelje u [[Varšavski geto|getu]], dok je njezina majka sudjelovala u [[Varšavski ustanak|Varšavskom ustanku]] [[1944.]] godine kao članica [[Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu|pokreta otpora]]. Uz to, pomogla je i nekolicini [[Židovi|Židova]] tijekom rata, bog čega joj je [[izrael]]ski centar [[Jad Vašem]] uručio medalju [[Pravednik među narodima|Pravednika među narodima]].<ref name=NPRDowell /> S druge strane, otac joj je bio žestoki zagovornik komunizma, a njegovi napadački tekstovi protiv nekoliko profesora doveli su do njihovih smjena tijekom [[NR Poljska|komunizma]]. Roditelji su joj se razveli kada je imala 11 godina, a majka joj se ubrzo preudala za novinara Stanisława Brodskog. Holland je imala vrlo utjecajan, ali ne pretjerano blizak odnos s ocem, kako je sama rekla. Kako je rekla, "bio je jako zanimljiv, jako inteligentan i u posljednjim godinama svog života otvorio mi je mnoga vrata u svijetu umjetnosti i filma. Ali djeca ga nisu pretjerano zanimala i primjećivao me samo kada me je htio pokazati drugima".<ref name=":3">{{cite news |last=Kempley |first=Rita |title=Agnieszka Holland: a war on stupidity |url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/style/1997/10/12/agnieszka-holland-a-war-on-stupidity/abdecfb2-3bd4-4ade-9a30-33a1abc82acd/ |newspaper=The Washington Post|date=12 October 1997 |access-date=14 April 2018 |issn=0190-8286 |language=en-US}}</ref> Prisjetila se kako bi ju otac pokazivao svojim prijateljima tijekom kasnonoćnih druženja, a onda bi ju ujutro ignorirao kada mu više ne bi bila izvor zabave.<ref name=":3" /> Kada je imala 13 godina, otac joj je počinio [[suicid]] dok je bio u kućnom pritvoru u [[Varšava|Varšavi]].<ref>{{cite web |last=Czupryn |first=Anita |title=Tajemnica zabójstwa Henryka Hollanda |trans-title=Henry Holland's murder mystery |url=https://polskatimes.pl/tajemnica-zabojstwa-henryka-hollanda/ar/12269725 |date=14 July 2017 |access-date=1 October 2021 |language=pl}}</ref> Kao dijete, Holland je bila često bolesna te je provodila puno vremena pišući, crtajući i organizirajući kratke predstave sa svojim prijateljima.<ref name="Tibbets pp. 132-143">Tibbets, John; Holland, Agnieszka. "The Interview with Agnieszka Holland: The Politics of Ambiguity", ''Quarterly Review of Film and Video''. 25:2, pp. 132–143.</ref> Pohađala je Gimnaziju Stefana Batoryja u [[Varšava|Varšavi]], nakon čega je upisala [[Filmska i televizijska škola Akademije izvedbenih umjetnosti u Pragu|Filmsku i televizijsku školu Akademije izvedbenih umjetnosti]] u [[Prag]]u. Za prašku se akademiju odlučila jer je [[Čehoslovačka kinematografija|čehoslovačke filmove]] iz [[1960-e|1960-ih]] smatrala zanimljivima: "Gledala sam filmove [[Miloš Forman|Miloša Formana]], [[Ivan Passer|Ivana Passera]] i [[Věra Chytilová|Věre Chytilove]]. Bili su mi fantastično zanimljivo, za razliku od onoga što se snimalo u Poljskoj u to doba".<ref>[http://www.pk.org.pl/artykul.php?id=90 Na czeskiej fali, Agnieszka Holland – wywiad] {{Webarchive |url=https://web.archive.org/web/20160305104601/http://www.pk.org.pl/artykul.php?id=90 |date=5 March 2016}} retrieved 9 March 2013</ref> Tijekom studija upoznala je i svog budućeg supruga, redatelja [[Laco Adamík|Laca Adamíka]]. Holland je bila u Pragu kada je izbilo [[Praško proljeće]] [[1968.]] godine te je uhapšena zbog svoje podrške disidentima i liberalizaciji političkog sustava, što je imalo dubok utjecaj na njezinu kasniju umjetničku produkciju.<ref name=":4">{{cite news |last=Tong |first=Allan |title="The only place to execute some kind of power was the film set": Agnieszka Holland on her career |url=https://filmmakermagazine.com/85231-the-only-place-to-execute-some-kind-of-power-was-the-film-set-agnieszka-holland-on-her-career/ |work=Filmmaker Magazine |date=3 April 2014 |access-date=18 April 2018 |language=en-US}}</ref> Tijekom boravka u zatvoru, boravila je u ćeliji koja je bila između dvaju zatvorenika koji su se zaljubili, tako da je imala ulogu prijenosa erotskih poruka između njih; kako je rekla, "bilo je to poput telefonskog seksa, a ja sam bila žica".<ref name=":3" /> Tijekom boravka u zatvoru shvatila je da želi biti umjetnica, a ne agitatorica. Diplomirala je [[1971.]] godine<ref name="Crnković 1999 pp. 2-9">{{cite journal |last=Tibbetts |first=John C. |title=An Interview with Agnieszka Holland: The Politics of Ambiguity |journal=Quarterly Review of Film and Video |volume=25 |issue=2 |pages=132–143 |year=2008 |s2cid=143213602 |doi=10.1080/10509200601074751}}</ref> te se vratila u Poljsku, gdje je napisala svoj prvi scenarij. Iako su ga vlasti cenzurirale i nikada nije snimljen, privukao je pažnju [[Andrzej Wajda|Andrzeja Wajde]], koji je postao njezin mentor. Dana [[28. prosinca]] [[1972.]] godine rodila joj se kći [[Kasia Adamík|Kasia]], koja će također postati redateljica.<ref name="Kasia Adamik">{{cite web |title=Kasia Adamik |url=http://www.filmpolski.pl/fp/index.php?osoba=1131970 |publisher=Film Polski |access-date=16 February 2014}}</ref> === Filmska karijera === == Filmografija == {| class="wikitable" |- ! rowspan=2 | Godina ! rowspan=2 | Film ! rowspan=2 | Srpskohrvatski naslov ! colspan=3 | Uloga ! rowspan=2 | Država ! rowspan=2 | Napomene |- ! width=3% | [[Režiser|{{Abbr|R|Režija}}]] ! width=3% | [[Scenarist|{{Abbr|S|Scenarij}}]] ! width=3% | [[Producent|{{Abbr|P|Produkcija}}]] |- ! [[1970.]] | ''Hrích Boha'' | ''Božji grijeh'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Čehoslovačka}} | Kratkometražni film |- ! rowspan=2| [[1975.]] | ''Dziewczyna i „Akwarius”'' | ''Djevojka i "Vodenjak"'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | Segment [[omnibus film]]a ''[[Obrazki z życia]]'' |- | ''Wieczór u Abdona'' | ''Večer kod Abdona'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | Kratkometražni TV film |- ! rowspan=3| [[1977.]] | ''Niedzielne dzieci'' | ''Nedjeljna djeca'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | TV film |- | ''Zdjęcia próbne'' | ''Probe'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | Koautori i korežiseri [[Jerzy Domaradzki]] i [[Pawel Kedzierski]] |- | ''Coś za coś'' | ''Nešto za nešto'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | TV film |- ! [[1979.]] | ''[[Aktorzy prowincjonalni]]'' | ''Provincijski glumci'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | |- ! [[1981.]] | ''[[Gorączka]]'' | ''Groznica (Povijest jedne bombe)'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | |- ! [[1982.]] | ''Les cartes postales de Paris'' | ''Razglednice iz Pariza'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | TV film |- ! rowspan=2| [[1985.]] | colspan=2| ''Kultura'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | Dokumentarni film |- | ''[[Bittere Ernte]]'' | ''Gorka žetva'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Zapadna Njemačka}} | Nominacija za [[Oscar za najbolji strani film]] |- ! [[1987.]] | ''[[Kobieta samotna]]'' | ''Usamljena žena'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flagicon|NR Poljska}} [[Poljska]] | TV film, snimljen [[1981.]], zabranjen u [[NR Poljska|Poljskoj]] do [[1987.]] |- ! [[1988.]] | ''[[To Kill a Priest]]'' | ''Ubojstvo nedužnih'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | Debitantski film na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] |- ! [[1990.]] | ''[[Hitlerjunge Salomon]]'' | ''Europa Europa'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | Nominacija za [[Oscar za najbolji adaptirani scenarij]]<br>[[Zlatni globus za najbolji strani film]] |- ! [[1992.]] | colspan=2| ''[[Olivier, Olivier]]'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Francuska|1976}} | |- ! [[1993.]] | ''[[The Secret Garden (film, 1993)|The Secret Garden]]'' | ''Tajni vrt'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | |- bgcolor=#CCCCFF ! [[1994.]] | ''[[Fallen Angels (američka TV serija)|Fallen Angels]]'' | ''Savršeni zločini'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "Red Wind" (epizoda 2.08), nije emitirana |- ! [[1995.]] | ''[[Total Eclipse (film)|Total Eclipse]]'' | ''Potpuna pomrčina'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Belgija}}<br>{{flag|Francuska|1976}}<br>{{flag|Italija|1946}}<br>{{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | |- ! [[1997.]] | colspan=2| ''[[Washington Square (film)|Washington Square]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | |- ! [[1999.]] | ''[[The Third Miracle]]'' | ''Treće čudo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | |- ! rowspan=2| [[2001.]] | ''[[Golden Dreams]]'' | ''Zlatni snovi'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | Kratkometražni dokumentarni film |- | ''[[Shot in the Heart (film)|Shot in the Heart]]'' | ''Pucanj u srce'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | TV film |- ! [[2002.]] | ''[[Julie Walking Home]]'' | ''Iscjelitelj'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2004.]] | ''[[Cold Case]]'' | ''Zaboravljeni slučaj'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Hubris" (1.11) i "The Plan" (1.22) |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[The Wire]]'' | ''Žica'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[Moral Midgetry]]" (3.08) |- ! rowspan=3| [[2006.]] | ''[[A Girl Like Me: The Gwen Araujo Story]]'' | ''Priča o Gwen Araujo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | TV film |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[The Wire]]'' | ''Žica'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[Corner Boys]]" (4.08) |- | ''[[Copying Beethoven]]'' | ''Beethoven'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2007.]] | colspan=2| ''[[Ekipa (TV serija)|Ekipa]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}} | Koautorica, režirala šest epizoda |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[Cold Case]]'' | ''Zaboravljeni slučaj'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "Justice" (5.10) |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2008.]] | ''[[The Wire]]'' | ''Žica'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[React Quotes]]" (5.05) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2009.]] | ''[[Cold Case]]'' | ''Zaboravljeni slučaj'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "Lotto Fever" (5.10) |- | ''[[Jánošík – Pravdivá história]]'' | ''Jánošík: Istinita priča'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Mađarska}}<br>{{flag|Poljska}}<br>{{flag|Slovačka}} | Koredateljica [[Kasia Adamik]] |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2010.]] | colspan=2|''[[Treme (TV serija)|Treme]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Do You Know What It Means" (1.01) i "I'll Fly Away" (1.10) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=3| [[2011.]] | ''[[The Killing (američka TV serija)|The Killing]]'' | ''Ubojstvo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "[[What You Have Left]]" (1.06) i "[[Undertow (The Killing)|Undertow]]" (1.09) |- bgcolor=#CCCCFF | colspan=2|''[[Treme (TV serija)|Treme]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "That's What Lovers Do" (2.10) |- | ''[[W ciemności]]'' | ''U tami'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Kanada}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | Nominacija za [[Oscar za najbolji strani film]] |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2012.]] | ''[[The Killing (američka TV serija)|The Killing]]'' | ''Ubojstvo'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "[[Reflections (The Killing)|Reflections]]" (2.01) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=3| [[2013.]] | ''[[Hořící keř]]'' | ''Gorući grm'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}} | Miniserija, tri epizode |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[Bez tajemnic]]'' | ''Bez tajni'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}} | epizode 3.05, 3.10, 3.30 i 3.35 ("Tomasz, piątek <nowiki>| 15:00</nowiki>") |- bgcolor=#CCCCFF | colspan=2|''[[Treme (TV serija)|Treme]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "...To Miss New Orleans" (4.05) |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2014.]] | ''[[Rosemary's Baby (miniserija)|Rosemary's Baby]]'' | ''Rosemaryjina beba'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | Miniserija, dvije epizode |- bgcolor=#CCCCFF ! [[2015.]] | ''[[House of Cards]]'' | ''Kuća od karata'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Chapter 36" (3.10) i "Chapter 37" (3.11) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=3| [[2017.]] | ''[[The Affair (TV serija)|The Affair]]'' | ''Afera'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizoda "306" (3.06) |- | ''[[Pokot]]'' | ''Tragovi'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}} | koscenaristica [[Olga Tokarczuk]]<br>[[Nagrada Alfred Bauer]] ([[Berlinale]]) |- bgcolor=#CCCCFF | ''[[House of Cards]]'' | ''Kuća od karata'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}} | epizode "Chapter 62" (5.10) i "Chapter 63" (5.11) |- bgcolor=#CCCCFF ! rowspan=2| [[2018.]] | ''[[The First (TV serija)|The First]]'' | ''Prvi'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Sjedinjene Države}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | epizode "Separation" (1.01) i "What's Needed" (1.02) |- bgcolor=#CCCCFF | colspan=2| ''[[1983 (TV serija)|1983]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}} | epizode "Uwikłanie" (1.01) i "Rollback" (1.02), koredateljica [[Kasia Adamik]] |- ! [[2019.]] | ''[[Mr. Jones (film, 2019)|Mr. Jones]]'' | ''Gospodin Jones'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Poljska}}<br>{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}<br>{{flag|Ukrajina}} | |- ! [[2020.]] | ''[[Šarlatán]]'' | ''Šarlatan'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Nominated|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Irska}}<br>{{flag|Poljska}}<br>{{flag|Slovačka}} | |- ! [[2023.]] | ''[[Zielona granica]]'' | ''Zelena granica'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Belgija}}<br>{{flag|Češka}}<br>{{flag|Francuska}}<br>{{flag|Poljska}} | [[Posebna nagrada žirija (Venecijanski filmski festival)|Posebna nagrada žirija]] ([[Venecijanski filmski festival]]) |- ! [[2025.]] | colspan=2| ''[[Franz (film, 2025)|Franz]]'' | {{Won|}} | {{Nominated|}} | {{Won|}} | {{flag|Češka}}<br>{{flag|Francuska}}<br>{{flag|Njemačka}}<br>{{flag|Poljska}}<br>{{flag|Turska}} | |} === Ostali projekti === Agnieszka Holland prevela je roman ''[[Nesnesitelná lehkost bytí|Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'' [[Milan Kundera|Milana Kundere]] s [[češki|češkog]] na [[poljski jezik]]. Dobrovoljno je pristala na to nakon što se [[1982.]] godine upoznala s Kunderom i pročitala rukopis; oboje su u to doba živjeli u [[Pariz]]u. Holland je željela približiti roman poljskim čitateljima ne samo zato što ga je mogla usporediti s vlastitim iskustvom [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] već i s iskustvom [[Štrajkovi u Poljskoj 1980.|štrajkova iz 1980.]] godine. Prijevod je izvorno tiskala [[london]]ska izdavačka kuća ''Aneks'', a od tada je doživio niz reizdanja.<ref>{{cite web |title=Agnieszka Holland: Mój Kundera |url=https://www.newsweek.pl/milan-kundera-we-wspomnieniach-agnieszki-holland/b7r3tes |website=Newsweek.pl |date=1 March 2018 |access-date=23 October 2018 |language=pl-PL}}</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=rQRKPgAACAAJ ''Nieznośna lekkość bytu'' on Google Books (modern edition)]</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=cDGci0XxNIcC&q=Niezno%C5%9Bna+lekko%C5%9B%C4%87+bytu+aneks ''Nieznośna lekkość bytu'' on Google Books (original ''Aneks'' publication)]</ref> Godine [[2023.]] imala je gostujuću ulogu u [[Netflix]]ovoj seriji ''[[Absolutni debiutanci]]''.<ref>{{cite web |last1=Cieślak |first1=Jacek |title="Absolutni debiutanci" na Netflixie. Kolejne debiuty aż do śmierci |url=https://www.rp.pl/film/art39453371-absolutni-debiutanci-na-netflixie-kolejne-debiuty-az-do-smierci |website=Rzeczpospolita |access-date=28 November 2023 |language=pl |date=23 November 2023}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline}} * {{IMDb name|2140|Agnieszka Holland}} * [https://web.archive.org/web/20120302060414/http://www.culture.pl/web/english/resources-film-full-page/-/eo_event_asset_publisher/eAN5/content/agnieszka-holland Agnieszka Holland] at Culture.pl {{Agnieszka Holland}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1948||Holland, Agnieszka}} [[Kategorija:Poljski filmski režiseri]] [[Kategorija:Poljski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa]] [[Kategorija:Biografije, Varšava]] egv4hxqnb18f67m0dxhf4qq5sectc40 1 4721355 42580791 42580598 2026-04-13T17:26:59Z Vipz 151311 42580791 wikitext text/x-wiki {{CEE Spring 2026 | korisnik = Zavičajac | tema3 = žena | država = Slovenija | država2 = Bosna i Hercegovina | tema = kultura | tema2 = historija }} tcq5jhqt0bxknpof3t6da5tvs4k42e4 0 4721360 42580793 42580655 2026-04-13T17:55:13Z Zavičajac 76707 42580793 wikitext text/x-wiki '''Rimska vila sa slavenskim naseljem u Tutnjevcu''' je [[Arheologija|arheološki]] lokalitet uz put Koraj - [[Bijeljina]], [[Bosna i Hercegovina]]. Danas se ne razaznaje jer se teren već dugo obrađuje. Registrovane su tri građevine manjih dimenzija. Krajem 19. stoljeća lokalitet su prekopavali arheolozi amateri i zabilježili zgradu dimenzija 11,5x10 m. sa nešto malo nalaza: zdjela, ulomci keramike i stakla i nekoliko kostiju. Kasnije je registrovana još jedna zgrada. == Vila == Sredstvima [[Muzej Istočne Bosne Tuzla|Zavičajnog muzeja u Tuzli]] sredinom 20. stoljeća izvršena su iskopavanja koja je vodila [[Irma Čremošnik]].<ref name="Tutnjevac">{{Cite web |url= https://tutnjevac.info/wp-content/uploads/2017/11/Dr-Irma-%C4%8Cremo%C5%A1nik.pdf-Rimska-vila-u-Tutnjevcu.pdf |title= Rimska vila sa slavenskim naseljem u Tutnjevcu |work= Naučni rad - tutnjevac.info |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> Pronađeni su temelji i treće, četvrtaste zgrade dimenzija 19x16 m, sa 4 prostorije različitih dimenzija. Bočni zidovi su produženi 2 m. prema jugu, što potvrđuje postojanje [[trijem]]a. Zidovi su debljine 50 - 60 cm, građeni od netesanog [[krečnjak]]a, oblutaka i pješčara na uglovima. Na mjestu gdje je bio trijem nađeni su ostaci cigala. Na lokalitetu su pronađeni odlomci posuda raznih veličina od [[Keramika|keramike]] crvene boje, rađene od dobro pročišćene i pečene zemlje, sa neznatnim odstupanjima od dobre tehnike rimske provincijske crvene keramike. Nijanse boja se kreću do svijetlo crvenkaste i sasvim svijetle. Po načinu građenja vila je tipično [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|rimska]], nastala u doba kasne [[Antika|antike]]. == Slavensko naselje == U jednoj od prostorija nađeno je ognjište duguljastog oblika i uz njega jama za otpadke.<ref name="Slaveni">{{Cite web |url= https://www.sistory.si/publication/13251 |title= Irma Čremošnik: Nalazi prvih ranoslovenskih naselja u Bosni i Hercegovini |work= Zveza zgodovinskih društev Slovenije, Ljubljana, 1981. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Pronađena je i druga vrsta keramike, gruba keramika jednoobrazne fakture, brojnija od crvene. Zastupljeni su fragmenti poklopaca, slavenskih lonaca gradišnog tipa, zdjela, a najviše je odlomaka lonaca loptastog oblika (''bonbentopfa'') koji se susreću i na drugim sličnim nalazištima. Keramika je rađena od slabije prečišćene i slabije pečene zemlje. Tankih je do vrlo debelih zidova, žuškaste je ili mrke boje (od dimljenja). Faktura oboda posuda zajednička je svim primjercima i po tome pripada jednoj epohi i porijeklom je iz jedne radionice, ali nije rad rimskih majstora. Ovakva keramika nije pronađena u rimskim vilama, pripada [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] dobu, i tipična je za slavenska naselja.<ref name="IrmaČrem">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/41067730/Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_i_njen_doprinos_u_oblasti_anti%C4%8Dke_arheologije_na_prostoru_Bosne_i_Hercegovine_Irma_%C4%8Cremo%C5%A1nik_and_Her_Contribution_to_the_Field_of_Ancient_Archaeology_in_the_Territory_of_Bosnia_and_Herzegovina |title= Edin Veletovac: IRMA ČREMOŠNIK I NJEN DOPRINOS U OBLASTI ANTIČKE ARHEOLOGIJE NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE |work= Zbornik radova / Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad, Mostar, 13-14. april/travanj 2018. godine . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Izvori == {{Reflista}} [[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u BiH|T ]] [[Kategorija:Bijeljina]] m45ffe5i40qdh1tuhaxkdix5jc3uexy 4 4721361 42580706 2026-04-13T13:06:41Z Aca 108187 + 42580706 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije kristalna kugla]] q06i0kgi0xvuhw7o1sav6u15g3rt5jp 10 4721362 42580728 2026-04-13T14:04:34Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Infobox rukometni klub]] na [[Šablon:Infokutija rukometni klub]]: + 42580728 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija rukometni klub]] o4uuyg5ytp8v8ef7gj7umczyx9h3v2j 0 4721364 42580737 2026-04-13T14:41:48Z Zavičajac 76707 Nova stranica: [[File:Museum of East Bosnia, Tuzla.jpg|mini|desno|Etnološko odjeljenje - Muzej u Tuzli]] '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' je javna ustanova koja djeluje kao matični [[muzej]] [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]], Bosna i Hercegovina. Predstavlja kompleksnu naučnu, [[Kultura|kulturnu]] i obrazovnu instituciju s funkcijom istraživanja, prikupljanja, čuvanja, proučavanja, dokumentovanja, interpretacije i prezentacije kulturnih vrijednosti, nacionalne baštine i tradici... 42580737 wikitext text/x-wiki [[File:Museum of East Bosnia, Tuzla.jpg|mini|desno|Etnološko odjeljenje - Muzej u Tuzli]] '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' je javna ustanova koja djeluje kao matični [[muzej]] [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]], Bosna i Hercegovina. Predstavlja kompleksnu naučnu, [[Kultura|kulturnu]] i obrazovnu instituciju s funkcijom istraživanja, prikupljanja, čuvanja, proučavanja, dokumentovanja, interpretacije i prezentacije kulturnih vrijednosti, nacionalne baštine i tradicije.<ref name="Muzej">{{Cite web |url= https://muzejib.com/misija-i-vizija/ |title= Misija i vizija |work= Zvanična stranica - muzejib.com |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> == Odjeljenja == Muzej je rganizacijski je podijeljen u 5 odjeljenja.<ref name="Tuzla">{{Cite web |url= http://muzejibtuzla.podkonac.org/ |title= Muzej Istočne Bosne Tuzla |work= Naučni rad - tutnjevac.info |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> [[File:Sojenice Tuzla - panoramio.jpg|mini|lijevo|Sojenice - Muzej u Tuzli]] === Arheološko odjeljenje === Odjeljenje posjeduje 11.514 inventarisanih predmeta, otkrivenih na [[Arheologija|arheološkim]] lokalitetima istočne i sjeveroistočne Bosne i razvrstanih po zbirkama: * [[praistorija]] (8.131), * [[antika]] (1.492), * [[srednji vijek]] (1.586). === Istorijsko odjeljenje === Istorijsko odjeljenje djeluje još od 1947. godine. Tadašnja muzejska građa se odnosila na period [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (1941.-1945.). Materijal se prikupljao uglavnom putem poklona od pojedinaca i organizacija. Danas istorijsko odjeljenje prikuplja, istražuje, čuva i prezentuje istorijski materijal koji je razvrstan u zbirke prema sljedećim periodima: * [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Osmansko doba]], * [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarski period]] * Period između dva svjetska rata, * Radnički pokret, * [[Narodnooslobodilačka borba|Drugi svjetski rat – period Narodnooslobodilačke borbe]], * [[SFRJ|Socijalistička izgradnja]] i * [[Rat u Bosni i Hercegovini|Period Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.-1995. godine]]. === Etnološko odjeljenje === Predmeti u etnološkom odjeljenju potiču s kraja 19. i prve polovine 20. vijeka i predstavljaju materijalnu i duhovnu kulturu i tradiciju [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i ostalih naroda koji vijekovima žive na prostorima istočne i sjeveroistočne Bosne. Čine ga: poljoprivredno oruđe i alati, sprave za izradu proizvoda domaće radinosti, alati i proizvodi tradicionalnih zanata, dijelovi pokućstva (seoskog i gradskog) i kompleti bosanske gradske sobe, tradicionalno posuđe (zemljano, drveno i bakarno), dijelovi i kompleti tradicionalne seoske i gradske, ženske i muške nošnje, [[nakit]], starinsko [[oružje]] i oprema, tekstilno pokućstvo, [[ćilim]]i, predmeti vezani za narodne običaje i vjerovanja i sl. [[File:Coat of arms of Tuzla.jpg|mini|lijevo|Grb Tuzle, rad Dragiše Trifkovića]] === Umjetničko odjeljenje === Prikuplja, čuva i prezentuje umjetnička djela umjetnika koji su živjeli i radili u Tuzli, kao i drugih umjetnika čija djela su dospjela u Muzej poklonom ili otkupom. U odjeljenju se čuva zbirka koja sadrži više od stotinu umjetničkih djela (crteži, slike, portreti) i lične predmete prvog tuzlanskog i bosanskohercegovačkog akademskog [[Slikarstvo|slikara]] [[Đorđe Mihajlović|Đorđa Mihajlovića]]. Djela su rađena tehnikama: ulje, gvaš, akvarel i pastel. U Muzeju se od 2016. godine nalazi i legat [[Dragiša Trifković|Dragiše Trifkovića]], zahvaljujući poklonu nasljednika. Sadrži 189 [[Kiparstvo|vajarskih]] dijela, 21 crtež stare Tuzle, 14 likovnih i 4 vajarska dijela drugih autora. Trifković je iza sebe ostavio djela neprocjenjive vrijednosti za kulturu i istoriju Tuzle. Njegove skulpture „Sama“ i „Majka sa djetetom“ su postale prepoznatljivi tuzlanski simboli. Njegov „Tuzlanski vremeplov“ u pet knjiga, još uvijek je polazište i jedan od najvažnijih izvora za proučavanje kulturne prošlosti Tuzle. Posebno je značajna činjenica da je Dragiša Trifković autor grba grada Tuzle, u kome je sjedinio najznačajnije simbole iz istorije grada. U umjetničkom odjeljenju se nalaze i djela drugih istaknutih umjetnika u tehnici ulja, akvarela, grafike, pastela i linoreza: [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]], Koste Hakmana, Anke Beštal, [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], Mensura Derviševića, Todora Švrakića, [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]], Zdravka Novaka, Franje Ledera, Edina Derviševića i dr. === Prirodnjačko odjeljenje - Biološka zbirka === Biološka zbirka je od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne institucije – škole i građane Tuzle i čitave regije. Nastala je na osnovu prepariranih primjeraka biljnih i životinjskih vrsta, privatne zbirke Vinka Kaliha koju je 1974. god. donio iz [[Doboj]]a u Tuzlu. Poslije dužeg vremena smještena je u adaptiranu "Vilu Matildu" i svečano otvorena sredstvima tadašnjeg državnog investitora [[Samoupravna interesna zajednicea|Samoupravne interesne zajednice]] osnovnog obrazovanja i vaspitanja Tuzla i pojedinih obrazovnih institucija. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995.]] godine, Muzej se morao 1993. godine morao preseliti u "Kuću Borka Ristića", sadašnjem objektu Biološke zbirke, u ulici Turalibegova do br. 8. Stalna postavka u Prirodnjačkom odjeljenju sastoji se od slijedećih segmenata: * Paleonotoška postavka, * Fauna insekata, * Ihtiofauna, * Fauna vodozemaca i gmizavaca, * Lovna divljač, == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Tuzla]] 7p1ii1yj4nd0o962eb4bbp1dlc2mtqw 42580738 42580737 2026-04-13T14:51:16Z Zavičajac 76707 42580738 wikitext text/x-wiki [[File:Museum of East Bosnia, Tuzla.jpg|mini|desno|Etnološko odjeljenje - Muzej u Tuzli]] '''Muzej Istočne Bosne Tuzla''' je javna ustanova koja djeluje kao matični [[muzej]] [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]], Bosna i Hercegovina. Predstavlja kompleksnu naučnu, [[Kultura|kulturnu]] i obrazovnu instituciju s funkcijom istraživanja, prikupljanja, čuvanja, proučavanja, dokumentovanja, interpretacije i prezentacije kulturnih vrijednosti, nacionalne baštine i tradicije.<ref name="Muzej">{{Cite web |url= https://muzejib.com/misija-i-vizija/ |title= Misija i vizija |work= Zvanična stranica - muzejib.com |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> == Odjeljenja == Muzej je rganizacijski je podijeljen u 5 odjeljenja.<ref name="Tuzla">{{Cite web |url= http://muzejibtuzla.podkonac.org/ |title= Muzej Istočne Bosne Tuzla |work= Naučni rad - tutnjevac.info |accessdate= 9. mart 2026}}</ref> [[File:Sojenice Tuzla - panoramio.jpg|mini|lijevo|Sojenice - Muzej u Tuzli]] === Arheološko odjeljenje === Odjeljenje posjeduje 11.514 inventarisanih predmeta, otkrivenih na [[Arheologija|arheološkim]] lokalitetima istočne i sjeveroistočne Bosne i razvrstanih po zbirkama: * [[praistorija]] (8.131), * [[antika]] (1.492), * [[srednji vijek]] (1.586). === Istorijsko odjeljenje === Istorijsko odjeljenje djeluje još od 1947. godine. Tadašnja muzejska građa se odnosila na period [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] (1941.-1945.). Materijal se prikupljao uglavnom putem poklona od pojedinaca i organizacija. Danas istorijsko odjeljenje prikuplja, istražuje, čuva i prezentuje istorijski materijal koji je razvrstan u zbirke prema sljedećim periodima: * [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Osmansko doba]], * [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarski period]] * Period između dva svjetska rata, * Radnički pokret, * [[Narodnooslobodilačka borba|Drugi svjetski rat – period Narodnooslobodilačke borbe]], * [[SFRJ|Socijalistička izgradnja]] i * [[Rat u Bosni i Hercegovini|Period Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.-1995. godine]]. === Etnološko odjeljenje === Predmeti u etnološkom odjeljenju potiču s kraja 19. i prve polovine 20. vijeka i predstavljaju materijalnu i duhovnu kulturu i tradiciju [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i ostalih naroda koji vijekovima žive na prostorima istočne i sjeveroistočne Bosne. Čine ga: poljoprivredno oruđe i alati, sprave za izradu proizvoda domaće radinosti, alati i proizvodi tradicionalnih zanata, dijelovi pokućstva (seoskog i gradskog) i kompleti bosanske gradske sobe, tradicionalno posuđe (zemljano, drveno i bakarno), dijelovi i kompleti tradicionalne seoske i gradske, ženske i muške nošnje, [[nakit]], starinsko [[oružje]] i oprema, tekstilno pokućstvo, [[ćilim]]i, predmeti vezani za narodne običaje i vjerovanja i sl.<ref name="MuzejTurizam">{{Cite web |url= https://tztz.ba/ba/muzej-istocne-bosne-cuvar-bogate-proslosti-i-ziva-kulturna-scena-tuzle/ |title=Muzej Istočne Bosne čuvar bogate prošlosti i živa kulturna scena Tuzle |work= Turistička zajednica - tztz.ba |accessdate= 9. april 2026}}</ref> [[File:Coat of arms of Tuzla.jpg|mini|lijevo|Grb Tuzle, rad Dragiše Trifkovića]] === Umjetničko odjeljenje === Prikuplja, čuva i prezentuje umjetnička djela umjetnika koji su živjeli i radili u Tuzli, kao i drugih umjetnika čija djela su dospjela u Muzej poklonom ili otkupom. U odjeljenju se čuva zbirka koja sadrži više od stotinu umjetničkih djela (crteži, slike, portreti) i lične predmete prvog tuzlanskog i bosanskohercegovačkog akademskog [[Slikarstvo|slikara]] [[Đorđe Mihajlović|Đorđa Mihajlovića]]. Djela su rađena tehnikama: ulje, gvaš, akvarel i pastel. U Muzeju se od 2016. godine nalazi i legat [[Dragiša Trifković|Dragiše Trifkovića]], zahvaljujući poklonu nasljednika. Sadrži 189 [[Kiparstvo|vajarskih]] dijela, 21 crtež stare Tuzle, 14 likovnih i 4 vajarska dijela drugih autora. Trifković je iza sebe ostavio djela neprocjenjive vrijednosti za kulturu i istoriju Tuzle. Njegove skulpture „Sama“ i „Majka sa djetetom“ su postale prepoznatljivi tuzlanski simboli. Njegov „Tuzlanski vremeplov“ u pet knjiga, još uvijek je polazište i jedan od najvažnijih izvora za proučavanje kulturne prošlosti Tuzle. Posebno je značajna činjenica da je Dragiša Trifković autor grba grada Tuzle, u kome je sjedinio najznačajnije simbole iz istorije grada. U umjetničkom odjeljenju se nalaze i djela drugih istaknutih umjetnika u tehnici ulja, akvarela, grafike, pastela i linoreza: [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]], Koste Hakmana, Anke Beštal, [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], Mensura Derviševića, Todora Švrakića, [[Boško Kućanski|Boška Kućanskog]], Zdravka Novaka, Franje Ledera, Edina Derviševića i dr. === Prirodnjačko odjeljenje - Biološka zbirka === Biološka zbirka je od posebnog interesa za obrazovno-vaspitne institucije – škole i građane Tuzle i čitave regije. Nastala je na osnovu prepariranih primjeraka biljnih i životinjskih vrsta, privatne zbirke Vinka Kaliha koju je 1974. god. donio iz [[Doboj]]a u Tuzlu. Poslije dužeg vremena smještena je u adaptiranu "Vilu Matildu" i svečano otvorena sredstvima tadašnjeg državnog investitora [[Samoupravna interesna zajednicea|Samoupravne interesne zajednice]] osnovnog obrazovanja i vaspitanja Tuzla i pojedinih obrazovnih institucija. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995.]] godine, Muzej se morao 1993. godine morao preseliti u "Kuću Borka Ristića", sadašnjem objektu Biološke zbirke, u ulici Turalibegova do br. 8. Stalna postavka u Prirodnjačkom odjeljenju sastoji se od slijedećih segmenata: * Paleonotoška postavka, * Fauna insekata, * Ihtiofauna, * Fauna vodozemaca i gmizavaca, * Lovna divljač, == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Tuzla]] beukgcohruej2w6u2qtrfet7hv3rcjd 0 4721365 42580742 2026-04-13T15:42:44Z ~2026-22768-56 343390 Nista. 42580742 wikitext text/x-wiki Tihomir je srpski veliki zupan koji je sin Cara Zinda(?-1334) Rodjen:? Mesto rodjenja: Srbija za doba Nemanjica Datum smrti:1387( Raska, Srbija) p4dlf1uxxaiud11xgzq2667dvhns8ks 4 4721366 42580748 2026-04-13T16:16:03Z Aca 108187 + 42580748 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije kristalna kugla]] q06i0kgi0xvuhw7o1sav6u15g3rt5jp 4 4721367 42580750 2026-04-13T16:18:11Z Aca 108187 + 42580750 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije demokratija]] i4hdpvepdswujmf83bjle5xy56n8men 4 4721368 42580758 2026-04-13T16:22:43Z Aca 108187 + 42580758 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije rječnik]] 8ss1n04v3s85752yoxjhktzqzpogc5j 4 4721369 42580759 2026-04-13T16:22:59Z Aca 108187 + 42580759 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije rječnik]] 8ss1n04v3s85752yoxjhktzqzpogc5j 4 4721370 42580764 2026-04-13T16:26:34Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju]] 42580764 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo_za_promociju]] 0ertl0juh9z4f7ybywg6llkrc9d4d56 4 4721371 42580765 2026-04-13T16:26:44Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju]] 42580765 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo_za_promociju]] 0ertl0juh9z4f7ybywg6llkrc9d4d56 4 4721372 42580766 2026-04-13T16:26:48Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju]] 42580766 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo_za_promociju]] 0ertl0juh9z4f7ybywg6llkrc9d4d56 4 4721373 42580768 2026-04-13T16:27:55Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije papirna enciklopedija]] 42580768 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije papirna_enciklopedija]] 2glpriumrrrjcrzepf73khz4kns0rft 4 4721374 42580769 2026-04-13T16:28:03Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije papirna enciklopedija]] 42580769 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije papirna_enciklopedija]] 2glpriumrrrjcrzepf73khz4kns0rft 4 4721375 42580773 2026-04-13T16:33:11Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka]] 42580773 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih_datoteka]] 6bcmarbhejdxnuu6lupr7yukimgnig5 4 4721376 42580774 2026-04-13T16:33:21Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka]] 42580774 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih_datoteka]] 6bcmarbhejdxnuu6lupr7yukimgnig5 4 4721377 42580775 2026-04-13T16:33:32Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka]] 42580775 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih_datoteka]] 6bcmarbhejdxnuu6lupr7yukimgnig5 4 4721378 42580776 2026-04-13T16:33:38Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih datoteka]] 42580776 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije skladište veza, slika ili drugih_datoteka]] 6bcmarbhejdxnuu6lupr7yukimgnig5 4 4721379 42580786 2026-04-13T16:43:46Z Aca 108187 + 42580786 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije neselektivna zbirka informacija]] lswd1astynko4gypogpj5ycew1pwkz8 42580812 42580786 2026-04-13T20:30:40Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Wikipedija:NESELEKTIVAN]] na [[Wikipedija:NESELEKTIVNA]]: [[WP:PRIRODNO|Prirodnije]] 42580786 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije neselektivna zbirka informacija]] lswd1astynko4gypogpj5ycew1pwkz8 4 4721380 42580813 2026-04-13T20:30:41Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Wikipedija:NESELEKTIVAN]] na [[Wikipedija:NESELEKTIVNA]]: [[WP:PRIRODNO|Prirodnije]] 42580813 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:NESELEKTIVNA]] 6my1qmgbudij61zyv7dyhj7jtw2jrza