Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Šablon:Aktualni događaji 10 1329 42581208 42581078 2026-04-16T16:37:25Z Edgar Allan Poe 29250 42581208 wikitext text/x-wiki <div style="float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;"> <div style="background: white; display: inline-block;">[[Datoteka:2007 Snow-Hill-Island Luyten-De-Hauwere-Emperor-Penguin-111.jpg|border|120px]]</div> Carski pingvini </div><!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[12. aprila]]&nbsp;– Oporbena stranka [[Stranka Tisza|Tisza]], koju predvodi [[Péter Magyar]], uvjerljivo pobijedila na [[parlament]]arnim izborima u [[Mađarska|Mađarskoj]], osvojivši dvotrećinsku većinu u [[Narodna skupština (Mađarska)|Narodnoj skupštini]] i dokinuvši 16 godina vladavine [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[9. aprila]]&nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] (''na slici'') iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. * [[8. aprila]]&nbsp;– DINUM ({{jez-fr|Direction interministérielle du numérique}}), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će [[Francuska]] u svojim javnim uredima napustiti uporabu [[Operativni sistem|operacijskog sustava]] [[Microsoft Windows]] u korist [[Linux]]a. * [[1. aprila]]&nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine. * [[19. marta]]&nbsp;– U matematici, [[Gerd Faltings]] dobio [[Abelova nagrada|Abelovu nagradu]] za svoj rad u [[aritmetička geometrija|aritmetičkoj geometriji]]. * [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''') <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Alex Manninger]] | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Juca de Oliveira]] | [[Valerie Perrine]] | [[Radoje Čupić]] | [[Chuck Norris]] | [[Mladen Barbarić]] }}</div> mu0swsezs5zh96l49wcdmjsvkwbc7ll 2006. 0 6865 42581174 42558707 2026-04-16T13:52:17Z Alekol 2231 /* Rođenja */ 42581174 wikitext text/x-wiki {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2006}} __NOTOC__ Godina '''2006''' ('''[[Rimski brojevi|MMVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]]. * [[Međunarodna godina pustinja i dezertifikacije]] * Međunarodna godina [[Aspergerov sindrom|Aspergerovog sindroma]] * [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartova]] godina (250 godina od rođenja) == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Gasni spor Rusije i Ukrajine]]: Rusija prekinula dovod gasa (rešeno 4. 1. preliminarnim dogovorom - viša cena gasa i tarifa za tranzit). * 1. 1. - U [[BiH]] pokrenut novi poreski sistem sa [[PDV]]-om. * [[2. 1.]] - Petnaest poginulih u urušavanju krova uslijed težine snijega na klizalištu u [[Bavarska|Bavarskoj]]. * [[4. 1.]] - Izraelski premijer [[Ariel Sharon]] doživeo težak moždani udar i pao u višegodišnju komu (umro 2014). Vođenje vlade preuzima zamenik [[Ehud Olmert]] (do 2009), izbori su u martu. * [[5. 1.]] - U rušenju hotela u [[Meka|Meki]] poginulo 76 hadžija. * [[10. 1.]] - Izmena zakona u Rusiji, na snazi od aprila, u smeru veće kontrole nad nevladinim organizacijama. * [[11. 1.]] - Afera "Kofer": u Beogradu uhapšeni Dejan Simić, viceguverner [[Narodna banka Srbije|NBS]], i Vladimir Zagrađanin, funkcioner [[SPS]], pod optužbom za primanje mita od 100.000 eura (oslobođeni optužbe 2010.). * [[12. 1.]] - U stampedu u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], prilikom Kamenovanja đavola, poginula su 362 muslimanska hodočasnika. * 12. 1. - Iz zatvora u [[Turska|Turskoj]] pušten [[Mehmet Ali Ağca]], atentator koji je [[1981]]. pokušao ubiti papu [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] (ubrzo vraćen u zatvor zbog osuda za ranija dela). * [[13. 1.]] - Američki udar na selo Damadola u Pakistanu, gde CIA misli da je locirala [[Ayman al-Zawahiri|Aymana al-Zawahirija]] - poginulo je 18 seljana. * [[15. 1.]] - [[Michelle Bachelet]] je prva žena izabrana na čelo [[Čile]]a (2006-2010. i 2014-2018.). * 15. 1. - Uhapšena trojica prinudnih upravnika [[Mobtel]]a, sutradan krivična prijava protiv Sretena Karića i isključen predajnik [[BK televizija|BK TV]] na "Beograđanci". * 15. 1. - Kapsula sa [[NASA]]-ine svemirske letjelice ''[[Stardust (svemirska letjelica)|Stardust]]'' donijela prve uzorke s [[komet]]a na [[Zemlja|Zemlju]]. * 15. 1. - Umro je emir [[Kuvajt]]a [[Jaber Al-Ahmad Al-Sabah]] - nasleđuje ga [[Saad Al-Salim Al-Sabah|Saad Al-Salim]], ali abdicira 24-tog zbog bolesti. Novi emir postaje premijer [[Sabah Al-Ahmad Al-Jaber Al-Sabah|Sabah Al-Ahmad]] (do 2020). * [[16. 1.]] - [[Ellen Johnson Sirleaf]] je predsjednica [[Liberija|Liberije]] (do 2018) - prva žena izabrani šef države u Africi. * [[19. 1.]] - [[NASA]] lansirala sondu ''[[New Horizons]]'', najbržu do sada svemirsku letelicu, na put za [[Pluton (planeta)|Pluton]] (stiže [[2015]]). * 19. 1. - [[slovačka|Slovački]] vojni [[Antonov An-24]] je pao u Mađarskoj na povratku sa Kosova - 42 mrtvih. * [[21. 1.]] - Umro je [[Ibrahim Rugova]], predsednik Kosova (pod administracijom UN). Naslediće ga [[Fatmir Sejdiu]] (do 2010). * [[22. 1.]] - Inauguracija [[Evo Morales|Eva Moralesa]] za predsednika [[Bolivija|Bolivije]] (do 2019). * 22. 1. - Eksplozije u ruskoj Severnoj Osetiji prekidaju gasovod do Gruzije, sabotiran je i dalekovod. * [[23. 1.]] - U [[Crna Gora|Crnoj Gori]], u mestu [[Bioče]], nakon izlijetanja putničkog vlaka s tračnica poginulo 39 ljudi. * 23. 1. - Parlamentarni izbori u [[Kanada|Kanadi]]: [[Konzervativna stranka (Kanada)|konzervativci]] [[Stephen Harper|Stephena Harpera]] pobedili [[Liberalna stranka (Kanada)|liberale]] - Harper će biti premijer do [[2015]]. * 23. 1. - Rusija optužuje britanske diplomate da učestvuju u špijuniranju, uz upotrebu transmitera u lažnom kamenu. * [[24. 1.]] - [[Talas hladnoće u Evropi 2006|Talas hladnoće u Evropi]]: najviša dnevna temperatura u Beogradu -7,9&nbsp;°C. * [[25. 1.]] - [[Palestina (država)|Palestinski]] skupštinski izbori: [[Hamas]]ova lista Promena i reforma osvaja apsolutnu većinu - Izrael i Kvartet (SAD, Rusija, UN i EU) na ovo odgovaraju uslovljavanjem pomoći odn. sankcijama. Počinje sukob Hamasa i [[Fatah]]a. * [[26. 1.]] - [[5. 2.]] - Održavalo se [[Europsko rukometno prvenstvo - Švicarska 2006.|Europsko rukometno prvenstvo]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]: Hrvatska 4., Srbija i Crna Gora 9. * [[27. 1.]] - Snažan podvodni potres magnitude 7.7 pogodio je istočnu obalu [[Indonezija|Indonezije]]. * [[28. 1.]] - 66 osoba je poginulo nakon što se pod težinom snijega i leda urušio krov izložbene hale u gradu [[Katowice]] u južnoj [[Poljska|Poljskoj]]. * jan/feb. - [[Kontroverza oko Jyllands-Postenovih karikatura Muhameda]]: neke zemlje prekidaju odnose sa Danskom, u više zemalja dolazi do protesta sa ljudskim žrtvama. * siječanj - Afera "Kamen Ingrad" u Hrvatskoj - prezadužena firma neovlašćeno eksploatirala mineralne sirovine u parku prirode [[Papuk]]. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]] je novi [[Visoki predstavnik za BiH]], nakon [[Paddy Ashdown|Paddyja Ashdowna]] (do 2007), takođe je i [[Specijalni izaslanik Evropske unije|specijalni predstavnik]] EU. * [[3. 2.]] - [[Egipat]]ski trajekt [[Al-Salam Boccaccio 98]] potonuo je u [[Crveno more|Crvenom moru]]. U nesreći je poginulo između 950 i 1.000 ljudi. * 3. 2. - Na [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudu Bosne i Hercegovine]] počelo prvo suđenje za genocid u bosanskohercegovačkom pravosuđu. Jedanaest je optuženih za zločine koji su se desili u [[Masakr u Srebrenici|Srebrenici]] i Kravicama. * [[4. 2.]] - Nekoliko hiljada ljudi, ogorčeni zbog objavljivanja karikatura Muhameda u Danskim novinama, spalili su ambasade Danske i Norveške u Damasku. * [[5. 2.]] - [[Iran]] odlučio da timovima IAA zabrani pristup [[Iranski nuklearni program|svojim nuklearnim postrojenjima]]. * [[6. 2.]] - Pozitivna odluka [[MMF]] o završetku 3-godišnjeg sporazuma sa [[SCG]] (937 miliona dolara). * [[7. 2.]] - Izbori na [[Haiti]]ju: [[René Préval]] zvanično dobija 48,8% glasova; nakon što su na đubrištu otkrivene mnoge glasačke kutije i nakon nereda, zanemareni su prazni listići i Préval je proglašen pobednikom bez drugog kruga (od maja do 2011). * [[8. 2.]] - Predsednik Hrvatskog sabora [[Vladimir Šeks]] je u ime Sabora izrazio osudu i žaljenje zbog činjenice da je "Nacional" objavio karikature poslanika Muhameda. * 8. 2. - U [[Sarajevo|Sarajevu]] oko hiljadu građana protestovalo protiv karikatura poslanika Muhameda objavljenih u evropskim listovima. * [[9. 2.]] - Maoisti-[[naksaliti]] napali indijski rudnički kompleks Bailadila, ubili 8 čuvara i odneli 14-20 tona eksploziva. [[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|150px|[[Janica Kostelić]]]] * [[10.2.|10.]] - [[20. 2.]] - [[Zimske olimpijske igre]] u [[Torino|Torinu]], tri medalje za Hrvatsku: [[Janica Kostelić]] zlatna i srebrna, [[Ivica Kostelić]] srebrna. * [[10. 2.]] - [[Fatmir Sejdiu]] izabran je za novog predsednika [[Kosovo|Kosova]] (do 2010). * 10. 2. - [[Vesna Škare-Ožbolt]] smijenjena s mjesta ministrice pravosuđa Hrvatske, postavljena [[Ana Lovrin]]. * [[11. 2.]] - Potpredsednik [[Dick Cheney]] slučajno ustrelio čoveka u lovu na prepelice u Teksasu. * [[12. 2.]] - Skandal nakon objavljivanja snimka premlaćivanja mladih Iračana od strane britanskih vojnika kod Basre 2004. * [[14. 2.]] - [[Milorad Ulemek]], [[Zvezdan Jovanović]] i Dušan Krsmanović prisustvuju uviđaju na mestu Đinđićevog ubistva. * [[15. 2.]] - Referendum na [[Tokelau]]u podržava sa 60% status samoupravne države u slobodnoj asocijaciji sa Novim Zelandom - ali potrebne su dve trećine. * [[16. 2.]] - Na [[Zimska Olimpijada 2006|Zimskim olimpijskim igrama u Torinu]], [[Janica Kostelić]] postaje najuspješnija [[alpsko skijanje|alpska skijašica]] svih vremena. * 16. 2. - Evropski parlament usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se relevantni bosanski političari pozivaju da nastave provođenje reformi i modificiranje Dejtonskog sporazuma u korist izgradnje funkcionalne države. * [[17. 2.]] - U Hrvatskoj zabeležen prvi slučaj [[kravlje ludilo|kravljeg ludila]]. * 17. 2. - Srbiji dat rok do kraja februara da izruči [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] Haškom tribunalu. * 17. 2. - Odron zemljišta u filipinskoj provinciji Južni Leyte - zvanično 1.126 mrtvih. * [[18. 2.]] - MUP Srbije podneo je krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu protiv [[Bogoljub Karić|Bogoljuba Karića]] * 18. 2. - Bosanski film "[[Grbavica (film)|Grbavica]]" dobio glavnu nagradu [[Zlatni medvjed]] na Berlinskom filmskom festivalu. * 18. 2. - [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|30px|Zastava DR Kongo]] [[Demokratska Republika Kongo]] ima novi ustav: [[polupredsjednički sistem]], sa manjim [[Provincije Demokratske Republike Konga|provincijama]], 25 + Kinšasa, umjesto 10+1. U julu i oktobru će biti sprovedeni prvi višestranački izbori od 1965. * [[20. 2.]] - U Beču počeli pregovori srpskih i kosovskih vlasti o budućem statusu [[Kosova]]. * 20. 2. - Ispitivanjima na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu danas je i službeno potvrđeno postojanje tipa H5 virusa [[ptičija gripa|ptičije gripe]] kod labudova dovezenih sa Malog plivskog jezera kod [[Jajce|Jajca]]. * [[21. 2.]] - [[Tanjug]] i [[agencija Srna|Srna]] pogrešno izveštavaju da je uhapšen Ratko Mladić. * [[22. 2.]] - U [[Irak|iračkom]] gradu [[Samara (Irak)|Samari]] dignuta u zrak kupola [[džamija Al Askari|džamije Al Askari]] - jedne od najvećih [[šijiti|šijitskih]] svetišta, nakon čega su širom Iraka počeli vjerski sukobi između [[suniti|sunita]] i šijita. * [[23. 2.]] - Moskovska tržnica Basmani se srušila i zapalila, stradalo je 65 ljudi. * [[27. 2.]] - Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu počela rasprava po [[Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid|tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore]] za navodnu agresiju i genocid (godinu dana kasnije odlučeno da Srbija nije počinila genocid). [[Datoteka:Milorad Dodik (2011-06-06) (cropped).jpg|thumb|150px|[[Milorad Dodik]], premijer RS 2006-2010]] * [[28. 2.]] - [[Milorad Dodik]] po drugi put premijer [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (do 2010). * 28. 2. - U Crnoj Gori je postignut sporazum da se [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore|referendum o nezavisnosti]] održi 21. maja. === Mart/Ožujak === * [[5. 3.]] - [[Milan Babić]], lider [[Republika Srpska Krajina|RSK]], izvršio samoubojstvo u svojoj ćeliji u Haaškom tribunalu. * 5. 3. - [[78. dodjela Oscara]]: po tri nagrade su dobili ''[[Crash (film 2004)|Crash]]'' (najbolji film) od osam nominacija, ''[[Brokeback Mountain]]'' od osam, ''[[Memoirs of a Geisha (film)|Memoirs of a Geisha]]'' od šest i ''[[King Kong (film, 2005)|King Kong]]'' od četiri. * [[6. 3.]] - Vladika vranjski [[Pahomije Gačić]] oslobođen optužbe za protivprirodni blud nad maloletnim dečacima. * [[9. 3.]] - [[Ptičji grip]]: labud kod [[bački Monoštor|Bačkog Monoštora]] (blizu Sombora) bio zaražen smrtonosnim virusom [[H5N1]]. * 9. 3. - [[Eurimage]], fondacija za podršku kinematografske koprodukcije Vijeća Evrope, izrazila je u četvrtak zabrinutost zbog zabrane emitiranja bosanskohercegovačkog filma "[[Grbavica (film)|Grbavica]]" na teritoriji Republike Srpske. * [[10. 3.]] - [[Agim Čeku]] je novi premijer Kosova i Metohije (do 2010). * 10. 3. - ''[[Mars Reconnaissance Orbiter]]'' ušao u orbitu Marsa. [[Datoteka:Milosevic funeral.jpg|thumb|250px|Miloševićevo telo je bilo izloženo u Muzeju 25. maj]] * [[11. 3.]] - Bivši predsjednik [[Srbija|Srbije]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], [[Slobodan Milošević]], umro u pritvoru [[Haaški tribunal|Haaškog tribunala]] - u Beograd dopremljen 15. marta, izložen u Muzeju "25. maj" 16-tog, u [[Požarevac|Požarevcu]] sahranjen 18. marta. * 11. 3. - Sastav ''No nejm'' pobedio na Evropesmi-Europjesmi 2006. sa pesmom "Moja ljubavi" (ispred Flamingosa i Luisa) nakon izraženo podeljenog glasanja žirija. "Haos" u Sava centru (SCG se 20-tog povlači sa ovogodišnje Pesme Evrovizije). * 11. 3. - [[Michelle Bachelet]] je prva žena na čelu [[Čile]]a (2006-2010. i 2014-18). * 15. 3. - Odlukom Haškog suda bivši komandanti Armije BiH [[Enver Hadžihasanović]] i [[Amir Kubura]], prvostepenom su presudom osuđeni na 5 odnosno 2,5 godine zatvora. Njih je tribunal optužio za ratne zločine nad hrvatskim i srpskim civilima u srednjoj Bosni od 1993. do 1995. U kaznu će biti uračunato vrijeme provodeno u pritvoru, u skladu s time Kuburi za mjesec dana ističe puna kazna. * [[17. 3.]] - Danas bit će održana prva tehnička runda pregovora između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o Sporazumu o stabiliziranju i pridruživanju u Sarajevu. Tema je slobodna trgovina. * [[18. 3.]] - Razgovori lidera sedam bh. političkih stranaka rezultirali su dogovorom o promjenama [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Stranke su danas usaglasile i jedino preostalo pitanje koje se odnosilo na način izbora kandidata za bh. predsjedništvo. * 18. 3. - Omladinski protesti u Francuskoj protiv novog radnog ugovora: masovno okupljanje u Parizu nakon kojeg grupa huligana izaziva nerede (protesti traju od februara do aprila). * [[19. 3.]] - [[Aleksandar Lukašenko]] zvanično velikom većinom dobio treći mandat predsednika [[Bjelorusija|Bjelorusije]] - na protestima opozicije uhapšeno nekoliko stotina ljudi. * [[21. 3.]] - Slanjem prve poruke započeo rad na projektu ''[[Twitter]]'', radna verzija lansirana u julu/srpnju. * [[22. 3.]] - Jugozapadnu Srbiju pogodio zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihterove skale * 22. 3. - Poplave, klizišta i odroni ugrožavaju brojna naselja i puteve u Srbiji. Na teritoriji opštine [[Trstenik]] proglašeno je stanje elementarne nepogode (najteža situacija na području [[Bogdanje|Bogdanja]]). Inače, danas je [[Svjetski dan zaštite voda]]. * [[23. 3.]] - Objavljen amaterski snimak kako četiri člana [[DPS]]-a pokušavaju da potkupe jednog glasača da na referendumu glasa za nezavisnost Crne Gore. * 23. 3. - [[Rijeka Bosna]] izlila se u centru [[Maglaj]]a. Kiša koja bez prestanka pada od jučer, svakog sata podiže također nivo vode u akumulaciji jezera [[Modrac]]. Iz Kantonalne uprave najavljuju i mogućnost evakuacije stanovništva u općinama [[Lukavac]], [[Gračanica]] i [[Doboj]]-Istok. Stanje se pogoršalo i uz rijeku [[Spreča|Spreču]]. * [[24. 3.]] - Prva epizoda ''[[Hannah Montana]]'' na [[Disney Channel]]u - 4 sezone i 98 epizoda. [[Datoteka:2006 Ukrainian parliamentary election.svg|160px|mini|Izborna mapa Ukrajine]] * [[26. 3.]] - Izbori u [[Ukrajina|Ukrajini]], prvi nakon "[[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]" i promene ustava kojim je deo vlasti prebačen na parlament: [[Partija regiona]] [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 186 mandata (+150), Blok [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]] 129 (+107), Blok Naša Ukrajina, blizak preds. [[Viktor Juščenko|Juščenku]] 81 (-32) itd. * [[28. 3.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Izrael]]u najviše glasova dobila nova stranka [[Kadima]] na čelu s v.d. premijerom [[Ehud Olmert|Ehudom Olmertom]]. * [[29. 3.]] - Potpuna [[pomrčina Sunca]], vidljiva u [[Brazil]]u, srednjem [[Atlantski ocean|Atlantiku]], [[Afrika|Africi]] (na linija [[Gana]] - SZ [[Egipat]]), [[Turska|Turskoj]], [[Gruzija|Gruziji]], [[Rusija|Rusiji]], [[Kazahstan]]u i [[Mongolija|Mongoliji]]. Iz Hrvatske i Srbije je bila vidljiva djelomična pomrčina. * 29. 3. - [[Ismail Hanija]] iz [[Hamas]]a je novi predsednik vlade [[Palestinska samouprava|Palestinske samouprave]]. Izrael i zapadne zemlje bojkotuju nove vlasti i uvode kaznene mere. U toku je i sukob Fatah-Hamas. * 29. 3. - Bivši [[Liberija|liberijski]] predsednik [[Charles Taylor]] je uhapšen na granici Nigerije i Kameruna (osuđen 2012. na 50 godina zatvora). * [[30. 3.]] - Železnice Srbije pustile u saobraćaj deset polovnih vozova iz Švedske, ministar [[Velimir Ilić]] priznaje neke propuste. * [[31. 3.]] - Ustavni sud BiH utvrdio je da [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava FBiH]] kao i [[Grb Republike Srpske|grb]] i [[Bože pravde|himna Republike Srpske]] nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. === April/Travanj === * [[4. 4.]] - Masovni protesti u Francuskoj povodom Ugovora o prvom zaposlenju, kojim bi se mladi lakše otpuštali (i zapošljavali) - zakon je povučen 10-tog. * [[6. 4.]] - [[Slučaj Holmec]]: Slovenija odbacila optužbe za ratne zločine [[1991]]. godine na [[Granični prijelaz Holmec|graničnom prelazu Holmec]] prema Austriji, nakon što je objavljen snimak u kojem slovenački vojnici navodno ubijaju vojnike [[JNA]] koji su se predali. * [[10. 4.]] - Izbori u [[Italija|Italiji]]: koalicija desnog centra na čelu s premijerom [[Silvio Berlusconi|Silvijem Berlusconijem]] gubi malom razlikom od koalicije lijevog centra na čelu s [[Romano Prodi|Romanom Prodijem]] (premijer do 2008). * [[11. 4.]] - ''[[Venus Express]]'' ušao u orbitu Venere. * 11. 4. - [[Iranski nuklearni program]]: predsednik [[Mahmoud Ahmadinejad]] objavio da je u zemlji proizvedeno nekoliko grama [[obogaćeni uranij|obogaćenog uranija]]. * [[12. 4.]] - Nivo [[Dunav]]a kod [[Zemun]]skog keja dostiže rekordnih 760&nbsp;cm. Priobalje je poplavljeno a voda je stigla do same ivice keja. U Beogradu je danas palo 35 litara kiše po metru kvadratnom. * 12. 4. - Uhapšen [[Goran Kljajević]], predsednik Trgovinskog suda (i brat Marka Kljajevića, predsednika sudskog veća u procesu za Đinđićevo ubistvo), označen kao jedan od organizatora "stečajne mafije" (uhapšeno još nekoliko osoba). Raspisana poternica za [[Slobodan Radulović|Slobodanom Radulovićem]], bivšim direktorom [[C market]]a. * [[13. 4.]] - [[Čadski građanski rat]]: odbijen je pobunjenički napad na [[N'Djamena|N'Djamenu]]. * [[14. 4.]] - Počeli arheološki radovi na brdu Visočica kod [[Visoko]]g za koje se smatra da krije prvu [[Bosanske piramide|Bosansku piramidu]] Sunca - bh. arheolozi traže nekoliko dana kasnije da se ponište dozvole za radove. [[Datoteka:Dunav Zemun 2006.jpg|mini|Dunav pored Zemunskog keja]] * [[16. 4.]] - Poplave pored Dunava u Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji. * [[17. 4.]] - Skupština Srbije usvojila Zakon o rehabilitaciji koji se odnosi na političke i ideološke žrtve od 6. aprila [[1941]]. * [[19. 4.]] - Neredi u [[Honiara|Honijari]], glavnom gradu [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]], iz nezadovoljstva izabranim premijerom. Opustošena je Kineska četvrt; Australija i Novi Zeland šalju mirovnjake. * [[20. 4.]] - [[RRA]] izdala nacionalne dozvole za emitovanje u Srbiji: [[TV Pink]], [[Foks televizija|TV Foks]], [[TV B92]], [[TV Avala]] i jednu zajedničku za [[Happy TV]]/[[TV Košava]]. * [[23. 4.]] - Drugi krug izbora u Mađarskoj: najviše glasova za vladajuće [[Mađarska socijalistička partija|socijaliste]] [[Ferenc Gyurcsany|Ferenca Gyurcsanya]], nastavljaju koaliciju sa Slobodnim demokratama. * [[24. 4.]] - Nepalska revolucija (demokratski pokret): pod pritiskom 20 dana generalnog štrajka i protesta, kralj [[Gyanendra]] je vratio parlament. * [[25. 4.]] - Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je podiglo optužnicu protiv osam osoba za [[Masakr u Suvoj Reci]] na Kosmetu 1999. * 25. 4. - Otkrivena nova masovna grobnica u [[Potočari]]ma, stotinjak metara od Memorijalnog centra. * [[26. 4.]] - ''Aprilski paket ustavnih promjena'': poslanici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine propustili usvojiti predviđene izmjene [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava BiH]] - nedostajala dva glasa. * 26. 4. - U Hagu počelo suđenje [[Jadranko Prlić|Jadranku Prliću]], bivšem premijeru [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]. * 26. 4. - Po odluci RRA ugašeni predajnici beogradske [[BK televizija|BK televizije]], ubrzo prestaje i emitovanje preko kabla. * [[travanj]] - U Hrvatskoj izbila afera [[Brodosplit]] - štetni ugovori o gradnji tankera za njemačkog brodovlasnika. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Bolivija|Bolivijski]] predsjednik [[Evo Morales]] proglasio nacionalizaciju nalazišta zemnog plina. Ovo izaziva protivljenje u istočnim, nizijskim, departmanima, zvanim ''Media Luna'' i zahtjevima za autonomijom. * [[2. 5.]] - [[Jasna Šekarić]] osvojila zlatnu medalju na Svetskom kupu u Brazilu ([[malokalibarski pištolj]]). * [[3. 5.]] - Evropska komisija je odložila pregovore o približavanju [[SCG]] EU zbog izostanka predaje Mladića Haškom tribunalu. [[Karla Del Ponte|Del Ponte]] tvrdi da se pre 10 dana znalo gde je Mladić; [[Miroljub Labus]] podneo ostavku zbog prekida pregovora. * 3. 5. - [[Nepalski građanski rat]]: nova vlada je objavila primirje, nakon što su [[Ujedinjena komunistička partija Nepala (maoistička)|maoisti]] učinili isto prošlog meseca (mir je dogovoren sledećeg novembra). * [[5. 5.]] - Ugašen Treći kanal [[RTS]]. * [[7. 5.]] - [[Somalski građanski rat]]: u okviru Ofanzive Saveza islamskih sudova, počinje Druga bitka za Mogadišu, između te organizacije i Alijanse za obnovu mira i kontraterorizam. * [[8. 5.]]? - Završena rekonstrukcija Nemanjine ulice u Beogradu. * [[10. 5.]] - [[Branimir Glavaš|Branimiru Glavašu]] je zbog slučaja "Garaža" ukinut zastupnički imunitet.<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/kronologija-slucaja-selotejp-i-garaza/20564/ Kronologija slučaja "selotejp" i "garaža"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113104552/http://www.monitor.hr/clanci/kronologija-slucaja-selotejp-i-garaza/20564 |date=2010-01-13 }}, monitor.hr</ref> * 10. 5. - U SAD je objavljeno da [[Nacionalna Sigurnosna Agencija]] ima bazu metapodataka o stotinama milijardi telefonskih razgovora. ''MAINWAY''. * [[11. 5.]] - [[Patrijarh Pavle]] poručio u pismu predsedniku [[Svetozar Marović|Maroviću]] da nije u mogućnosti da ga primi i nedvosmisleno se založio za očuvanje državne zajednice Srbije i Crne Gore. * [[15. 5.]] - [[Giorgio Napolitano]] postaje predsjednikom [[Italija|Italije]] (do [[2015]]). * [[17. 5.]] - [[FC Barcelona]] je osvojila nogometnu [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] pobjedivši u finalnoj utakmici [[Arsenal FC]] rezultatom 2:1. * [[18. 5.]] - [[Nepal]]ski parlament je jednoglasno oduzeo mnoga kraljevska ovlašćenja (monarhija će biti ukinuta 2008). * 18 - [[20. 5.]] - [[Eurosong 2006]] u Atini: pobedio [[Lordi]] iz Finske, [[Hari Mata Hari]] iz BiH 3. ("Lejla"), [[Severina]] iz Hrvatske 12. ("Moja štikla"). * [[20. 5.]] - Iračku prelaznu vladu smenjuje prva stalna vlada, na čelu je [[Nouri al-Maliki]] iz šiitske islamističke partije Dawa (do 2014). [[Datoteka:Crna Gora - Rezultati referenduma po opstinama 2006 2.png|mini|180px|Referendum u Crnoj Gori po opštinama]] * [[21. 5.]] - [[Datoteka:ballot.gif|20px]] Održan ''[[Referendum o nezavisnosti Crne Gore]]'' - 55,5% je "za" (bilo potrebno 55%). * [[26. 5.]] - [[Dušan Kovačević]], ambasador SCG u Portugalu, podržao poziv princa [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]] da se u Srbiji uspostavi parlamentarna monarhija * 26. 5. - [[Dragoje Paunović]] osuđen od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na 20 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na teritoriji općine [[Rogatica]] u 1992. godini. * [[27. 5.]] - "Drumska mafija": u Srbiji uhapšeno 25 osoba optuženih za zloupotrebe na naplatnim rampama na auto-putu Beograd-Niš. * 27. 5. - ''[[Moscow Pride]]'': pokušaj prve gej parade u Moskvi, mada je zabranjena - malobrojni učesnici su napadnuti. * 27. 5. - Zemljotres na [[Java (otok)|Javi]] blizu [[Yogyakarta|Yogyakarte]], 5.782 mrtvih. * [[28. 5.]] - Početak višegodišnje erupcije [[blatni vulkan|blatnog vulkana]] kod Sidoardža na istočnoj Javi u [[Indonezija|Indoneziji]]. * 28. 5. - [[Naftovod Baku-Tbilisi-Džejhan]], dužine 1774&nbsp;km - prva nafta stigla iz Azerbejdžana u tursku sredozemnu luku Džejhan. * [[29. 5.]] - Eksplozija u vojnoj fabrici u [[Barič]]u, poginula tri radnika. * [[31. 5.]] - U Crnoj Gori potvrđeno da je za nezavisnost glasalo preko 55% izašlih glasača, Vlada Republike Srbije konstatovala da Srbija postaje sledbenik DZ SCG. * 31. 5. - U policijskoj raciji u Stokholmu su zaplenjeni serveri ''[[The Pirate Bay]]''-a, ubrzo nastavljaju rad. === Jun/Lipanj === [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|180px|[[Crna Gora]] nezavisna...]] [[Datoteka:Flag of Serbia (2004–2010).svg|thumb|180px|...pa i [[Srbija]]]] * maj/jun - [[Protesti protiv NATO-a Feodosiji 2006.|Protesti protiv NATO-a]] u [[Feodosija|Feodosiji]] na Krimu, nakon dolaska američkog vojnog osoblja radi vežbe ''Sea Breeze 2006'' zakazane za jul. * [[3. 6.]] - '''[[Crna Gora]]''' svečano proglasila nezavisnost, nakon 88 godina u širim državama. * 3. 6. - Ubijen [[Zoran Vukojević]], zaštićeni svedok na suđenju "[[Zemunski klan|Zemunskom klanu]]" ([[Sretko Kalinić]] priznao [[2010]]). * [[5. 6.]] - '''[[Srbija]]''' zvanično preuzela nadležnosti bivše SCG (i postala nezavisna). [[Zastava Srbije]] ispred [[UN]] u Njujorku postavljena 8. juna. * 5. 6. - Savez islamskih sudova je zauzeo [[Mogadishu]]. * [[6. 6.]] - [[Milorad Dodik]] izjavio da je referendum u RS "mogućnost koja može da se dogodi u budućnosti". * 6. 6. - Poslanik SRS nazvao rođake ministarke [[Ivana Dulić-Marković|Dulić-Marković]] ustašama, poslanici [[G17 Plus]] napustili zasedanje. * [[7. 6.]] - U Iraku ubijen [[Abu Musab al-Zarkavi]], jordanski terorista i vođa iračke [[Al Kaida|Al Kaide]]. * [[9. 6.]] do [[9. 7.]] - [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.]] - Italija 1, Hrvatska 22, Srbija i Crna Gora 32. * [[9. 6.]] - Srpski teniser [[Nenad Zimonjić]] je sa Slovenkom [[Katarina Srebotnik|Katarinom Srebotnik]] osvojio finale u mešovitom dublu na [[Rolan Garos]]u. * [[14. 6.]] - Vlada Srbije odlučila da prizna Crnu Goru, crnogorski državljani koji žive u Srbiji mogu postati i srpski državljani. * [[16. 6.]] - Šefovi država EU u Briselu usvojili Deklaraciju o Zapadnom Balkanu. * [[17. 6.]] - [[Svetlana Ceca Ražnatović]] izdaje album "Idealno loša" i promoviše ga na Ušću u Beogradu pred 150.000 fanova. * [[18. 6.]] - Na referendumu u [[Katalonija|Kataloniji]] 75% birača podržalo novi statut koji bi je odredio kao zasebnu naciju unutar Španije sa širokom samoupravom. * [[22. 6.]] - Stalni savjet [[OSCE]]-a formalno je potvrdio da je [[Crna Gora]] postala 56. članica te međunarodne organizacije. * [[25. 6.]] - Blizu granice sa [[Pojas Gaze|Pojasom Gaze]] otet/zarobljen izraelski vojnik [[Gilad Shalit]] (razmenjen 2011). * [[26. 6.]] - Kriza na [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]]: premijer daje ostavku nakon dva meseca nereda. * 26. 6. - Ustavni referendum u Italiji, kojim bi premijer dobio veća ovlašćenja a zemlja bila federalizovana: odbijeno sa 61%. * [[27. 6.]] - Haški tribunal osudio [[Naser Orić|Nasera Orića]] na dve godine zatvora i pustio ga na slobodu. * [[28. 6.]] - [[Crna Gora]] postala 192. članica [[Ujedinjeni narodi|UN]]. * 28. 6. - Započela izraelska vojna [[operacija Letnje kiše]] protiv [[Hamas]]a u Pojasu Gaze (traje do novembra). * 28. 6. - SAD povukle snage s [[Island]]a - raspuštene [[Iceland Defense Force]]. * jun - Društvena mreža ''[[Myspace]]'' postaje najposećeniji sajt u SAD (vrhunac dostiže 2008, [[Facebook]] je pretiče 2008/09). === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Počeo saobraćaj na [[željeznička pruga Qingzang|željezničkoj pruzi Qingzang]], vezom [[Tibet]]a sa ostatkom NR Kine, najvišoj pruzi na svijetu. * [[2. 7.]] - Predsjednički izbori u [[Meksiko|Meksiku]]: [[Felipe Calderon]] iz vladajuče partije PAN službeno pobjeđuje sa 36,69%, ispred [[Andrés Manuel López Obrador|AML Obradora]] sa 36,09%, što je izazvalo višemjesečne proteste. * [[3. 7.]] - Počela pobuna zatvorenika u beogradskom Centralnom zatvoru, odbijaju hranu, neki su zašili usne. * [[4. 7.]] - U trećem kolu Vimbldona, srpska teniserka [[Jelena Janković]] pobedila aktuelnu šampionku [[Venus Vilijams]]. * [[5. 7.]] - Severna Koreja testira rakete. * [[6. 7.]] - Posle 44 godine otvoren za promet himalajski prevoj [[Nathu La]] između Indije i Kine. * [[8. 7.]] - [[Nenad Zimonjić]] i Fabris Santoro zauzeli drugo mesto u muškom dublu na ovogodišnjem Vimbldonu. * [[9. 7.]] - Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u fudbalu|Svjetskog prvenstva u fudbalu]] postala reprezentacija [[Italija|Italije]], nakon izvođenja penala protiv Francuske. [[Zinedine Zidane]] se povlači nakon crvenog kartona. * [[10. 7.]] - Čečenski komandant [[Šamil Basajev]] je poginuo na granici Ingušetije i Severne Osetije. * [[11. 7.]] - Sedam eksplozija na prigradskim vozovima u Bombaju, 209 mrtvih. * [[12. 7.]] - [[Izraelsko-libanonski rat 2006.]] počeo nakon što je [[Hezbollah]] oteo dvojicu izraelskih vojnika (traje do 14. kolovoza). * [[14. 7.]] - U Hagu počinje suđenje sedmorici oficira VRS po optužbi za Srebrenicu (tj. nakon letnje pauze). * 14. 7. - Poljski premijer je [[Jarosław Kaczyński]], brat blizanac predsednika [[Lech Kaczyński|Lecha Kaczyńskog]] (do 2007). [[Datoteka:Twitter logo.svg|thumb|180px|[[Twitter]]ov logo do 2010.]] * [[15. 7.]] - [[Servis za društveno umrežavanje|Društveno umrežavanje]]: pokrenut ''[[Twitter]]''. * 15 - 17. 7. - Jedini samit [[G8]] u Rusiji, u Sankt Peterburgu. * [[17. 7.]] - Slabiji zemljotres nedaleko od zapadne Jave pokreće cunami u kome je poginulo 668 ljudi. * [[18. 7.]] - Predstavnički dom SAD je glasao 236:187 za ustavni amandman o braku kao zajednici muškarca i žene - bilo je potrebno 290 glasova. * ca. 19. 7. - [[Vrući talas u Evropi 2006.]]: najtopliji zabeleženi mesec u nekoliko zemalja zapadne i srednje Evrope; slično i u SAD. * [[20. 7.]] - Počinje masovnija intervencija Etiopije u Somaliji, uz podršku SAD, protiv Saveza islamskih sudova, za somalsku Prelaznu federalnu vladu. * [[21. 7.]] - [[Havijer Klemente]] je novi selektor srpske fudbalske reprezentacije (do 2007). * [[22. 7.]] - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 5.000 članaka. * 22 - 28. 7. - Kriza u Kodoriju: gruzijska vlada je povratila kontrolu u gornjoj klisuri Kodori, koju je ranio kontrolisao komandant paravojne jedinice. To je jedini deo [[Abhazija|Abhazije]] pod gruzijskom kotrolom (izgubljen 2008). * [[23. 7.]] - Zgrada ranije Savezne skupštine pripala [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]]. * 23. 7. - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] Završeno Evropsko košarkaško prvenstvo za mlađe od 20 u Izmiru: Srbija i Crna Gora 1, Hrvatska 5. Poslednje izvođenje "Hej Sloveni"? * 23. 7. - [[Novak Đoković]] osvojio u [[Amersfoort]]u prvu ATP titulu (Dutch Open), čime je obezbedio ulazak među prvih 30 igrača sveta. * 23. 7. - Amerikanac [[Floyd Landis]] je pobednik ''[[Tour de France]]''-a - ali ubrzo se ispostavlja da se dopingovao. * [[24. 7.]] - Bečki pregovori o Kosovu: sastanak predsednikâ Tadića i Sejdiua i premijerâ Koštunice i Čekua. * [[30. 7.]] - [[Masakr u Kani (2006)|Masakr u Kani]]: izraelski vazdušni napad u južnom Libanu dovodi do 28 mrtvih civila, uključujući 16 dece, i 13 nestalih. * [[31. 7.]] - Srbijanskog mobilnog operatera "Mobi 63" kupio norveški [[Telenor]] za 1,513 milijardi eura (od 2022. [[Yettel Srbija]]). * 31. 7. - [[Fidel Castro]] prenosi iz zdravstvenih razloga funkciju predsednika Kube na svog brata i potpredsednika [[Raúl Castro|Raúla Castra]] (i formalno na toj funkciji 2008-18, a Fidel umire 2016). * 31. 7. - Savet bezbednosti UN zahteva od Irana da prekine program obogaćivanja uranijuma. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:Eurotower I-Zagreb.JPG|mini|200px|[[Eurotower]] u Zagrebu]] * [[4. 8.]] - Razrešenje političke krize u Ukrajini: pošto se raspala "Narandžasta koalicija", [[Viktor Janukovič]] je novi premijer na čelu koalicije Partije regiona, socijalista i komunista (do decembra 2007). * [[12. 8.]] - [[Olivera Jevtić]] osvojila je srebrnu medalju u maratonu na Evropskom prvenstvu u atletici u Geteborgu - prva medalja za samostalnu Srbiju. * [[14. 8.]] - Primirjem završen [[Izraelsko-libanonski sukob 2006|Izraelsko-libanonski sukob]]. Izraelci su izgubili 121 vojnika i 44 civila, Hezbolah bar 250 boraca a Liban preko 1.100 civila. * [[19. 8.]] do [[3. 9.]] - U [[Japan]]u održano [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Japan 2006.|Svjetsko prvenstvo u košarci]] (Srbija i Crna Gora izgubila od Španije u 1/16 finala). * [[21. 8.]] - Srpska teniserka [[Ana Ivanović]] osvojila prvi Tier 1 turnir (drugi VTA turnir u karijeri) u Montrealu pobedivši u finalu Martinu Hingis rezultatom 2:0 (6:2, 6:3). * [[22. 8.]] - Ruski avion na letu iz [[Anapa|Anape]] u Sankt Peterburg pao nedaleko od Donjecka u Ukrajini, stradalo je 170 ljudi. * [[23. 8.]] - [[Natasha Kampusch]] pobjegla je od otmičara, Wolfganga Priklopila, nakon što je držana u zatvoreništvu blizu Beča duže od osam godina. * [[24. 8.]] - Planeti [[Pluton (astronomija)|Pluton]] [[Definicija planete (2006)|je oduzet status planete]], smatra se [[Patuljasta planeta|patuljastom planetom]]. * [[26. 8.]] - Bačena bomba u kafić "Dolče vita" u severnoj Kosovskoj Mitrovici, 9 povređenih. * [[28. 8.]] - [[Marko Kljajević]], predsedavajući sudskog veća na suđenju za [[Zoran Đinđić|Đinđićevo]] ubistvo, zatražio da bude razrešen sudijske dužnosti (nasleđuje ga [[Nata Mesarović]] [[6. 9.]]). * 28. 8. - Sukob iračke vojske i šiitske milicije [[Muktada el Sadr|Muktade el Sadra]] u gradu [[Divanija]] - poginulo 50 pobunjenika i 23 vojnika. * [[30. 8.]] - Nemački časopis ''Theater heute'' proglasio je dramsku spisateljicu [[Biljana Srbljanović|Biljanu Srbljanović]] najboljim inostranim piscem u sezoni 2005/06. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:Zagrebtower 2011-may.jpg|mini|200px|[[Zagrebtower]]]] * [[1. 9.]] - [[Joachim Rücker]] je novi šef [[UNMIK]]-a (do juna 2008). * 1. 9. - Novi vlasnici [[Večernje novosti|Večernjih novosti]], najveći među njima je austrijska firma "Ardos Holding GmbH" (iza koje navodno stoji [[Milan Beko]] <ref>[http://www.dragas.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=2364:milan-beko-vea263inski-vlasnik-novosti&catid=78:sluevi&Itemid=67 Milan Beko većinski vlasnik „Novosti“], dragas.biz (obj. 3. sep. 2006; pristup. 10. nov. 2013)</ref>). * [[4. 9.]] - Prirodnjak [[Stiv Irvin]] poginuo od uboda raže. * [[5. 9.]] - Kriza u Meksiku: [[Felipe Calderon]] je proglašen za pobednika julskih izbora. * [[10. 9.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] Vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je na [[Tašmajdan]]u titulu šampiona Evrope pobedivši reprezentaciju Mađarske sa 9:8 (2:4, 4:1, 2:3, 1:0), Hrvatska 7. * 10. 9. - [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro.svg|22px|Crna Gora]] Koalicija DPS-SDP osvojila apsolutnu većinu na [[Izbori za poslanike Skupštine Crne Gore 2006.|parlamentarnim izborima u Crnoj Gori]]. * 10. 9. - Pucnjava na lokalnim izborima u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]], ubijen jedan kandidat. * [[11. 9.]] - [[George Tupou V]] (58) novi je kralj [[Tonga|Tonge]] (do 2012.), nakon smrti [[Taufa'ahau Tupou IV]] (88). * [[12. 9.]] - Regensburško predavanje pape [[Benedikt XVI|Benedikta XVI]] o veri i razumu: iz citata vizantijskog cara [[Manojlo II Paleolog|Manojla I]]I o islamu nastaje kontroverza i protesti u islamskom svetu. * [[15. 9.]] - Počela prva sezona [[Veliki Brat u Srbiji|Velikog Brata u Srbiji]], u kojoj se proslavio [[Miroslav Đuričić|Miki Đuričić]]. * [[17. 9.]] - Srbijanska [[TV Avala]] emituje program (ugašena 2012.). * [[18. 9.]] - U demonstracijama u Budimpešti povređeno je 200 ljudi. Povod je snimak u kome premijer [[Ferenc Đurčanj]] priznaje da je lagao. * 18. 9. - Predsednik Skupštine Kosova i Metohije [[Kolj Beriša]] preti pobunom ako ne dođe do nezavisnosti Kosova i Metohije. * 18. 9. - Prvi broj besplatnih dnevnih novina "24 sata" u Srbiji. * [[19. 9.]] - Vojska u [[Tajland]]u izvršila državni udar dok se premijer [[Taksin Šinavatra]] nalazio na samitu UN u Njujorku. * 19. 9. - U [[Klina|Klini]] četvoro Srba povređeno od bombe ubačene u stan. * [[20. 9.]] - Savet Evrope pripremio nacrt rezolucije u kojoj se predlaže „uslovna nezavisnost“ za Kosovo i Metohiju. * 20. 9. - Venecuelanski predsednik [[Hugo Chávez]] kaže za govornicom u UN da se "još uvek oseća sumpor" nakon jučerašnjeg [[George W. Bush|Bushovog]] govora. * [[26. 9.]] - [[Servis za društveno umrežavanje|Društveno umrežavanje]]: ''[[Facebook]]'' se otvara za sve sa validnim e-mailom, nakon što je dve godine bio orijentisan na studente. * 26. 9. - Dvoslovna skraćenica za [[Srbija|Srbiju]] je "RS", troslovna "SRB". * 26. 9. - U Banjaluci potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa između Srbije i Republike Srpske (Tadić i Koštunica s jedne te Čavić i Dodik s druge strane). * 26. 9. - Nakon [[Jun'ichirō Koizumi]]ja, [[Shinzō Abe]] je prvi put premijer Japana (tačno godinu dana). * [[27. 9.]] - Haški tribunal proglasio [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] krivim za ratne zločine u BiH i osudio na 27 godina zatvora, ali ga je oslobodio optužbe za genocid (kasnije smanjeno na 20 godina, pušten 2013). * 27. 9. - Dalje pogoršanje gruzijsko-ruskih odnosa: u Gruziji su uhapšena četvorica ruskih oficira, optuženih za špijunažu. * [[29. 9.]] - Osnovana Specijalna brigada Vojske Srbije. * 29. 9. - ''Gol Transportes Aéreos Flight 1907'' u Brazilu: putnički avion je pao nakon što mu je poslovni otkinuo deo krila - 154 mrtvih. * [[30. 9.]] - Skupština Srbije usvojila predlog novog ustava koji treba biti potvrđen na referendumu krajem oktobra. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] održani opšti izbori. Novi članovi Predsedništva BiH su [[Nebojša Radmanović]], [[Željko Komšić]] i [[Haris Silajdžić]]. U Republici Srpskoj pobedila [[SNSD]] [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], dok su u Federaciji BiH većinu u parlamentu osvojile stranke [[SDA]], [[Stranka za BiH]] i [[HDZ]]. * 1. 10. - Članovi srpske vlade iz [[G17 Plus]] dali ostavke, ali ostaju dok Skupština to ne konstatuje. * [[2. 10.]] - Čovek nejasnih motiva ubio pet devojčica u [[Amiši|amiškoj]] školi u Pensilvaniji. * [[4. 10.]] - [[Željko Šturanović]] biće novi mandatar za sastav vlade [[Crna Gora|Crne Gore]]. * [[5. 10.]] - Pobuna u niškom zatvoru, širi se i na Mitrovački i Požarevački zatvor. * [[7. 10.]] - Ubijena ruska novinarka [[Ana Politkovskaja]]. [[Datoteka:North Korea Nuclear Test.jpg|120px|mini|Lokacija testa u Severnoj Koreji]] * [[9. 10.]] - [[Severna Koreja]] izvršila prvu probu atomskog oružja. * [[10. 10.]] - Mlada fudbalska reprezentacija Srbije pobedila Švedsku u gostima sa 5:0 i obezbedila prolaz na EP 2007. * 10. 10 - Džamija u [[mostar]]skom naselju Jasenica pogođena ručnim bacačem. * [[13. 10.]] - [[Ban Ki-Mun]] će biti osmi generalni sekretar [[UN|Ujedinjenih nacija]]. * [[14. 10.]] - Na 18. svjetskom prvenstvu u karateu, koje se održava u finskom gradu Tampereu, seniorska reprezentacija BiH osvojila je drugo mjesto. * 14. 10. - Savet bezbednosti UN jednoglasno uveo sankcije Severnoj Koreji. * 14. 10. - [[Petr Čech]], golman [[Chelsea F.C.]], dobio frakturu lobanje - do kraja karijere igra sa zaštitnom kapom (Čechova zamena je dobila potres mozga na istoj utakmici). * [[15. 10.]] - [[Vladimir Kramnik]] je prvi neosporni svetski šampion u šahu posle 13 godina, pobedivši Veselina Topalova sa 6:6, 8½:7½ u "meču ujedinjenja". * [[17. 10.]] - Bh. turističko-promotivni film "Enjoy Life" ("Uživaj život u BiH") osvojio je prvu nagradu na 9. međunarodnom festivalu turističkog filma SW ITF 2006 'CRO održanom u Splitu od 11. do 14. oktobra. * 17. 10. - Samit šefova država jugoistočne Evrope u Karađorđevu. * [[18. 10.]] - Objavljen je [[Internet Explorer]] 7. * [[19. 10.]] - U vojnom skladištu na Karađorđevom brdu kod [[Paraćin]]a desila se serija snažnih eksplozija. Lakše povređeno nekoliko građana. * 19. 10. - [[Emir Kusturica]] će biti odlikovan najvećim francuskim priznanjem iz oblasti kulture, ordenom Viteza umetnosti i književnosti. * [[23. 10.]] - Na lokalnim izborima u [[Ljubljana|Ljubljani]] sa 63 odsto glasova pobedio [[Zoran Janković]]. * [[24. 10.]] - [[NASA]]-ina svemirska letjelica [[MESSENGER]] prvi put je proletela pored [[Venera (planet)|Venere]] na svom putu do [[Merkur (planet)|Merkura]]. * [[26. 10.]] - U SAD je potpisan Zakon o sigurnoj ogradi, za gradnju preko 1.100 km ograde na granici sa Meksikom (skoro je završena 2010, ali uskoro se pronalaze metodi za njeno prevazilaženje). * [[28.10.|28]] - [[29. 10.]] - [[Datoteka:ballot.gif|20px]] U Republici Srbiji se održava dvodnevni referendum o predlogu novog ustava (izlaznost 54,91 %, "za" je 53,04 %). * 29. 10. - Drugi krug izbora u [[DR Kongo]]: zvanično pobeđuje stari predsednik [[Joseph Kabila]], opozicija tvrdi da je bilo prevara. * [[30. 10.]] - U Sarajevu predstavljen T3, prvi alternativni bh. telekom operater. * 30. 10. - Udar na medresu u selu Čenagaj, na severozapadu Pakistana, izveštava se o 70-82 poginulih - meta je trebao biti [[Ayman al-Zawahiri]], drugokomandujući Al-Kaide. === Novembar/Studeni === * oktobar-novembar - Na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] organizovani protesti i blokada zbog školarina i nejasnih kriterijuma za određivanje zvanja mastera. * [[2. 11.]] - [[Aleksandra Kovač]] dobila MTV evropsku muzičku nagradu za najbolje regionalno muzičko delo. * [[3. 11.]] - Komedija "[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan|Borat]]" u širokom prikazivanju u SAD. * [[5. 11.]] - [[Sadam Husein]] osuđen na smrt. * 5. 11. - Predsednički i parlamentarni izbori u [[Nikaragva|Nikaragvi]], pobeda [[Daniel Ortega|Daniela Ortege]] i [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|Sandinista]]. * [[6. 11.]] - U Sarajevu dužnost preuzela 3 nova člana Predsjedništva BiH - [[Haris Silajdžić]], [[Nebojša Radmanović]] i [[Željko Komšić]]. * [[7. 11.]] - Na redovnim izborima za [[Kongres SAD]] [[Demokratska stranka SAD|američki demokrati]] od [[Republikanska stranka SAD|republikanaca]] preuzeli većinu u [[Zastupnički dom SAD|Zastupničkom domu]] i [[Senat SAD|Senatu]] ([[Nancy Pelosi]] je spikerica Sentata 2007-11. i 2019-23.). * [[8. 11.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia (2004-2010).svg|25px|Srbija]] [[Srbija]] dobila novi '''[[Ustav Srbije od 2006. godine|Ustav]]''', koji u preambuli definira [[Kosovo]] kao sastavni dio zemlje. * 8. 11. - Na kraju izraelske Operacije Jesenji oblaci u Pojasu Gaze, u granatiranju kuća u Beit Hanunu stradalo 19 Palestinaca. * [[9. 11.]] - Islamska zajednica BiH objavila proširenu Rezoluciju u kojoj se potvrđuje privrženost "tradicionalnom Islamu" i Islamu baziranom na Hanefijskom mezhebu, i to povodom dešavanja u nekim džamijama u [[Sandžak]]u gdje je dolazilo do razmimoilaženja u načinu izvršavanja islamskih obaveza. * [[10. 11.]] - Nakon što je parlament usvojio Ustavni zakon o sprovođenju Ustava, predsednik Republike Srbije, Boris Tadić, raspisao parlamentarne izbore u Srbiji za 21. januar 2007. * 10. 11. - [[Vojislav Šešelj]] započeo štrajk glađu u pritvoru Haškog tribunala (Tužilaštvo iznosi uvodnu reč 27-28. 11., tri godine i devet meseci nakon Šešeljeve predaje). * [[12. 11.]] - [[Južna Osetija]] se na referendumu izjasnila za nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]] (Rusija priznaje nakon [[Rusko-gruzijski rat|sukoba 2008]]). * [[13. 11.]] - Čelnik SNSD-a [[Milorad Dodik]] najavio organizovanje referenduma o reformi policije u BiH. * 13. 11. - ''[[Google]]'' je za 1,65 milijardi dolara kupio ''[[YouTube]]'', osnovan prošle godine. * [[14. 11.]] - Kompanije [[Delta M]] iz Srbije i [[Agrokor]] iz Hrvatske objavile stvaranje strateškog partnerstva. * 14. 11. - Sud BiH osudio [[Radovan Stanković|Radovana Stankovića]] na 16 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na području [[Foča|Foče]] u periodu od aprila 1992. do februara 1993. godine. [[Datoteka:Tower centar 040408.jpg|mini|180px|[[Tower Centar Rijeka]]]] * [[16. 11.]] - [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|25px]] [[Svetsko prvenstvo u odbojci za žene 2006.]] u Japanu: Rusija 1, Brazil 2, Srbija i Crna Gora 3. * 16. 11. - Neredi sa pljačkama i paljevinama na [[Tonga|Tongi]] - Australija i Novi Zeland su poslali trupe. * [[17. 11.]] - U [[Pančevo|Pančevu]] pojačano aerozagađenje i koncentracija [[benzen]]a iznosi 16,3 μg/m³, a ukupno redukovanog [[sumpor]]a 5,1 μg. Građani protestuju ispred zgrade Vlade Srbije. * 17. 11. - Sud BiH nepravomoćno osudio bivšeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] na pet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja ministra finansija Federacije BiH 2000. godine (presuda ukinuta dogodine). * [[19. 11.]] - [[Nintendo]]va konzola sedme generacije ''[[Wii]]'' je puštena u prodaju u Severnoj Americi. * [[20. 11.]] - Otvoren je [[Spomen dom Ovčara]]. * [[21. 11.]] - Otvoren je [[Tower Centar Rijeka]]. * 21. 11. - U Libanu ubijen političar [[Pierre Amine Gemayel]], protivnik sirijskog uticaja. * [[23. 11.]] - Bivši ruski obaveštajac [[Aleksandar Litvinenko]] je umro u Univerzitetskoj bolnici u Londonu, najverovatnije usled posledica radioaktivnog trovanja - u posthumnoj izjavi optužuje Putina. * 23. 11. - Napad auto-bombama i granatama na bagdadski [[Sadr City]] u kome žive šiiti, najmanje 215 mrtvih. * [[26. 11.]] - Bitka kod grada Malakal u južnom [[Sudan]]u trajala je do 29. novembra, poginulo 150 ljudi, ranjeno 400. * [[29. 11.]] - [[NATO]] na samitu u Rigi odobrio ulazak Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u [[Partnerstvo za mir]]. * [[30. 11.]] - Žalbeno veće Haškog tribunala produžilo kaznu generalu VRS [[Stanislav Galić|Stanislavu Galiću]] sa 20 godina na doživotni zatvor zbog granatiranja i opsade Sarajeva. * 30. 11. - Tajfun Durian (Reming) pogađa Filipine, odnosi skoro 1.400 žrtava i nanosi veliku štetu; 5. 12. pogađa i Vijetnam. === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - [[Srpska radikalna stranka|Radikalski]] miting podrške Vojislavu Šešelju ispred američke ambasade u Beogradu, oko 25.000 prisutnih. * [[5. 12.]] - [[Telekom Srbija]] dao najbolju ponudu za kupovinu 65 odsto državnog kapitala [[Telekom Srpske|Telekoma Srpske]]. * 5. 12. - Vojni udar na [[Fidži]]ju (napetost između [[Fidžijci|domaćih]] i [[Fidži Indijci|indijskih Fidžijanaca]]). * [[7. 12.|7]] - [[10. 12.]] - [[Datoteka:Swimming pictogram.svg|25px]] [[Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2006.]] (Helsinki): [[Milorad Čavić]] (SR) uzeo zlato i srebro, [[Aleksej Puninski]] (HR) zlato. * [[8. 12.]] - Iz [[Haški tribunal|Haga]] saopšteno da je [[Vojislav Šešelj]] prekinuo štrajk glađu. * 8. 12. - [[Rat u Somaliji (2006-2009)]]: počinje sukob etiopske vojske i snaga somalske Prelazne federalne vlade sa Savezom islamskih sudova. * [[9. 12.]] - Objavljen snimak govora [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] početkom '90-tih u Australiji u kome kaže da su Hrvati dva puta pobijedili, 10. travnja i poslije rata. * [[10. 12.]] - Bivši čileanski predsednik [[Augusto Pinoče]] umro u bolnici u Santjagu, u 91. godini, nakon srčanog udara. [[Datoteka:Mexican drug cartels 2008.jpg|mini|Meksički narko karteli 2007.]] * [[11. 12.]] - [[Meksički narko rat]] počinje kada novi predsednik [[Felipe Calderon|Calderon]] pošalje vojsku protiv nasilja u državi [[Michoacán]] (do 2012. zvanično 60.000 mrtvih i još nije gotovo). * [[14. 12.]] - Bosna i Hercegovina, Srbija, te Crna Gora postale članice [[NATO]] programa [[Partnerstvo za mir]] (Crna Gora je u NATO od 2017.). * 14. 12. - Vrhovni sud Srbije ukinuo presudu u slučaju "[[Ovčara]]" - ponovno suđenje. * 14. 12. - Pojačanje konflikta između [[Fatah]]a i [[Hamas]]a: na granici Pojasa Gaze je pucano na Ismaila Haniju, lidera Hamasa i šefa palestinske vlade; do juna ginu stotine ljudi. * [[17. 12.]] - 78,4 dinara za [[euro]] (isto kao u decembru [[2004]]. i oktobru [[2000]].). * [[19. 12.]] - Na samitu premijera u Bukureštu potpisano proširenje Srednjeevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini ([[CEFTA]]) - Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Unmik/Kosovo, Albanija i Moldova (ranije članice: Hrvatska, do 2013; Makedonija; Rumunija i Bugarska do Nove godine). * 19. 12. - [[Suđenje medicinskim djelatnicima u Libiji]]: palestinski doktor i pet bugarskih sestara ponovo osuđeni na smrt. * [[20. 12.]] - Sukob starog i novog bratstva svetogorskog [[Manastir Esfigmen|manastira Esfigmen]], sedam povređenih. * [[21. 12.]] - Umro je [[turkmenistan]]ski diktator [[Saparmurat Nijazov]], nasleđuje ga [[Gurbanguly Berdimuhammedow]] (do 2022). * [[23. 12.]] - Savet bezbednosti UN uvodi sankcije Iranu jer nije zaustavio program obogaćivanja uranijuma (ukinute nakon sporazuma 2015, SAD ih vraćaju 2018, Iran odustaje od sporazuma 2025). * [[25. 12.]] - ''[[Time (časopis)|Time]]''-ova [[Osoba godine (Time)|Osoba godine]]: "Ti", tj. korisnici interneta koji mu doprinose sadržaj. * [[26. 12.]] - U eksploziji naftovoda u [[Nigerija|Nigeriji]] poginulo 265 ljudi a na desetine je teško povređeno. * [[28. 12.]] - Etiopska vojska i snage Prelazne federalne vlade su ušle bez otpora u [[Mogadishu]], pošto su se borci Saveza islamskih sudova povukli u [[Kismayo]], koji ubrzo takođe napuštaju. Uskoro se razvija islamistička pobuna. * [[30. 12.]] - Pogubljen bivši [[Irak|irački]] [[diktator]] [[Sadam Husein]]. * 30. 12. - Indonežanski feribot "Senopati Nusantara" potonuo nedaleko od Jave, utopilo se preko 400 ljudi. * [[31. 12.]] - Srbijanska televizija "Fox" počinje emitovanje programa (od 2010. [[Prva srpska televizija]], tj. Prva). === Kroz godinu === == Godišnjice/Obljetnice == * 400. obljetnica rođenja [[Rembrandt]]a. * 250. [[250 godina Mozarta|obljetnica]] rođenja [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]]. * 150. obljetnica rođenja [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]], [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] i [[Joseph John Thomson|J. J. Thomsona]]. * 100. obljetnica rođenja dr. [[Hans Asperger|Hansa Aspergera]], otkrivača [[Aspergerov sindrom|Aspergerova sindroma]]. * 100. obljetnica rođenja [[Boris Papandopulo|Borisa Papandopula]] == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2006.}} * [[19. 1.]] - [[Lana Pudar]], bh. plivačica * [[29. 5.]] - [[Gukesh Dommaraju]], svetski šahovski prvak == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2006.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Dragan Lukić]], srpski pisac za decu (* [[1928]].) * [[2. 1.]] - [[Đurđevka Čakarević]], operska pevačica (* [[1923]].) * [[4. 1.]] - [[Nijaz Abadžić]], bh. novinar, publicista i urednik [[FTVBiH]] (* [[1935]]) * 4. 1. - [[Maktoum bin Rashid Al Maktoum]], premijer UAE (* [[1943]]) * [[6. 1.]] - [[Lou Rawls]], američki pjevač (* [[1933]].) * [[7. 1.]] - [[Heinrich Harrer]], alpinista i književnik (* [[1912]]) * [[8. 1.]] - [[Bogdan Brukner]], arheolog, akademik (* [[1931]]) * [[10. 1.]] - [[Fadil Toskić]], bosanskohercegovački pjevač * [[14. 1.]] - [[Shelley Winters]], američki glumica (* [[1920]].) * [[15. 1.]] - [[Jaber Al-Ahmad Al-Jaber Al-Sabah]], emir Kuvajta (* [[1926]]) * [[19. 1.]] - [[Wilson Pickett]], američki pjevač (* [[1941]].) * [[21. 1.]] - [[Ibrahim Rugova]], predsednik Kosova (* [[1944]].) * [[24. 1.]] - [[Chris Penn]], američki glumac (* [[1965]].) * 24. 1. - [[Božidar Prodanović]], slikar i profesor (* [[1923]]) * [[25. 1.]] - [[Borislav Ćorković]] Reba, košarkaški trener (* [[1933]]) * [[26. 1.]] - [[Jure Bilić]], bivši hrvatski političar (* [[1922]]) * [[27. 1.]] - [[Johannes Rau]], njemački političar i predsjednik (* [[1931]].) * 27. 1. - [[Nikica Kalogjera]], dirigent, kompozitor, aranžer (* [[1930]]) * [[28. 1.]] - [[Duško Trifunović]], srpski književnik (* [[1933]].) * [[30. 1.]] - [[Slobodan Boda Marković]], reditelj, urednik Dramskog programa Radio Beograda (* [[1935]]) === Februar/Veljača === * [[4. 2.]] - [[Betty Friedan]], feministkinja (* [[1921]]) * [[11. 2.]] - [[Peter Benchley]], američki književnik (* [[1940]].) * [[15. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], bivši hrvatski političar (* [[1926]]) * [[17. 2.]] - Miodrag Trajković, profesor i diplomata (* [[1937]]) * [[21. 2.]] - [[Mirko Marjanović]], privrednik, bivši premijer Srbije (* [[1937]].) * [[24. 2.]] - [[Dennis Weaver]], američki glumac (* [[1924]].) === Mart/Ožujak === * [[3. 3.]] - [[Rudi Debijađi]], pukovnik, profesor VMA u Beogradu, akademik (* [[1920]]) * [[5. 3.]] - [[Milan Babić]], bivši vođa RSK (* [[1956]]) * [[6. 3.]] - [[Frano Cetinić]], filozof i novinar (* [[1947]]) * [[7. 3.]] - [[Ali Farka Touré]], maliski muzičar (* [[1939]]) * [[9. 3.]] - [[John Profumo]], britanski političar (* [[1915]]) * [[11. 3.]] - [[Slobodan Milošević]], bivši predsednik Srbije i SRJ (* [[1941]]) * [[22. 3.]] - [[Miloš Šumonja]], general-pukovnik JNA, bivši načelnik Generalštaba, narodni heroj (* [[1918]]) * [[25. 3.]] - [[Danilo Lazović]], srpski glumac (* [[1951]].) * 25. 3. - [[Enes Bajramović]], muzičar, kompozitor (* [[1951]]) * [[27. 3.]] - [[Stanisław Lem]], poljski SF pisac (* [[1921]].) * 27. 3. - [[Radivoje Popović]], advokat (* [[1926]]) * [[28. 3.]] - [[Jelka Kljajić-Imširović]], sociolog (* [[1947]]) * 28. 3. - Aleksandar Nenadović, novinar, glavni i odgovorni urednik "Politike" (* [[1927]]) * 28. 3. - [[Caspar Weinberger]], američki političar (* [[1917]]) * [[29. 3.]] - [[Zoran Bečić]], bosanskohercegovački glumac (* [[1939]]) * 29. 3. - Milan Radovanović, bivši zamenik spec. tužioca za org. kriminal u Srbiji (* * [[31. 3.]] - [[Mensur Čamo]], novinar, urednik "Slobodne Evrope" (* [[1955]]) === April/Travanj === * [[6. 4.]] - Vojislav [[Vojkan Melić]], fudbaler, kapiten Crvene Zvezde (* [[1940]]) * 6. 4. - [[Miroslav Pečujlić]], prof. Pravnog fakulteta, rektor Beogradskog univerziteta (* [[1929]]) * [[8. 4.]] - [[Andrija Mugoša]], bivši crnogorski političar (* [[1910]]) * [[10. 4.]] - [[Dragan Kosovac]], slikar (* [[1952]]) * [[11. 4.]] - [[Majda Sepe]], slovenačka pevačica (* [[1937]]) * [[14. 4.]] - [[Mahmut Bakali]], kosovsko-albanski političar (* [[1936]]) * [[22. 4.]] - [[Alida Valli]], glumica (* [[1921]]) * [[24. 4.]] - [[Cvetko Lainović]], akademski slikar (* [[1931]]) * [[27. 4.]] - [[Branko Sbutega]], župnik u Dobroti (* [[1952]]) * [[29. 4.]] - [[John Kenneth Galbraith]], ekonomista (* [[1908]]) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Karel Apel]], holandski slikar. (* [[1921]].) * [[10. 5.]] - [[Srđan Jaćimović]], srpski kompozitor. (* [[1960]].) * [[11. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik, kritičar, urednik knjiž. časopisa (* [[1926]]) * 11. 5. - [[Floyd Patterson]], bokser (* [[1935]]) * [[13. 5.]] - [[Jaroslav Pelikan]], američki istoričar (* [[1923]]) * [[19. 5.]] - [[Vladimir Pantić]], citolog i komp. neuroendokrinolog, srpski akademik (*[[1921]]) * 19. 5. - [[Arsenije Milošević]], TV reditelj (* [[1931]]) * 19. 5. - Slobodan Boda Anastasijević, novinar i urednik Radio Beograda (* [[1927]]) * [[22. 5.]] - [[Ljubica Adžović]], glumica naturščik (* [[1922]]) * [[23. 5.]] - Žarko Milanović, pravnik, violinista, muzički pedagog, šef Narodnog orkestra RTB (* [[1920]]) * [[28. 5.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], srpski slikar (* [[1926]]) === Jun/Lipanj === * [[7. 6.]] - [[Abu Musab al-Zarkavi]], vođa Al Qaede u Iraku (* [[1966]]) * [[12. 6.]] - [[György Ligeti]], kompozitor (* [[1923]]) * [[13. 6.]] - [[Miroslav Mitrović]], spiker, tvorac "Vesele večeri" (* [[1920]]) * [[18. 6.]] - [[Adi Lukovac]], muzičar (* [[1970]]) * [[23. 6.]] - [[Aaron Spelling]], američki TV-producent (* [[1923]].) * 23. 6. - [[Damir Mejovšek]], hrvatski dramski umjetnik (* [[1933]].) * [[27. 6.]] - [[Branislav Ciga Jerinić]], srpski glumac (* [[1932]].) * [[28. 6.]] - [[Slobodan Janković]], srpski košarkaš (* [[1963]]); * 28. 6. - [[Emil Cossetto]], hrvatski skladatelj i dirigent (* [[1918]].) === Jul/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Ryutaro Hashimoto]], japanski političar (* [[1937]]) * [[4. 7.]] - [[Vasko Lipovac]], hrvatski akademski slikar i kipar (* [[1931]].) * [[7. 7.]] - [[Syd Barrett]], muzičar grupe [[Pink Floyd]] (* [[1946]].) * [[10. 7.]] - [[Šamil Basajev]], čečenski terorista. (* [[1965]].) * [[13. 7.]] - [[Bora Roković]], džez muzičar itd (* [[1925]]) * [[14. 7.]] - [[Marija Ancila Bubalo]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja (* [[1943]].) * 14. 7. - [[Dragomir Felba]], srpski glumac (* [[1921]].) * [[15. 7.]] - [[Mladen Bata Vranešević]], muzičar ("Laboratorija zvuka") (* [[1947]]) * [[16. 7.]] - [[Ivo Fabijan]], glazbenik, pjevač (* [[1950]]) * [[17. 7.]] - [[Mickey Spillane]], autor krimi-romana (* [[1918]]) * [[19. 7.]] - [[Jack Warden]], glumac (* [[1920]]) * [[20. 7.]] - [[Benjamin Filipović]], bosanskohercegovački režiser (* [[1962]]) * [[26. 7.]] - [[Ejub Štitkovac]], novinar, književnik, publicista (* [[1947]]) * [[27. 7.]] - [[Vojislav Đurić (istoričar književnosti)|Vojislav Đurić]], šef katedre za opštu književnost i teoriju na FF u Bg., akademik (* [[1912]]) * 27. 7. - [[Zoran Pavlović]], slikar, istoričar umetnosti, profesor (* [[1932]]) === Avgust/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Mate Relja]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1922]].) * 1. 8. - [[Stjepko Težak]], jezikoslovac (* [[1926]]) * [[9. 8.]] - [[Slavko Brankov]], hrvatski glumac (* [[1951]].) * 9. 8. - [[James Van Allen]], fizičar (* [[1914]]) * [[16. 8.]] - [[Alfredo Stroessner]], bivši diktator Paragvaja (* [[1912]]) * [[19. 8.]] - [[Marko Culej]], prvi varaždinski biskup (* [[1938]].) * [[20. 8.]] - Aleksandar Petrović, srpski atletski stručnjak (* [[1934]]) * [[30. 8.]] - [[Naguib Mahfouz]], književnik nobelovac (* [[1911]]) * 30. 8. - [[Glenn Ford]], glumac (* [[1916]]) === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[György Faludy]], mađarski pisac, pesnik i prevodilac (* [[1910]]) * [[2. 9.]] - [[Willi Ninja]], američki plesač i koreograf voguinga (* [[1961]]) * [[4. 9.]] - [[Petar Banićević]], srpski glumac (* [[1930]].) * 4. 9. - [[Steve Irwin]], prirodnjak, TV osoba (* [[1962]]) * [[8. 9.]] - [[Josip Genda]], hrvatski glumac (* [[1943]].) * [[10. 9.]] - [[Tāufaʻāhau Tupou IV]], kralj Tonge (* [[1918]]) * [[12. 9.]] - [[Milorad Nikolić Popac]], srpski fudbaler (* [[1920]]) * [[13. 9.]] - [[Zoran Čava Dimitrijević]], fudbaler Partizana i Dinama (* [[1962]].) * [[15. 9.]] - [[Oriana Fallaci]], italijanska novinarka (* [[1929]]) * [[16. 9.]] - [[Zoran Bogavac]], novinar i publicista (* [[1947]]) * [[17. 9.]] - [[Zvonko Simonović]], reditelj RTS (* [[1930]]) * [[30. 9.]] - [[Pino Mlakar]], baletan, koreograf, pedagog (* [[1907]]) === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Branko Pešić (arhitekta)|Branko Pešić]], srpski arhitekta (* [[1921]]) * [[5. 10.]] - [[Miroslav Brozović]], hrvatski nogometaš (* [[1926.]]) * [[6. 10.]] - [[Slaviša Čeković]], akademski vajar (* [[1954]]) * [[7. 10.]] - [[Ana Politkovskaja]], novinarka (* [[1958]]) * [[10. 10.]] - [[Milenko Šušić]], fizikohemičar, akademik (* [[1925]]) * [[15. 10.]] - [[Vladislav Kaćanski]], glumac (* [[1950]]) * 15. 10. - [[Mirjana Stojanović]], novinarka, jedan od osnivača frankofonskih udruženja u Srbiji (* [[1934]]) * [[18. 10.]] - [[Zvonko Marić]], srpski fizičar i akademik (* [[1931]]) * [[27. 10.]] - [[Slavoljub Stanković]] - Vava, akademski vajar (* [[1928]]) * [[29. 10.]] - [[Petar Gburčik]], meteorolog (* [[1931]]) * [[31. 10.]] - [[P. W. Botha]], bivši predsednik Južne Afrike (* [[1916]]) === Novembar/Studeni === * [[2. 11.]] - [[Nikola Mitrović]], direktor Instituta za onkologiju i radiologiju u Bg. (* [[1932]]) * [[3. 11.]] - [[Paul Mauriat]], lider orkestra (* [[1925]]) * [[5. 11.]] - [[Bülent Ecevit]], turski političar (* [[1925]]) * [[6. 11.]] - [[Radomir Reljić]], srpski slikar (* [[1938]].) * [[8. 11.]] - [[Basil Poledouris]], kompozitor (* [[1945]]) * [[9. 11.]] - [[Markus Wolf]], istočnonemački obaveštajac (* [[1923]]) * [[10. 11.]] - [[Vera Aceva]], makedonska političarka i narodni heroj. (* [[1919]]) * 10. 11. - [[Pero Sparavalo]], novinar, ur. Tanjuga (* [[1942]]) * 10. 11. - [[Jack Palance]] (Volodimir Palahnjuk), glumac (* [[1919]]) * 10. 11. - [[Dragoljub Mančić]], filmski snimatelj TV Beograd (* [[1936]]) * [[15. 11.]] - [[Ivan Đalma Marković]], hrvatski nogometni trener i igrač (* [[1928]].) * [[16. 11.]] - [[Sulejman Rebac]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1929]].) * 16. 11. - [[Milton Friedman]], ekonomista nobelovac (* [[1912]]) * [[17. 11.]] - [[Ferenc Puskás]], mađarski nogometaš i trener (* [[1927]].) * 17. 11. - [[Emira Karabeg]], novinarka i književnica (* [[1934]]) * [[20. 11.]] - [[Robert Altman]], američki redatelj, scenarist i producent (* [[1925]].) * [[21. 11.]] - [[Ksenija Zečević]], srpski kompozitor i pijanistkinja (* [[1956]].) * 21. 11. - [[Pierre Amine Gemayel]], libanski političar (* [[1972]]) * [[23. 11.]] - [[Aleksandar Litvinjenko]], ruski obaveštajac (* [[1962]].) * 23. 11. - [[Philippe Noiret]], glumac (* [[1930]]) * [[26. 11.]] - [[Ana Rukavina]], hrvatska novinarka (* [[1977]]). * [[27. 11.]] - [[Nemanja Pavlović]], novinar, vlasnik TV Kanala 9 Novi Sad (* [[1945]]) === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - [[Radislav Majo Đurović]], književnik, osnivač Malog pozorišta "Duško Radović" u Bg. (* [[1931]]) * [[4. 12.]] - [[Duško Gruborović]], hrvatski glumac i pjesnik (* [[1956]].) * [[10. 12.]] - [[Augusto Pinochet]], bivši čileanski diktator (* [[1915]].) * [[11. 12.]] - [[Dragan Nikolić (novinar)|Dragan Nikolić]], novinar, književnik, publicista (* [[1933]]) * [[12. 12.]] - [[Jovan Surutka]], prof. ETF u Bg., akademik (* [[1921]]) * 12. 12. - [[Peter Boyle]], glumac (* [[1935]]) * [[14. 12.]] - [[Đuro Pulitika]], hrvatski slikar (* [[1922]].) * [[18. 12.]] - [[Joseph Barbera]], animator (* [[1911]].) * 18. 12. - [[Srđan Knežević]], sportski novinar RTS (* [[1955]]) * [[19. 12.]] - [[Lelja Dobronić]], hrvatska povjesničarka (* [[1920]].) * [[20. 12.]] - [[Dušan Simić Kira]], novinar, dopisnik "Politike", gl.od.ur. NIN-a, dir. "Danasa" (* [[1932]]) * [[21. 12.]] – [[Saparmurat Nijazov]], Vođa Turkmena (* [[1940]]) * [[24. 12.]] - [[Mirko Sandić]], vaterpolista, trener (* [[1942]]) * [[25. 12.]] - [[James Brown]], američki pjevač i glazbenik (* [[1933.]]) * 25. 12. - Aleksandar Mišić, novinar "Politike" (* [[1921]]) * [[26. 12.]] - [[Gerald Ford]], bivši predsednik SAD (* [[1913]].) * 26. 12. - [[Milisav Milić]], novinar, dopisnik RTV Bg. iz Prištine (* [[1939]]) * [[30. 12.]]. - [[Sadam Husein]], bivši irački diktator (* [[1937]]) * [[31. 12.]] - [[Lazar Latinović]], španski borac i diplomata (* [[1915]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[John C. Mather]] i [[George F. Smoot]] (otkriće [[Crno tijelo|crnotijelne]] forme i anizotropije [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Roger D. Kornberg]] (proučavanje molekularne osnove [[eukariotska transkripcija|eukariotske transkripcije]], →[[:en:Eukaryotic transcription|en]]) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Andrew Fire]] i [[Craig Mello]] (otkriće [[RNK interferencija|RNK interferencije]] - prigušivanje gena putem RNK dvostrukog lanca) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Orhan Pamuk]] (u potrazi za melanholičnom dušom svog rodnog grada otkrio je nove simbole sudara i preplitanja kultura) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Muhammad Yunus]] i [[Grameen Banka]] (napori za stvaranje ekonomskog i socijalnog razvoja odozdo) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Edmund Phelps]] (analiza [[intertemporalni izbor|intertemporalnih]] [→ [[:en:Intertemporal choice|en]]] kompromisa u makroekonomskoj politici) == Vidi takođe: == [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{reference}} === Literatura === == Vanjske veze == * [http://www.arhiv.rs/img/hd/2006.html Hronologija događaja 2006 ], Medijski arhiv Ebart {{commonscat|2006}} [[Kategorija:2006.]] onk3thnizrsxu4ptog6ggwskoour75p 1915. 0 11925 42581227 42512859 2026-04-16T19:27:14Z Alekol 2231 /* Novembar/Studeni */ 42581227 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} {{godina u drugim kalendarima|1915}} Godina '''1915''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po gregorijanskom odn. [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] po 13 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (link pokazuje kalendar). __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1915''': <br /> [[1915#Januar/Siječanj|1]] • [[1915#Februar/Veljača|2]] • [[1915#Mart/Ožujak|3]] • [[1915#April/Travanj|4]] • [[1915#Maj/Svibanj|5]] • [[1915#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1915#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1915#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1915#Septembar/Rujan|9]] • [[1915#Oktobar/Listopad|10]] • [[1915#Novembar/Studeni|11]] • [[1915#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1915#Rođenja|Rođenja]] • [[1915#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Potopljen britanski bojni brod [[HMS Formidable (1898)|HMS Formidable]], stradalo 547 članova posade. * 1. 1. - Dvojica muslimana iz Britanske Indije ubila četvoricu kod [[Broken Hill]]a u Australiji, zbog ratnog stanja između Britanije i Osmanskog carstva. * [[5. 1.]] - Amerikanac [[Joseph E. Carberry]] postigao visinski rekord avionom, 3.560 m. * [[12. 1.]] - Predstavnički dom SAD glasao protiv [[Žensko pravo glasa|ženskog prava glasa]]. * [[13. 1.]] - Zemljotres kod [[L'Aquila|L'Aquile]] u centralnoj Italiji, preko 30.000 mrtvih. * [[17. 1.]] - [[Kavkaska kampanja]]: [[Bitka kod Sarikamiša]] se završava ruskom pobedom. * [[18. 1.]] - Japan uručio [[Dvadeset jedan zahtev]] Kini, koja u maju prihvata revidiranu verziju. * [[19. 1.]] - [[Georges Claude]] patentirao neonsko osvetljenje u SAD. * 19. 1. - Nemački [[cepelin]] bacio bombe na [[Great Yarmouth]] i [[King's Lynn]] u Engleskoj, preko 20 mrtvih. * [[23. 1.]] - [[John Chilembwe]] digao antikolonijalni ustanak u [[Nyasaland]]u ([[Malavi]]ju) ali poražen već posle dva dana. * [[24. 1.]] - [[Bitka kod Dogger Banka (1915)|Bitka kod Dogger Banka]] je britanska pomorska pobeda. * [[25. 1.]] - U SAD obavljen prvi transkontinentalni [[telefon]]ski poziv: [[Alexander Graham Bell]] u New Yorku i [[Thomas A. Watson]] u San Franciscu. * 25. 1. - General [[Joaquim Pimenta de Castro]] postaje premijer Portugala nakon vojnog udara (biće zbačen već u maju). * [[26. 1.]] - [[4. 2.]] - Neuspešni turski [[napad na Suecki kanal]]. * [[31. 1.]] - [[Bitka kod Bolimova]]: njemačke snage prvi put masovno koriste [[bojni otrovi|bojni otrov]], [[ksilil bromid]]. Pokušaj napada na [[Rusija|ruske]] položaje na [[Istočni front (prvi svjetski rat)|istočnom frontu]] neuspio zbog loših meteoroloških uvjeta. === Februar/Veljača === [[Datoteka:Birth-of-a-nation-klan-and-black-man.jpg|mini|180px|Film "[[Rođenje jedne nacije]]" raspalio rasistička osećanja]] * [[1. 2.]] - Pronađen [[opal]] pored budućeg australskog mjesta [[Coober Pedy]]. * [[2. 2.]] - U [[Pula|Puli]] izvučena potopljena francuska podmornica ''Curie'' - od juna će biti ''[[SM U-14 (Austro-Ugarska)|U-14]]''. * [[3. 2.]] - Obešeni punoletni učesnici [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]]: [[Danilo Ilić]], [[Veljko Čubrilović]] i [[Miško Jovanović]]. * [[6. 2.]] - Raspušten [[Bosanski sabor]] (nije se sastajao od početka rata). * [[7. 2.|7]] - [[22. 2.]] - [[Druga bitka na Mazurskim jezerima]] je nemački uspeh na Istočnom frontu ali manji od očekivanog. * [[8. 2.]] - U [[Los Angeles]]u premijerno prikazan film "[[Rođenje nacije|Rođenje jedne nacije]]", jedan od najvažnijih, ali i najkontroverznijih ostvarenja u historiji filma. * [[18. 2.]] - [[Rosa Luxemburg]] mora odslužiti zatvorsku kaznu zbog protivljenja ratu; ove godine je osnovana [[Spartakistička liga]]. * [[20. 2.]] - [[4. 12.]] - ''[[Panama–Pacific International Exposition]]'' u San Franciscu. * [[24. 2.]] - [[Jadransko bojište u Prvom svjetskom ratu|Jadransko bojište]]: francuski razarač ''Dague'' naleteo na minu pred [[bar]]skom lukom - potonuo sa 38 od 62 člana posade<ref>[http://www.wrecksite.eu/wreck.aspx?136994 Dague (†1915)]. wrecksite.eu</ref>. * [[februar]] - [[mart]] - Vrhunac epidemija u Srbiji, naročito [[tifus]]a. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:1915 Перемышль взят обратно.jpg|mini|240px|[[Opsada Pšemisla]]: Rusi zauzeli tvrđavu]] * [[2. 3.]] - Austrougari potopili brod "Rumija" u luci [[Bar]]. * [[11. 3.]] - Austrougarska optužnica protiv [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]]. * [[14. 3.]] - [[Bitka kod Más a Tierre]]: Britanci potopili laku krstaricu SMS Dresden, poslednji brod Nemačke istočnoazijske eskadre. * [[18. 3.]] - [[Dardanelska operacija]]: Britanci i Francuzi imaju tri potopljena i tri teško oštećena broda od turskih mina - odustaju od čisto mornaričkih pokušaja proboja do [[Istanbul]]a, u kome se očekivao pad grada. * 18. 3. - [[Carigradski sporazum (1915)|Carigradski sporazum]]: u slučaju pobede, Rusija bi dobila [[Carigrad]] i [[Dardaneli|Dardanele]]. * [[22. 3.]] - [[Opsada Pšemisla]]: austrougarski garnizon se posle 133 dana predao Rusima. * [[27. 3.]] - "[[Tifusarka Mary]]" definitivno zatvorena u karantin. * [[28. 3.]] - Potopljen britanski putnički brod ''Falaba'' - 104 mrtvih, među kojima i prvi američki državljanin. * [[30. 3.]] - U blizini Beograda artiljerijom raznesen austrougarski brod "Belgrad" koji je prevozio municiju. * [[31. 3.]] - Austrougarski avion bacio sedam bombi na Cetinje - četvoro ranjenih i materijalna šteta<ref>"Politika", 20. marta 1915, str. 1</ref>. * mart - oktobar - [[Najezda skakavaca u Palestini (1915)]], zahvata i Siriju sa Libanom što, zajedno sa ratnim okolnistima izaziva veliku glad 1915-18, najteže pogođen Liban. === April/Travanj === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1976-007-34, Gaswolken über Schlachtfeld.jpg|mini|200px|Oblak gasa iznad bojišta]] * [[2. 4.]] - Upad bugarskih komita u Srbiju kod Strumice, u [[Valandovski pokolj|Valandovskom pokolju]] je ubijen 281 srpski vojnik, često brutalno. * [[4. 4.]] (pravoslavni Uskrs) - Austrijski avion bacio bombe na Podgoricu, ima mrtvih. * 4. 4. - Sastanak šefova generalštaba Austrougarske i Nemačke u Berlinu - plan koncentričnog napada na Srbiju iz AU i Bugarske. * [[5. 4.]] - "Velika bela nada" [[Jess Willard]] nokautirao u Havani šampiona [[Jack Johnson (boksač)|Jacka Johnsona]]. * [[11. 4.]] - Premijera [[Charlie Chaplin|Chaplinovog]] filma ''[[The Tramp (film)|The Tramp]]''. * [[april]] - Pokret gladnih u [[Rijeka Crnojevića|Rijeci Crnojevića]]<ref>Istorija s. n., str. 76</ref>. * april - Sastanak političara iz Slovenije i Hrvatske u Istri - pokret za samoopredeljenje. * [[21. 4.]] - [[25. 5.]] - [[Druga bitka kod Ypresa]] - pat pozicija. * [[22. 4.]] - Njemačke snage prvi put uspešno koriste bojne otrove, na [[zapadni front (Prvi svjetski rat)|Zapadnom frontu]] protiv francuskih položaja kod [[Ypres]]a. * [[24. 4.]] - [[Deportacija jermenske elite]] iz Carigrada, jedan od prvih događaja [[Armenski genocid|Armenskog genocida]]. * [[25. 4.]] - [[Galipoljska operacija]]: iskrcavanje [[ANZAC]]-a na [[Galipolje]] - neuspešni saveznički poduhvat traje do januara. * [[26. 4.]] - Italija potpisala tajni [[Londonski ugovor (1915)|Londonski ugovor]] sa [[Antanta|Antantom]], kojom joj su obećana proširenja na račun Austrougarske, uključujući [[Istra|Istru]], [[Kvarner]] i deo [[Dalmacija|Dalmacije]] (→ [[Jadransko pitanje]]). * [[27. 4.]] - Austrougarska podmornica [[SM U-5 (Austro-Ugarska)|U-5]] potopila francuski [[oklopni krstaš]] ''[[Léon Gambetta (oklopni krstaš)|Léon Gambetta]]'' na vrhu italijanske "štikle" - 684 mrtvih. * [[29. 4.]] - Italijani teško poraženi od [[sanusi]]ja kod mesta Gasr Bu Hàdi u Kirenaici. * [[30. 4.]] - U Parizu osnovan [[Jugoslavenski odbor]] (predsednik [[Ante Trumbić]], od 7. 5. prelazi u London). === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Torpedoed Lusitania.jpg|mini|200px|[[RMS Lusitania]]]] * [[2. 5.]] - Počinje nemačka [[Gorličko-tarnovska ofanziva]] na istočnom frontu. * [[3. 5.]] - Napisana ratna poema ''[[In Flanders Fields]]'' (objavljena u decembru). * [[7. 5.]] - Nemačka podmornica potopila britanski putnički brod [[RMS Lusitania]], poginulo 1198 od 1959 ljudi na plovilu, od čega 128 američkih građana. * [[9. 5.]] - [[18. 6.]] - [[Druga bitka kod Artois]] na Zapadnom frontu - pat-pozicija. * [[17. 5.]] - Kraj poslednje čisto liberalne britanske vlade, premijer [[Herbert Henry Asquith|Asquith]] ubrzo formira koalicioni kabinet (pad vlade izazvan ostavkom Prvog pomorskog lorda [[John Fisher, 1st Baron Fisher|Fishera]] i [[Kriza sa granatama 1915.|nestašicom granata]]). Konzervativci tražili i dobili smenu Prvog lorda admiraliteta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], koji je preuzeo odgovornost za neuspeh Dardanelske operacije. * [[22. 5.]] - Quintinshillska železnička katastrofa u Škotskoj, 226 mrtvih. * [[23. 5.]] - [[Italija]] stupa u rat na strani [[Antanta|Antante]], napadom na [[Austro-Ugarska|austrougarske]] položaje na [[Soča|Soči]]. Razarač ''Dinara'' bombardira [[Ankona|Ankonu]]. * [[25. 5.]] - [[Ugovor iz Kjahte (1915)|Ugovor iz Kjahte]]: Rusija i Kina priznaju autonomiju (Spoljne) [[Mongolija|Mongolije]] pod kineskim sizerenstvom. * [[27. 5.]] - [[Jermenski genocid]]: osmanski parlament donosi Zakon o deportaciji (''Tehcir Kanunu'') kojim je od 1. juna odobreno raseljavanje [[Armenci u Osmanskom Carstvu|Jermena]]. * 27. 5. - Eksplozija na ''[[HMS Princess Irene]]'', 352 mrtvih. * [[29. 5.]] - Saveznička nota Srbiji za ustupak u Makedoniji uz proširenja na zapadu (još jedna 3. 8.). * [[31. 5.]] - Nemački [[cepelin]] LZ 38 baca zapaljive bombe na London. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Italian Front 1915-1917.jpg|mini|200px|Italijanski front 1915-17]] * [[5. 6.]] - Saveznički brodovi bombardiraju [[Cavtat]], [[Lastovo]] i [[Vis]]. * 5. 6. - [[Meksička revolucija]]: general [[Álvaro Obregón]] ubedljivo porazio [[Pancho Villa|Pancha Villu]]. * 5. 6. - [[Žensko pravo glasa|Žene dobile pravo glasa]] u [[Danska|Danskoj]] sa [[Island]]om. * 5. 6. (18. 6.?) - Štrajk iz ekonomskih razloga u ruskoj [[Kostroma|Kostromi]], ubijeno 12 štrajkača kada su krenuli da oslobode uhapšene drugove<ref>[http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Kostroma+Strike+of+1915 Kostroma Strike of 1915]. encyclopedia2.thefreedictionary.com</ref>. * [[9. 6.]] - Državni sekretar SAD [[William Jennings Bryan]] dao ostavku nezadovoljan jakom reakcijom na potapanje "Luzitanije". * [[jun]] - Srpske snage zauzele deo Albanije <ref name="p89">Istorija s. n., str. 89</ref>. * [[19. 6.]] - Nemački [[Socijaldemokratska partija Njemačke|socijaldemokratski]] političari [[Hugo Haase]], [[Eduard Bernstein]] i [[Karl Kautsky]] objavili manifest protiv rata u Lajpciškim narodnim novinama, koje odmah bivaju zabranjene. * [[23. 6.]] - Na [[Italijanski front (Prvi svetski rat)|Italijanskom frontu]] počinje prva od dvanaest [[Bitke na Soči|bitaka na Soči]]. * [[jun]] - [[septembar]] - Nakon [[Gorličko-tarnovska ofanziva|Gorličko-tarnovske ofanzive]] centralnih sila dolazi do "[[Veliko povlačenje (Istočni front 1915.)|Velikog povlačenja]]" ruske vojske na istočnom frontu. === Jul/Juli/Srpanj === * [[9. 7.]] - Trupe [[Južnoafrička Unija|Južnoafričke Unije]] sa saveznicima okupirale [[Nemačka Jugozapadna Afrika|Nemačku Jugozapadnu Afriku]] (dan. [[Namibija|Namibiju]]) - ostaju do [[1990]]. * [[24. 7.]] - Putnički brod ''[[SS Eastland]]'' se prevrnuo u [[Čikago|Čikagu]], 844 mrtvih. * [[28. 7.]] - Neuspešni austrougarski napad na [[Palagruža|Palagružu]], koju su Talijani zauzeli 11. srpnja (moraće se povući u kolovozu). * 28. 7. - Pošto je narod raskomadao brutalnog predsednika [[Vilbrun Guillaume Sam|Sama]], počinje [[Američka okupacija Haitija]] - zaštita ekonomskih interesa SAD i strah od nemačkog uticaja (traje do [[1934]]). === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R42025, Warschau, Einmarsch deutscher Kavallerie.jpg|mini|200px|Nemci u Varšavi]] * [[5. 8.]] - Nemci ušli u [[Varšava|Varšavu]]. * 5. 8. - Austrougarska podmornica [[SM U-5|U-5]] (kap. [[Georg von Trapp|von Trapp]]) potopila talijansku ''[[Nereide (podmornica 1913)|Nereide]]'' kod [[Palagruža|Palagruže]]. * [[6. 8.]] - Na Savi kod beogradske Čukarice porinut ratni brod "Jadar" (danas Dan Rečne flotile Vojske Srbije). * [[6. 8.|6]] - [[21. 8.]] - [[Galipoljska operacija]]: [[Bitka na Sari Bairu]] je neuspešna poslednja saveznička ofanziva. * [[13. 8.]] - U Egeju potopljen britanski brod za prevoz trupa ''[[HMT Royal Edward]]'' sa 935 mrtvih. * [[17. 8.]] - U [[Atlanta, Georgia|Atlanti]] linčovan Jevrejin [[Leo Frank]], ranije osuđen na doživotni zatvor zbog silovanja maloletnice. [[Datoteka:The charge of the 3rd Light Horse Brigade at the Nek 7 August 1915.jpg|mini|left|230px|Prikaz borbi [[Galipoljska operacija|kod Galipolja]]]] * [[19. 8.]] - Južno od Irske potopljen putnički brod ''[[SS Arabic (1902)|SS Arabic]]'' - 44 mrtvih od čega trojica Amerikanaca (mesec dana kasnije Nemci daju "Arabikovo" obećanje da će upozoravati nevojne brodove pre nego što ih potope). * [[21. 8.]] - Usled "Velikog povlačenja" ruske vojske, car [[Nikolaj II]] smenio velikog vojvodu [[Nikolaj Nikolajevič Romanov (1856–1929)|Nikolaja]] i sam preuzeo komandu nad oružanim snagama. * 27. 8. - Crnogorske snage divizijara Vešovića zauzele Skadar, protivno Antantinoj zabrani i ne obaveštavajući srpsku Vrhovnu komandu i načelnika [[Božidar Janković|Jankovića]]<ref name="p89"/>. === Septembar/Rujan === * [[6. 9.]] - Bugarska pristupila Centralnim silama. * 6. 9. - Britanska armija testira prototip [[Tenkovi u Prvom svjetskom ratu|tenka]]. * [[10. 9.]] - Mobilizacija u [[Bugarska|Bugarskoj]], koja je sklopila tajni ugovor sa [[Centralne sile|Centralnim silama]]. * [[18. 9.]] - Nemci ušli u [[Vilnius]]. * [[24. 9.]] - Francuska i Velika Britanija odlučile da otvore Solunski front, na koji su upućene snage sa [[Galipolje|Galipolja]]. * [[25. 9.]] - [[14. 10.]] - [[Bitka kod Loosa]]: Britanci zauzimaju grad uz velike žrtve; prvi put su upotrebili otrovni gas i prva masovna upotreba "[[Kitchenerova vojska|Kitchenerove vojske]]". Istovremeno počinje [[Treća bitka kod Artois]] i [[Druga bitka u Champagni]]. * [[27. 9.]] - Austro-ugarskom sabotažom uništen italijanski [[bojni brod]] ''[[Benedetto Brin (bojni brod)|Benedetto Brin]]'', 454 mrtvih. * [[30. 9.]] - Oboren prvi neprijateljski avion iznad Srbije - [[Radoje Ljutovac|Raka Ljutovac]] oborio nemačku letelicu topom sa Metinog brda u [[Kragujevac|Kragujevcu]] - danas Dan roda PVO Vojske Srbije (pre rata se pominjao Miloš Kratovac?<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/10/01#page/6/mode/1up Vreme, 1. okt. 1940, str. 7]. digitalna.nb.rs</ref>). === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Vojska Ada Ciganlija.jpg|mini|180px|Srpski vojnici na Adi Ciganliji]] [[Datoteka:TropasSerbiasEvacuandoNish--excitingpersonal00ever.jpg|mini|180px|Evakuacija Niša]] * [[3. 10.]] - Francuske i britanske snage počele iskrcavanje u Solunu (Francuzi će napredovati do Strumice i Krivolaka, → [[Solunski front]]). * [[5. 10.]] - Počinje [[Mojkovačka operacija]] u Crnoj Gori (do [[6. 1.]] [[1916]]). * [[6. 10.]] - [[Trojna invazija na Srbiju]] počinje velike njemačkom i austro-ugarskom ofenzivom - artiljerijska priprema i prvi desanti (30.000 granata na Beograd). * [[7. 10.]] - Glavno forsiranje Dunava i Save, major [[Dragutin Gavrilović]] izdao čuvenu naredbu o odbrani Beograda. * [[9. 10.]] - Nemačko-austrougarska okupacija [[Beograd]]a. * [[12. 10.]] - Medicinska sestra [[Edith Cavell]] streljana zbog pomaganja bekstva savezničkih vojnika iz Belgije. * [[14. 10.]] - [[Bitka na Moravi (1915)|Bitka na Moravi]] (ili Niška operacija) i [[Bitka na Ovčem Polju]]: bugarski napad na Srbiju. * 14. 10. - U Berlinu došlo do "puternih nereda", protesta zbog skupoće ove i druge hrane. * [[17. 10.]] - [[21. 11.]] - [[Krivolačka bitka (1915)|Krivolačka bitka]]: Bugari odbili francusko napredovanje, veliki gubici na obe strane. ([[:bg:Криволашко сражение (1915)|bg Wiki]]) * [[22. 10.]] - Bugari zauzimaju [[Skoplje]], četiri dana kasnije i Kačaničku klisuru; u toku je albanska pobuna. [[Datoteka:Bulgaria during World War I.png|mini|200px|[[Bugarska u Prvom svetskom ratu]]]] * [[23. 10.]] - Torpedovan nemački [[oklopni krstaš]] ''[[SMS Prinz Adalbert (1901)|SMS Prinz Adalbert]]'', 672 mrtvih. * [[28. 10.]] - Prvi sastanak hrvatsko-slovenskog kluba u Mariboru. * [[29. 10.]] - [[Aristide Briand]] novi francuski premijer (do 1917). * oktobar, krajem - Alpski korpus nemačke vojske doveden iz Francuske na srpsko bojište. * oktobar - Objavljena Kafkina "[[Die Verwandlung|Metamorfoza]]". === Novembar/Studeni === * [[10. 11.]] - [[4. 12.]] - [[Kosovska bitka (1915)|Kosovska bitka]] (operacija): srpska vojska je brojno nadjačana. * [[11. 11.]] - Bugari odbačeni od [[Pusta reka (oblast)|Puste reke]] do Leskovca; saveznici se povlače na mostobran kod Soluna. * [[16. 11.]] - [[Coca-Cola]] patentirala poznatu konturnu bocu. * [[21. 11.]] - [[Kampanja Sanusija]]: podstaknuto od Osmanlija bratstvo [[Sanusi]]ja upada u britanski Egipat. * 24/[[25. 11.]] - Kod Bele Palanke ubijeno 19 sveštenika.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1940/11/25?pageIndex=00007 "Politika", 25. nov. 1940]</ref> * [[25. 11.]] - Vrhovna komanda Srpske vojske donela odluku o [[albanska golgota|povlačenju preko Albanije]], kreće sutradan. * 25. 11. - [[Albert Einstein]] izlaže osnove [[Opća teorija relativnosti|Opće teorije relativnosti]] pred Pruskom akademijom znanosti. * 25. 11. - Na [[Stone Mountain]]u u [[Georgia|Georgiji]] obnovljen [[Ku Klux Klan]] (ohrabreni "Rođenjem jedne nacije" i linčovanjem Lea Franka). * 27 - 29. 11. (14 - 16. 11. po j.k.) - Kabaška afera: lokalni Albanci zarobili i ubili oko 150 srpskih vojnika kod [[Kabaš (Prizren)|Kabaša]] blizu Prizrena. * [[28. 11.]] - Kralj Petar I napušta [[Prizren]] i zemlju, a regent Aleksandar je krenuo sinoć. === Decembar/Prosinac === <gallery> Datoteka:Одбацивање свега што је неприкладно за транспорт.JPG|Odbačena srpska oprema Datoteka:Од Пећи ка Андријевици.JPG|Od Peći ka Andrijevici Datoteka:The remnants of the Serbian Armies at Tchakor.jpg|Na Čakoru Datoteka:Изгубљени у снегу.JPG|"Izgubljeni u snegu" Datoteka:Death in the snow.jpg|Smrt u snegu Datoteka:The War Illustrated 075 1916-01-22 page 534.jpg|"Beg Srbije preko snežnih Albanskih alpa" Datoteka:Srpska vojska na obali.jpg|Srpska vojska na albanskoj obali </gallery> * decembar, početak - [[Albanska golgota]]: glavnina srpske vojske kreće preko Crne Gore i Albanije, sa mnogo civila; prve izbeglice stižu na more u okolini Skadra oko 15. 12. (→ [[Albanska spomenica]]). * [[5. 12.]] - Kralj Petar je stigao u [[Lješ]], a regent je ranije stigao u [[Skadar]] - u tom gradu umiru hiljade srpskih vojnika i civila, u odsustvu skloništa i hrane. * decembar - Italijanska vojska zauzela [[Valona|Valonu]] i [[Drač]] (do februara). * [[4. 12.]] - Saveznička konferencija u Calaisu: Britanci privremeno ubedili Francuze da se evakuiše [[Solunski front]]<ref>[http://www.firstworldwar.com/atoz/calais1915.htm The Allied Conference at Calais, 4 December 1915]. firstworldwar.com</ref>. * [[5. 12.]] - Francuska podmornica ''[[Fresnel (Q65)|Fresnel]]'' se nasukala na ušću [[Bojana|Bojane]]. * [[6. 12.]] - Druga međusaveznička konferencija u Chantilly-ju: prvi pokušaj zajedničke strategije, odustaje se od napuštanja Solunskog fronta. * [[7. 12.]] - [[Mesopotamska kampanja]]: Osmanlije započele [[opsada Kuta|opsadu Kuta]] u južno-centralnom Iraku (Britanci se predaju u aprilu). * [[8. 12.]] - Austrougari zauzeli [[Peć (grad)|Peć]], tada crnogorsku. * [[10. 12.]] - [[Ford]] proizveo milioniti [[Model T]]. * [[12. 12.]] - [[Datoteka:Flag of the Empire of China 1915-1916.svg|25px]] Predsednik Kine [[Yuan Shikai]] se proglasio [[Kinesko Carstvo (1915-1916)|za cara]] ([[Kinesko ime ere|era]] ''Hongxian'', "Ustavno obilje" - traje svega 83 dana). * [[17. 12.]] - Transporter sa hranom i novcem za srpsku vojsku stiže u Sveti Jovan Medovski - blagovremeno, jer je noćas 46 vojnika umrlo od gladi, a za sutradan više nije bilo zaliha.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1921/12/17?pageIndex=00001 "Politika", 17. dec. 1921]</ref> * [[19. 12.]] - U Skadru organizovana [[Bolnica u Skadru 1915/16.|srpska bolnica]], radi oko mesec dana. * 19. 12. - U Petrogradu otvorena [[Suprematizam|suprematistička]] ''[[Izložba 0.10]]'', [[Kazimir Maljevič]] izložio "Crni kvadrat". * 19. 12. - [[Douglas Haig]] je novi komandant Britanskih ekspedicionih snaga. * [[23. 12.]] - Prva plovidba [[HMHS Britannic]]a. * [[25. 12.]] - U Kini počinje građanski [[Rat nacionalne zaštite]] ili Antimonarhijski rat. * 28 - [[29. 12.]] - Saveznički uspeh u pomorskoj [[Bitka kod Drača (1915)|Bitci kod Drača]]. * [[30. 12.]] - Južno od Krita potopljen britanski putnički brod ''[[SS Persia (1900)|SS Persia]]'', 343 mrtvih. === Kroz godinu === * U [[Detroit]]u postavljen prvi [[znak Stop]]. * [[Alfred Wegener]] objavio ''Die Entstehung der Kontinente und Ozeane'' ("Poreklo kontinenata i okeana"), pretpostavio postojanje nekadašnjeg [[superkontinent]]a (kasnije nazvan [[Pangea]]). * Opisan [[Trokut Sierpińskog]]. * Nemačka [[Niedermayer-Hentigova ekspedicija]]: pokušaj ubeđivanja [[Emirat Afganistan|Afganistana]] da napadne [[Britanska Indija|Britansku Indiju]] (deo [[Indo-nemačka zavera|Indo-nemačke zavere]]). * Osnovan [[Drevni mistični red Rosae Crucis]]. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1915.}} === Januar/Siječanj &mdash; Mart/Ožujak === * [[1. 1.]] - [[Branko Ćopić]], književnik i akademik († [[1984]]) * 1. 1. - [[Dragica Končar]], narodni heroj († [[1942]]) * [[7. 1.]] - [[Jovan Putnik]], književnik i pozorišni reditelj († [[1983]]) * [[18. 1.]] - [[Santiago Carrillo]], španski političar († [[2012]]) * [[20. 1.]] - [[Boško Petrović]], književnik, urednik "Letopisa Matice srpske" († [[2001]]) * [[24. 1.]] - [[Robert Motherwell]], slikar († [[1991]]) * [[30. 1.]] - [[John Profumo]], britanski političar († [[2006]]) * [[31. 1.]] - [[Marko Fotez]], reditelj, teatrolog, književnik († [[1976]]) * [[13. 2.]] - [[Aung San]], burmanski nacionalni lider († [[1947]]) * [[17. 2.]] - [[Mahmut Bušatlija]], narodni heroj († [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Ante Gabrić]], svećenik, misionar († [[1988]]) * [[21. 2.]] - [[Ann Sheridan]], glumica († [[1967]]) * [[23. 2.]] - [[Paul Tibbets]], pilot Enole Gay († [[2007]]) * [[25. 2.]] - [[Živan Milisavac]], književnik i književni kritičar († [[1997]]) * [[10. 3.]] - [[Erih Šlomović]], kolekcionar i trgovac umjetninama († 1942-43) * 10. 3. - [[Joža Horvat]], književnik († [[2012]]) * [[15. 3.]] - [[Lazar Latinović]], španski borac, učesnik NOB († [[2006]]) * [[20. 3.]] - [[Svjatoslav Rihter]], pijanist († [[1997]]) * 20. 3. - [[Krsto Ljubičić]], antifašist († [[1937]]) * [[22. 3.]] - [[Lazar Udovički]], učesnik Španskog rata, društveno-politički radnik († [[1997]]) * [[23. 3.]] - [[Vasili Zajcev]], snajperista († [[1991]]) === April/Travanj &mdash; Jun/Lipanj === * [[7. 4.]] - [[Billie Holiday]], pevačica († [[1959]]) * [[8. 4.]] - [[Ivan Supek]], fizičar, filozof, pisac, akademik († [[2007]]) * [[9. 4.]] - [[Dušan Kveder]], španski borac, društveno-politički radnik, narodni heroj († [[1966]]) * [[12. 4.]] - [[Lujo Tončić-Sorinj]], austrijski političar († [[2005]]) * [[21. 4.]] - [[Mlađa Veselinović]], glumac († [[2012]]) * 21. 4. - [[Anthony Quinn]], glumac († [[2001]]) * [[4. 5.]] - [[Enver Redžić]], historičar († [[2009]]) * [[5. 5.]] - [[Alice Faye]], glumica i pevačica († [[1998]]) * [[6. 5.]] - [[Orson Welles]], glumac, režiser († [[1985]]) * [[20. 5.]] - [[Moše Dajan]], izraelski general i političar († [[1981]]) * [[27. 5.]] - [[Herman Wouk]], književnik († [[2019]]) * [[4. 6.]] - [[Modibo Keïta]], prvi predsednik Malija († [[1977]]) * [[5. 6.]] - [[Vojin Bakić]], vajar († [[1992]]) * 5. 6. - [[Miroslav Filipović]] - "fra Sotona", komandant Jasenovca († [[1946]]) * [[6. 6.]] - [[Divna Đoković]], glumica i operska pevačica († [[2005]]) * [[9. 6.]] - [[Les Paul]], pionir električne gitare († [[2009]]) * [[10. 6.]] - [[Saul Bellow]], književnik, nobelovac († [[2005]]) * [[20. 6.]] - [[Žarko Mitrović]], glumac († [[1992]]) * [[21. 6.]] - [[Franjo Herljević]], narodni heroj († [[1998]]) * [[24. 6.]] - [[Fred Hoyle]], astronom († [[2001]]) * [[26. 6.]] - [[Paul Castellano]], gangster († [[1985]]) === Jul/Srpanj &mdash; Septembar/Rujan === * [[13. 7.]] - [[Radoš Novaković]], filmski reditelj († [[1979]]) * [[28. 7.]] - [[Mario del Monaco]], talijanski tenor († [[1982]]) * 28. 7. - [[Dick Sprang]], kokreator Betmena († [[2000]]) * [[29. 8.]] - [[Ingrid Bergman]], glumica († [[1982]]) * [[23. 9.]] - [[Zdenko Blažeković]], ustaša († [[1947]]) === Oktobar/Listopad &mdash; Decembar/Prosinac === * [[3. 10.]] - [[Branko Krsmanović]], narodni heroj († [[1941]]) * [[13. 10.]] - [[Pavle Goranin Ilija]], narodni heroj († [[1944]]) * [[14. 10.]] - [[Mićo Radaković]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj († [[1941]]) * [[17. 10.]] - [[Arthur Miller]], dramski pisac († [[2005]]) * [[22. 10.]] - [[Vlado Bagat]], narodni heroj († [[1944]]) * 22. 10. - [[Jichak Šamir]], izraelski političar († [[2012]]) * [[16. 11.]] - [[Marijan Lovrić]], glumac († [[1993]]) * [[25. 11.]] - [[Augusto Pinochet]], čileanski general i diktator († [[2006]]) * [[30. 11.]] - [[Henry Taube]], hemičar, nobelovac († [[2005]]) * [[7. 12.]] - [[Eli Wallach]], glumac († [[2014]]) * [[12. 12.]] - [[Frank Sinatra]], slavni američki pjevač († [[1998]]) * [[13. 12.]] - [[Curd Jürgens]], glumac († [[1982]]) * [[19. 12.]] - [[Edith Piaf]], francuska pjevačica († [[1963]]) * [[20. 12.]] - [[Ilija Džuvalekovski]], glumac († [[2004]]) * [[27. 12.]] - [[William Masters]], ginekolog, seksolog († [[2001]]) === Kroz godinu === * [[Vladimir Knežević Volođa]], narodni heroj († [[1942]]) * [[Ramiz Sadiku]], narodni heroj († [[1943]]) * [[Miloš Žanko]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2000]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1915.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Armand Peugeot]], osnivač auto-kompanije (* [[1849]]) * [[19. 1.]] - [[Anna Leonowens]], spisateljica, edukatorka (* [[1831]]) * [[28. 1.]] - [[Antun Korlević]], entomolog (* [[1851]]) * [[3. 2.]] - Sarajevski atentatori: ** [[Veljko Čubrilović]] (* [[1886]]) ** [[Danilo Ilić]] (* 1891) ** Miško Jovanović * [[6. 2.]] - [[Draginja Babić]], srpska lekarka (* [[1886]]) * 6. 2. - [[Selimir Đorđević]], lekar, upravnik Valjevske bolnice (* [[1866]]) * [[14. 2.]] - [[Elizabeth Ross]], britanska lekarka, dobrovoljac u Srbiji (* [[1878]]) * [[18. 2.]] - [[Stojan Novaković]], političar, diplomata, filolog (* [[1842]]) * 19. 2. - [[Kosta Kostić]], istoričar (* [[1875]]) * [[25. 2.]] - [[Vukoman Aračić]], srpski general (* [[1850]]) * [[11. 3.]] - [[Stephan von Millenkovich]], književnik, austrijski oficir (* [[1836]]) * [[13. 3.]] - [[Sergej Vite]], bivši ruski premijer (* [[1849]]) * [[15. 3.]] - [[George Llewelyn Davies]], inspiracija za "Izgubljene dečake" iz Petra Pana (* [[1893]]) * [[21. 3.]] - [[Frederick Taylor]], inženjer, promoter efikasnosti (* [[1856]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[2. 4.]] - [[Nikodim Milaš]], bivši dalmatinsko-istarski vladika i književnik (* [[1845]]) * [[3. 4.]] - [[Nadežda Petrović]], srpska slikarica (* [[1873]]) * [[6. 4.]] - [[Musa Ćazim Ćatić]], književnik (* [[1878]]) * 12. 4. - [[Nikola Hadži Nikolić]], prvi ginekolog u Srbiji (* [[1855]]) * [[22. 4.]] - [[Jane Sandanski]], makedonski revolucionar (* [[1872]]) * [[26. 4.]] - [[John Bunny]], filmski glumac, komičar (* [[1863]]) * [[27. 4.]] - [[Aleksandar Skrjabin]], kompozitor (* [[1872]]) * [[7. 5.]] - [[Joca Savić]], srpski glumac i reditelj (* [[1847]]) * 8. 5. - [[Platon Papakostopulos]], prvi pedijatar u Srbiji (* [[1864]]) * [[9. 6.]] - [[Milan Grlović]], hrvatski novinar (* [[1852]]) * [[15. 6.]] - [[Konstantin Konstantinovič]], ruski veliki knez, književnik (* [[1858]]) * 20. 6. - [[Josif I Bugarski|Josif I]], bugarski egzarh (* [[1840]]) * [[27. 6.]] - [[Toma Leko]], sanitetski oficir, upravnik valjevske bolnice (* [[1884]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Porfirio Diaz]], bivši predsednik Meksika (* [[1830]]) * 4. 7. - [[Lorna Ferris]], engleska medicinska sestra u Srbiji (* 1887) * [[14. 7.]] - [[Jovan Dragašević]], srpski oficir, vojni geograf (* [[1836]]) * [[16. 7.]] - [[Ellen G. White]], osnivač Adventista sedmog dana (* [[1827]]) * [[10. 8.]] - [[Henry Moseley]], fizičar (* [[1887]]) * [[20. 8.]] - [[Paul Ehrlich]], lekar i naučnik, nobelovac (* [[1854]]) * [[24. 8.]] - [[Avram Vinaver]], lekar (* 1862) * [[9. 9.]] - [[Albert Spalding]], igrač bejzbola, proizvođač sportske opreme (* [[1849]]) * [[15. 9.]] - [[Isidor Bajić]], kompozitor (* [[1878]]) * [[22. 9.]] - [[Mihailo Valtrović]], arheolog i istoričar umetnosti (* [[1839]]) * [[26. 9.]] - [[Keir Hardie]], britanski političar (* [[1856]]) * [[27. 9.]] - [[Fergus Bowes-Lyon]], ujak Elizabete II (* [[1889]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[9. 10.]] - [[Velimir Rajić]], književnik (* [[1879]]) * [[12. 10.]] - [[Lazar Paču]], srpski ministar finansija (* [[1855]]) * 12. 10. - [[Edith Cavell]], medicinska sestra, ratna heroina (* [[1865]]) * okt. - [[Dragutin Tomašević]], srpski olimpijac (* [[1890]]) * [[28. 10.]] - [[Milutin Uskoković]], književnik (* [[1884]]) * [[2. 11.]] - [[Vojislav Tankosić]], oficir i četnički vojvoda (* [[1880]]) * [[14. 11.]] - [[Booker T. Washington]], afro-američki edukator (* [[1856]]) * 21. 11. - [[Risto Žerajić]], srpski sanitetski oficir (* 1874) * [[28. 11.]] - [[Mubarak Al-Sabah]], emir Kuvajta (* [[1837]]) * dec.? - [[Vićentije Krdžić]], skopski vladika (* [[1853]]) * 17. 12. - [[Uroš Petrović (književnik)|Uroš Petrović]], književnik (* 1888) * [[19. 12.]] - [[Alois Alzheimer]], lekar (* [[1864]]) * [[26. 12.]] - [[Vasa Đurđević]], političar u Hrvatskoj (* [[1841]]) === Kroz godinu === * [[Vanđel Dimitrijević Skopljanče]], četnički vojvoda (* 1875) * [[Jovan Dolgač]], četnički vojvoda (* 1860) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[William Henry Bragg|W. H. Bragg]] i [[William Lawrence Bragg|W. L. Bragg]] (analiza kristalne [[Rendgenska strukturna analiza|strukture putem rendgenskih zraka]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard Martin Willstätter]] (istraživanje biljnih pigmenata, naročito [[hlorofil]]a) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: nije dodeljena * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Romain Rolland]] (visoki idealizam njegove književne produkcije te simpatija i ljubav prema istini kojima je opisao različite tipove ljudskih bića) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: nije dodeljena == Reference == {{reference}} == Literatura == * Istorija srpskog naroda, knjiga 6, tom 2, SKZ 1983. ---- ''Vidi takođe'': [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]<br /> {{commonscat|1915}} [[Kategorija:1915.]] hwrlgnfkidzr9wc4g3cq5mmrgl9940t 1975. 0 13389 42581175 42563019 2026-04-16T13:54:01Z Alekol 2231 /* Rođenja */ 42581175 wikitext text/x-wiki {{year dab|1975}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1975}} __NOTOC__ Godina '''1975''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] po gregorijanskom kalendaru. * Međunarodna godina žena (UN) * Godina evropskog arhitekturnog nasleđa (Savet Evrope) <br /> <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1975''': <br /> [[1975#Januar/Siječanj|1]] • [[1975#Februar/Veljača|2]] • [[1975#Mart/Ožujak|3]] • [[1975#April/Travanj|4]] • [[1975#Maj/Svibanj|5]] • [[1975#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1975#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1975#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1975#Septembar/Rujan|9]] • [[1975#Oktobar/Listopad|10]] • [[1975#Novembar/Studeni|11]] • [[1975#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1975#Rođenja|Rođenja]] • [[1975#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Stupio na snagu novi [[ustav Švedske]], [[Švedska monarhija|švedski monarh]] je čisto ceremonijalna figura. * 1. 1.? - Proradio [[Pul nesvrstanih novinskih agencija]] na čelu sa [[Tanjug]]om. * [[2. 1.]] - U [[Bangladeš]]u ubijen marksistički revolucionar Siradž Sikder. * [[3. 1.]] - U SAD potpisan Zakon o trgovini zajedno sa [[Jackson–Vanikov amandman|Jackson–Vanikovim amandmanom]] koji uskraćuje status najpovlašćenije nacije zemljama sa netržišnom ekonomijom koje sprečavaju emigraciju građana (tj. Jevreja iz SSSR). * [[6. 1.]] - [[Vijetnamski rat]]: okončava se odlučujuća bitka za Phuoc Long, severnokorejska vojska i [[Viet Cong]] zauzimaju [[Južni Vijetnam|južnovijetnamsku]] provinciju Phuoc Binh a da Amerikanci uopšte nisu reagovali - ubrzo odlučeno da se operacije nastave. * 6. 1. - Prva epizoda kviza ''[[Wheel of Fortune (američka TV-igra)|Wheel of Fortune]]'' u SAD. * [[10. 1.]] - [[2. 5.]] - Prikazuje se devet epizoda "[[Na slovo, na slovo]]".<ref>[https://www.imdb.com/title/tt0191708/episodes?year=1975&ref_=tt_eps_yr_1975 Na slovo, na slovo - Episodes], imdb.com</ref> * [[13. 1.]] - [[Ilič Ramirez Sančez]] (Karlos Šakal) i [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] hteli da [[ručni bacač raketa|RPG]]-om pogode avion izraelskog [[El Al]]-a na pariskom Orly-ju, ali pogodili jugoslovenski DC-9. Jugoslovenska štampa insinuira da su Amerikanci iza toga.<ref name="Collier">''Collier's Year Book'' za 1975 (Microsoft Encarta 2004)</ref>. Još jedan napad na El Alov avion pokušan šest dana kasnije. * 13. 1. - Zaseda Četvrti Nacionalni narodni kongres NR Kine, reizabrani premijer [[Zhou Enlai]] se ponovo zalaže za [[Četiri modernizacije]] (poljoprivreda, industrija, odbrana, nauka i tehnologija - [[Deng Xiaoping]], vicepremijer nakon osam godina nemilosti, moći će da ih pokrene 1978); donesen novi ustav koji je ukinuo položaj predsednika NR Kine i stavio vojsku pod kontrolu partije (zamenjen već 1978). * [[15. 1.]] - Potpisan [[Alvorski sporazum]], [[Portugal]] objavljuje da će 11. novembra dati nezavisnost [[Angola|Angoli]]. * 15. 1. - Četvorica kosovskih Albanaca osuđena na tri do devet godina zatvora za iredentizam. * [[januar]] - Osmorica profesora, [[Praxis]]-ovaca, izbačena sa Beogradskog univerziteta - [[Mihailo Marković]], [[Ljubomir Tadić]], [[Zagorka Golubović]], [[Svetozar Stojanović]], [[Miladin Životić]], [[Dragoljub Mićunović]], [[Nebojša Popov]] i [[Trivo Inđić]]. * januar - Predstavljen mikro kompjuter [[Altair 8800]]. [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|mini|[[Na slovo, na slovo (TV serija, 1971)|Na slovo, na slovo]]: Aćim i Mića]] * ca. 20. 1. - Izrazito antiamerički ton jugoslovenskih medija, ambasada SAD piše Tanjugu i žali se na neravnotežu u izveštavanju<ref>[http://www.nytimes.com/1975/01/26/archives/yugoslav-press-condemning-us-in-a-strident-tone-papers-depict.html YUGOSLAV PRESS CONDEMNING U.S.]. nytimes.com JAN. 26, 1975</ref>. * [[25. 1.]] - "Druga revolucija" [[Sheikh Mujibur Rahman]]a u Bangladešu: uvodi vanredno stanje, pravi jednopartijsku socijalističku državu. * 25. 1. - Članak Mihajla Mihajlova u ''The New Leader'': Tito je došao na vlast samo zato što su Britanci napustili Mihailovića, koji mora biti makar delimično rehabilitovan (Mihailov je u zatvoru od oktobra)<ref>[http://www.nytimes.com/1975/01/26/archives/yugoslav-assails-british-war-role.html YUGOSLAV ASSAILS BRITISH WAR ROLE]. nytimes.com JAN. 26, 1975</ref>. * [[29. 1.]] - ''[[Weather Underground]]'' podmetnuo bombu u zgradu američkog State Departmenta. * 29. 1. - Danski tanker ''Jakob Maersk'' udario u peščani sprud na ulazu u portugalsku luku Leixões kod Porta, isteklo je 40-50.000 tona nafte, došlo je do eksplozije i požara. * [[30. 1.]] - Završni deo izveštaja [[Agranatova komisija|Agranatove komisije]] o izraelskim propustima u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]], vodi pojašnjenju civilne kontrole nad vojskom itd. === Februar/Veljača === [[Datoteka:MITS Altair 8800 microcomputer - Computer History Museum.jpg|mini|250px|[[Altair 8800]]]] * [[3. 2.]] - Eli M. Black, šef [[Chiquita Brands International|United Brands Company]], izvršio samoubistvo nakon što je otkriveno da je ponudio mito honduraskom predsedniku kako bi bio smanjen porez na izvoz banana. * [[4. 2.]] - Zemljotres u Haičengu, kineska provincija [[Liaoning]], odnosi preko 1300 života, a smatra se prvim predviđenim zemljotresom. * [[5. 2.]] - Štrajk policije u Limi, Peru, oko 100 mrtvih u neredima - vojska smiruje i policiju i vandale. * 5. 2. - Operacija Independencia: akcija argentinske vojske protiv levičarske gerile ERP u provinciji [[Tucumán (argentinska provincija)|Tucumán]], valjda prva velika operacija [[Prljavi rat|Prljavog rata]], napadnuti su i neki službenici i nastavnici. * [[11. 2.]] - [[Margaret Thatcher]] na čelu [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]] (premijerka 1979-90). * 11. 2. - Predsednik [[Madagaskar]]a puk. [[Richard Ratsimandrava]] ubijen posle šest dana na položaju; sledi gen. [[Gilles Andriamahazo]] (do juna), smatra se da je sprečio građanski rat. * [[13. 2.]] - [[Kipar]]ski Turci su u severnom delu ostrva, koji je sedam meseci ranije okupirala [[Turska]], proglasili "[[Turska Republika Sjeverni Kipar|Tursku Federativnu Državu Kipar]]" i formirali [[ustavotvorna skupština|ustavotvornu skupštinu]]. Za prvog predsednika skupštine izabran je vođa kiparskih Turaka [[Rauf Denktaş]] - nezavisnost proglašena 1983, oba čina je priznala samo Turska. * 13. 2. - Jugoslovenske vlasti proterale dve američke operske pevačice (Gloria Lind i Ann Waterman), pod optužbom za "neprijateljsku aktivnost" - poslale 250 ćiriličnih letaka na adrese u Jugoslaviji, koje im je dao neki čikaški emigrant<ref>[http://www.nytimes.com/1975/02/14/archives/expulsion-of-2-americans-explained-by-yugoslavia.html Expulsion of 2 Americans Explained by Yugoslavia]. nytimes.com FEB. 14, 1975</ref>. * 13. 2. - Španski kaudiljo Franko pomilovao trojicu hrvatskih nacionalista (Rudolf Prskalo, Nikola Lisac i Tomislav Rebrina), osuđenih za otmicu švedskog aviona 1972. * februar - Žestoka svađa između Tita i Jovanke Broz, njegovi saradnici se plaše da bi mogla fizički napasti Tita. Komisija u Beogradu smatra da je Jovanka paranoidna i da bi razvod bio najbolji. Restrukturacija Titovog kabineta ide u korist Dolanca, Bakarića i Kardelja. Prema "Kardeljevom pravilu", maršal je maksimalno izolovan od politike.<ref>Pirjevec, 431-32</ref> * februar - Objavljen [[Kraftwerk]]ov singl ''[[Autobahn (pjesma)|Autobahn]]'' (istoimeni album objavljen prošlog novembra). * [[15. 2.]] - Sporazum o političkom savezu SAD i [[Severna Marijanska Ostrva|Severnih Marijanskih Ostrva]] (odobreno referendumom 17. 6.). * [[17. 2.]] - Petnaest osuđenih u Zadru na kazne do 13 godina, optužba je zavera za otcepljenje Hrvatske, stvaranje terorističke organizacije i dr. * 17. 2. - [[AC/DC]] izdali prvi album ''[[High Voltage]]''. * [[18. 2.]] - Počinju prvi protesti protiv izgradnje neke nuklearne elektrane, u [[Wyhl am Kaiserstuhl]]u na jugozapadu SR Nemačke. * {{circa}} 21. 2. - Zatvoren časopis "[[Praxis (časopis)|Praxis]]"; u ovo vreme je zabranjen i broj niškog književnog časopisa "Gradina" zbog priče beogradskog studenta koja navodno favorizuje četnike<ref>[http://www.nytimes.com/1975/02/22/archives/yugoslavia-closes-magazine-critical-of-regime.html Yugoslavia Closes Magazine Critical of Regime]. nytimes.com FEB. 22, 1975</ref>. * 24 - 27. 2. - U Kaliforniji održana Asilomarska konferencija o [[Rekombinantna DNK|rekombinantnoj DNK]], o mogućim hazardima i regulaciji biotehnologije. * [[26. 2.]] - Liban: štrajk i demonstracije ribara u [[Sidon]]u protiv monopolizacije od strane kompanije ''Protéine'' bivšeg predsednika [[Camille Chamoun|Chamouna]], smrtno ranjen bivši gradonačelnik [[Maarouf Saad]] (velika sahrana 7. 3.) - levičarski Libanci i Palestinci se udružuju protiv vlade. * [[27. 2.]] - [[Pokret 2. juna]] kidnapovao Petera Lorenza, kandidata CDU za gradonačelnika Zapadnog Berlina - pušten 4. marta nakon što je ispunjena većina otmičarskih zahteva. * [[28. 2.]] - Jugoslovenski disident [[Mihajlo Mihajlov]] osuđen na sedam godina zatvora. "Kampanja terorizovanja stvarnih i potencijalnih disidenata je u punom zamahu"<ref>[http://www.nytimes.com/1975/02/25/archives/belgrade-stalinism.html Belgrade Stalinism]. nytimes.com FEB. 25, 1975</ref>. * 28. 2. - Potpisana Konvencija iz Lomea, sporazum o trgovini i pomoći između Evropske zajednice i [[Afrička, karipska i pacifička grupa zemalja|Afričke, karipske i pacifičke grupe zemalja]] (2000. zamenjena Sporazumom iz Cotonoua). * 28. 2. - Nesreća na stanici Moorgate [[Londonski metro|Londonskog metroa]] je najgora u istoriji, poginula 43 putnika. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Iranski Šah [[Mohamed Reza Pahlavi]] proglasio jednopartijsku državu ([[Partija Rastahiz]] tj. "Preporod"). * [[3. 3.]] - Prva sednica novoizabranog [[Savet federacije SFRJ|Saveta federacije SFRJ]]. * 4/[[5. 3.]] - Osmorica Palestinaca upala u hotel Savoy u Tel Avivu i uzela taoce - u okršaju sa izraelskim specijalcima gine sedam otmičara, osam talaca i tri vojnika. * [[5. 3.]] - Nacionalizovana ''[[Kuwait Oil Company]]''. * [[6. 3.]] - [[Alžirski sporazum]] između [[Irak]]a i [[Pahlavi (dinastija)|Irana]] o rešenju pograničnog spora; Iran prekida podršku [[kurdi|kurdskom]] ustanku u Iraku, na čelu sa [[Mustafa Barzani|Mustafom Barzanijem]] (ustanak ubrzo biva slomljen), granica treba ići sredinom [[Šat al-Arab]]a. * 6. 3. - [[Zapruderov film]] Kenedijevog ubistva prvi put prikazan na američkoj televiziji. * [[7. 3.]] - U Ženevi umro [[Veljko Vlahović]], član Predsedništva Centralnog komiteta SKJ, jedan od najbližih saradnika predsednika Tita. * 7 - 22. 3. - [[Henry Kissinger|Kissinger]]ovo putovanje na Bliski istok; Izraelci prekidaju pregovore, zbog čega im predsednik [[Gerald Ford]] poručuje da će "preispitati" odnose. * [[10.3.|10]] - [[11. 3.]] - U [[Dublin]]u pod predsjedanjem irskog premijera [[Liam Cosgrave|Liama Cosgravea]] održan prvi sastanak [[Evropsko vijeće|Evropskog vijeća]], odnosno redovni sastanak na vrhu tadašnje [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]]. * [[11. 3.]] - Severnovijetnamska pobeda [[Bitka kod Ban Me Thuota|kod Ban Me Thuota]] znači pad polovine Južnog Vijetnama i početak njegovog kolapsa. * 11. 3. - Pokušaj desničarskog puča u Portugalu, pripisan bivšem predsedniku gen. [[António de Spínola|de Spínoli]]. * [[13. 3.]] - "Konvoj suza" u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] - evakuacija Centralnih visija se pretvara u egzodus. * 13. 3. - Umro književnik i nobelovac [[Ivo Andrić]]. * [[14. 3.]] - [[Kukrit Pramoj]] nasledio brata [[Seni Pramoj|Senija]] kao premijer Tajlanda (do 1976). [[Datoteka:Mercury Mariner10.jpg|mini|150px|[[Merkur]]]] * [[16. 3.]] - [[Mariner 10]] u najbližem prilazu [[Merkur]]u. * 16. 3. - Prikazana poslednja od 13 epizoda TV serije "[[Otpisani]]". Film "[[Povratak otpisanih (film)|Povratak otpisanih]]" sledi 1976, a [[Povratak otpisanih (TV serija)|istoimena serija]] 1978. * [[18. 3.]] - Ubijen [[Herbert Chitepo]], lider Zimbabveanske afričke nacionalne unije - dolazi do rascepa u organizaciji, [[Robert Mugabe]] iz Mozambika jednostrano preuzima vođstvo. * 18. 3. - [[Habib Burgiba]] proglašen za doživotnog predsednika Tunisa (smenjen 1987). * [[19. 3.]] - Prikazan film ''[[Tommy (film)|Tommy]]''. * [[21. 3.]] - {{flagicon|Derg}} Komunistička hunta [[Derg]] proglasila republiku u [[Etiopija|Etiopiji]]. * [[22. 3.]] - [[Naim Hadžiabdić]] izabran za [[Reisu-l-ulema|reisu-l-ulemu]] Islamske zajednice u SFR Jugoslaviji (ustoličen 18. maja, na čelu je do [[1987]]). * 22. 3. - [[eurosong 1975|Pesma Evrovizije]]: jugoslovenski predstavnik ''[[Pepel in kri]]'' 13. * 22. 3. - Požar u nuklearnoj elektrani Browns Ferry na severu Alabame - izazvan svećom kojom je proveravano curenje vazduha. * [[24. 3.]] - Meč [[Muhammad Ali]] - [[Chuck Wepner]]: nepoznati bokser izdržao skoro svih 15 rundi i čak poslao Alija na pod u devetoj - meč je gledao [[Silvester Stalone]] koji je ubrzo napisao scenario za film ''[[Rocky]]''. * [[25. 3.]] - Ubijen [[Saudi Arabija|saudijski]] kralj [[Faisal bin Abdulaziz Al Saud|Faisal]] (počinilac je njegov nećak, pogubljen [[18. 6.]]); nasleđuje ga [[Khalid bin Abdulaziz Al Saud|Khalid]] (do [[1982]]). * [[26. 3.]] - Stupila na snagu [[Konvencija o biološkom oružju]]. * [[28. 3.]] - Požar u [[rijeka|riječkom]] rodilištu, stradalo 25 beba<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/tragedija-rijeckom-rodilistu-poginulo-25-novorodencadi-clanak-113833 Tragedija u riječkom rodilištu, poginulo 25 novorođenčadi (Večernji)]</ref>. * [[29. 3.]] - Ustaše upucale jugoslovenskog vice-konzula u [[Lion]]u, Mladena Đogovića. * 29. 3. - Severnovijetnamci zauzeli Da Nang. * [[30. 3.]]? - [[Zoran Radmilović]] dobio "Zlatnog ćurana" na "Danima komedije" u [[Svetozarevo|Svetozarevu]] za ulogu u "[[Radovan III|Radovanu III]]". === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Predsjednik [[Kambodža|Kambodže]] [[Lon Nol]] pobjegao u Indoneziju pa u SAD, nakon što su Crveni Kmeri opkolili glavni grad [[Pnom Pen]]. * 1. 4. - U Japanu počinje prikazivanje TV serije "[[Pčelica Maja]]". * [[2. 4.]] - Tito komentariše u Skoplju nedavne sovjetske i bugarske tvrdnje da su Sovjeti oslobodili istoke Evrope i doveli KPJ na vlast.<ref name="Pirjevec412">Pirjevec, 412</ref> * [[3. 4.]] - [[SSSR|Sovjetski]] velemajstor [[Anatolij Karpov]] postao 12. svjetski prvak u [[šah]]u nakon što je dotadašnji prvak [[Robert Bobby Fischer]] odbio prihvatiti uvjete Svjetske šahovske asocijacije ([[FIDE]]) za susret za svjetsku titulu. * 3. 4. - Prikazan film ''[[Monty Python and the Holy Grail]]''. * 3 - 26. 4. - Operacija Babylift, evakuacija dece iz Južnog Vijetnama; ovog meseca počinje i operacija New Life, evakuisano preko 110.000 Južnovijetnamaca. * [[4. 4.]] - [[Vijetnamski rat]]: tokom "[[Operacija Babylift|Operacije Babylift]]", [[SAD|američki]] vojni avion koji je prevozio vijetnamsku ratnu siročad srušio se nakon polijetanja iz [[Saigon]]a ([[Vijetnam]]). Poginule su 172 osobe, većinom djece. * 4. 4. - [[Bill Gates]] i [[Paul Allen]] osnovali [[Microsoft]] u [[Albuquerque]]ju, New Mexico, prvi proizvod im je [[Altair BASIC]], interpreter za [[Altair 8800]]. * 4. 4. - Josip Broz Tito proglašen za počasnog doktora nauka na Filozofskom fakultetu u Prištini (u užoj Srbiji primećeno da je kosovsko rukovodstvo naglašavalo elemente državnosti tokom ove posete; srpski funkcioneri će tražiti od [[Edvard Kardelj|Kardelja]] da bude arbitar u sporovima, on potvrđuje da su samo republike države<ref>Jović 2003, 259-61</ref>). * 4. 4. - Francuski oficir Pierre Galopin, koji je radio na oslobađanju talaca u Čadu, pogubljen od strane [[Hissène Habré|Habréovih]] pobunjenika. [[Datoteka:S-21 Skull Map.jpg|mini|250px|[[Demokratska Kampučija]]]] * [[5. 4.]] - Havarija sovjetskog Sojuza-18a, kosmonauti spašeni. * 5. 4. - Umro predsednik Republike Kine (Tajvana) [[Čang Kaj-šek]], nasleđuje ga potpredsednik [[Yen Chia-kan]] (do 1978). * [[8. 4.]] - [[47. dodjela Oscara]], najbolji film "[[The Godfather Part II|Kum II]]", ukupno šest nagrada od 11 nominacija; najbolji strani film ''[[Amarcord]]''. * [[9. 4.]] - "Incident sa Narodnom revolucionarnom partijom" u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] pod diktaturom [[Park Chung-hee]]ja: devetorica obešena 18 sati nakon presude. * [[13. 4.]] - Napad Palestinaca na Falangu ([[Partija Kataeb]]) i uzvratni [[Autobuski masakr]] u [[Liban]]u - iskra [[Libanski građanski rat|građanskog rata]]. * 13. 4. - Vojni udar u [[Čad]]u, ubijen diktatorski predsednik [[François Tombalbaye]], sledi gen. [[Félix Malloum]] (do 1979). * [[17. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Democratic Kampuchea.svg|25px]] [[Crveni Kmeri]] ušli u Pnom Pen, čime je završen [[Kambodžanski građanski rat]] (od [[1970]]). [[Pol Pot]] proglašava "[[Demokratska Kampućija|Demokratsku Kampućiju]]" i postaje njen prvi premijer (1975-[[1979]]); odmah počinje evakuacija gradova i [[Kambodžanski genocid|genocid]] (ovaj dan je proglašen za 1. dan godine 0). * [[19. 4.]] - Iz SSSR lansiran prvi [[indija|indijski]] satelit, Aryabhata. * [[22. 4.]] - [[Honduras]]ki predsednik gen. [[Oswaldo López Arellano]] oboren vojnim udarom nakon što je otkriveno da je primao mito od američke kompanije [[Chiquita Brands International|United Brands]] (''Bananagate''), sledi gen. [[Juan Alberto Melgar Castro]] (do 1978). * [[24. 4.]] - Teroristi iz [[Frakcija Crvene Armije|Frakcije crvene armije]] zauzimaju ambasadu [[Zapadna Nemačka|Zapadne Nemačke]] u [[Štokholm]]u, uzimaju 11 taoca i zahtevaju puštanje iz zatvora svojih članova - poginula dva taoca i dva napadača. * [[25. 4.]] - [[Portugalska tranzicija]]: izbori za ustavotvornu skupštinu u [[Portugal]]u, pobeđuju [[Socijalistička partija (Portugal)|socijalisti]] ([[Mário Soares]]); sledi političko "vrelo leto". [[Datoteka:Evacuees offloaded onto the USS Midway.jpg|thumb|260px|Evakuacija iz Sajgona]] * [[29. 4.]] - Počinje američka operacija ''[[Operacija Frequent Wind|Frequent Wind]]'' - za dva dana evakuisano preko 7.000 ljudi iz Sajgona. * [[30. 4.]] - Kraj [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]]: komunističke snage osvajaju [[Sajgon]], [[Južni Vijetnam]] se bezuslovno predaje. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Kambodžansko-vijetnamski rat]]: konflikt počinje kmerskim zauzećem vijetnamskog ostrva [[Phu Quoc]]. * [[3. 5.]] - Papa [[Pavao VI]] u bazilici sv. Petra primio u audijenciju 10.000 Hrvata na čelu sa 18 nadbiskupa i biskupa i 200 svećenika, kao i 1.000 Hrvata iz dijaspore, povodom Svete godine. * 3. 5. - Nosač aviona ''[[USS Nimitz]]'' ušao u službu (prvi iz svoje klase). * [[9. 5.]] - Dan pobede: vojna parada u Beogradu, povodom 30 godina pobede nad fašizmom (Tito je u ovo vreme pod jakim išijasom, morao je dobiti injekciju da bi prisustvovao<ref>Pirjevec, 440</ref>). * [[12. 5.|12]] - [[15. 5.]] - [[Mayaguezov incident]]: Crveni Kmeri zarobili američki trgovački brod, marinci ga povratili tri dana kasnije po cenu 38 mrtvih - to se smatra poslednjim okršajem i poslednjim žrtvama Vijetnamskog rata tj. sukoba u Indokini. * [[16. 5.]] - [[Sikkim]] se priključio [[Indija|Indiji]] kao 22. država. * 16. 5. - [[Vladimir Bakarić]] potpredsednik predsedništva SFRJ nakon [[Petar Stambolić|Petra Stambolića]]. * 16. 5. - Blizu Vranja se srušio most prilikom prelaska voza, dva vagona pala u reku, najmanje 13 poginulih. * [[maj]] - Jugoslavija optužuje [[Austrija|Austriju]] da nije ispoštovala ugovorenu zaštitu manjina i da je desničarski jugoslovenski emigranti koriste kao bazu za napade na Jugoslaviju<ref name="Collier"/>. [[Datoteka:Medalja 30 godina pobede nad fasizmom 2.jpg|mini|120px|30 godina pobede nad fašizmom]] * [[19. 5.]] - Slučaj ''República'' u Portugalu: prokomunistički radnici zauzeli prostorije socijalističkog lista - sukob dve opcije na levici. * [[21. 5.]] - Prikazan ''[[The Return of the Pink Panther]]''. * 21. 5. - U Stuttgartu počinje Stammheimsko suđenje četvoro članova Crvene armije: [[Andreas Baader|Baader]], [[Gudrun Ensslin|Ensslin]], [[Ulrike Meinhof|Meinhof]] i [[Jan-Carl Raspe|Raspe]] (do 1977). * [[23. 5.]] - Gen. Nureddine Rifai postavljen za libanskog premijera, što izaziva velike proteste i barikade u Bejrutu, daje ostavku već posle tri dana. * [[28. 5.]] - Finale Kupa evropskih šampiona u Parizu: Bayern - Leeds 2:0, navijači Leedsa izazvali nerede zbog kojih će klub biti kažnjen isključenjem iz evropskih takmičenja. * 28. 5. - Lagoski ugovor: 15 zemalja stvara Ekonomsku zajednicu zapadnoafričkih država [[ECOWAS]]. * [[29. 5.]] - Nakon povlačenja [[Ludvík Svoboda|Ludvíka Svobode]], novi predsednik [[Socijalistička Republika Čehoslovačka|Čehoslovačke]] je [[Gustáv Husák]] (do 1989). * 29. 5. - Egipatski predsednik Sadat sa Titom na Brdu kod Kranja. * [[30. 5.]] - Spajanjem dvije ranije agencije osnovana [[Evropska svemirska agencija]], udruga deset zapadnoevropskih zemalja. * [[31. 5.]] - Potpisan je Sporazum o osnivanju [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilišta u Osijeku]]. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - ''New York Times'' objavio članak o projektu Ibex - prislušni iranski sistem koji se gradi uz pomoć CIA (→ [[Project Dark Gene]]). * 1. 6. - Nakon što su Kurdi poraženi u [[Drugi iračko-kurdski rat|Drugom iračko-kurdskom ratu]], u Berlinu osnovana [[Patriotska unija Kurdistana]], lider [[Džalal Talabani]] (predsednik Iraka 2005-2014). * [[4. 6.]] - ''Rodrigazo'': ekonomska šok terapija izaziva ekonomska i politička previranja u Argentini. * [[5. 6.]] - Posle osam godina, ponovo otvoren [[Suecki kanal]]. [[Datoteka:Zajednice općina od 1974-02-22 do 1986-12-31.PNG|mini|150px|[[Zajednica općina|ZO]] u SRH]] * 5. 6. - Britanci glasali sa 67% za ostanak u Evropskoj zajednici. * [[7. 6.]] - Treća helenska republika: usvojen novi, republikanski, ustav [[Grčka|Grčke]] (glasali samo zastupnici [[Nova Demokracija (Grčka)|Nove Demokracije]], opozicija bojkotirala zbog velih predsjedničkih ovlasti). * [[10. 6.]] - Tzv. Rockefellerova komisija objavila izveštaj o zloupotrebama [[CIA]]-e; između ostalog, porodica [[Frank Olson|Franka Olsona]] saznala da je počinio samoubistvo 1953. pod uticajem LSD. * [[11. 6.]] - Grčka dobila novi ustav. Sutradan aplicira za članstvo u Evropskoj zajednici (ostvareno 1981). * 11. 6. - U Australiji donesen Zakon o rasnoj diskriminaciji koji je zabranjuje u nekim kontekstima. * [[12. 6.]] - Visoki sud u [[Alahabad]]u proglasio ništavnim izbor premijerke [[Indira Gandhi|Indire Gandhi]] u parlament 1971. - dolazi do nereda. * [[13. 6.]] - Američki ambasador u Somaliji protestuje zbog postavljanja sovjetske baze u [[Berbera|Berberi]] na severu zemlje (Sovjeti su prisutni samo 1974-77<ref name="Rais1987">{{cite book|author=Rasul Bux Rais|title=The Indian Ocean and the Superpowers|url=https://books.google.com/books?id=4DUUrDAiqcIC&pg=PA145|year=1987|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-389-20695-8|pages=145–}}</ref>). * [[15. 6.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] Finale Evropskog prvenstva u košarci u [[Beograd]]u: [[Jugoslavija]] pobedila [[SSSR]]; u timu prvenstva su [[Krešimir Ćosić]] (MVP) i [[Dražen Dalipagić]]. * 15. 6. - [[Patrijarh srpski Irinej|Irinej Gavrilović]] ustoličen za episkopa niškog (od [[2010]]. patrijarh srpski). * 15. 6. - [[Didier Ratsiraka]] dolazi na čelo Vrhovnog revolucionarnog veća na [[Madagaskar]]u. [[Datoteka:Medjuopstinske regionalne zajednice Socijalisticke Republike Srbije.png|mini|150px|MRZ u SRS]] * jun - Odlučeno da će u [[SR Srbija|SR Srbiji]] van pokrajina i Grada Beograda biti osam međuopštinskih regionalnih zajednica (umesto 16 koliko je bilo određeno prošle godine, ukinute su 1991)<ref>Popović, Slavoljub, dr. prof. ''[http://www.prafak.ni.ac.rs/files/zbornik/sadrzaj/zbornici/z18/02z18.pdf Neka pitanja u vezi sa teritorijalnom regionalizacijom u Jugoslaviji]'' (PDF). prafak.ni.ac.rs</ref>. * U [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] su 1974-75 formirane [[Zajednica općina|Zajednice općina]] (ukinute 1990). * [[19. 6.]] - Ubijen mafijaški bos [[Sam Giancana]], pet dana pre zakazanog svedočenja pred Kongresom. * [[20. 6.]] - Premijera filma ''[[Jaws]]'' ("Ralje"), koji se smatra prvim [[blockbuster]]om. * 23. 6. - Eksplodirala manja naprava ispred jugoslovenske Trajne misije pri UN u New Yorku, popucala stakla na zgradi. * [[24. 6.]] - Eastern Air Lines Flight 66: avion pao u njujorškom [[Queens]]u, 113 mrtvih. * [[25. 6.]] - {{flag|Mozambik|1975}} nezavisan od [[Portugal]]a, na čelu [[Samora Machel]] iz partije [[FRELIMO]] (do 1986). * [[26. 6.]] - [[Indira Gandhi]] je proglasila izvanredno stanje u Indiji (traje do ožujka '77). * 26. 6. - Pucnjava u indijanskom rezervatu Pine Ridge u [[Južna Dakota|Južnoj Dakoti]], poginula dva agenta [[FBI]] i jedan pripadnik Američkog indijanskog pokreta. * [[27. 6.]] - "Karlos Šakal" ubio dvojicu francuskih policajaca koji su došli u stan da ga ispitaju, kao i doušnika (uhvaćen 1994. i osuđen na doživotnu kaznu). [[Datoteka:JAWS Movie poster.jpg|120px|mini|''[[Jaws]]'']] * [[30. 6.]] - [[Aleksandar Solženjicin]] u Washingtonu DC: "Reči upozorenja zapadnom svetu", kritikuje politiku [[detant]]a. * 30. 6. - [[Paul Biya]] postavljen za premijera [[Kamerun]]a (predsednik od 1982). === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[ARPANET]] je operativan. * 1. 7. - Stupio na snagu [[Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta]]. * [[4. 7.]] - Eksplozija na Trgu Sion u Jerusalimu, poginulo 13 osoba. * [[5. 7.]]. - {{flag|Zelenortska Republika|1975}} je dobila nezavisnost nakon više od 500 godina portugalske vlasti. * 5. 7. - Američki teniser [[Arthur Ashe]] postao je prvi crnac pobednik turnira u [[Wimbledonski teniski turnir|Wimbledonu]]. * 5. 7. - [[Fatah]] podučava šiitsku miliciju Amal u [[Liban]]u kada dolazi do eksplozije u kojoj ginu 42 osobe. * [[6. 7.]] - {{flag|Komori|1975}} proglasili nezavisnost od [[Francuska|Francuske]] ([[Mayotte]] ostaje uz Francusku). * [[8. 7.]] - [[Bagan]]ski zemljotres u zapadno-centralnoj Burmi, razorene mnoge stupe i hramovi. * [[9. 7.]] - Predigra [[Angolski građanski rat|Angolskog građanskog rata]]: [[Agostinho Neto|Netov]] marksistički MPLA izbacio FNLA iz glavnog grada Luande; UNITA ima uporište na jugu zemlje. Kasnije tokom meseca odobrena CIA-ina [[operacija IA Feature]] pomoći FNLA i UNITA. * [[12. 7.]] - {{flag|Sao Tome i Principe}} dobio nezavisnost od Portugala. * [[13. 7.]] - Mali i Gornja Volta potpisali mir nakon graničnog sukoba (ponoviće se 1985). * 13. 7. - Dirk Fisher, sin [[Mel Fisher|Mela Fishera]], pronalazi dokaz da se u određenom području nalazi olupina španskog broda sa blagom [[Nuestra Señora de Atocha]] (gine u brodolomu sedam dana kasnije). * jul - Slabe šanse za prodaju američkog oružja Jugoslaviji, i za kontakte koje bi to podrazumevalo, a što je nagovešteno prošlog novembra pri Kissingerovoj poseti<ref>[http://www.nytimes.com/1975/07/26/archives/hope-dim-for-arms-sales-to-belgrade.html Hope Dim for Arms Sales to Belgrade]. nytimes.com</ref>. * jul - Operacija Colombo: [[čile]]anske režimske novine tvrde da se disidenti međusobno ubijaju - u stvari, tajna policija DINA je ubila 119 protivnika režima ove godine. [[Datoteka:ASTP patch.png|mini|280px|[[Apollo–Sojuz]]]] * [[17. 7.]] - [[Apollo–Sojuz]] - američki i sovjetski vasionski brodovi „Sojuz 19“ i „Apolo 18“ spojili su se u [[Zemlja|Zemljinoj]] orbiti. Komandanti letilica, Aleksej Leonov i Tom Staford, razmenili su čestitke, pri čemu je Rus govorio engleski a Amerikanac ruski (poslednji let Amerikanaca u svemir do [[1981]]). * [[19. 7.]] - Brzi voz Beograd-Sarajevo udario u lokalni u stanici Zemun Polje - 16 poginulih; u proteklih pet godina na jugoslovenskim železnicama je poginulo 700 ljudi i 2.000 povređeno (NYT). * [[22. 7.]] - Briselski ugovor dao [[Evropski parlament|Evropskom parlamentu]] pravo da odbaci budžet Zajednice. * [[25. 7.]] - [[Nenad Stekić]] skočio 8,45 m na mitingu u Montrealu - novi evropski rekord. * [[26. 7.]] - [[Disko muzika|Disko]] numera ''The Hustle'' [[Van McCoy]]a na prvom mestu američke liste. * [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 22. [[Filmski festival u Puli]], [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Kuća (film, 1975)|Kuća]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/22-pulski-filmski-festival/index.html 22. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180811223137/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/22-pulski-filmski-festival/index.html |date=2018-08-11 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[28. 7.]] - Turska vojska zauzela pet američkih baza u zemlji (gnevni jer je Kongres odbio ukinuti zabranu vojne pomoći Turskoj). * [[29. 7.]] - Šadijanski incident: kineska armija ubila oko 900 pripadnika naroda [[Hui]]. * 29. 7. - Vojni udar u Nigeriji: oboren [[Yakubu Gowon]], dolazi [[Murtala Mohammed]] (do 1976). <gallery> Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji u Helsinkiju.jpg|Tito u Helsinkiju - prijem Makarija Sednica na konferencijhi o evropskoj bezbednosti i saradnji u Helsinkiju.jpg|Tito u Helsinkiju - sednica </gallery> * [[30. 7.]] - U [[Helsinki]]ju počela Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere [[SSSR]] i [[SAD]] [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] i [[Džerald Ford|Džeralda Forda]]. [[Jugoslavija|Jugoslovensku]] delegaciju predvodio [[Josip Broz Tito]]. [[KEBS]] kasnije transformisan u [[Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju|Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju]]. Zapadni novinari opisuju stanje u istočnoj Evropi kao "sasvim udoban pritvor<ref>["http://www.nytimes.com/1975/07/27/archives/life-in-east-europe-better-but-confined.html Life in East Europe Better But Confined]. nytimes.com JULY 27, 1975</ref>. * 30. 7. - U okviru Združene organizacije Hemijske industrije Pančevo osnovana Radna organizacija za proizvodnju petrohemijskih proizvoda, sirovina i hemikalija - današnja [[HIP–Petrohemija]]. * 30. 7. - U [[Detroit]]u nestao [[Jimmy Hoffa]]. * [[31. 7.]] - U Bangkoku potpisan sporazum o trgovini u azijsko-pacifičkom regionu (tj. južna i istočna Azija). === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Helsinški dogovor]]: Deklaracija o principima država-učesnica u međusobnim odnosima (nemešanje u unutrašnje poslove, nepovredivost granica, poštovanje ljudskih prava), zasnovan [[KEBS]] (kasniji [[OEBS]]). * 1. 8. - Američki državljanin jugoslovenskog porekla Laszlo Toth uhapšen pod optužbom za ekonomsku špijunažu jer je navodno slikao vrbasku šećeranu - u novembru osuđen na sedam godina zatvora, pušten u julu sledeće godine. * 1. 8. - [[Datoteka:Bandeira proposta da República de Cabinda.svg|25px]] [[Republika Cabinda]], eksklava Angole, jednostrano proglasila nezavisnost - u novembru uspostavljena angolska kontrola, slede godine gerilske aktivnosti. * [[3. 8.]] - Tokom evropske turneje, predsednik SAD [[Džerald Ford]] stigao u posetu Jugoslaviji. Potpisan je sporazum od 600 miliona dolara za gradnju nuklearne elektrane u Sloveniji.<ref name="Pirjevec412" /> * 3. 8. - Agadirska avionska katastrofa: avion udario u planinu na prilazu [[Agadir]]u, Maroko, stradalo 188 osoba. * 3. 8. - Komorski predsednik [[Ahmed Abdallah]] već zbačen u državnom udaru (vratiće se 1978-89), sledi [[Said Mohamed Jaffar]] do sledećeg januara, zatim [[Ali Soilih]]. * [[8. 8.]] - Od neuobičajeno velike poplave se ruši brana Banqiao u Kini, uz ogromnu štetu i ljudske žrtve. * [[9. 8.]] - [[Južnoafrički granični rat]], Operacija Zulu ili Savannah: južnoafrička patrola zauzima hidrocentralu Ruacana-Calueque u Angoli - početak prisustva u toj zemlji. * 9. 8. - Lansiran evropski satelit [[Cos-B]], istražuje gama zrake do 1982. * [[10. 8.]] - TV intervju Prve dame SAD [[Betty Ford]] u kome iskreno govori o predbračnom seksu, marihuani i dr. izaziva ljutnju konzervativaca. * [[14. 8.]] - Prikazan ''[[The Rocky Horror Picture Show]]''. * [[15. 8.]]. - U vojnom udaru ubijen predsednik [[Bangladeš]]a [[Sheikh Mujibur Rahman]], kao i većina njegove porodice i osoblja; slede dve godine previranja. * 8/[[9. 8.]] - [[Vlado Dapčević]], antititoistički komunista, kidnapovan u [[Bukurešt]]u od strane jugoslovenskih organa<ref name="Pirjevec413">Pirjevec, 413</ref><ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-2-353.shtml Belgrade pardons...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311030343/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-2-353.shtml |date=2016-03-11 }}, Slobodan Stanković, OSA - RFE</ref> (vlada je 26. decembra priznala da drži Dapčevića, nagađa se da je bio veza između SSSR i prosovjetskih komunista u SFRJ<ref>[http://www.nytimes.com/1975/12/27/archives/belgrade-holding-an-exparty-aide-acknowledges-it-has-figure-in.html BELGRADE HOLDING AN EX‐PARTY AIDE]. nytimes.com DEC. 27, 1975</ref>). * avgust-septembar - Na portugalskom [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]] izbija kratak građanski rat u kome levičarski [[FRETILIN]] odnosi pobedu - gubitnici iz UDT navodno traže priključenje Indoneziji, koja ubrzo napada zapadni deo I.T. * [[18. 8.]] - Portugalski premijer [[Vasco Gonçalves]] žestoko napada u govoru svoje političke protivnike, predsednik [[Francisco da Costa Gomes|da Costa Gomes]] ga smenjuje 29. 8. usled straha od građanskog rata. * 18. 8. - Pored [[Urengojsko gasno polje|Urengojskog gasnog polja]], najvećeg u SSSR, registrovano je naselje [[Novi Urengoj]], kasnije najveći grad [[Jamalsko-Nenečki autonomni okrug|Jamalsko-Nenečkog AO]]. * 19/[[20. 8.]] - [[Let ČSA 540]]: avion na liniji Prag-Damask-Bagdad-Teheran se srušio kod Damaska, poginulo 126 od 128 ljudi u letelici, među kojima i mađarski kompozitor [[Tihomir Vujičić]]. * [[20. 8.]] - Lansiran [[Viking 1]], dogodine prva sonda koja je uspešno sletela na Mars. * [[21. 8.]] - [[Kuba]]nski instruktori osnovali kampove za obuku u Angoli, pomoć [[Narodni pokret za oslobođenje Angole|Narodnom pokretu za oslobođenje Angole]] (MPLA). * [[22. 8.]] - Levičarski [[Montoneros]]i potopili u brodogradilištu argentinski razarač ''ARA Santísima Trinidad'' (u službi 1981-89). * [[23. 8.]] - Snage [[Pathet Lao]]a ulaze bez otpora u [[Vientiane]], glavni grad Kraljevine [[Laos]] - i treća zemlja Indokine pod komunističkom kontrolom. * [[24. 8.]] - [[Grčka]]: trojica pukovnika iz vojne hunte dobila smrtne kazne, preinačene u doživotnu. * [[25. 8.]] - [[Bruce Springsteen|Springsteenov]] album ''[[Born to Run]]'' ga čini zvezdom. * [[28. 8.]] - Etiopski radio objavio da je bivši car [[Haile Selassie]] umro, smatra se da je ubijen. * [[29. 8.]] - ''Tacnazo'': [[peru]]anski predsednik gen. [[Juan Velasco Alvarado]] zbačen u vojnom udaru, sledi gen. [[Francisco Morales Bermúdez]] (do 1980, zemlja prolazi kroz veliku ekonomsku krizu). * 29. 8. - [[Venezuela]] donela zakon o nacionalizovanju naftne industrije, za naftne i gasne operacije osnovana državna kompanija [[PDVSA]]. * [[31. 8.]] - Krvavi pokušaj vojnog udara u Ekvadoru. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - Nastanak [[Frikom]]a: potpisan ugovor o zajedničkom ulaganju za izgradnju fabrike smrznute hrane, strani kapital iz [[Unilever]]a ima učešće 48%. * [[4. 9.]] - U Ženevi potpisan Sinajski prelazni sporazum između Egipta i Izraela: mirno rešavanje konflikata i povlačenje sa Sinaja - ovim je omogućen nastavak američke pomoći Izraelu. * 5. i 22. 9. - Dva pokušaja ubistva američkog predsednika [[Gerald Ford|Forda]], oba puta su to bile žene. * [[6. 9.]] - Potres na istoku Turske, preko 2.300 mrtvih. * [[7. 9.]] - Potres izaziva manju materijalnu štetu u hrvatskom Zagorju. * {{circa}} 10. 9. - Nacrt zakona koji prvi put omogućuje otpuštanje loših radnika u SFRJ - sastanci samoupravnih jedinica odnose mnogo vremena, Mika Špiljak smatra da je niska produktivnost u osnovi ekonomskih problema<ref>[http://www.nytimes.com/1975/09/11/archives/yugoslavia-output-off-cracking-down-on-loafers.html?_r=0 Yugoslavia, Output Off, Cracking Down on Loafers]. nytimes.com SEPT. 11, 1975</ref>. * [[11. 9.]] - Sarajevo ratifikuje zajam od 83 miliona dolara od Međunarodne banke za rekonstrukciju i razvoj za gradnju gasovoda od Zvornika i za vodovod i kanalizaciju - vazduh i voda su veoma zagađeni, Miljacka je većim delom otpad<ref>[http://www.nytimes.com/1975/09/14/archives/world-bank-helping-sarajevo-to-combat-polluted-air-and-water.html World Bank Helping Sarajevo to Combat Polluted Air and Water]. nytimes.com SEPT. 14, 1975</ref>. * 11. 9. - [[Datoteka:Flag of Bougainville.svg|25px]] Na papuanskom ostrvu [[Bougainville]] jednostrano proglašena [[Republika Severni Solomoni]] - vraća se Papui sledeće godine. * [[12. 9.]] - [[Pink Floyd]] izdao album ''Wish You Were Here'', uključujući numeru ''Shine On You Crazy Diamond''. * [[14. 9.]] - Poremećena osoba oštetila nožem Rembrandtovu sliku "[[Noćna straža (Rembrandt)|Noćna straža]]", restaurirana posle četiri godine. * [[16. 9.]] - {{flag|Papua Nova Gvineja}} dobila nezavisnost od australske administracije, prvi premijer [[Michael Somare]] (1975-80, 1982-85, 2002-2010. i 2011). * 16. 9. - Gradu [[Zagreb]]u uručen [[Orden narodnog heroja]] povodom 30-godišnjice oslobođenja. * 16. 9. - [[Churchov komitet]] počinje TV saslušanja o CIA-inim zloupotrebama. * 16. 9. - Prvi let sovjetskog lovca [[MiG-31]] (u službi od 1981). * [[18. 9.]] - Za vrijeme Titova boravka u Zagrebu, eksplodirala bomba u Paromlinskoj ulici. * 18. 9. - Uhapšena [[Patty Hearst]], oteta naslednica pa odmetnica. * [[19. 9.]] - U Kampučiji ukinuti novac i formalno školovanje. * 19. 9. - Otvoren [[Univerzitet u Mariboru]]. * 19. 9. - Prva epizoda ''[[Fawlty Towers]]''. * [[21. 9.]] - Prikazana prva od 10 epizoda serije "[[Gruntovčani]]". * [[23. 9.]] - U [[Narodna Republika Albanija|Albaniji]] se od stanovnika zahteva da religijska imena zamene "ilirskim". * [[27. 9.]] - [[OPEC]]-ovi ministri u Beču objavili povećanje cene nafte od 10 procenata. * 27. 9. - U Španiji poslednji put izvršena smrtna kazna, streljana dvojica pripadnka ETA-e i trojica komunističkih revolucionara. * [[28. 9.]] - [[Priština]] dobila [[Orden narodnog heroja]]. * 28. 9. - Safeguard Program: jedini američki antibalistički lokalitet, u Severnoj Dakoti, postaje operativan, ali već je odlučeno da bude ukinut. * [[29. 9.]] - Čileanska valuta je ponovo [[Čileanski peso|peso]] umesto eskuda, stopa razmene 1:1000. "[[Chicago Boys|Čikaški momci]]" sprovode politiku privatizacije i deregulacije (→ [[Čileansko čudo]]). * [[30. 9.]] - Prvi let helikoptera [[Boeing AH-64 Apache]] (u službi od 1986). === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - U [[Manila|Manili]] održan ''[[Thrilla in Manila]]'', boks meč u kome je svjetski prvak u teškoj kategoriji [[Muhammad Ali]] obranio titulu od [[Joe Frazier|Joea Fraziera]] - jedna od najvećih i najspektakularnijih borbi u historiji boksa. * 1. 10. - U zasebne krunske kolonije Velike Britanije razdvojeni [[Gilbertovi otoci]] ([[Kiribati]]) i Elisovi otoci ([[Tuvalu]]). * [[oktobar]] - Kongres Saveza književnika Jugoslavije; referat [[Stane Dolanc|Staneta Dolanca]], sekretara Izvršnog komiteta CK SKJ, praktično poziva pisce i druge na autocenzuru. Neki najpoznatiji pisci nisu ni došli<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-46.shtml Ideological Struggle in Yugoslav Cultural Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306212513/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-46.shtml |date=2016-03-06 }}, p. 8 i dalje, Zdenko Antić, OSA - RFE</ref>. * [[5. 10.]] - [[SAD|Američko]] istražno povjerenstvo ustvrdilo je da je američka tajna služba [[CIA]] '60-tih godina nekoliko puta pokušala ubiti kubanskog predsjednika [[Fidel Castro|Fidela Castra]]. * [[6. 10.]] - [[Prljavi rat]] u Argentini: v.d. predsednika Italo Luder izdaje Dekret 2772 kojim ovlašćuje oružane snage da vrše operacije neophodne za "uništenje aktivnosti subverzivnih elemenata", dan nakon montoneroske operacija Primicia, napada na kasarne u [[Formosa (Argentina)|Formosi]]. * [[8. 10.]] - Indonežanske trupe zauzele istočnotimorsko mesto Batugade (Istočni Timor je još uvek portugalska teritorija), do 16. 10. zauzimaju okruge Bobonaro i Cova Lima. * [[9. 10.]] - Nobelova nagrada za mir dodeljena [[Andrej Saharov|Andreju Saharovu]], nije mu dozvoljeno da otputuje na dodelu. * [[10. 10.]] - Na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] osnovan Tribunal Waitangi koji razmatra [[Maori|maorske]] pritužbe na prekršena obećanja iz [[Sporazum iz Waitangija|Sporazuma iz Waitangija]] 1840. * 10. 10. - [[Elizabeth Taylor]] i [[Richard Burton]] se ponovo venčali, ali definitivno se razvode sledećeg jula. * [[11. 10.]] - Emitirana prva epizoda ''[[Saturday Night Live]]'', jedne od najpopularnijih, najdugovječnijih i najuticajnijih [[zabavna TV-emisija|zabavno]]-[[humoristička serija|humorističkih]] TV-serija na svijetu; glume [[Dan Aykroyd]], [[John Belushi]], [[Chevy Chase]] i dr. * 11. 10. - Venčali se [[Bill Clinton]] i [[Hillary Clinton|Hillary Rodham]]. * [[15. 10.]] - 14. sednica predsedništva CK SKJ - treba pokazati veću strogost protiv spoljnjeg i unutrašnjeg neprijatelja; takođe prva verzija Zakona o udruženom radu.<ref name="Osa76">{{Cite web |title=Osa archivum, Yugoslavia in 1976 |url=http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-1.shtml |access-date=2017-11-14 |archivedate=2016-03-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160312145858/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-1.shtml |deadurl=yes }}</ref>. * 15. 10. - [[Francisco Franco]] doživeo prvi u nizu infarkta i drugih fatalnih zdravstvenih problema. * [[16. 10.]] - ''Balibo Five'': indonežanski specijalci ubili petoricu australskih novinara u istočnotimorskom mjestu Balibo. * oktobar - Proradila [[Željeznička pruga TAZARA]] (ili Tan-Zam) - veza Zambije sa svijetom preko Tanzanije umjesto bijele Rodezije ili J. Afrike, izgrađena s učešćem NR Kine. * oktobar? - U [[Sevojno|Sevojnu]] proradila valjaonica aluminijuma. * oktobar-novembar - Devojčica Rahima Banu u Bangladešu je poslednja osoba zaražena virusom [[Variola maior]]. * [[17. 10.]] - Grad [[New York]] izbegao bankrot u zadnjem trenutku, nakon što je učiteljski penzioni fond ipak odlučio uložiti novac u gradske obveznice. Prošlog meseca je osnovan Hitni finansijski kontrolni odbor koji će sledećih godina sprovesti mnoge rezove u budžetu. * 17. 10. - Stane Dolanc u Novom Sadu: pristalice centralizma u sovjetskom stilu su "izdajnici"<ref>[http://www.nytimes.com/1975/10/19/archives/world-news-briefs-rhodesias-smith-to-see-vorster-belgrade-warns.html World News Briefs]. nytimes.com OCT. 19, 1975</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1975/12/21/archives/swaying-left-and-right-nations-troubles-are-political-and-economic.html Swaying Left, and Right, Nation's Troubles Are Political and Economic]. nytimes.com DEC. 21, 1975</ref>. * 17. 10. - Panamskom konvencijom osnovan [[Latinoamerički ekonomski sistem]] (SELA). * [[18. 10.]] - Otvoren [[most Saint-Nazaire]] preko rijeke [[Loire]], kablovski most od 720 metara, tada najduži na svijetu. [[Datoteka:1984 CPA 5560.jpg|mini|250px|Markica posvećena [[Venera 9|Veneri 9]]]] * [[20. 10.]] - Sovjetska sonda [[Venera 9]] je prva koja je ušla u orbitu [[Venera (planeta)|te planete]], dva dana kasnije se spušta lender koji šalje prve fotografije sa površine, a 23-ćeg stiže i [[Venera 10]]. * [[21. 10.]] - Otvoren rekreativni centar "Zvezdani gaj" u Beogradu. * 21. 10. - Vladimir Bakarić tvrdi da "kominformisti" pojačavaju svoju aktivnost i pokušavaju da osnuju svoje organizacije, milicija pojačala kontrolu na granici<ref>[http://www.nytimes.com/1975/10/23/archives/yugoslav-leaders-denounce-stalinist-influences-and-pledge.html Yugoslav Leaders Denounce ‘Stalinist’]. nytimes.com OCT. 23, 1975</ref>. * [[24. 10.]] - U Bejrutu počinje [[Hotelska bitka]] za nebodere u centru grada - traje do sledećeg marta, muslimansko-levičarske snage imaju punu kontrolu nad zapadnim delom grada. * 24. 10. - [[Štrajk žena na Islandu (1975)|Štrajk žena na Islandu]] blokira zemlju i vodi novim zakonima i poboljšanju položaja žena u zemlji. * [[26. 10.]] - Objavljen "Jubilarni proglas katoličkih biskupa hrvatskog jezičnog područja", čime počinje jubilejski pokret "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata". * [[29. 10.]] - Predsednik Ford ne želi dati federalnu pomoć za grad Njujork - sutradan čuvena naslovnica Daily Newsa: <small>FORD TO CITY: DROP DEAD</small> (u decembru ipak odobreni federalni zajmovi). * [[30. 10.]] - [[Francisco Franco]] u komi, v. d. šefa države postaje princ Huan Karlos. * 30. 10. - Jugoslovenski avion [[DC-9]]-30 YU-AJO se srušio prilikom sletanja po magli u [[Prag]]u - 68 poginulih<ref name="Collier"/>. [http://ocili.com/forum/arhiva.php?topic=2473.0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307145402/http://ocili.com/forum/arhiva.php?topic=2473.0 |date=2016-03-07 }} === Novembar/Studeni === * novembar - U časopisu ''[[Esquire (časopis)|Esquire]]'' je objavljena [[Truman Capote|Capoteova]] priča "La Côte Basque, 1965” sa tajnama žena iz visokog društva, koje prekidaju kontakt s njim. * [[2. 11.]] - Ubijen italijanski režiser [[Pier Paolo Pasolini]]. * [[2. 11.|2]] i [[7. 11.]] - Još dva vojna ispada u Bangladešu: gen. [[Ziaur Rahman]] smenjen pa vraćen na čelo armije, ulazi i u privremenu vladu (predsednik države 1977-81). * [[3. 11.]] - Kraljica pustila u rad naftovod kojim počinje britanska eksploatacija nafte u Severnom moru. * [[4. 11.]] - "[[Halloween Massacre]]" - više umerenih republikanaca u kabinetu SAD zamenjeno konzervativcima - odbrana [[Donald Rumsfeld]], direktor CIA [[George H. W. Bush]], šef kabineta Bele kuće [[Dick Cheney]]; [[Brent Scowcroft]] savetnik za nacionalnu sigurnost umesto [[Henry Kissinger|Henryja Kissingera]] koji ostaje državni sekretar. * [[5. 11.]] - Otvoreno Dečje selo "Dr Milorad Pavlović" u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]], prisustvuje [[Jovanka Broz]]. * [[6. 11.]] - "[[Zeleni marš]]" u [[Maroko|Maroku]]: 300.000 marokanskih civila se okupilo na jugu, čekajući na znak za prelazak u Špansku Saharu - razilaze se tri dana kasnije nakon što je Španija izjavila da se neće boriti za teritoriju. * 6. 11. - Prvi koncert ''[[Sex Pistols]]''-a, kao predgrupa ''Bazooka Joe''-u, s kojima su se zamalo potukli. * [[7. 11.]] - U [[Banja Luka|Banja Luci]] osnovan [[Универзитет у Бањој Луци|Univerzitet]], u sklopu kojeg je bilo šest fakulteta, tri više škole i devet instituta i zavoda. * [[8. 11.]] - Sovjetski kapetan korvete [[Valerij Sabljin]] preuzeo kontrolu nad fregatom "Storoževoj" i usmerio je ka Lenjingradu, kako bi pročitao proglas i vratio zemlju na [[lenjin]]ski put - streljan je sledećeg avgusta, događaj je predstavljen kao pokušaj prebega na zapad (inspiracija za roman "[[Lov na Crveni oktobar]]"). * [[10. 11.]] - Vlade [[jugoslavija|Jugoslavije]] i [[italija|Italije]] potpisale [[Osimski sporazum]], definitivno rešenje [[Tršćansko pitanje|Tršćanskog pitanja]]- potvrđen Memorandum o razumevanju iz [[1954]] - utvrđenje granice, preuzete obaveze o zaštiti manjina, predviđena saradnja u raznim poljima (ugovor stupio na snagu [[11. 10.]] [[1977]]). * 10. 11. - Rezolucija 3379 Generalne skupštine UN tvrdi da je [[cionizam]] oblik rasizma (jedina rezolucija GS UN koja je opozvana, 1991.). * [[10. 11.]] - [[Angolski građanski rat]]: [[Narodni pokret za oslobođenje Angole|MPLA]] i Kubanci [[Bitka kod Quifangondoa|kod Quifangondoa]] blizu Luande odlučujuće porazili [[Nacionalni oslobodilački front Angole|FNLA]] kojima su pomagali Zair i Južna Afrika. Jugoslavija je poslala pomoć MPLA.<ref>Pirjevec, 445</ref> * [[11. 11.]] - {{flag|Angola}} proglasila nezavisnost od Portugala u senci [[Angolski građanski rat|građanskog rata]], glavni grad [[Luanda|Luandu]] zadržao MPLA. * 11. 11. - [[Ustavna kriza u Australiji 1975.|Ustavna kriza u Australiji]]: generalni guverner smenio premijera [[Gough Whitlam|Whitlama]], postavio [[Malcolm Fraser|Malcolma Frasera]] i raspustio parlament koji je preporučio Whitlamov povratak. * [[12. 11.]] - Zakonom u Velikoj Britaniji zabranjena diskriminacija na osnovu pola i bračnog statusa. * [[13. 11.]] - Počinje Treći i poslednji "[[Bakalarski ratovi|Bakalarski rat]]" između Islanda i Britanije. * [[14. 11.]] - Madridski dogovor: Španci napuštaju [[Zapadna Sahara|Zapadnu Saharu]] do 28. 2. i prepuštaju je [[Maroko|Maroku]] i [[Mauritanija|Mauritaniji]] - [[Polisario]] osuđuje ovaj sporazum i uz podršku [[Alžir]]a pojačava gerilske napade. * [[15. 11.]] - Vrednost američkog dolara zaključena ispod 18 dinara, prvi put od uvođenja fluktuirajućeg kursa maja [[1973]]. * 15 - 17. 11. - Prvi samit "Grupe šest" industrijalizovanih zemalja (kasnije [[G7]]) u [[Rambouillet]]u, Francuska. * novembar - SSSR poriče da ima veze s "kominformistima" u Jugoslaviji<ref>[http://www.nytimes.com/1975/11/28/archives/soviet-denies-links-to-yugoslav-group.html SOVIET DENIES LINKS TO YUGOSLAV GROUP]. nytimes.com NOV. 28, 1975</ref>, kojih je od aprila 1974. uhapšeno oko 200; pred kraj meseca SSSR ih i izričito osuđuje. * [[18. 11.]] - Potpisan iračko-francuski sporazum o nuklearnoj saradnji - gradnja reaktora u Iraku počinje 1979, Izraelci će ga uništiti 1981. u [[Operacija Opera|operaciji Opera]]. * [[19. 11.]] - Prikazan film ''[[One Flew Over the Cuckoo's Nest (film)|One Flew Over the Cuckoo's Nest]]''. * [[22. 11.]] - Dva dana nakon [[Francisco Franco|Frankove]] smrti, [[Juan Carlos I od Španjolske|Juan Carlos I]] proglašen za kralja [[Španija|Španije]] - početak [[Španska tranzicija u demokratiju|tranzicije u demokratiju]]. * 22. 11. - U Parizu prikazan kontroverzni Pasolinijev film "[[Salo ili 120 dana Sodome]]", zabranjen u nekim zemljama. * [[25. 11.]] - {{flag|Surinam}} dobio nezavisnost od Holandije, guverner [[Johan Ferrier]] postaje prvi predsjednik (do 1980). * 25. 11. - Levičarski pokušaj puča brigadira [[Otelo Saraiva de Carvalho|de Carvalha]] u [[Portugal]]u, poražen od desničarskog puk. [[António Ramalho Eanes|Eanesa]] (predsednik zemlje 1976-86). * 25. 11. - Sastanak predstavnika tajnih službi Čilea, Argentine, Urugvaja, Paragvaja i Bolivije - i formalno nastaje [[Operacija Kondor]], uništavanje levičarskih protivnika režima. * [[26. 11.]] - [[Radio-televizija Vojvodine|TV Novi Sad]] i TV Priština počinju emitovanje vlastitog programa (prvi dnevnik TV Novi Sad sutradan). [[Datoteka:YUD 20 1974 obverse.jpg|150px|mini|20 dinara]] [[Datoteka:YUD 1000 1981 obverse.jpg|150px|mini|1.000 dinara]] * [[28. 11.]] - {{flagicon|Istočni Timor}} Levičarski [[Revolucionarni front za nezavisnost Istočnog Timora]] proglasio [[Istočni Timor|novu državu]] u Diliju proglasio nezavisnost koja će biti kratkog veka. * 28. 11. - U opticaj ulaze novčanice od 20 i od 1.000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]]. * [[30. 11.]] - Afrička država [[Dahomej]] promijenila naziv u [[Benin|Narodna Republika Benin]]. === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - [[Datoteka:Flag of Laos.svg|25px]] Komunistički [[Pathet Lao]] ukinuo monarhiju u [[Laos]]u, proglašena Narodna Demokratska Republika, prvi predsednik je princ [[Souphanouvong]] (do 1991). * [[6. 12.]] - Crna subota u Bejrutu: nakon ubistva četvorice falangista, kreće nekontrolisana odmazda protiv muslimana, koje ubijaju na kontrolnim punktovima nakon provere dokumenata - između 200 i 600 ubijenih, počinju velike borbe između milicija. * [[7. 12.]] - [[Indonežanska invazija Istočnog Timora]]. * [[12. 12.]] - [[Terazijska česma]] ponovo na beogradskim Terazijama<ref>[http://www.beogard.com/2016/07/otkud-terazijska-cesma-na-terazijama.html Otkud Terazijska česma na Terazijama...]. beogard.com</ref>. * [[13. 12.]] - Savezni izbori u Australiji, veliki uspeh liberalnog premijera Frasera. * decembar - [[Atari]] predstavlja kućnu verziju video-igre ''[[Pong]]''. * [[17. 12.]] - Stupila na snagu Konvencija o zaštiti svetskog kulturnog i prirodnog nasleđa - do maja 2017. na popisu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] našle su se 1052 lokacije. * [[18. 12.]] - Otvorena prva pešačka zona u Beogradu. * 18. 12. - Porodica Lutz se uselila u kuću u [[Amityville, New York]], odakle će pobeći mesec dana kasnije zbog navodnih duhova - knjiga ''The Amityville Horror'' je izdata 1977, nakon čega slede i filmovi (ranije tokom meseca Ronald DeFeo Jr. je osuđen za ubistvo šest članova svoje porodice u toj kući). * 18. 12. - Prikazan Kubrickov film ''[[Barry Lyndon]]''. * decembar - U SFRJ počinje ostvarivanje Srednjoročnog plana društveno-ekonomskog razvoja zemlje.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19781203|page:1 "Borba", 3. dec. 1978]</ref> ** Savezne institucije su izgubile skoro svu kontrolu nad posuđivanjem u inozemstvu, SIV već upozorava na trend velikog zaduživanja; republike imaju nerealne planove za svoje ekonomije, društveni plan za 1976-80. je samo ozvaničio megalomanske investicije.<ref>Jović 2003, 224-5</ref> Prosečan rast 1976-80. je 5,6%.<ref>Jović 2003, 242</ref> * decembar - Crkve se u SFRJ opisuju kao "opasan domaći neprijatelj", očekuje se donošenje zakona kojima će se ograničiti njihova aktivnost, naročite katoličke crkve<ref>[http://www.nytimes.com/1975/12/22/archives/yugoslavias-leaders-are-stepping-up-campaign-against-religious.html?_r=0 Yugoslavia's Leaders Are Stepping Up Campaign Against Religious Activity]. nytimes.com DEC. 22, 1975</ref>. * decembar - Firma Hamilton pušta u prodaju digitalni sat sa kalkulatorom, ''Pulsar Time Computer Calculator'' - prva, zlatna, verzija košta 3.950 dolara; varijanta od rostfraja dogodine 550 dolara. * [[21. 12.]] - [[Carlosov napad na OPEC]]: šestočlana grupa [[Ilich Ramírez Sánchez|Karlosa]] Šakala napala sastanak [[OPEC]] u Beču i uzela taoce, planirano ubistvo [[Ahmed Zaki Yamani]]ja (ministar za naftu Saudi Arabije) i [[Jamshid Amouzegar|Jamshida Amouzegara]] (ministar unutr. poslova Irana). * 21. 12. - [[Didier Ratsiraka]] izabran na referendumu za predsednika novoustanovljene Demokratske Republike [[Madagaskar]] - socijalistički režim traje do 1992. (Ratsiraka je šef države 1975-93. i 1997-2002). * 21. 12. - [[Ramsarska konvencija]] stupila na snagu - do marta 2016. označeno 2266 ramsarskih područja. * [[23. 12.]] - U Atini ubijen šef CIA-ine stanice [[Richard Welch]]. * 23. 12. - U SAD potpisan Zakon o metričkoj konverziji, po kojem se daje prednost metričkom sistemu mera i tegova. * [[25. 12.]] - Proizvedeno milionito "[[Zastava (fabrika)|Zastavino]]" vozilo ([[Zastava 101]]). * 25. 12. - [[Miljenko Hrkač]] osuđen po treći put na smrt zbog bombi podmetnutih 1968 (streljan 1978). * 25. 12. - Osnovan bend [[Iron Maiden]]. * [[26. 12.]] - Prvi komercijalni let sovjetskog supersoničnog aviona [[Tupoljev Tu-144]], nosi poštu i teret između Moskve i Alma-Ate. * 26. 12. - U Beogradu objavljeno da je suđeno [[Vlado Dapčević|Vladi Dapčeviću]] za protivdržavne delatnosti - osuđen je na smrt, što je izmenjeno u 20 godina zatvora<ref name="Pirjevec413" /> (u zatvoru do 1988). * [[27. 12.]] - Eksplozija u rudniku uglja u Časnali, tada u [[indija|indijskoj]] državi Bihar, stradala 372 rudara. * 28/29. 12. - Sovjetski teleskop [[BTA-6]] na Kavkazu (Veliki altazimutalni teleskop) snimio prve slike - sa šest metara, najveći teleskop na svetu do 1990. * [[29. 12.]] - Eksplozija bombe u zračnoj luci LaGuardia u [[New York]]u odnosi 11 života - najgori napad između 1920. i 2001. u gradu. Iako za napad nitko nije preuzeo odgovornost, među osumnjičenima su i hrvatski nacionalisti. === Kroz godinu === * Izgrađena prva dva agregata [[HE Varaždin]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/varazdin.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902045806/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/varazdin.aspx |date=2012-09-02 }} od po 47 MW; dva [[plinska turbina|plinskoturbinska]] agregata [[KTE Jertovec]] ([[Konjščina]]) od po 31,5 MW. * Završena brana [[Mratinje]] na reci [[Piva]] u Crnoj Gori (zbog koje se [[Pivski manastir]] preseljava na novu lokaciju). * Inflacija u Jugoslaviji 22%<ref name="Osa76"/>. Ili 32% prema NY Times, nezaposlenost 10% i milion na radu u inostranstvu, što sa nacionalnim problemima, percipiranim pritiscima spolja i poodmaklom Titovom starošću vodi pooštravanju režima<ref>[http://www.nytimes.com/1975/03/04/archives/tito-preparing-for-the-succession-tightens-his-reins.html Tito, Preparing For the Succession, Tightens His Reins]. nytimes.com MARCH 4, 1975</ref>. * Procenat prihoda koji se izdvaja za hranu u SFRJ pao je od 1952. sa 53,7 na 38%.<ref>Goldstein & Goldstein, 582</ref> * Izgubljeno rekordnih 24.700.675 radnih dana zbog bolovanja<ref name="Osa76"/>. * Jake kiše i poplave Dunava umanjile rod u podunavskim zemljama<ref name="Collier"/>. * Izgrađen stari [[Most kod Beške]] na autoputu Beograd-Novi Sad. * Predstave "Don Kihot" Žila Masnea i "Faust" Šarla Gunoa u izvođenju Beogradske opere sa [[Miroslav Čangalović|Miroslavom Čangalovićem]] u naslovnim ulogama proglašene za vrhunac operske sezone u pariskom Teatru nacija<ref>[http://secanja.com/2012/prvi-uspesi-nase-opere/ Prvi uspesi naše opere u inostranstvu]. secanja.com (Iz Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.)</ref>. * Za brži razvoj nerazvijenih republika i Kosova 1971-75. izdvojeno 44,3 milijarde dinara, tj. 3,2 odstvo društvenog proizvoda<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 259</ref>. * U Jugoslaviji prvi put proizvedeno više od tri miliona tona čelika<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 299</ref>. * Matematičar [[Benoit Mandelbrot]] prvi put upotrebio pojam [[fraktal]]. * U [[Konektikat]]u prvi put identifikovana [[lajmska bolest]]. * Prvi put preko milion [[razvod]]a u SAD. * [[Stanovništvo svijeta]] iznosi 4.068.109.000. * Evropski kamioni: nastao je [[Klub četvorke]] za zajednični razvoj; [[IVECO]] je ove godine preuzeo [[Magirus]]-Deutz. * U [[Johannesburg]]u izgrađen najviši stambeni neboder u Africi, ''[[Ponte City Apartments]]'', sa 55 spratova i 173 metra. == 1975. u temama == * Rukovodstvo Jugoslavije: ** Predsednik Republike i [[SKJ]] - [[Josip Broz Tito]] ** Predsednik Saveznog izvršnog veća - [[Džemal Bijedić]] ** Predsednik Savezne skupštine - [[Kiro Gligorov]]<ref>[https://archive.today/20120917184337/www.terra.es/personal2/monolith/yugoslav.htm Liders of SFRY]</ref> * [[Televizija]]. TV serije: "[[Otpisani]]" (1974-75), "Pesma", "[[Pozorište u kući]] 3", "Vaga za tačno merenje" (1975-79), "Šta da se radi" (1975-77), "Azbuka zanimanja" (1975-76), "Đavolje merdevine", "Lepeza", "Život je lep" (TV Beograd); "[[Gruntovčani]]", "Kapelski kresovi" (snim. 1974, prikazivana 1975-76), "Vrijeme ratno i poratno" (TV Zagreb); "Odbornici" (TV Sarajevo). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Zimovanje u Jakobsfeldu]]", "[[Kičma (film)|Kičma]]", "[[Doktor Mladen]]", "[[Sarajevski atentat (film, 1975)|Sarajevski atentat]]", "[[Seljačka buna 1573. (film)|Seljačka buna 1573.]]". (→ [[:Kategorija:Filmovi 1975.]]). * Neka vozila uvedena 1975: <gallery> Simca 1307 GLS 1978.jpg|[[Simca 1307]] (Evropski auto godine 1976) BMW E21 jaslo.jpg|[[BMW E21|BMW serije 3 E21]] Renault 20 2,2L (TX?) face avant-2006-06-25.jpg|[[Renault 20/30]] Ferrari 308 GTB (12417503135) cropped.jpg|[[Ferrari 308]] GTB/GTS Peugeot 604 moving near Schaffen-Diest.jpg|[[Peugeot 604]] Porsche 911 Turbo.jpg|[[Porsche 930]] (Porsche 911 Turbo) VW Polo I front 20090810.jpg|[[Volkswagen Polo]] I Vw lt sst.jpg|[[Volkswagen LT]] </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1975.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[3. 1.]] - [[Thomas Bangalter]], član ''Daft Punk'' * [[6. 1.]] - [[Enis Bešlagić]], bosanskohercegovački glumac * [[11. 1.]] - [[Matteo Renzi]], premijer Italije * [[15. 1.]] - [[Mary Pierce]], teniserka * [[16. 1.]] - [[Anđelija Vujović]], manekenka * [[21. 1.]] - [[Oliver Dulić]], političar u Srbiji * [[28. 1.]] - [[Tim Montgomery]], atletičar * [[30. 1.]] - [[Danijel Ljuboja]], bosanskohercegovački pozorišni glumac * [[4. 2.]] - [[Natalie Imbruglia]], kantautorka, glumica * [[15. 2.]] - [[Radovan Nastić]] Bensedin, multimedijalni umetnik * [[21. 2.]] - [[Zelda Tinska]], glumica * [[22. 2.]] - [[Drew Barrymore]], američka glumica * [[25. 2.]] - [[Chelsea Handler]], voditeljka ''Chelsea Lately'' * [[26. 2.]] - [[Almir Delić]], bosanskohercegovački nogometaš === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[15. 3.]] - [[Eva Longoria]], američka glumica i model * 15. 3. - [[will.i.am]], pevač, reper * 15. 3. - [[Andreja Mladenović]], srpski političar * [[17. 3.]] - [[Hrvoje Kečkeš]], hrvatski glumac * [[21. 3.]] - [[Dragan Lukovski]], košarkaš * [[27. 3.]] - [[Fergie (pjevačica)]], solo i ''The Black Eyed Peas'' * [[1. 4.]] - [[Magdalena Malejeva]], bugarska teniserka * [[2. 4.]] - [[Pedro Pascal]], glumac * [[6. 4.]] - [[Zach Braff]], glumac * [[9. 4.]] - [[Romana Panić]], pevačica * [[11. 4.]] - [[Maja Nikolić]], pevačica * [[13. 4.]] - [[Lou Bega]], mambo muzičar * [[14. 4.]] - [[Veronika Zemanová]], foto-model * [[16. 4.]] - [[Ivan Zeljković]], TV voditelj, producent * [[20. 4.]] - [[Atifete Jahjaga]], predsednica Kosova * [[26. 4.]] - [[India Summer]], glumica === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[2. 5.]] - [[David Beckham]], engleski fudbaler * [[3. 5.]] - [[Christina Hendricks]], glumica * 3. 5. - [[Maksim Mrvica]], pijanist * [[5. 5.]] - [[Mina Kostić]], pevačica * 5. 5. - [[Ivica Pucar]], glumac * [[6. 5.]] - [[Martina Tomčić]], hrvatska operna pjevačica * [[8. 5.]] - [[Enrique Iglesias]], pevač * [[10. 5.]] - [[Branka Bebić]], hrvatska manekenka * [[18. 5.]] - [[John Higgins (snuker)|John Higgins]], igrač snukera * 18. 5. - [[Jack Johnson (glazbenik)|Jack Johnson]], kantautor, glazbenik * [[21. 5.]] - [[Emir Suljagić]], bh. književnik, političar * [[26. 5.]] - [[Lauryn Hill]], pevačica * [[27. 5.]] - [[André 3000]], reper, kantautor, muzičar, producent * 27. 5. - [[Jamie Oliver]], TV kuvar * [[29. 5.]] - [[Mel B]], članica ''Spice Girls'' * [[4. 6.]] - [[Angelina Jolie]], američka glumica * 4. 6. - [[Russell Brand]], komičar, aktivista * [[7. 6.]] - [[Allen Iverson]], košarkaš * [[17. 6.]] - [[Milan Gurović]], srpski košarkaš * 17. 6. - [[Ognjen Amidžić]], TV voditelj * [[20. 6.]] - [[Paulina Manov]], glumica * [[25. 6.]] - [[Vladimir Kramnik]], šahista * [[27. 6.]] - [[Tobey Maguire]], američki filmski glumac * [[30. 6.]] - [[Ralf Schumacher]], vozač F1 === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Vuk Jeremić]], srpski političar * [[4. 7.]] - [[Sergije Karanović]], episkop srednjoevropski * [[5. 7.]] - [[Hernán Crespo]], argentinski fudbaler * [[6. 7.]] - [[50 Cent]], reper * [[10. 7.]] - [[Mina Lazarević]], glumica * [[26. 7.]] - [[Liz Truss]], premijerka UK * [[27. 7.]] - [[Alex Rodriguez]], ''A-Rod'', igrač bejzbola * [[2. 8.]] - [[Milica Zarić]], glumica * [[6. 8.]] - [[Ivica Grlić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[7. 8.]] - [[Gaahl]], norveški black metal pevač (''[[Gorgoroth]]'') * 7. 8. - [[Charlize Theron]], glumica, model * [[11. 8.]] - [[Jelena Broćić]], pevačica * [[13. 8.]] - [[Hana Jovčić]], glumica * [[23. 8.]] - [[Igor Kačić]], najmlađa žrtva na Ovčari († [[1991]]) * [[27. 8.]] - [[Nataša Tapušković]] Šolak, glumica === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[13. 9.]] - [[Ines Bojanić]], glumica * [[20. 9.]] - [[Juan Pablo Montoya]], vozač F1 * [[28. 9.]] - [[Ana Brnabić]], premijerka Srbije * [[30. 9.]] - [[Marion Cotillard]], glumica * [[1. 10.]] - [[Marko Vidojković]], književnik * [[4. 10.]] - [[Marijana Petir]], hrvatska političarka * [[5. 10.]] - [[Kate Winslet]], britanska glumica * [[9. 10.]] - [[Mark Viduka]], australski nogometaš * 9. 10. - [[Sean Lennon]], muzičar, sin Johna i Yoko Ono * [[14. 10.]] - [[Floyd Landis]], biciklista * oktobar - [[Brankica Stanković]], novinarka * [[22. 10.]] - [[Ivan Ivanović (voditelj)|Ivan Ivanović]], TV voditelj * [[25. 10.]] - [[Mario Kovač]], kazališni i filmski redatelj * 25. 10. - [[Antony Starr]], glumac * [[27. 10.]] - [[Predrag Drobnjak]], crnogorski košarkaš === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[3. 11.]] - [[Nino Raspudić]], filozof, prevoditelj, publicist * [[8. 11.]] - [[Tara Reid]], glumica * [[12. 11.]] - [[Dario Šimić]], nogometaš * [[13. 11.]] - [[Vlado Šćepanović]], crnogorski košarkaš * [[30. 11.]] - [[Adnan Gušo]], bosanskohercegovački golman * [[5. 12.]] - [[Ronnie O'Sullivan]], igrač snukera * [[8. 12.]] - [[Ana Stanić]], pevačica, kompozitor * [[9. 12.]] - [[Aleksandar Karakašević]], srpski stonoteniser * [[14. 12.]] - [[Branko Ružić]], srpski političar * [[17. 12.]] - [[Milla Jovovich]], glumica i foto-model * [[21. 12.]] - [[Charles Michel]], predsjednik Europskog vijeća * [[26. 12.]] - [[Marcelo Ríos]], čileanski teniser * [[27. 12.]] - [[Heather O'Rourke]], glumica († [[1988]]) * [[30. 12.]] - [[Tiger Woods]], igrač golfa === Kroz godinu === * [[Dženan Lončarević]], pevač * [[Nataša Dangubić]], hrvatska glumica == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1975.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[11. 1.]] - [[Bosa Cvetić]], učesnica NOB, društveno-politička radnica (* [[1912]]) * [[12. 1.]] - [[Ernesto Maserati]], auto-trkač, suosnivač firme ''Maserati'' (* [[1898]]) * [[19. 1.]] - [[Sulejman Kemura]], reisu-l-ulema IZ u SFR Jugoslaviji (* [[1908]]) * [[28. 1.]] - [[Antonín Novotný]], bivši šef države i partije u Čehoslovačkoj (* [[1904]]) * [[3. 2.]] - [[Um Kultum]], egipatska pevačica (* 1898) * [[5. 2.]] - [[Jovan Ilić (episkop)|Jovan Ilić]], episkop niški (* [[1884]]) * [[14. 2.]] - [[Julian Huxley]], biolog (* [[1887]]) * [[19. 2.]] - [[Jovan Petrov Plamenac]], politički filozof (* [[1912]]) * [[24. 2.]] - [[Vjekoslav Štefanić]], hrvatski filolog (* [[1900]].) * 24. 2. - [[Nikolaj Bulganjin]], bivši premijer SSSR (* [[1895]]) * 24. 2. - [[Hans Bellmer]], slikar, fotograf (* [[1902]]) * [[25. 2.]] - [[Elijah Muhammad]], lider Nacije islama u SAD (* [[1897]]) * [[2. 3.]] - [[Vilma Nožinić]], operna pjevačica, sopranistica (* [[1897]]) * [[7. 3.]] - [[Veljko Vlahović]], revolucionar, političar, narodni heroj (* [[1914]]) * [[8. 3.]] - [[George Stevens]], filmski radnik (* [[1904]]) * [[13. 3.]] - [[Ivo Andrić]], književnik, nobelovac (* [[1892]]) * [[14. 3.]] - [[Susan Hayward]], glumica (* [[1917]]) * [[15. 3.]] - [[Aristoteles Onassis]], grčki brodovlasnik (* [[1906]].) * [[25. 3.]] - [[Faisal bin Abdulaziz Al Saud]], kralj Saudi Arabije (* [[1906]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 4.]] - [[Mary Ure]], glumica (* [[1933]]) * [[5. 4.]] - [[Chiang Kai-shek]], generalisimo, predsednik Republike Kine (* [[1887]]) * [[7. 4.]] - [[Krsto Hegedušić]], hrvatski slikar (* [[1901]].) * [[12. 4.]] - [[Josephine Baker]], američko-francuska glumica, pjevačica i plesačica (* [[1906]].) * [[14. 4.]] - [[Fredric March]], glumac (* [[1897]]) * [[15. 4.]] - [[Richard Conte]], glumac (* [[1910]]) * [[23. 4.]] - [[William Hartnell]], glumac, prvi ''Doctor Who'' (* [[1908]]) * [[24. 4.]] - [[Vanja Radauš]], slikar, vajar, grafičar (* [[1906]]) * [[27. 4.]] - [[Stjepan Gomboš]], hrvatski arhitekt (* [[1895]].) * [[4. 5.]] - [[Moe Howard]], glumac, komičar, jedan od "Tri ugursuza" (* [[1897]]) * [[6. 5.]] - [[József Mindszenty]], bivši mađarski kardinal (* [[1892]]) * [[22. 5.]] - [[Boris Kalin]], slovenski kipar (* [[1905]]) * [[3. 6.]] - [[Eisaku Satō]], bivši premijer Japana, nobelovac za mir (* [[1901]]) * [[11. 6.]] - [[Dušan Kermavner]], slovenski političar, povjesničar (* [[1903]]) * [[26. 6.]] - [[Josemaría Escrivá de Balaguer]], svećenik, osnivač ''Opus Dei'' (* [[1902]]) * [[27. 6.]] - [[G. I. Taylor]], fizičar, matematičar (* [[1886]]) * 27. 6. - [[Pašaga Mandžić]] - Murat, borac, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1907]]) * [[28. 6.]] - [[Rod Serling]], pisac, scenarista (* [[1924]]) * [[29. 6.]] - [[Tim Buckley]], kantautor (* [[1947]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[5. 7.]] - [[Otto Skorzeny]], SS-pukovnik (* [[1908]]) * [[24. 7.]] - [[Albin Vilhar]], filolog, prevodilac (* [[1902]]) * [[30. 7.]]? - [[Jimmy Hoffa]], sindikalni lider u SAD (* [[1913]]) * [[9. 8.]] - [[Dmitrij Šostakovič]], kompozitor (* [[1906]]) * [[11. 8.]] - [[Dušan Skovran]], dirigent i muzički pisac (* [[1923]]) * [[15. 8.]] - [[Sheikh Mujibur Rahman]], prvi predsednik Bangladeša (* [[1920]]) * [[27. 8.]] - [[Haile Selassie]], posljednji etiopijski car (* [[1892]]) * 27. 8. - [[Franjo Šoštarić]], golman (* [[1919]]) * [[29. 8.]] - [[Éamon de Valera]], irski političar i državnik (* [[1882]]) * [[31. 8.]] - [[Pierre Blaise]], glumac (* [[1955]]) * [[9. 9.]] - [[John McGiver]], glumac (* [[1913]]) * [[15. 9.]] - [[Pavel Suhoj]], konstruktor aviona (* [[1895]]) * [[17. 9.]] - [[Krešimir Baranović]], kompozitor, dirigent, muzički pedagog, akademik (* [[1894]]) * [[19. 9.]] - [[Kosta Todorović]], lekar i akademik (* [[1887]]) * 19. 9. - [[Pamela Mary Brown]], glumica (* [[1917]]) * [[20. 9.]] - [[Saint-John Perse]], francuski pjesnik i diplomat (r. [[1887]].) * [[27. 9.]] - [[Mark Frechette]], glumac (* [[1947]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 10.]] - [[Milan Graf]], nogometaš, prvi nogometni sudac KSHS (* [[1892]]) * [[3. 10.]] - [[Guy Mollet]], bivši francuski premijer (* [[1905]]) * [[17. 10.]] - [[Milan Budimir]], srpski klasični filolog i akademik (* [[1891]]) * [[22. 10.]] - [[Arnold J. Toynbee]], istoričar, filozof istorije (* [[1889]]) * [[30. 10.]] - [[Gustav Ludwig Hertz]], njemački fizičar i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za fiziku 1921. (* [[1887]]) * [[2. 11.]] - [[Pier Paolo Pasolini]], italijanski književnik i filmaš (* ([[1922]].) * 2. 11. - [[Besim Korkut]], prevodilac Kur'ana (* [[1904]]) * [[4. 11.]] - [[František Dvorník]], istoričar, vizantolog (* [[1893]]) * [[6. 11.]] - [[Annette Kellerman]], plivačica, glumica (* [[1887]]) * [[20. 11.]] - [[Francisco Franco]], španski general i diktator (* [[1892]]) * [[24. 11.]] - [[Rade Grmuša]], narodni heroj (* [[1907]]) * [[29. 11.]] - [[Graham Hill]], auto-trkač (* [[1929]]) * [[30. 11.]] - [[Rudolf Švagel-Lešić]], kipar, slikar (* [[1911]]) * [[4. 12.]] - [[Hannah Arendt]], njemački filozof, politički teoretičar (* [[1906]].) * [[7. 12.]] - [[Mara Švel-Garmišek]], hrvatska književnica (* [[1900]].) * [[14. 12.]] - [[Krešimir Georgijević]], književni povjesničar (* [[1907]]) * [[19. 12.]] - [[Josip Salač]], pomoćni biskup zagrebački (* [[1908]]) * [[25. 12.]] - [[Gaston Gallimard]], francuski izdavač (* [[1881]]) === Kroz godinu === * [[Borislav Lorenc]], srpski filozof (* [[1883]]) * [[Đoko Mazalić]], slikar (* [[1888]]) * [[Milan Antić]], predratni ministar Dvora (* [[1892]]) * [[Lepa Nešić-Pijade]], profesor, prevodilac, učesnica NOB (* [[1897]]) * [[Aleksandar Šević]], prvi predsednik Vlade AP Vojvodine (* [[1897]]) * [[Živko Slavnić]], botaničar (* [[1910]]) == Nobelova nagrada za 1975. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Aage Niels Bohr]], [[Ben Roy Mottelson]] i [[James Rainwater]] (otkriće veze između kolektivnog kretanja i kretanja čestice u [[Atomsko jezgro|atomskom jezgru]] i razvoj teorije strukture atomskog jezgra na osnovu te veze) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[John Cornforth]] (rad na [[Stereohemija|stereohemiji]] reakcija katalizovanih enzimima) i [[Vladimir Prelog]] (istraživanje stereohemije organskih molekula i reakcija) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[David Baltimore]], [[Renato Dulbecco]] i [[Howard M. Temin]] (otkrića u vezi interakcije između tumorskih virusa i genetskog materijala ćelije, → [[reverzna transkriptaza]], [[onkovirus]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Eugenio Montale]] (osobita poezija koja je, s velikom umetničkom osećajnošću, protumačila ljudske vrednosti pod znakom jednog pogleda na život bez iluzija) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Andrej Saharov]] (protivljenje zloupotrebi vlasti i rad za ljudska prava u SSSR) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Leonid Kantorovič]] i [[Tjalling Koopmans]] (doprinos teoriji optimalne alokacije resursa, → [[linearno programiranje]]) == Reference == {{reference}} ; Literatura * Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres. * Pirjevec, Jože. ''Tito and his Comrades''. The University of Wisconsin Press 2018 * Goldstein, Ivo & Slavko. ''Tito''. Profil 2015 * Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003 == Vanjske veze == * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/81-4-189.shtml Yugoslav Moslems Arrested for Alleged "Cominformist" Activities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065040/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/81-4-189.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-1-139.shtml World Bank Helps Yugoslavia's Economic Development] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065048/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-1-139.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/126-5-251.shtml Yugoslav Critic of Comecon Labor Migration]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/52-3-73.shtml Productive Results of Yugoslav-Rumanian Co-operation]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/81-4-248.shtml Yugoslav Attitude Toward International Communist Movement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065032/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/81-4-248.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-1-36.shtml Yugoslav Foreign Minister Visiting Moscow] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728065008/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-1-36.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/8-3-57.shtml The Divisive Issue Of Macedonia: Yugoslav Attitudes And Suspicions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064959/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/8-3-57.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/115-3-66.shtml Yugoslav Book on Tito's Conflict with Moscow Reviewed]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE {{commonscat|1975}} [[Kategorija:Godine]] 9jgzdd4f4036wuwt1jpzs4bsuccxrz7 2007. 0 16349 42581173 42581157 2026-04-16T13:50:36Z Alekol 2231 /* Septembar/Rujan */ 42581173 wikitext text/x-wiki {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2007}} Godina '''2007''' ('''[[Rimski brojevi|MMVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]]. Godina je bila označena kao: * Međunarodna heliofizička godina * [[Međunarodna polarna godina]] (2007-2009) * Evropska godina jednakih prilika za sve * Godina [[Dželaludin Rumi|Rumija]] * Godina [[delfin]]a __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Bugarska]] i [[Rumunjska]] postaju članice [[EU|Evropske Unije]]. [[Bugarski jezik|Bugarski]], [[Rumunjski jezik|rumunjski]] i [[Irski jezik|irski]] uvršteni među službene jezike [[EU|Evropske unije]]. * 1. 1. - [[Slovenija]] uvodi [[euro]], a [[slovenski tolar|tolar]], 239,640 za euro, izlazi iz opticaja 15. siječnja. * 1. 1. - [[Njemačka]] je od [[Finska|Finske]] preuzela predsjedanje [[Europska unija|Europskom unijom]]; * 1. 1. - [[Ban Ki-mun]] zamijenio [[Kofi Annan]]a na dužnosti [[glavni tajnik Ujedinjenih naroda|glavnog tajnika]] [[UN|Ujedinjenih naroda]]. * 1. 1. - [[Rat u Somaliji (2006–2009)|Rat u Somaliji]]: etiopske snage i Prelazna federalna vlada (PFV) pobeđuju Savez islamskih sudova u okršaju kod Džiliba i ulaze u grad [[Kismajo]]. * [[3. 1.]] - Direkcija CIPS uspostavila je prvi put u BiH jedinstvenu bazu podataka registriranih vozila, što će olakšati rad policiji na otkrivanju ukradenih automobila. * [[4. 1.]] - [[Nancy Pelosi]] je prva žena spiker Senata SAD. * [[8. 1.]] - U teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Orašje|Orašja]] poginule 4 osobe. * 8. 1. - [[Austrija|Austrijski]] [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] i [[Austrijska narodna stranka|narodnjaci]] nakon parlamentarnih izbora dogovorili stvaranje [[Velika koalicija (politika)|velike koalicije]], kancelar će biti [[Alfred Gusenbauer]]. * [[9. 1.]] - [[Steve Jobs]] najavio [[iPhone]] prve generacije, revolucionarni [[mobilni telefon]] (u prodaji od juna). * 9. 1. - [[DS]] predstavlja [[Božidar Đelić|Božidara Đelića]] kao svog kandidata za premijera. [[Datoteka:EU27-2007 European Union map enlargement.svg|mini|250px|Proširenje EU 2007.]] * [[10. 1.]] - Šveđanin Mirsad Bektašević osuđen na 15 godina zatvora u Sarajevu za pripremanje terorizma (smanjeno na osam, pušten 2011). * 10. 1. - [[Rat u Iraku]], ''Surge'': preds. [[George W. Bush|Bush]] u obraćanju naciji kaže da šalje još 20.000 vojnika, tj. pet brigada. * 10. 1. - [[Daniel Ortega]] je ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] (→ [[Ružičasta plima]] u Latinskoj Americi). * [[11. 1.]] - Konstituisan predstavnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine. * 11. 1. - Kinezi uništili svoj stari satelit u orbiti, putem "vozila-ubice", na visini od 865 kilometara. * [[12. 1.]] - Otvoreno je veleposlanstvo [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Podgorica|Podgorici]]. * 12. 1. - Etiopljani i PFV ulaze u Ras Kamboni, u južnom kutu Somalije; prethodnih dana su i Amerikanci vršili udare na osumnjičene pripadnike Al-Kaide. * [[13. 1.]] - [[Milomir Stakić]], odgovoran za zatvaranje nekoliko hiljada nesrba tokom rata 1992-1995, prebačen je u Francusku na izdržavanje kazne od 40 godina zatvora. * [[15. 1.]] - Socijalista [[Rafael Correa]] je predsednik [[Ekvador]]a (do 2017). * [[16. 1.]] - Peto izdanje britanskog ''[[Big Brother (reality show)|Big Brothera]]'' izaziva kontroverzu zbog rasističkih ispada prema Indijki Shilpi Shetty. * [[18. 1.]] - Roman [[Svetislav Basara|Svetislava Basare]] ,,Uspon i pad Parkinsonove bolesti” dobitnik je [[NIN-ova nagrada|NIN-ove književne nagrade]] za najbolji roman. * [[19. 1.]] - U Istanbulu ubijen turko-jermenski novinar [[Hrant Dink]], sahrani 23. 1. prisustvuje 100.000 ljudi. * [[21. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|18px|Srbija]] Održani [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007|parlamentarni izbori]] u [[Srbija|Srbiji]], prvi od nezavisnosti i donošenja novog ustava: [[SRS]] 81, [[DS]] 64, [[DSS]]+[[Nova Srbija|NS]] 47, [[G17+]] 19, [[SPS]] 16, [[LDP]]-ova koalicija 15, stranke nacionalnih manjina ukupno osam zastupničkih mjesta. * [[25. 1.]] - [[Izrael]]ski predsjednik [[Moshe Katsav]] privremeno suspendiran s položaja zbog optužbi za [[silovanje]] i seksualno zlostavljanje. * [[28. 1.]] - Bitka kod Zarke, blizu Nadžafa: iračka vojska, uz pomoć koalicije, ubila preko 250 članova šiitske sekte Vojnici neba. * [[30. 1.]] - Pušteni u prodaju '''[[Windows Vista]]''' i '''[[Microsoft Office 2007]]''' * [[31. 1.]] - [[Ivica Račan]], bivši [[Hrvatska|hrvatski]] premijer i čelnik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]], najavio privremeno povlačenje iz politike iz zdravstvenih razloga (umire u aprilu). V.d. predjsednica SDP je [[Željka Antunović]] (do juna). * [[siječanj]] - Afera oko satova, navodno vrednih 150.000 eura, koje premijer [[Ivo Sanader]] nije prikazao u imovinskoj kartici. Počela i privatizacija "Sunčanog Hvara" Orco grupi. === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Marti Ahtisari]] predstavio liderima u Beogradu i Prištini nacrt [[Ahtisarijev plan|predloga]] za konačni status [[Kosovo|Kosova]]; predsednik [[Boris Tadić]] u obraćanju narodu ga odbacuje. * 2. 2. - Četvrti izveštaj IPCC: zagrevanje klime je neupitno; vrlo je verovatno, više od 90% verovatnoće, da je posledica ljudske aktivnosti. * [[3. 2.]] - [[Ana Ivanović]] izgubila u finalu turnira u Tokiju od Martine Hingis i zaradila skoro 100.000 dolara i 300 poena, te se probila na 14. mesto WTA liste. * 3. 2. - [[Italijanski nogometni savez]] otkazao sve fudbalske utakmice u [[Italija|Italiji]] nakon ubistva policajca na meču u [[Catania|Cataniji]]. * 3. 2. - Eksplozija kamiona bombe na pijaci u šiitskom delu Bagdada, najmanje 135 mrtvih. * [[4. 2.]] - ''[[Indianapolis Colts]]'' osvojili [[Superbowl]] XLI nakon pobjede nad ''[[Chicago Bears]]ima''. * [[10. 2.]] - Demokratski senator Ilinoisa [[Barak Obama]] objavio da će se nadmetati za kandidaturu svoje stranke za predsednika SAD i založio se za povlačenje američkih trupa iz Iraka. * 10. 2. - [[Emir Kusturica|Emiru Kusturici]] dodeljen Orden reda viteza lepih umetnosti i književnosti, najviše francusko priznanje u oblasti kulture. * 10. 2. - Sukob policije [[UNMIK]] i nekoliko hiljada demonstranata pokreta ”Samoopredeljenje” [[Aljbin Kurti|Aljbina Kurtija]] u Prištini, nezadovoljnih Ahtiserijevim planom - dvoje poginulih. * 10. 2. - [[Nikola Špirić]] iz [[SNSD]] izabran za novog predsednika Saveta ministara Bosne i Hercegovine. * [[11. 2.]] - Švedska skijašica [[Anja Pärson]] postala prva skijašica u historiji koja je osvojila zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskom prvenstvu u skijanju]] u svih pet disciplina. * 11. 2. - Košarkaši [[KK FMP Železnik|FMP Železnika]] su savladali [[KK Partizan|Partizan]] 73:61 u finalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]]. * [[12. 2.]] - Bivši irački potpredsednik Taha Yassin Ramadan osuđen na smrt zbog Dudžailskog masakra 1982. (obešen u martu). * 12. 2. - Još dve eksplozije u Bagdadu, sa 76 mrtvih, na lunarnu godišnjicu napada na džamiju Al Askari u Samari. * [[13. 2.]] - Italijanska vlada je otkazala posetu Vitorija Kraksija Hrvatskoj zbog spora Hrvatske i Italije oko stradanja Italijana u Istri pri kraju Drugoga svetskoga rata. * 13. 2. - Dogovoreno da će [[Severna Koreja]] zatvoriti nuklearno postrojenje [[Yongbyon (nuklearni centar)|Yongbyon]] u zamenu za pomoć u energiji (urađeno u julu, od 2009. ponovo radi). * [[14. 2.]] - Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije: usvojena rezolucija kojom odbija Ahtisarijev plan; potvrđeni poslanički mandati, nije izabrano rukovodstvo parlamenta. Sednica prekinuta na neodređeno vreme. * 14. 2. - Počinje Operacija ''Imposing Law'': multinacionalne snage na čelu sa novim komandantom gen. [[David Petraeus|Davidom Petraeusom]] i iračke snage sprovode plan suzbijanja međukonfesionalnog nasilja u [[Bagdad]]u (do novembra). * 14. 2. - [[Gurbanguly Berdimuhammedow]] proglašen pobjednikom prvih demokratskih izbora za predsjednika [[Turkmenistan]]a. * [[16. 2.]] - Sud u BiH osudio Gojka Jankovića ([[VRS]]) na 34 godine zatvora za zločin protiv čovečnosti u [[Foča|Foči]]. * 16. 2. - Okružni sud u Beogradu doneo novu, blažu presudu za [[zločin na Ibarskoj magistrali]]. [[SPO]] revoltiran. * 19. 2.? - Nacionalna raketna odbrana SAD: započeti su pregovori sa Poljskom i Češkom o pozicioniranju sistema koji bi branio Evropu od raketa iz Irana. Rusija se protivi raketnoj odbrani i upozorava na novi Hladni rat. * [[20. 2.]] - Tzv. [[OVK]] preuzela odgovornost za bombaški napad na vozila UNMIK prethodne noći u Prištini. * 20. 2. - NATO pretresao domove Saše i Sonje Karadžić na Palama. * 20. 2. - Afera Indeks: uhapšeno desetoro sa Pravnog fakulteta u [[Kragujevac|Kragujevcu]] zbog sumnji za primanje mita od studenata, među njima i Emilija Stanković, pomoćnik ministra sporta (optuženo 14 od 26 profesora). * [[21. 2.]] - U Beču započeli pregovori Beograda i Prištine o predlogu Martija Ahtisarija za status Kosova i Metohije. * [[25. 2.]] - [[79. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Departed]]'', ukupno četiri nagrade od pet nominacija. * [[26. 2.]] - [[Međunarodni sud pravde]] u Hagu po tužbi ''BiH protiv SRJ'' presudio da Srbija nije počinila niti saučestvovala u genocidu. Neće biti ratne odštete. Sud je Srbiju proglasio odgovornom za „nečinjenje svega što je bilo u njenoj moći da spreči genocid“, niti je gonila počinioce. * [[27. 2.]] - Beograd zatražio formiranje srpskog entiteta na Kosovu i Metohiji. * 27. 2. - "Kineska korekcija": Šangajska berza pala 9% nakon glasina o povećanju kamatnih stopa, a [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] zatim 3,29%, najviše od napada 11. septembra. * 27. 2. - Tokom posete potpreds. Dicka Cheneya bazi Bagram u Afganistanu, bombaš samoubica se detonirao na jednoj kapiji - 23 mrtvih, uglavnom Afganaca. * 27. 2. - [[Vijeće za implementaciju mira]] odlučilo u Briselu da [[OHR]] ostane još godinu dana, do juna 2008. * [[28. 2.]] - EU najavljuje smanjenje [[Operacija Althea|EUFOR]]-a u BiH sa 6.500 na oko 2.500 u narednim mjesecima. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Naberezhnaya Tower 20th October 2012.JPG|mini|200px|[[Kula Naberežnaja]] u Moskvi, najviša zgrada u Evropi do 2009.]] * [[2. 3.]] - [[Ramzan Kadirov]], v. d. od 15. 2., potvrđen je kao predsednik [[Čečenija|Čečenije]]. * [[5. 3.]] - Počelo prvo suđenje [[Ramush Haradinaj|Ramushu Haradinaju]] u Hagu (oslobođen sledeće godine, primećeno zastrašivanje svedoka; ali oslobođen je i 2012). * [[6. 3.]] - Napad na šiitske hodočasnike u [[Hila|Hili]] u Iraku, 115 mrtvih. * 6. 3 - Prve trupe Misije Afričke unije u Somaliji (AMISOM) stižu u [[Mogadishu]], u kome je prethodnih dana došlo do eskalacije nasilja, islamističke pobune protiv Etiopljana i Prelazne federalne vlade (misija traje do 2022). * [[9. 3.]] - Bivši direktor [[C-market]]a, [[Slobodan Radulović]], koji je u bekstvu, dostavio sudu pismo u kome tvrdi da je premijer Koštunica omogućio [[Miroslav Mišković|Miroslavu Miškoviću]] da uz posredovanje [[Milan Beko|Milana Beka]] preuzme C-market. * [[10. 3.]] - U [[Beč]]u održana poslednja runda pregovora o statusu Kosova - bez dogovora. * [[11. 3.]] - [[Francuska|Francuski]] predsjednik [[Jacques Chirac]] najavio kako se na izborima 2007. godine neće natjecati za treći mandat. * 11. 3. - [[SAD]] i [[Kanada]] uvode [[ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] četiri tjedna ranije od uobičajene prakse, u cilju štednje energije. * [[12. 3.]] - BBC-jev dopisnik Alan Johnston kidnapovan u Gazi od strane grupe Armija Islama (pušten u julu, nakon pritiska Hamasa). * [[16. 3.]] - U NR Kini je, nakon široke javne rasprave, usvojen Zakon o imovini, koji bolje štiti privatnu imovinu (prevaziđen Građanskim zakonom 2021). * [[17. 3.]] - Nedaleko od [[Novi Pazar|Novog Pazara]] uhapšena grupa [[vehabije|vehabija]]. * [[18. 3.]] - [[Bob Woolmer]], trener [[pakistan]]ske [[kriket]] reprezentacije, iznenada umro na [[Jamajka|Jamajci]], nakon eliminacije njegovog tima. * [[19. 3.]] - Eksplozija metana u rudniku kod [[Novokuznjeck]]a u Rusiji, 108 mrtvih. * [[21. 3.]] - U Rusiji objavljen dan žalosti nakon što je 173 ljudi stradalo u rudarskoj nesreći, padu aviona i požaru u domu za stare. * [[23. 3.]] - [[Iran]]ska Revolucionarna garda u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] zarobila 15 [[UK|britanskih]] mornara i marinaca s broda ''HMS Cornwall'' (pušteni 4. 4.). * [[24. 3.]] - Rezolucija 1747 SB UN: pojačane sankcije Iranu povodom nuklearnog programa, uvedene u decembru (ukinute nakon sporazuma 2015, SAD ih vraćaju 2018, Iran odustaje od sporazuma 2025). * [[26. 3.]] - Ujedinjene nacije objavile [[Ahtisarijev plan]] za Kosovo koji je predat generalnom sekretaru UN, Ban Ki Munu, a koji predviđa međunarodno nadziranu nezavisnost za pokrajinu. * 27 - 28. 3. - Kamioni-bombe i pucnjava iz odmazde sutradan u turkmenskom gradu [[Tal Afar]] na severu Iraka, 152 mrtvih. * [[29. 3.]] - Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom ocenjuje da je Ahtisarijev plan najbolje rešenje za Kosovo. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007]] u [[Melbourne]]u: [[Hrvatska vaterpolo reprezentacija|Hrvatska]] 1, Srbija 4. * 1. 4. - [[Novak Đoković]] osvojio [[Miami Masters]] bez izgubljenog seta, kao najmlađi teniser (7. je na ATP listi). * [[2. 4.]] - [[Ukrajinska politička kriza (2007)|Ukrajinska politička kriza]]: pošto se [[Viktor Janukovič|Janukovičeva]] koalicija bližila dvotrećinskoj većini usled prelaza iz opozicije, predsjednik [[Viktor Juščenko]] raspustio [[ukrajina|ukrajinski]] parlament - ali, odbija se razići. * [[3. 4.]] - Na sednici Saveta bezbednosti UN, srpski premijer [[Vojislav Koštunica]] odbacio Ahtisarijev plan. * 3. 4. - V150, specijalna konfiguracija francuskog brzog voza [[TGV]], dostiže rekordnu brzinu od 574,8&nbsp;km/h (→ [[AGV]]). * [[7. 4.]] - Ujedinjeni [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratska partija]] i [[Građanski savez Srbije]]. * 7. 4. - [[SAD|Američki]] milijarder [[Charles Simonyi]] s [[Rusija|ruskom]] svemirskom letjelicom odletio prema [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]]. * [[10. 4.]] - Presuda "Škorpionima" za zločin u Trnovu: kazne od 5 do 20 godina. * 10. 4. - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 10.000 članaka. * [[11. 4.]] - Izjava nemačkog ambasadora da bi [[Kosovo]] trebalo rešiti "u smislu nadzirane nezavisnosti" da se ne bi otvorili problemi u Vojvodini i Sandžaku izazvala oštre kritike i izvinjenje ambasadora. * [[12. 4.]] - Terorizam u Bagdadu: kamionom-bombom srušen jedan most preko Tigra; samoubica se detonirao u kafeteriji parlamenta. * [[14. 4.]] - Pokušano ubistvo novinara beogradskog nedeljnika "[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]", [[Dejan Anastasijević|Dejana Anastasijevića]] - nepoznati počinioci podmetnuli bombu ispod prozora njegovog stana. * 14. 4. - U Ankari održan prvi od masovnih Mitinga za Republiku, pred početak predsedničkog izbornog procesa, u podršku sekularizmu. * 14 - 15. 4. - Pokušaji Marševa nesaglasnih u Moskvi i Sankt Peterburgu. * [[16. 4.]] - [[Masakr u Virdžinijskom politehničkom institutu]] u gradu [[Blacksburg]]: naoružani napadač ubio 27 studenata i 5 profesora. * [[18. 4.]] - Pet automobila bombi eksplodiralo u šiitskim područjima Bagdada - 198 mrtvih. * [[20. 4.]] - U sukobu sa pripadnicima MUP-a Srbije kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], ubijen vođa [[vehabije|vehabija]]. * [[23. 4.]] - Otkriven prvi planet sličan [[Zemlja|Zemlji]], [[Gliese 581 c]] (dodatna istraživanja ukazuju da nije pogodna za život). * [[24. 4.]] - Eskalacija [[Konflikt u Ogadenu|Konflikta u Ogadenu]]: pobunjenici su napali kinesko naftno postrojenje u Aboleu, stradalo je najmanje 65 etiopskih vojnika i devet Kineza. Etiopska vojska vodi kampanju sledećih godinu dana. * [[26. 4.]] - Beograd posetila Misija Saveta bezbednosti UN koja je razgovarala sa najvišim srpskim zvaničnicima. * 26. 4. - Ofanziva etiopskih snaga i somalske tranzicione vlade u Mogadišu se završava - uprkos velikim žrtvama i razaranjima, islamistička pobuna se nastavlja. * [[27. 4.]] - Kod Šatoja u Čečeniji pao vojni helikopter Mi-8 sa ruskim specijalnim snagama, ukupno 20 mrtvih. * [[27.4.|27]] - [[30. 4.]] - [[Neredi u Talinu 2007.|Neredi u Talinu]] i cyber-napadi na [[Estonija|Estoniju]] usled seobe "Bronzanog vojnika" crvenoarmejca sa trga na groblje u [[Talin]]u. * [[28. 4.]] - U Ravaničkoj pećini stradala četvorica speleologa, asistent i trojica studenata Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu. * [[29. 4.]] - Procenjenih milion ljudi na mitingu sekularista u Istanbulu protiv premijera [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğana]] i kandidature [[Abdulah Gul|Abdulaha Gula]] za predsednika. === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Laburistička stranka (UK)|Laburistička stranka]] [[UK|britanskog]] premijera [[Tony Blair|Tonyja Blaira]] doživjela težak poraz na regionalnim izborima u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Wales]]u, te lokalnim izborima u [[Engleska|Engleskoj]]. Premijer [[Tony Blair]] izjavljuje 10. 5. da će odstupiti pred kraj juna. * 3. 5. - Na letovanju u Portugalu nestala 4-godišnja [[Madeleine McCann]]. * [[6. 5.]] - Desni kandidat [[Nicolas Sarkozy]] je pobedio socijalistkinju [[Ségolène Royal]] sa 53% glasova - predsjednik [[Francuska|Francuske]] do 2012. * [[8. 5.]] - Oko 03:30 časova, nakon 15-točasovne rasprave, 142 poslanika [[SRS]], [[SPS]] i [[DSS]] izabralo radikala [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]] za predsednika Skupštine Srbije. Istoga dana, izabrana su tri potpredsednika: [[Nataša Jovanović]] (SRS), [[Milutin Mrkonjić]] (SPS) i [[Radojko Obradović]] (DSS). [[Savet Evrope]] nezadovoljan. * [[8. 5.]] - Posle pet godina obnovljena skupština u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]], prvi ministar [[Ian Paisley]], zamenik [[Martin McGuinness]]. * [[9. 5.]] - Tomislav Nikolić izjavio da bi izbori u Srbiji (ako se ne bi formirala nova vlada) mogli biti odloženi ako bi parlament na predlog vlade objavio vanredno stanje. [[Datoteka:ESC 2007 Serbia - Marija Serifovic - Molitva.jpg|thumb|220px|[[Marija Šerifović]], "Molitva"]] * [[11. 5.]] - Srbija preuzela predsedavanje Komitetom ministara Saveta Evrope. Istoga dana, lideri DS, DSS i G17 plus (Tadić, Koštunica i Mlađan Dinkić) postigli sporazum o formiranju nove Vlade. * 11. 5. - [[Crna Gora]] je postala 47. članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]]. * 11. 5. - Umro je [[Malietoa Tanumafili II od Samoe|Malietoa Tanumafili II]], šef države [[Samoa]] od 1962. Slijedi [[Tufuga Efi]] (do 2017). * 10 - [[12. 5.]] - [[Eurosong 2007]] u Helsinkiju: pobedila [[Marija Šerifović]] iz Srbije ("Molitva"), [[Marija Šestić]] iz BiH 11. ("Rijeka bez imena"). * [[13. 5.]] - Posle dvodnevne rasprave o poverenju, Tomislav Nikolić, nakon nepunih šest dana, podneo ostavku na dužnost predsednika Skupštine Srbije. * 13. 5. - Milion demonstranata u turskom [[Izmir]]u podržava svetovnu državu. * [[15. 5.]] - Pola sata pre isteka ustavnog roka formirana nova Vlada Srbije: premijer ostaje [[Vojislav Koštunica]] (DSS), jedini potpredsednik [[Božidar Đelić]] (DS), ministar unutr. poslova ostaje [[Dragan Jočić]] (DSS); neki novi ministri: odbrana [[Dragan Šutanovac]] (DS), pravda [[Dušan Petrović]] (DS), finansije [[Mirko Cvetković]] (DS). * [[16. 5.]] - [[Alex Salmond]] je Prvi ministar [[Škotska|Škotske]], prvi iz [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]]. * [[17. 5.]] - Okončan raskol [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] i [[Ruska pravoslavna zagranična crkva|Ruske zagranične crkve]] (osnovane [[1921]]. u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]). * [[19. 5.]] - Rumunski predsednik [[Trajan Basesku]] podržan sa 75% na referendumu. * [[20. 5.]] - Alpinistička ekspedicija iz Srbije se popela na [[Mont Everest]]. * 20. 5. - [[Mohammed bin Rashid Al Maktoum]], vladar [[Dubai]]a i potpredsednik [[UAE]], dao 10 milijardi dolara za obrazovnu fondaciju. * 21 - 27. 5. - U Zagrebu održano Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu: Kinezi uzeli sve zlatne i srebrne medalje, kao i 4 od 10 brončanih. * [[22. 5.]] - Britanske vlasti optužile [[Andrej Lugovoj|Andreja Lugovoja]] za prošlogodišnje ubistvo [[Aleksandar Litvinenko|Aleksandra Litvinenka]], Rusija odbija ekstradiciju. * [[23. 5.]] - [[Milorad Ulemek Legija]] i [[Zvezdan Jovanović]] osuđeni na po 40 godina zatvora zbog atentata na srpskog premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (ukupna dužina kazni svim optuženima 378 godina). * 23. 5. - ''[[AC Milan]]'' pobjedom nad ''[[Liverpool FC|Liverpoolom]]'' osvojio [[Liga prvaka|UEFA-ine Ligu prvaka]] za 2007. * 23. 5. - Poslanik DS, [[Oliver Dulić]], izabran za predsednika Skupštine Srbije. * [[26. 5.]] - Akcija lepljenja plakata "Bulevar Ratka Mladića" u Bulevaru AVNOJ-a (uskoro Bulevar Zorana Đinđića), na čelu sa funkcionerom radikala [[Aleksandar Vučić|Aleksandrom Vučićem]]. * [[27. 5.]] - Rumunjski reditelj [[Kristijan Munđiu]] osvojio je na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]] Zlatnu palmu za film „Četiri mjeseca, tri tjedna i dva dana.“ * 27. 5. - Drugi pokušaj parade ponosa u Moskvi: učesnici su napadnuti, uključujući strance. * [[29. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]] je predsednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon [[Olusegun Obasanjo|Oluseguna Obasanja]] (do smrti 2010). * [[31. 5.]] - [[Robert Zelik]], bivši američki trgovinski predstavnik, imenovan je od strane [[Džordž Voker Buš|Georga W. Busha]] za novog direktora [[Svjetska banka|Svjetske banke]] (do 2012). * 31. 5. - [[Zdravko Tolimir]], optužen za ratne zločine u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Žepa|Žepi]], uhapšen je na Drini kod Ljubovije (osuđen u Hagu na doživotni zatvor 2012, umro 2016). === Jun/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Zoran Milanović]] izabran za novog predsjednika [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]] (premijer 2011-16, predsjednik 2020-...). * [[4. 6.]] - [[Karla del Ponte]] otpočela četvorodnevnu posetu Beogradu. * 6 - 8. 6. - Samit [[G8]] u [[Heiligendamm]]u: teme su promena klime, međunarodna pomoć, tenzije SAD-Rusija oko antiraketne odbrane. * [[7. 6.]] - U časopisu "Science" je objavljeno da je [[Marin Soljačić]] sa suradnicima u praksi izveo prvi [[eksperiment]] bežičnog prijenosa [[Energija|energije]]. * 7. 6. - ''[[Anaheim Ducks]]'' osvojili [[Stanley Cup]]. * [[9. 6.]] - [[Justine Henin]] pobjedom nad [[Ana Ivanović|Anom Ivanović]] po treći put zaredom osvojila teniski turnir u [[Roland Garros]]u (Srbija je na ovom turniru imala pet predstavnika u 10 polufinala). * [[10. 6.]] - Američki predsednik [[George W. Bush]] burno pozdravljen u Albaniji. * 10. 6. - Koalicija [[Belgija|belgijskog]] premijera [[Guy Verhofstadt|Guya Verhofstaadta]] poražena na parlamentarnim izborima. Pregovori o novoj vladi se rastežu zbog pitanja ustavne reforme, [[Yves Leterme]] formira kabinet tek sledećeg marta, postavljaju se pitanja o opstanku zemlje. * [[10. 6.|10]] - [[15. 6.]] - [[Bitka za Gazu (2007)|Bitka za Gazu]]: [[Hamas]] uzima svu vlast u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], vrhunac [[Konflikt Fatah-Hamas|konflikta Fatah-Hamas]]. * [[12. 6.]] - [[Milan Martić]], bivši predsjednik [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], na [[ICTY|haškom sudu]] osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti (potvrđeno sljedeće godine). [[Datoteka:Gordon Brown - World Economic Forum Annual Meeting Davos 2007.jpg|150px|mini|[[Gordon Brown]], premijer UK 2007-10]] * [[13. 6.]] - Posle više od godinu dana obnovljeni pregovori Evropske unije i Srbije o stabilizaciji i asocijaciji. * 13. 6. - [[Shimon Peres]] izabran za predsjednika [[Izrael]]a (do 2014). * 13. 6. - Srušeni minareti [[Džamija Al-Askari|Džamije Al-Askari]] u Iraku, čija je kupola uništena prošle godine, a sahat-kula sledećeg meseca (obnovljena do 2017). * [[14. 6.]] - Kroz [[Bernske Alpe]] je otvoren [[Bazni tunel Lötschberg]], najduži železnički tunel, od 34,57 km (radi od decembra, tek 2024. odlučeno da se dovrši druga cev). * 14. 6. - ''[[San Antonio Spurs]]'' pobjedom nad ''[[Cleveland Cavaliers]]ima'' osvojili četvrti naslov prvaka [[NBA]]. * [[15. 6.]] - Raspisana međunarodna poternica za [[Stanko Subotić|Stankom Subotićem]] i [[Marko Milošević|Markom Miloševićem]], osumnjičenima za šverc duvana. * [[16. 6.]] - [[Rat u Iraku]]: multinacionalne snage pokreću Operaciju ''Phantom Thunder'', sa nizom podoperacija širom zemlje, do avgusta proteruju ustanike sa mnogih teritorija. * [[17. 6.]] - Blok stranaka [[desnica|desnice]] povezan s predsjednikom [[Nicolas Sarkozy|Sarkozyjem]] osvojio većinu na parlamentarnim izborima u [[Francuska|Francuskoj]]; * 17. 6. - [[VK Jug]] i [[KK Cibona]] su postali novi hrvatski prvaci u [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2006/07.|vaterpolu]] odn. [[A-1 HKL 2006./07.|košarci]]. * 17. 6. - U [[Budva|Budvi]] uhićen general srpske policije u mirovini [[Vlastimir Đorđević]], koji je pred Haaškim tribunalom optužen za ratne zločine [[Rat na Kosovu|na Kosovu]] 1999. (2011. osuđen na 27 godina, smanjeno na 18, pušten 2025). [[Datoteka:IPhone hands on trial.jpg|thumb|[[iPhone]] prve generacije]] * [[17.6.|17]] - [[27. 6.]] - [[Vrućina u Evropi 2007.]] naročito pogađa jugoistok Evrope (prva runda). U Grčkoj inicira [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|velike šumske požare]] koji traju do početka septembra. * [[18. 6.]] - U Zagrebu počinje suđenje [[Mirko Norac|Mirku Norcu]] i [[Rahim Ademi|Rahimu Ademiju]]. * [[19. 6.]] - Kamion-bomba eksplodirao ispred šiitske džamije Al-Hilani u Bagdadu, najmanje 78 mrtvih. * [[23. 6.]] - Za [[Crna Gora|Crnu Goru]] je uveden predbroj +382 (+381 ostao [[Srbija|Srbiji]]). * [[24. 6.]] - Košarkaški klub [[KK Partizan|Partizan]] postao prvi šampion Srbije. * 24. 6. - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] se u emisiji "[[Nedjeljom u 2]]" izvinjava "svim pripadnicima hrvatskog naroda koje su učinili nesrećnima pripadnici moga naroda". * [[26. 6.]] - [[Red Hot Chili Peppers]] svirali u [[Inđija|Inđiji]]. * [[27. 6.]] - [[Gordon Brown]] preuzeo dužnost novog [[UK|britanskog]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera]] (do 2010); inostrani resor ima [[David Miliband]]. * [[28. 6.]] - [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] i [[Gamzigrad]] su među novim mestima [[Svjetska baština|svetske baštine]] [[UNESCO]] * [[29. 6.]] - Počinje prodaja [[iPhone]]-a prve generacije u SAD. [[Pametni telefon]] sa ''multi-touch'' tehnologijom, sa prstima kao glavnim sredstvom inputa; može renderovati pune sajtove. ** Mobilni pristup internetu će prevazići stoni u oktobru 2016.<ref>[https://www.theguardian.com/technology/2016/nov/02/mobile-web-browsing-desktop-smartphones-tablets Mobile web browsing overtakes desktop for the first time]. theguardian.com 2 Nov 2016</ref> ** [[Društvena mreža|Društvene mreže]] napreduju: ''[[Myspace]]'' je na vrhuncu, ''[[Facebook]]'' će ga preteći 2008/09. ''[[Twitter]]'' je u brzom rastu od ove godine. Za ''[[YouTube]]'' se tvrdi da ima saobraćaj kao čitav internet 2000. * 29. 6. - [[Europapress holding]] kupila "[[Feral Tribune]]" koji je imao problema zbog neplaćenog PDV-a (izlazi još godinu dana). === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Miroslav Lajčak]] je novi [[Visoki predstavnik za BiH]] i specijalni predstavnik EU, nakon [[Christian Schwarz-Schilling]]a (do 2009). * [[7. 7.]] - Apostolsko pismo ''[[Summorum Pontificum]]'': slobodnija uporaba [[Tradicionalna misa|tradicionalne mise]] (sužena pismom ''[[Traditionis custodes]]'' 2021). * 7. 7. - Proglašeno "[[Novih sedam čuda svijeta]]": [[Kineski zid]], [[Koloseum]], [[Taj Mahal]], [[Machu Picchu]], [[Kip Krista Iskupitelja|Krist Iskupitelj]], [[Petra]] i [[Chichen Itza]]. * 7. 7. - Samoubica sa kamionom bombom ubio 156 ljudi u mestu Amirli na severoistoku Iraka, čiji su stanovnici uglavnom šiitski [[Irački Turkmeni|Turkmeni]]. * [[8. 7.]] - Predstavljen je [[Boeing 787]] Dreamliner (u saobraćaju od 2011). * [[9. 7.]] - U [[Buenos Aires]]u pao prvi sneg od 1918. [[Datoteka:Red Mosque Islamabad 1.jpg|160px|mini|Crvena džamija u Islamabadu]] * [[11. 7.]] - [[Opsada Crvene džamije]] u [[Islamabad]]u: vojska zauzela kompleks islamističke džamije i medrese Džamija Hafsa, uz 154 mrtvih. Talibani i plemenski militanti odbacuju prošlogodišnje primirje, počinje Treći [[Rat u sjeverozapadnom Pakistanu|waziristanski rat]] (do 2017). * [[13. 7.]] - Hiperinflacija u [[Zimbabve]]u: vlada je privremno prestala objavljivati rezultate. * [[14. 7.]] - [[Rolingstons]]i svirali u Beogradu (u [[Budva|Budvi]] su bili [[9. 7.]]). * 14. 7. - Putin objavio da će Rusija za 150 dana suspendovati učešće u [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovoru o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]] iz 1990. - smatra ga zastarelim s obzirom na nestanak Varšavskog pakta i SSSR i širenje NATO, a tu su i planovi SAD za raketnu odbranu. * [[15. 7.]] - Antun Gudelj, ranije osuđivan za ubojstvo [[Josip Reihl-Kir]]a, izručen iz Australije u Hrvatsku. * [[16.7.|16]] - [[22. 7.]] - U Srbiji gorelo 3.513 ha šuma na 47 lokacija. * [[18. 7.]] - Međunarodna nuklearna agencija IAEA je potvrdila da su zatvorena sva nuklearna postrojenja u Jongbjonu, nakon što je Severnoj Koreji isporučen mazut (aktivnosti se nastavljaju 2009). [[Datoteka:Mad Men (logo).svg|mini|Logo serije ''[[Mad Men]]'']] * [[19. 7.]] - [[Zlatno doba televizije]]: na kablovskom kanalu AMC prikazana prva epizoda serije ''[[Mad Men]]'' - 92 epizode u sedam sezona do 2015. * [[20. 7.]] - Zapadni kosponzori su povukli nacrt rezolucije Saveta bezbednosti UN o Kosovu, pošto se Rusija nije složila s njim.<ref>[https://mid.ru/en/foreign_policy/news/1597386/ Situation Surrounding Consideration of Kosovo Problem in UN Security Council]. mid.ru 21 July 2007</ref> * [[21. 7.]] - ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows]]'', poslednji roman iz serije, obara rekord najbrže prodaje (dva filma po njemu su prikazana 2010. i '11.). * 21. 7. - Građevina ''[[Burj Khalifa|Burj Dubai]]'' pretiče [[Taipei 101]], sa 509 metara (u septembru će preteći i torontanski [[CN toranj]]). * [[22. 7.]] - Ubedljiva pobeda [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğanove]] [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] u Turskoj. * 22. 7. - U Rusiji objavljeno [[Pismo deset akademika]] predsedniku Putinu protiv klerikalizacije u Rusiji. * [[23. 7.]] - Otvorena [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]], obnovljena Zgrada Izvršnog vijeća. * [[24. 7.]] - Rekordna vrućina: Beograd 43,6&nbsp;°C, [[Smederevska Palanka]] 44,9&nbsp;°C (najviša ikad zabeležena temperatura u Srbiji). * 24. 7. - Skupština Srbije usvojila ''Rezoluciju o neophodnosti pravednog rešavanja pitanja Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, zasnovanog na međunarodnom pravu''. * 24. 7. - [[Suđenje medicinskim djelatnicima u Libiji]]: posredovanjem francuskih, "prva dama" Cécilia Sarkozy, i evropskih posrednika pet bugarskih medicinskih sestara i palestinski doktor napustili Libiju. * [[25. 7.]] - Otvoreno pismo uglednika [[Hrvati|Hrvata]] iz Vojvodine političkom i kulturnom vrhu RH u kojem ih pozivaju na akciju protiv politike asimiliranja Hrvata u Srbiji. * [[27. 7.]] - [[Višestruko ubistvo u Jabukovcu]]: ubijeno devet ljudi u selu kod Negotina. * [[29. 7.]] - [[Liberalno-demokratska stranka (Japan)|Liberalno-demokratska stranka]] premijera [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] teško poražena na izborima za gornji dom [[japan]]skog [[parlament]]a. * 29. 7. - Reprezentacija [[Irak]]a osvojila finale [[Azijski kup u fudbalu|Azijskog kupa u fudbalu]]. * [[31. 7.]] - Završava se Operacija Banner, pomoć britanske vojske snagama reda u Severnoj Irskoj, započeta 1969. na početku [[Sjevernoirski sukob|Nevolja]]. === Avgust/Kolovoz === * [[2. 8.]] - [[Karlovac|Karlovačka]] mljekara KIM prodana firmi Chemoderm iz [[Duga Resa|Duge Rese]] - sindikati nezadovoljni, izbija afera. * 2. 8. - Ruska ekspedicija [[Arktika 2007]] u podmorju [[Severni ledeni okean|Severnog ledenog okeana]]: postavljena ruska zastava na Severnom polu, na dubini od 4.261 m, za koji se tvrdi da je deo ruskog kontinentalnog šelfa ([[epikontinentalni pojas]]). * 4 - 6. 8. - [[Požari u Hrvatskoj 2007.|Požari u Hrvatskoj]]: veliki požari kod Dubrovnika. [[Datoteka:(From survey of) Government National Mortgage Association (Ginnie Mae)-financed properties in Washington, D.C. area - DPLA - 4bfb0cd2cea6c87e9072499a2ceb1616.JPG|mini|Kuće u SAD: pada cena nekretnina a raste broj ovrha/zaplena imovine]] * [[9. 8.]] - Banka [[BNP Paribas]] obustavlja isplate iz tri [[hedž fond]]a zbog potpune nelikvidnosti - na površinu izlazi [[kriza likvidnosti]], počinje '''[[Svetska finansijska kriza 2007-2008]]''' iz koje nastaje '''[[Svetska ekonomska kriza]]'''. * 9 - 10. 8. - Dow Jones pada skoro 400 poena, padaju evropske berze, sutradan i azijske. Kriza ''subprime'' (drugorazrednih, rizičnih) hipoteka. ** Zbog rasta kamata i opadanja cena nekretnina, veći je broj ovrha/zaplena imovine klijenata koji su uzimali rizične hipoteke u vreme Mehura nekretnina u SAD. Investitori više ne žele hartije od vrednosti povezane sa hipotekama, koje zato gube vrednost. * [[10. 8.]] - Trojka SAD-EU-Rusija (Frank Wisner, W. Ischinger, Al. Bocan-Harčenko) posećuju Beograd i Prištinu. * 10. 8. - Udes autobusa Beograd-Split kod Karlovca, poginule dvije putnice, još jedna naknadno. * 10. 8. - Poplave u Južnoj Aziji: pogođeno je 30 miliona ljudi, poginulo je preko 2.000. * [[12. 8.]] - [[Rivalstvo Đokovića i Federera]]: Đoković u Montrealu odnosi prvu pobedu. * [[14. 8.]] - Napad na [[Jazidi|Jazide]] u severnom Iraku, četiri bombe odnose 796 života. * [[15. 8.]] - U [[Potres u Peruu 2007.|potresu snage 8.0]] u [[Peru]]u poginulo bar 595 osoba. Iz jednog zatvora pobegli robijaši. * 15. 8. - Velike poplave u Severnoj Koreji - stradalo je oko 600 ljudi, pogođeno je 15-20% obradive zemlje. [[Datoteka:Kornati 95.jpg|thumb|[[Kornati]]]] * [[18. 8.]] - U [[Žitište|Žitištu]] kod [[Zrenjanin]]a otkriven spomenik filmskom junaku [[Rocky|Rokiju Balboi]]. * [[20. 8.]] - Ministar za kapitalne investicije [[Velimir Ilić]] pokazao novinarima manji deo ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa [[Horgoš]]-[[Požega (Srbija)|Požega]], ostalo i dalje tajna. Vlada tri dana kasnije odlučila da ugovor o koncesiji za autoput Horgoš-Požega (sa aneksima) objavi na svom sajtu. * [[24. 8.]] - Vlada Srbije potvrdila odluku da više ne finansira firmu "Zastava zapošljavanje i obrazovanje", kojoj je u prethodnih šest godina uplaćeno preko 100 miliona eura. * 24. 8. - U Grčkoj počinju [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|katastrofalni šumski požari]], najveći su ugašeni do 2. 9., ostaje 65 žrtava i procenjena šteta od 4 milijarde eura. * [[28. 8.]] - [[Abdullah Gul]] izabran za predsednika [[Turska|Turske]] (do [[2014]]). * [[28. 8.]] - [[8. 9.]] - [[Episkop Filaret]] štrajkuje glađu na crnogorskoj granici jer mu nije dozvoljen ulaz u tu državu. * [[30. 8.]] - [[Kornatska tragedija]]: smrt 11 vatrogasaca na [[Kornati]]ma. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:Osaka07 D9A WHigh Jump VC.jpg|thumb|200px|[[Blanka Vlašić]] svjetski prvak]] * [[2. 9.]] - Hrvatska takmičarka [[Blanka Vlašić]] osvojila zlatnu medalju u [[skok u vis|skoku u vis]] na Svjetskom prvenstvu u atletici, u [[Osaka|Osaki]]. * 2. 9. - Okončava se konflikt između libanske vlade i grupe Fatah al-Islam, započet u maju: vojska je zauzela izbeglički logor Nahr al-Bared blizu Tripolija. * [[3. 9.]] - Akcije [[ArcelorMittal]]a su na evropskim berzama: preuzimanjem Arcelora od strane Mittal Steela nastao je najveći proizvođač čelika na svetu (fuzija dovršena u novembru). * 3. 9 - Biznismen i avanturista [[Steve Fossett]] nestao leteći iznad [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]] - sledi velika potraga, ali ostaci su otkriveni slučajno posle godinu dana. * [[3. 9.|3]] - [[16. 9.]] - U Španiji održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.]]: Rusija 1, Hrvatska 6, Srbija 13-16; među prvih deset strelaca [[Milan Gurović]], [[Darko Miličić]] (SR) i [[Marko Popović (košarkaš, rođen 1982.)|Marko Popović]] (HR). * [[5. 9.]] - [[Aleksandar Simić]], savetnik premijera Koštunice, izjavio u novinama da je [[Crna Gora]] "kvazidržava" (u vezi sa slučajem episkopa Filareta). * [[6. 9.]] - [[Operacija Orchard]]: izraelski avioni gađali nuklearni reaktor na istoku Sirije. * [[11. 9.]] - Rusija izvestila da je testirala [[termobarično oružje]] (vakuumsku bombu) nazvanu "Otac svih bombi" jer je sa ekvivalentom 44 tone TNT bila najjača konvencionalna bomba na svetu. * [[13. 9.]] - [[O. J. Simpson]] je učestvovao u pljački sportskih suvenira u Las Vegasu - osuđen sledeće godine. [[Datoteka:Birmingham Northern Rock bank run 2007.jpg|mini|Finansijska kriza: red ispred banke ''Northern Rock'']] * [[14. 9.]] - Kriza drugorazrednih hipoteka: britanska banka ''Northern Rock'' je dobila pomoć od Banke Engleske, jer ne može "sekuritizovati", preprodati, hipoteke koje je davala klijentima. Dolazi do panike među ulagačima i "juriša na banku", prvog u UK posle 150 godina. * 14. 9. - [[Viktor Zubkov]] je novi premijer [[Rusija|Rusije]] nakon [[Mihail Fradkov|Fradkova]] (do maja 2008). * [[15. 9.]] - Škotski reli vozač [[Colin McRae]] je poginuo u helikopterskom udesu. * [[16. 9.]] - Masakr na trgu Nisur: pripadnici privatne vojne kompanije Blackwater, u pratnji konvoja američke ambasade, ubili 17 civila u Bagdadu. * 16. 9. - Izbori u Grčkoj, [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]] premijera [[Kostas Karamanlis (mlađi)|Kostasa Karamanlisa]] ostaje najjača stranka. * [[18. 9.]] - Arktički ledeni pokrivač je opao na 4,16 miliona kv.km (rekord oboren 2012). * [[25. 9.]] - Tuča između poslanika albanskih stranaka DPA i DUI u makedonskom Sobranju, naoružane pristalice DUI pokušale ući u zgradu. * [[26. 9.]] - Prvostepene presude "Vukovarskoj trojci" pred [[ICTY]]: [[Mile Mrkšić]] na 20 godina (potvrđeno 2012, umro 2015) i [[Veselin Šljivančanin]] 5 godina (oslobođen 2011. posle dve promene kazne); [[Miroslav Radić]] oslobođen. * 26. 9. - [[Yasuo Fukuda]] je novi japanski premijer nakon [[Shinzō Abe]]a (do 2008; Abe se vraća 2012-20). * 26. 9. - "Revolucija šafrana" u Burmi, započeta u avgustu zbog ukidanja subvencija za gorivo: vlasti su započele obračun sa demonstrantima, kojima su se zadnjih dana priključili i budistički monasi. * [[27. 9.]] - Umro [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik [[Beograd]]a. * [[28. 9.]] - Susret delegacija Beograda i Prištine na najvišem nivou u misiji EU pri UN u Njujorku - deklaracija o uzdržavanju od pretnji i nasilja tokom pregovora. * 20 - [[30. 9.]] - [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|25px]] U Belgiji i Luksemburgu održan Evropski šampionat u odbojci za žene: Italija 1, Srbija 2, Hrvatska 14; [[Jovana Brakočević]] najbolji server a [[Maja Ognjenović]] tehničar. * [[30. 9.]] - Umro [[Milan Jelić]], predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. * 30. 9. - Vanredni izbori u [[Ukrajina|Ukrajini]], nakon [[Ukrajinska politička kriza (2007)|političke krize]]: pojedinačno najviše glasova za [[Partija regiona|Partiju regiona]], zbirno za "[[Narančasta revolucija|narančaste]]" liste, naročito Blok [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. * 30. 9. - Svetsko šahovsko prvenstvo u Meksiku: [[Višvanatan Anand]] je prvak nakon [[Vladimir Kramnjik|Kramnika]] (do 2013). === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Beogradski Parking servis započeo akciju "Đaci Vas mole, usporite pored škole". * [[7. 10.]] - Za vreme Antifašističkog skupa u [[Novi Sad|Novom Sadu]], pripadnici neonacističke grupe Nacionalni Stroj (lider [[Goran Davidović]] - Firer). kamenovali su demonstrante. Žandarmerija je svih 54 neonacista, među njima i slovačke državljane pohapsila. * 7. 10. - U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] u toku večernjeg programa izvršen destruktivni napad na dve televizijske stanice. Počinioci su još nepoznati, ali se početkom naredne nedelje spekuliše o vehabijama sa jedne ili policiji sa druge strane. Situacija u Srbiji je zbog ovoga naredne nedelje napeta. * [[10. 10.]] - Na Šultenovačkom brdu kod Novog Pazara napadnut predajnik radija "Sto Plus". * [[11. 10.]] - Reis ul-Ulema Islamske Zajednice Srbije, [[Adem Zilkić]] i zvanično stupio na tu funkciju, zamenivši [[Hamdija Jusufspahić|Hamdiju Jusufspahića]], te se uputio u Novi Pazar. * 11. 10. - U Srbiji raspisane nagrade od milion eura za informacije koje bi dovele do hapšenja [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. * [[12. 10.]] - [[Dragan Stojković]] Piksi iznenada podneo ostavku na mesto predsednika [[FK Crvena zvezda]]. * 12. 10. - Rusija još jednom pozvala SAD da prekinu sa projektom [[raketni štit|raketnog štita]], te je zapretila da će se povući iz sporazuma o nuklearnom razoružanju. * [[15. 10.]] - [[Evropska unija]] i [[Crna Gora]] su u [[Luksemburg]]u potpisale [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]]. * [[16. 10.]] - U prometnoj nesreći kod [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] poginuo makedonski pjevač [[Toše Proeski]]. * [[19. 10.]] - {{flagicon|Crna Gora}} [[Skupština Republike Crne Gore|Skupština]] izglasala novi [[Ustav Crne Gore]] (proglašen tri dana kasnije) - službeni jezik [[crnogorski jezik|crnogorski]], srpske stranke glasale protiv. * 19. 10. - Visoki predstavnik Miroslav Lajčak nametnuo Zakon o Savjetu ministara BiH - kvorum je većina ministara, dovoljan po jedan iz tri naroda. * 18/19. 10. - Dogovoren [[Lisabonski ugovor]]. * [[21. 10.]] - Na izvanrednim parlamentarnim izborima u [[Poljska|Poljskoj]] liberalna [[Građanska platforma]] [[Donald Tusk|Donalda Tuska]] porazila vladajuću desničarsku stranku [[Pravo i pravda]] premijera [[Jaroslaw Kaczynski|Jaroslawa Kaczynskog]]. * [[24. 10.]] - Počela gradnja [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]] (spor napredak, radovi obustavljeni 2012.). [[Datoteka:Singapore Airlines A380-841 (9V-SKA) taking off from Zurich International Airport.jpg|mini|270px|[[Airbus A380]]]] * [[25. 10.]] - [[Airbus A380]], najveći putnički avion na svetu, ulazi u službu u kompaniji [[Singapore Airlines]]. * [[28. 10.]] - [[Cristina Fernández de Kirchner]], prva dama [[Argentina|Argentine]], pobijedila na predsjedničkim izborima (predsjednica do 2015). * 28. 10. - U Vatikanu beatifikovano [[498 španjolskih mučenika]] iz 1930-tih. * [[29. 10.]] - Prodate [[Robne kuće Beograd]] - kupac je "Verano Motors" za € 360 miliona. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Kriza u [[BiH]] nakon ostavke premijera [[Nikola Špirić|Špirića]] povodom Lajčakovih parlamentarnih reformi - vraća se i formalno u decembru. * [[3. 11.]] - Predsednik [[Pakistan]]a [[Pervez Mušaraf]] proglasio je vanredno stanje u zemlji (traje do 15. 12.), smenio predsednika Vrhovnog suda i zabranio nezavisne medije. * [[7. 11.]] - Nakon više od četiri i po godine od predaje, pred [[Haški tribunal|Haškim tribunalom]] počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]]. * 7. 11. - Parafiran [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] EU i Srbije. * 7. 11. - [[Operacija Planinska bura]] u Makedoniji: uspešna antiteroristička akcija u selu [[Brodec (Tetovo)]]. * [[11. 11.]] - [[Danilo Türk]] (nezavisan) izabran za predsednika Slovenije (mandat od 23. decembra), protivkandidat bio [[Lojze Peterle]]. * [[13. 11.]] - Ruska vojska završila povlačenje iz baze u [[Batumi]]ju, Gruzija (rok je bio kraj 2008.). * [[15. 11.]] - Ciklon Sidr pogodio Bangladeš, procenjeno do 10.000 žrtava. [[Datoteka:Fontana ispred zgrade Vlade RS.jpg|mini|250px|Fontana ispred [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske|zgrade Vlade RS]]]] * [[18. 11.]] - Na parlamentarnim izborima na [[Kosovo|Kosovu]] je pobijedila [[Demokratska partija Kosova]] [[Hašim Tači|Hašima Tačija]]. * 18. 11. - Iz bezbednosnih razloga otkazana tribina ''[[Peščanik]]a'' u Aranđelovcu nakon što ju je udruženje građana ''Naši'' nazvalo antisrpskom. * [[21. 11.]] - Otvoren [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske]] u Banjoj Luci. * 21. 11. - [[Čedomir Jovanović]], lider [[LDP]], izjavio da je ta stranka podnela dve krivične prijave protiv [[Miroslav Mišković|Miroslava Miškovića]]. * [[24. 11.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Australija|Australiji]] je [[Australska laburistička stranka|Laburistička stranka]] pod vodstvom [[Kevin Rudd|Kevina Rudda]] porazila vladajuću [[desnica|desničarsku]] koaliciju premijera [[John Howard|Johna Howarda]]. * [[25. 11.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007]]: [[HDZ]] 66 mandata (+0), [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] 56 (+22). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Navijači Crvene Zvezde pretukli na utakmici inspektora žandarmerije, Uroš Mišić pokušao da mu ugura baklju u usta (u zatvoru do 2012). * 2. 12. - Predsjednik [[Venezuela|Venezuele]] [[Hugo Chavez]] poražen na ustavnom referendumu o povećanju predsjedničkih ovlasti * 2. 12. - Na parlamentarnim izborima u [[Rusija|Rusiji]] ubjedljivu pobjedu odnijela [[Jedinstvena Rusija]] predsjednika [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]]. * [[3. 12.]] - Pristalice [[Nova Srbija|Nove Srbije]] i [[SRS]] sprečili promociju [[Peščanik]]a u [[Aranđelovac|Aranđelovcu]]. * [[4. 12.]] - Savetnik premijera Srbije, [[Aleksandar Simić]], izazvao kontroverze izjavom da je i rat pravno i legitimno sredstvo u rešavanju pitanja statusa Kosova i Metohije. * [[10. 12.]] - Pregovori Beograda i Prištine o statusu Kosova okončani bez dogovora - Albanci žele nezavisnost, a Beograd nastavak pregovora. * [[11. 12.]] - [[Al-Kaida na islamskom Magrebu]] detonirala dve auto-bombe u gradu [[Alžir (grad)|Alžiru]], 41 mrtvi od čega 17 iz UN. * [[12. 12.]] - U [[Srbija|Srbiji]] raspisani predsjednički izbori za [[20. 1.]] [[2008]]. godine - [[DSS]] smatra da je tom "jednostranom odlukom" prekršen koalicioni sporazum. * 12. 12. - Rusija suspendovala primenu [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]], povodom američkih planova raketne odbrane. * [[18. 12.]] - [[Julija Timošenko]] po drugi put premijer Ukrajine (do [[2010]]). * [[19. 12.]] - [[Vladimir Putin]] je "[[Osoba godine (Time)]]". * [[21. 12.]] - [[Estonija]], [[Letonija]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Slovenija]] i [[Malta]] počele da primenjuju odredbe [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] na kopnenim i pomorskim granicama. * [[23. 12.]] - Železnički udes u Beogradu, povređena 24 putnika. * [[24. 12.]]- Vlada [[Nepal]]a je postigla dogovor sa bivšim maoističkim pobunjenicima o ukidanju [[monarhija|monarhije]] i uspostavljanju federalne države [[28. 12.]]. * [[26. 12.]] - [[Narodna skupština Republike Srbije]] usvojila Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije. Vladi naloženo da svi sporazumi sa [[Europska unija|Europskom unijom]] moraju biti u "funkciji očuvanja suvereniteta Srbije". U okviru Rezolucije i Deklaracija o vojnoj neutralnosti. Poslanicima se obratili predsjednik Srbije [[Boris Tadić]] i premijer [[Vojislav Koštunica]]. * [[27. 12.]] - [[Pakistan]]ska političarka [[Benazir Bhutto]] ubijena u atentatu. * 27. 12. - Nakon što je objavljeno da je predsednik [[Kenija|Kenije]] [[Mwai Kibaki]] reizabran dolazi do nasilja - [[Kenijska kriza 2007-2008.]] odnosi najmanje 800 života. * [[28. 12.]] - U saobraćajnoj nesreći poginulo troje bivših ukućana [[Veliki Brat u Srbiji|Velikog Brata u Srbiji]], Stevan Zečević Zeka, Zorica Lazić i Elmir Kuduzović, nakon čega je prekinut taj serijal. * [[29. 12.]] - Predsjednik Skupštine Srbije, [[Oliver Dulić]], raspisao izbore za Skupštinu [[Vojvodina|Vojvodine]] i lokalne organe vlasti u Srbiji za [[11. 5.]] [[2008]]. godine. * 29. 12. - Afera "Vepar": ministar unutarnjih poslova [[Ivica Kirin]] podnio ostavku jer je učestvovao u "božićnom lovu" na Bilogori sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]], haškim optuženikom koji je time prekršio kućni pritvor. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2007.}} * [[13. 7.]] - [[Lamine Yamal]], španjolski nogometaš == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2007.}} === Januar/Siječanj === * [[3. 1.]] - [[Slavuj Hadžić]], filmski i TV reditelj (* [[1934]]) * [[7. 1.]] - [[Nevenka Urbanova]], srpska glumica (* [[1909]]) * [[8. 1.]] - [[Iwao Takamoto]], [[japan]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] animator, kreator popularnog crtanog lika [[Scooby Doo]] (* [[1925]].) * [[10. 1.]] - [[Carlo Ponti]], talijanski filmski producent (* [[1912]].) * [[13. 1.]] - [[Caris Corfman]], američka glumica ("Nešto između") (* [[1955]]) * 13. 1. - [[Aleksandar Bakočević]], srpski političar, bivši gradonačelnik Beograda (* [[1928]]) * [[17. 1.]] - [[Art Buchwald]], humorista (* [[1925]]) * [[19. 1.]] - [[Hrant Dink]], turko-jermenski novinar (* [[1954]]) * [[20. 1.]] - [[Vitomir Voja Trifunović]], kompozitor, osnivač i dir. Muzičke škole "dr. Vojislav Vučković" (* [[1916]]) * [[22. 1.]] - [[Abbé Pierre]], osnivač pokreta Emmaus (* [[1912]]) * [[23. 1.]] - [[Ryszard Kapuściński]], novinar i književnik (* [[1932]]) * [[24. 1.]] - [[Nikola Milošević]], akademik [[SANU]], lider Srpske liberalne stranke (* [[1929]]) * [[27. 1.]] - [[Herbert Reinecker]], njemački TV-scenarist, tvorac serije ''[[Derrick]]'' (* [[1914]]) * [[28. 1.]] - [[Olga Popović-Obradović]], pravna istoričarka (* [[1954]]) * [[30. 1.]] - [[Sidney Sheldon]], scenarista i književnik (* [[1917]]) * [[31. 1.]] - [[Kosta Carina]], književnik, filmski radnik, prevodilac (* [[1927]]) === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - [[Gian Carlo Menotti]], italijansko-američki kompozitor i libretista (* [[1911]].) * [[8. 2.]] - [[Anna Nicole Smith]], manekenka i glumica (* [[1967]].) * [[9. 2.]] - [[Ian Richardson]], glumac (* [[1934]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Adler]], pronalazač boljeg daljinskog upravljača (* [[1913]]) * [[16. 2.]] - [[Darinka Jevrić]], književnica, novinar (* [[1947]]) * [[17. 2.]] - [[Maurice Papon]], ratni zločinac (* [[1910]]) * [[20. 2.]] - [[Vladimir Mahovlić]], hrvatski televizijski i radijski voditelj (* [[1932]].) * [[23. 2.]] - [[Stevan Vračar]], profesor Pravnog fak. u Bg. (* [[1926]]) * 23. 2. - [[Milan Vukotić]], pozorišni glumac, tvorac "Teatra levo" (* [[1946]]) * [[26. 2.]] - [[Vladimir Muljević]], prof. emeritus, prvi hrvatski doktor elektrotehničkih znanosti (* [[1913]].) * [[28. 2.]] - [[Želimir Marković]], novinar i urednik "Kruga", "Duge" i Dojče Velea (* [[1955]]) * 28. 2. - [[Arthur M. Schlesinger, Jr.]], istoričar (* [[1917]]) === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - [[Miroljub Rajić]], gen. sek. Fudbalskog saveza Srbije (* [[1950]]) * [[3. 3.]] - [[Osvaldo Cavandoli]], talijanski crtač crtanih filmova, autor crtanog filma [[Linija (crtani film)|Linija]] ("La Linea"). (* [[1920]].) * 3. 3. - [[Geza Vuković]], gl.odg. urednik lista "Mađar So" (* [[1928]]) * [[4. 3.]] - [[Irena Davosir Matanović]], operska pevačica u novosadskom SNP (* [[1933]]) * [[5. 3.]] - [[Ivan Supek]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[fizičar]], [[filozof]], [[pisac]], borac za mir i [[humanist]]. (* [[1915]].) * [[6. 3.]] - [[Jean Baudrillard]], francuski filozof (* [[1929.]]) * [[10. 3.]] - [[Stjepan Lacković (svećenik)|Stjepan Lacković]], hrvatski katolički svećenik, tajnik [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] za vrijeme II. svjetskog rata (* [[1913]].) * [[14. 3.]] - [[Lucie Aubrac]], pripadnica francuskog Pokreta otpora (* [[1912]]) * [[15. 3.]] - [[Jovan Zebić]], srpski političar (* [[1939]]) * [[16. 3.]] - [[Ivica Percl]], hrvatski pjevač, poznat po pjesmi „Stari Pjer” (* [[1945]].) * 16. 3. - [[Aleksandar Saša Subota]], pijanista i džez muzičar (* [[1935]]) * [[17. 3.]] - [[Frane Franić]], hrvatski nadbiskup i metropolit (* [[1912]].) * [[19. 3.]] - [[Krešimir Blažević]], hrvatski pjevač iz grupe [[Animatori]] * [[21. 3.]] - [[Vasilije Tapušković]], publicista, novinar, pred. AKUD "Krsmanović" (* [[1938]]) * [[29. 3.]] - [[Božidar Kovaček]], predsednik Matice srpske (* [[1930]]) * [[30. 3.]] - Ilija Ika Gligorijević, arhitekta (* [[1926]]) === April/Travanj === * [[2. 4.]] - [[Žarko Petrović]], bivši srpski odbojkaš i jugoslovenski reprezentativac (* [[1964]]) * [[5. 4.]] - [[Mark St. John]], američki glazbenik (* [[1956]].) * [[8. 4.]] - [[Sol LeWitt]], umetnik (* [[1928]]) * [[11. 4.]] - [[Kurt Vonnegut]], američki pisac (* [[1922]]) * 11. 4. - [[Goran Pleša]], glumac (* [[1950]]) * [[23. 4.]] - [[Boris Jeljcin]], ruski državnik (* [[1931]]) * 23. 4. - [[Mihailo Bjelica]], novinar, profesor, istoričar srpskog novinarstva * [[27. 4.]] - [[Mstislav Rostropovič]], ruski muzičar i sovjetski disident (* [[1927]]) * 27. 4. - [[Cadik Danon]] Braco, arhitekta i književnik (* [[1923]]) * [[28. 4.]] - [[Edo Peročević]], hrvatski glumac (* [[1937]].) * 28. 4. - [[Carl Friedrich von Weizsäcker]], fizičar, filozof (* [[1912]]) * 28. 4. - Miloš Janićijević, srpski neurohirurg, pedagog i humanista (* [[1947]]) * [[29. 4.]] - [[Ivica Račan]], hrvatski političar (* [[1944]]) * [[30. 4.]] - [[Jara Ribnikar]], srpska književnica (* [[1912]]) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Slobodan Novaković]], filmski i televizijski stvaralac (* [[1939]]) * [[4. 5.]] - [[Božo Švarc]], pukovnik (penz.), novinar, jedan od osnivača SD Partizan (* [[1920]]) * [[6. 5.]] - [[Đorđe Novković]], hrvatski kompozitor glazbe (* [[1943]].) * 6. 5. - [[Stevan Raičković]], srpski pesnik, akademik (* [[1928]]) * [[11. 5.]] - Slobodan Kića Stanković, novinar i urednik emisije "Veselo veče" (* [[1929]]) * [[16. 5.]] - [[Branislav Đuričić]], novinar-satiričar ("Porodica Jovanović", "Veselo veče"...) (* [[1925]]) * [[15. 5.]] - [[Jerry Falwell]], američki evangelista (* [[1933]]) * [[18. 5.]] - [[Mika Špiljak]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1916]]) * [[20. 5.]] - [[Stanley Miller]], hemičar i biolog (* [[1930]]) * [[21. 5.]] - [[Darinka Vukotić-Plaović]], pozorišna glumica (* [[1919]]) * [[22. 5.]] - [[Zoran Konstantinović]], teoretičar kniževnosti, srpski akademik === Jun/Lipanj === * [[7. 6.]] - [[Milorad Sidžim Milošević]], bokser (*[[1928]]) * [[13. 6.]] - [[Stane Brovet]], admiral JNA (* [[1930]]) * [[14. 6.]] - [[Kurt Waldheim]], bivši generalni sekretar UN i predsednik Austrije (* [[1918]]) * 14. 6. - [[Boris Maruna]], hrvatski pjesnik i prevoditelj (* [[1940]].) * [[18. 6.]] - [[Jovan Arežina]], novinar i radio radnik (* [[1949]]) * 18. 6. - [[Halil Hadžimurtezić]], general JNA, narodni heroj (* [[1915]]) * [[19. 6.]] - [[Živka Barać-Hubač]], pozorišna glumica (* [[1933]]) * [[23. 6.]] - [[Pavle Ugrinov]] (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg (* [[1926]]) * [[25. 6.]] - [[Meho Puzić]], pjevač (* [[1937]]) * [[27. 6.]] - [[Dragutin Tadijanović]], jedan od najplodnijih hrvatskih pjesnika (* [[1905]]) * 27. 6. - [[Ramiz Delalić]] (ubijen), kriminalac (* [[1963]]) * [[28. 6.]] - [[Kiichi Miyazawa]], bivši premijer Japana (* [[1919]]) === Jul/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Milan Oklopdžić]] - Mika Oklop, književnik (* [[1948]]) * [[2. 7.]] - [[Aleksandar Šišić]], narodni violinista (* [[1937]]) * 2. 7. - [[Vojislav P. Nikčević]], lingvista, njegošolog (* [[1935]]) * [[5. 7.]] - [[George Melly]], engleski jazz muzičar * 5. 7. - [[Josip Tabak]], hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika (* [[1912]].) * [[8. 7.]] - [[Gordana Jevtović Minov]], operska pevačica - sopran (* [[1947]]) * [[9. 7.]] - [[Dragoljub Ješa Ivkov]], filmski scenograf, reditelj i scenarista (* [[1931]]) * [[11. 7.]] - [[Lady Bird Johnson]], bivša Prva dama SAD (* [[1912]]) * [[21. 7.]] - [[Dubravko Škiljan]], hrvatski jezikoslovac (* [[1949]].) * 21. 7. - [[Kosta M. Kostić]], prof. Medic. fakulteta u Bg. (* [[1935]]) * [[22. 7.]] - [[Gojko Stojičić]], otorinolaringolog, prof. MF na BU (* [[1935]]) * [[23. 7.]] - [[Mohamed Zahir]], bivši i poslednji šah Afganistana (* [[1914]]) * [[25. 7.]] - [[Bogdan Trifunović]], političar (SKS, SPS) i diplomata (* [[1933]]) * [[28. 7.]] - [[Dušan Prelević Prele]], srpski muzičar pisac i scenarista (* [[1948]]) * [[30. 7.]] - [[Ingmar Bergman]], švedski filmski režiser (* [[1918]]) * 30. 7. - [[Michelangelo Antonioni]], italijanski filmski režiser (* [[1912]]) * 30. 7. - [[Teoctist Arăpașu|Teoktist]], rumunski patrijarh (* [[1915]]) === Avgust/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Ratko Deletić]], književnik, novinar, izdavač (* [[1945]]) * [[14. 8.]] - [[Nela Eržišnik]], hrvatska glumica i komičarka * [[19. 8.]] - [[Slobodan Kojić]], akademski slikar (* [[1955]]) * [[20. 8.]] - [[Branimir Živojinović]], srpski prevodilac i književnik (* [[1930]]) * [[22. 8.]] - [[Kemal Hrustanović]], bosanski scenograf (* [[1941]]) * [[23. 8.]] - [[Faruk Begoli]], glumac (* [[1944]]) * [[28. 8.]] - [[Antonio Puerta]], španjolski nogometaš (* [[1984]].) * 28. 8. - [[Draga Jonaš]], spikerka i novinar (* [[1922]]) * 28. 8. - [[Nikola Nobilo]], proizvođač vina s Novog Zelanda (* [[1913]]) * [[29. 8.]] - [[Chaswe Nsofwa]], zambijski nogometaš (* [[1978]].) * [[30. 8.]] - [[Jovan Kozomara]], srpski pisac === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[Milica Jovanović]], srpska balerina i pedagog (* [[1932]]) * 1. 9. - [[Ante Despot]], kipar (* [[1919]]) * [[2. 9.]] - [[Safet Isović]], bosanskohercegovački pjevač narodne muzike (* [[1936]]) * [[3. 9.]] - [[Marijan Mlinarić]], hrvatski liječnik, političar, ministar unutarnjih poslova od 2003. do 2005., saborski zastupnik, bivši župan Varaždinske županije (* [[1944]].) * 3. 9. - [[Đorđe Sudarski Red]], književnik (* [[1946]]) * [[6. 9.]] - [[Luciano Pavarotti]], italijanski operni pjevač (* [[1935]]) * [[9. 9.]] - [[Zoran Tadić]], hrvatski filmski redatelj (* [[1941]].) * [[11. 9.]] - [[Stevan Koički]], srpski fizičar, akademik (* [[1929]]) * [[15. 9.]] - [[Colin McRae]], škotski reli vozač (* [[1968]].) * [[18. 9.]] - [[Ljiljana Molnar Talajić]], hrvatska operna diva (* [[1938]].) * [[19. 9.]] - [[Vlatko Pavletić]], hrvatski akademik, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar (* [[1930]].) * 19. 9. - [[Kosta Mihailović]], prof. Ekonomskog fakulteta u Bg., akademik (* [[1917]]) * [[21. 9.]] - [[Petar Stambolić]], bivši predsednik SIV i Predsedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1912]]) * [[22. 9.]] - [[Marcel Marceau]], francuski pantomimičar (* [[1923]].) * 23. 9. - [[Nikola Kovač]], romanista, profesor, predsednik Srpskog kult. društva "Prosvjeta", akademik (* [[1936]]) * [[24. 9.]] - [[Nenad Turkalj]], hrvatski glazbeni kritičar, operni redatelj, dramaturg, dobitnik Porina za životno djelo 2004. (* [[1923]].) * [[26. 9.]] - [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik Beograda (* [[1954]]) * [[27. 9.]] - [[Dušan Jakovljević]], profesor i publicista (* [[1934]]) * 27. 9. - [[Miloš Bobić]], arhitekta i publicista (* [[1946]]) * [[30. 9.]] - [[Milan Jelić]], predsjednik Republike Srpske (* [[1956]]) === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Al Oerter]], američki atletičar (* [[1936]].) * 1. 10. - [[Ronnie Hazlehurst]], kompozitor (* [[1928]]) * [[2. 10.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar (* [[1927]].) * [[6. 10.]] - [[Laza Ristovski]], klavijaturist grupe [[Bijelo dugme]] (* [[1956]]) * [[8. 10.]] - [[Milan Đukić]], političar u Hrvatskoj (* [[1947]].) * [[11. 10.]] - [[Šri Činmoj]], indijski književnik, kompozitor i slikar (* [[1931]]) * [[13. 10.]] - [[Bob Denard]], francuski plaćenik (* [[1929]]) * [[16. 10.]] - [[Toše Proeski]], makedonski pjevač (* [[1981]].) * 16. 10. - [[Deborah Kerr]], škotska glumica (* [[1921]].) * 16. 10. - [[Bahrudin Bato Čengić]], filmski reditelj i scenarista (* [[1931]]) * 16. 10. - [[Milan Mitrović]], arhitekta (* [[1927]]) * [[18. 10.]] - [[Nikola Rešić]] - Nino, pevač (* [[1964]]) * [[28. 10.]] - [[Slobodan Kalezić]], književnik i akademik (* [[1944]]) * [[29. 10.]] - [[Frane Matošić]], hrvatski nogometaš i nogometni trener (* [[1918]].) * 29. 10. - [[Savo Radusinović]], pevač (* [[1953]]) === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Zoran Katalina]], hokejaš "Crvene Zvezde" (* [[1984]]) * 1. 11. - [[Paul Tibbets]], pilot Enole Gay (* [[1915]]) * [[2. 11.]] - [[Tomislav Duka]], [[franjevac]], saborski zastupnik, političar (* [[1932]].) * 2. 11. - [[Pavić Obradović]], srpski pravnik i političar (* [[1953]]) * [[3. 11.]] - [[Toni Kljaković]], hrvatski pjevač * [[4. 11.]] - [[Husein Bašić]], crnogorski književnik (* [[1938]]) * [[6. 11.]] - [[Raša Livada]], srpski književnik (* [[1948]]) * [[10. 11.]] - [[Čedomir Lakić]], novinar Politike (* [[1935]]) * 10. 11. - [[Norman Mailer]], književnik i novinar (* [[1923]]) * [[13. 11.]] - [[Branko Milinović]], advokat, humanista, dobrotvor (* [[1910]]) * [[15. 11.]] - [[Milun Vidić]], akademski vajar (* [[1940]]) * [[19. 11.]] - [[Milo Radulovich]], žrtva makartizma (* [[1926]]) * [[20. 11.]] - [[Slavko Simić]], srpski glumac (* [[1924]]) * 20. 11. - [[Ian Smith]], premijer Rodezije (* [[1919]]) * [[22. 11.]] - [[Dragoljub Najman]], srpski diplomata, vitez Legije časti (* [[1931]]) * [[23. 11.]] - [[Vladimir Krjučkov]], bivši šef KGB i pučista '91. (* [[1924]]) * [[27. 11.]] - [[Stevica Krsmanović]], golman FK Željezničar, rektor Univerziteta "Braća Karić" (* [[1946]]) * [[28. 11.]] - [[Branislav Bastać]] - Bane, filmski reditelj (* [[1925]]) * [[30. 11.]] - [[Evel Knievel]], moto-akrobata (* [[1938]]) === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - [[Aleksa Brajović]], novinar TANJUG-a, publicista, književnik (* [[1923]]) * 1. 12. - [[Ivo Rojnica]], ustaški komandant (* [[1915]]) * [[4. 12.]] - [[Dušan Jovanović (oboista)|Dušan Jovanović]], oboista, dir. M.Š. "Dr Vojislav Vučković" i Muzičke produkcije RTS (* [[1964]]) * [[5. 12.]] - [[Karlheinz Stockhausen]], njemački skladatelj (* [[1920.]]) * [[7. 12.]] - [[Dušan Pekić (general)|Dušan Pekić]], general-pukovnik, narodni heroj (* [[1921]]) * [[10. 12.]] - [[Milan Dunđerski]], književnik, dir. Radio Srbobrana, vojvođanski poslanik (* [[1952]]) * [[12. 12.]] - [[Ike Turner]], muzičar (* [[1931]]) * [[16. 12.]] - [[Ivan Nemet]], šahovski velemajstor (* [[1943]]) * [[19. 12.]] - [[Vladimir R. Paunović]], neuropsihijatar, pred. Srpskog lekarskog društva (* [[1942]]) * [[21. 12.]] - [[Miloš Počuča]], komandant šeste ličke * [[27. 12.]] - [[Benazir Bhutto]], pakistanska političarka (* [[1953]].) * [[30. 12.]] - [[Veselin Drašković]], akademski slikar (* [[1949]]) * 30. 12. - [[Dušan Miladinović]], kompozitor i dirigent (* [[1924]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Albert Fert]], [[Peter Grünberg]] (otkriće [[gigantska magnetorezistencija|gigantske magnetorezistencije]]) * [[Nobelova nagrada za hemiju|'''Hemija''']]: [[Gerhard Ertl]] (istraživanje hemijskih procesa na čvrstim površinama) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Mario Capecchi]], [[Oliver Smithies]], Sir [[Martin Evans]] (otkrića principa za unošenje specifičnih [[Genetski inženjering|genskih modifikacija]] u miševe upotrebom embrionskih [[Matična ćelija|matičnih ćelija]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Doris Lessing]] ("ta epičarka ženskog iskustva, koja je sa skepsom, vatrom i vizionarskom moći podvrgla ispitivanju podeljenu civilizaciju") * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Al Gore]] i [[UN]]-ov [[Intergovernmental Panel on Climate Change|Međuvladin panel o klimatskoj promeni]] (za napore za sakupljanje i širenje većeg znanja o veštačkoj [[Globalno zatopljenje|klimatskoj promeni]] i polaganje osnove za mere potrebne za suzbijanje takve promene) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Leonid Hurwicz]], [[Eric Maskin]] i [[Roger Myerson]] (polaganje osnove [[teorija dizajna mehanizma|teorije dizajna mehanizma]]) == Vidi takođe: == [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{reference}} === Literatura === == Vanjske veze == * [http://www.arhiv.rs/img/hd/2007.html Hronologija događaja 2007] (Srbija), Medijski arhiv Ebart {{commonscat|2007}} [[Kategorija:2007.]] ikdxrtlwccjju14109iw4ckgzqhjqqy Nacizam 0 21489 42581180 42558593 2026-04-16T13:57:37Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581180 wikitext text/x-wiki '''Nacizam''', formalno '''Nacionalsocijalizam''' ({{lang-de|Nationalsozialismus}}), politički je pokret ustanovljen [[1920]]. godine u [[Nemačka|Njemačkoj]] činom organizacije [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke]] ({{lang|de|Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei}}). Pokret je kulminirao stvaranjem [[Treći rajh|Trećeg Reicha]], totalitarne države koju je od [[1933]]. do [[1945]]. vodio [[diktator]] [[Adolf Hitler]]. Ideologija je takođe postala poznata kao '''hitlerizam''' tokom Hitlerovog uspona na vlast u [[1930-e|1930-tih.]] == Nastanak i uspon nacizma == {{izdvojeni citat|Hitler zamišlja, u budućnosti od stotinjak godina, nekakvu postojanu državu u kojoj će živjeti 250 milijuna Nije­maca na golemu »životnom prostoru« (koji bi se pružao do Afganistana ili tamo negdje), nekakvo užasno bezu­mno carstvo u kojem se, u biti, nikad ništa neće događati osim što će se u njemu mladež uvježbavati za rat i neprekidno se rađati svježa hrana za topove.<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/96232-Ubio-bih-Hitlera-iako-mrzim.html Recenzija: Adolf Hitler, "Mein Kampf"]</ref>|[[Džordž Orvel]]}} Nacizam je u mnogim aspektima bio sličan [[Italija|talijanskom]] [[fašizam|fašizmu]]. No, korijeni nacizma bili su Njemački, osnovani, recimo, na [[Pruska|Pruskoj]] vojnoj tradiciji autoritarizma i povećanja i na njemačkoj romantičnoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do [[racionalizam|racionalizma]], [[liberalizam|liberalizma]] i [[demokracija|demokracije]]. Također se temeljio i na mnogim rasnim [[doktrina]]ma prema kojima su [[nordijska rasa|nordijski]] ljudi, takozvani [[Arijevska rasa|arijevci]], bili ne samo fizički superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji višeg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo državu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija. Teoretičari i planeri nacizma uključivali su i generala [[Karl Ernst Haushofer|Haushofera]], njemačkog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemačkoj vanjskoj politici, njemačkog urednika i vođu stranke [[Alfred Rosenberg|Alfreda Rosenberga]] koji je formulirao nacističke rasne teorije prema djelima pisca [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]]. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske policije pao je na njemačkog financijera [[Hjalmar Schacht|Hjalmara Schachta]], a njemački arhitekt i stranački vođa [[Albert Speer]] imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1939]].-[[1945]].). == Politika nacizma == [[Datoteka:Adolf Hitler Berghof-1936.jpg|frame|[[Adolf Hitler]] - vođa [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a ]] Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, [[Nemci|Nijemce]] su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za [[Jevreji|Židove]] su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti ([[antisemitizam]]). [[Slaveni|Slavene]] su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvo i državu. Nacisti su u državi htjeli uspostaviti čvrstu vlast koju će predvoditi i o svemu odlučivati vođa (njem.Führer). Svoj nacistički program [[Adolf Hitler|Hitler]] je iznio u knjizi [[Mein Kampf]] (Moja borba). Tvrdio je da Njemačkoj treba osigurati veći "životni prostor", a njega će steći na europskom istoku. Odbacivao je [[Versajski sporazum|Versailleski mirovni ugovor]] i najavljivao da će Njemačka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teško stanje u državi okrivili [[Jevreji|Židove]] i ljevičare, komuniste i socijaliste. == Posljedice Prvog svjetskog rata == Trenutni uzroci nacizma mogu se naći u posljedicama njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914]].-[[1918]].). Po odredbama [[Versajski sporazum|Versajskog ugovora]], [[Nemačka|Njemačka]] je proglašena jedinim krivcem za rat, te su joj oduzete sve kolonije i bila je prisiljena plaćati visoke reparacije. Njemački politički i ekonomski život ozbiljno je poremećen potpisivanjem ugovora. Velika inflacija, koja je došla do vrhunca [[1923]]., uništila je njemačku srednju klasu i nanijela velike štete njemačkom ekonomskom i socijalnom životu. Nakon nekoliko godina Njemačka je dosegla neku točku ekonomske stabilnosti i sigurnosti, no [[Velika ekonomska kriza]] koja se proširila [[1929]]., Njemačku je ponovno bacila u ekonomsku nestabilnost i u takvu depresiju iz koje, po mnogim gledištima, nije bilo izlaza. U tom periodu, demokratska [[Weimarska Republika]] je bila izložena napadima i s lijeva i s desna. Republika se pokazala nesposobnom da riješi problem ekonomske krize. Do [[1933]]. njemački narod podržavao je ili jednu ili drugu [[totalitarizam|totalitarističku]] stranku, [[DKP|Komunističku]] ili [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističku]]. == Nacistička stranka == :''Vidi glavni članak:[[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]'' [[Datoteka:ParteiabzeichenGold.jpeg|thumb|left|200px|Značka koja je označavala člana [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a.]] Nacistička stranka proizašla je iz [[DAP|Njemačke radničke stranke]], osnovane u [[Minhen|Münchenu]] [[1919]]. Kada se [[Adolf Hitler|Hitler]] [[1919]]. pridružio DAP-u, ona je brojala samo 25 članova, od kojih su samo 6 aktivno sudjelovali na sastanicma stranke. Ubrzo nakon učlanjenja, Hitler je postao vođa grupe. Na prvom masovnom sastanku DAP-a u [[Minhen|Münchenu]] [[24. 2.|24. veljače]] [[1920]]., Hitler je pročitao stranački program, koji je djelomično sastavio. Program se sastojao od 25 točaka koje su sadržavale mješavinu [[nacionalizam|nacionalističkih]] zahtjeva, [[korupcija]] i [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, te [[rasizam|rasističkih]] i [[antisemitizam|antisemitskih]] [[doktrina]]. Kao jedan od esencijalnih uvjeta za realizaciju svojih ciljeva, stranka je u programu objavila: ''"Za moderno društvo, div sa stopalima od gline, stvorit ćemo besprimjernu centralizaciju koja će ujediniti sve svoje moći u rukama vlade. Stvorit ćemo hijerarhijsku konstituciju, koja će mehanički vladati svim pokretima individualaca."'' == Hitler preuzima potpuno vodstvo == Ubrzo nakon sastanka u [[februar|veljači]] [[1920]]., Hitlerova stranka promijenila je ime u [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Nova stranka je rasla polako i principijelno u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Uvjerena u potrebu i važnost nasilja za ostvarenje svojih ciljeva, stranka je osnovala ''[[SA|Sturmabteilungen]]'' (ili skraćeno SA). Zadatak SA-a je bio osiguravanje sastanaka NSDAP-a od nevolja, ometanje sastanaka [[Liberalna demokracija|liberalnih demokrata]], [[socijalizam|socijalista]], [[komunizam|komunista]] i trgovačkih saveza, te progon [[Jevreji|Židova]], pogotovo Židovskih trgovca. Tome svemu pripomagali su i nezadovoljni vojnici i vojni časnici, a jedan od istaknutijih bio je [[Ernst Röhm]]. Godine [[1921]]. Hitler je izabran za „neograničenog predsjednika“ stranke, i iste te godine stranka je za svoj službeni znak izabrala crvenu zastavu, koja je u sredini imala bijelo polje u kojem je bila crna [[svastika]]. Godine [[1923]]. Hitler je osnovao novine ''[[Völkischer Beobachter]]'' (Narodni promatrač), kao službeni dnevni glasnik stranke. Kako je [[DKP]], osnovan [[1919]]. rastao, tako je NSDAP koncentrirala većinu svoje [[propaganda|propagande]] na optuživanje [[boljševizam|boljševizma]], kojeg su okarakterizirali kao urotu međunarodnih židovskih financijera. Također su objavili svoj [[prezir|prijezir]] prema [[parlamentarna demokracija|parlamentarnoj demokraciji]] i [[agitacija|agitirali]] su za [[diktatura|diktaturu]]. == Pivnički puč == :''Vidi glavni članak:[[Hitlerov puč|Pivnički puč]]'' Dana [[8. 11.|8. studenog]] [[1923]]., zajedno sa 600 [[SA|SA-ovca]], [[Adolf Hitler|Hitler]] je krenuo u jednu [[Minhen|Münchensku]] pivnicu, gdje je Gustav von Kahr, vođa [[Bavarska|Bavarske]] provincijske vlade držao javni govor. Hitler je von Kahra i njegove pomočnike zarobio, te ih povjerio [[Erich Ludendorff|generalu Ludendorffu]], i objavio je, navodno, u von Kahrovo ime da će se formirati nova nacionalna vlada. Odmah nakon toga von Kahr je pušten i okrenuo se protiv Hitlera i Ludendorffa. Nakon završnog okršaja sa münchenskom policijom [[9. 11.|9. studenog]], Hitler i njegovi suradnici su pobjegli i takozvani ''"[[Pivnički puč]]"'' nije uspio. Hitler i Ludendorff su kasnije uhićeni. Ludendorff se izvukao bez kazne, no Hitleru je suđeno i dobio je kaznu od 5 godina zatvora, a djelovanje NSDAP-a je zakonom zabranjeno. U zatvoru Hitler je napisao knjigu ''[[Mein Kampf]]'', koju je za vrijeme boravka u zatvoru diktirao [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]]. Ta knjiga kasnije je poslužila kao korijen svih nacističkih doktrina, propagandnih tehnika i planova za osvajanje Njemačke i Europe. Što je vrijeme prolazilo ''[[Mein Kampf]]'' je u jednom trenutku postala "[[biblija]]" nacizma. [[Datoteka:FrMeinKampf20050214.jpg|thumb|180px|left|Naslovnica ''Mein Kampfa''.]] Hitler je pušten iz zatvora za manje od godinu dana. NSDAP je tada bio u stanju virtualnog nestanka, velikim djelom zbog poboljšanja državne ekonomske situacije koja je omogućila lakše nadgledanje svih političkih organizacija. Tijekom sljedećih godina, uz malu pomoć lojalnih pomoćnika, Hitler je polako obnovio stranku. Godine [[1926]]. Hitler je sebe proglasio ''[[Führer (pozicija)|Führerom]]'' (vođom) stranke i osnovao je vojni i crnokošuljni ''[[Schutzstaffel]]'' (zaštitni odred), ili SS kako bi pružala zaštitu Hitleru i stranci i kako bi nadzirala [[SA]]. Nakon početka [[Velika ekonomska kriza|Velike ekonomske krize]] [[1929]]. dolazak stranog kapitala u Njemačku je stao, državna vanjska trgovina je stala, korijeni njemačke industrije su stali, povećala sa nezaposlenost i pale su agrikulturne cijene. Kada se kriza sve više povećavala, pojavila se idealna situacija za izbijanje revolucije. [[Fritz Thyssen]], bogati njemački industrijalac je zajedno sa još nekolicinom imućnih industrijalaca pružio NSDAP-u veliku novčanu pomoć. No, unatoč krizi, mnogi njemački industrijalci i kapitalisti su se uvelike protivili nacizmu. == Stranka u Reichstagu == Pokret je strelovito rastao, regrutirajući tisuće civilnih službenika, propalih trgovaca i manjih biznismena, farmera, radnika zavaranih od strane [[socijalizam|socijalističkih]] i [[komunizam|komunistčkih]] stranki, te šakom mladih ljudi iz svih klasa, odgojenih u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] sa nadom za određenu ekonomsku sigurnost. Na izborima za [[Reichstag]] [[1930]]. nacisti su dobili skoro 6,5 milijuna glasova (više od 18% od ukupnog broja glasova), u usporedi sa nešto više od 800,000 glasova (oko 2,5%) koje su dobili [[1928]]. Njihovih 107 dobivenih mjesta u [[Reichstag]]u učinilo ih je drugom najjačkom strankom u Reichstagu, odmah iza [[Socijaldemokratska partija Njemačke|SPD]]-a koji je imao 143 mjesta. Komunisti, koji su dobili oko 4,6 milijuna glasova, dobili su 77 mjesta u [[Reichstag]]u. NSDAP je uzeo sve moguće prednosti [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]] od [[1929]]. do [[1932]]. Očajnički pokušaji [[Njemački kancelar|kancelara]] [[Heinrich Brüning|Brüninga]] da sačuva [[Weimarska Republika|demokratsku državu]] hitnim dekretima nisu uspjeli smanjiti veliki val nezaposlenosti. Njegova neefikasna vlada samo je pojačala nevjeru njemačkog naroda u parlamentarnu demokraciju. Kao posljedica toga, [[Adolf Hitler]] je na predsjedničkim izborima [[1932]]. dobio mnogo glasova, no unatoč svim glasovima pobijedio ga je bivši general [[Paul von Hindenburg]]. Na izborima za [[Reichstag]] u [[jul|srpnju]] [[1932]]., nacisti su sakupili nevjerojatnih 13,7 milijuna glasova i dobili su 230 od ukupnih 670 mjesta u Reichstagu. Kao tada najjačoj stranci, iako još bez većine, predsjednik Hindenburg ponudio je nacistima mjesto u koalicijskoj vladi. Hitler je odbio tražeći samo potpunu vlast. Reichstag je raspušten, i na izborima za njegova nasljednika u [[novembar|studenom]], stranka je pala i dobila oko 11,7 milijuna glasova što joj je donijelo samo, u usporedbi sa prošlim glasovanjem, 196 mjesta u parlamentu. Kombinirani zbroj glasova komunista i socijaldemokrata bio je preko 13 milijuna, te su te dvije stranke skupa dobile 221 mjesto u parlamentu. No, kako su te dvije stranke bili ljuti neprijatelji, nacisti su još uvijek zadržali mjesto najjače stranke u Reichstagu. Hitler je ponovo odbio koalicijsku vladu i Reichstag je ponovo raspušten. Na savjet bivšeg kancelara [[Franz von Papen|Franza von Papena]], predsjednik Hindenburg je [[30. 1.|30. siječnja]] [[1933]]. imenovao Hitlera kancelarom, te je stranka započela stvaranje [[treći rajh|nacističke države]]. Pri kraju veljače, tik do početka nove izborne kampanje za Reichstag, zgrada Reichstaga uništena je u vatri nepoznatog porijekla. Nacisti su 1933. godine okrivili komuniste i iskoristili taj događaj i to okrivljavanje kako bi na nasilan način suzbili komunističku partiju Njemačke. Kasnije je i SPD suzbijen na nasilan način. Nijedna stranka nije pružila organiziran otpor. Sve ostale stranke su naknadno zakonom zabranjene, pokušaj stvaranja nove stranke smatran je zločinom i NSDAP je postala jedina legalna stranka u Njemačkoj. U Aktu od [[23. 3.|23. ožujka]] [[1933]]., zakonodavne moći Reichstaga prebaćene su na stranku. Akt je Hitleru dao [[diktator]]ske moći i označio kraj [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Po zakonu od [[1. 12.|1. prosinca]] [[1933]]., NSDAP je ''"nepovratno stopljen s državom"''. == Organizacija stranke nakon 1933. == Od tada je [[nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|stranka]] bila načelni instrument za provođenje [[Totalitarizam|totalitarističke]] kontrole [[treći rajh|države]] i [[nemci|njemačkog društva]], provodeći ju kroz stranačku vojsku. Članovi stranke koji su bili [[Arijevska rasa|"čiste" krvi]], a napunili su 18 godina, morali su iskazati vjernost ''[[Führer]]u'' i prema [[treći rajh|državnom]] zakonu to su mogli napraviti samo na posebnim stranačkim sudovima. Načelno je članstvo u stranci bili po izboru: milijuni ljudi su se učlanili dobrovoljno, ali i mnogi ljudi su prisiljeni na članstvo protiv njihove volje. Mnogi civilni službenici su bili primorani na članstvo. Na svom vrhuncu, stranka je imala oko 7 milijuna članova. [[Datoteka:SA-Logo.svg|100px|thumb|left|Simbol [[SA]]-a]] Načelna zaštitna organizacija stranke bila je [[SA]], službeno uspstavljena kao ''"garanter nacionalsocijalističke revolucije"'' i ''"zaštitnik nacizma"''. Iznuđivala je velike svote novca od njemačkih radnika i farmera kroz njihove godišnje "zimske pomoći" za siromašne, vodila je treniranje nacizma sve njemačke mladeži sa 17 godina, organizirala temeljit [[pogrom]] protiv [[Jevreji|Židova]] [[1938]]., a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je opskrbljivala vjerne časnike pripojene kopnenim snagama [[Wehrmacht]]a i vodila je domovinsku obranu Reicha. [[SLika:Flag Schutzstaffel.svg|100px|thumb|lijevo|Zastava [[SS]]-a]] Još jedno važno stranačko tijelo bio je [[SS]], koji je tijekom II. svjetskog rata organizirao posebne borbene jedinice koje su pomagale regularnoj vojsci u kritičnim trenucima. Zajedno sa ''[[Sicherheitsdienst]]om'' ([[SD]]-om), obavještajnom službom stranke i Reicha, SS je kontrolirao stranku u posljednjim ratnim godinama. SD je kontrolirao [[koncentracioni logor|sabirne logore]] za žrtve nacističkog terora, i tijekom rata je igrao veliku ulogu u omogućavanju [[Adolf Hitler|Hitleru]] da dobije kontrolu nad oružanim snagama od generalnog stožera. Još jedno važno stranačko tijelo bila je ''[[Hitlerova mladež]]'' (''[[Hitlerjugend]]'' ili [[HJ]]), koja je pripremala dječake u dobi od 14 do 17 godina za članstvo u [[SS]]-u, [[SA]]-u i [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-u. Stranačka ''[[Auslandsorganisation]]'' odrađivala je nacističku propagandu i stvorila, financirala i vodila nacističke organizacije među [[Nemci|Nijemcima]] i ljudima njemačkog porijekla van Reicha. == Reorganizacija njemačkog društva == Hitler je započeo organizcaiju nacističke države tako što je eliminirao svu radničku i liberalno demokratsku oporbu. Suđenje za paljbu [[Reichstag]]a služilo je kao uvod za ne samo uništavanje svih komunističkih i socijaldemokratskih stranaka, nego i za ukidanje svih konstitucionalnih i civilnih prava i osnivanje [[koncentracioni logor|koncentracijskih logora]] za protivnike nacizma. === Gestapo === :''Vidi glavni članak:[[Gestapo]]'' ''Geheime Staatspolizei'' ([[Tajna policija|Tajna državna policija]]), poznatija kao [[Gestapo]] je organizacija osnovana da bi rješavala probleme [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] neistomišljenika. Godine [[1936]]., kada je Gestapo uključen u sastav države, objavljeno je da Gestapo nije restriktiran javnim zakonima, nego da samo odgovara svojim šefovima, [[Heinrich Himmler|Heinirchu Himmleru]] i [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]]. === Centralizacija i koordinacija === Od [[1933]]. do [[1935]]. demokratska struktura Njemačke zamijenjena je sa potpuno centraliziranom državom. Autonomija prije testirana u mnogo navrata od strane provizionalne vlade je eliminirana, i te regionalne vlade pretvorene su u striktno kontrolirane organe središnje vlade. [[Reichstag]] je zadržao samo ceremonijalnu, a ne i zakonodavnu funkciju. Pomoću procesa privatizacije (''[[Gleichschaltung]]''), sve tvrtke za rad, biznis i agrikulturu, kao i za edukaciju i kulturu, stavljene su pod kontrolu i vodstvo stranke. Čak je i [[Protestantizam|protestantska crkva]] prodrta od strane nacističkih doktrina. Posebni zakon je donesen koji je [[Jevreji|Židove]] isključio iz zaštite njemačkog zakona. === Ekonomija i početak 1934. === Najveći problem s kojim se vodstvo stranke suočilo po dolasku na vlast je nezaposlenost. Njemačka industrija je tada radila sa otprilike 58% ukupnog kapaciteta. Aproksimativni broj nezaposlenih u Njemačkoj tada bio je između 6 i 7 milijuna ljudi. Među njima je bilo i na desetke tisuća članova stranke koji su se nadali da će Hitler izvršiti obećanja nacističke propagande o [[antikapitalizam|antikapitalizmu]], prekidu [[monopol]]a većih tvrtki i oživljavanju industrije stvarajući više malih biznisa. Stranački poredak i podaci zahtjevali su ''"drugu revoluciju"''. [[SA]], kojeg je predvodio [[Ernst Röhm]], uključio je kontrolu nad ''[[Reichswehr]]om'' u program ''"druge revolucije"''. Hitler je trebao odlučiti između [[Plebejci|plebejskog]] nacističkog režima i saveza sa industrijalcima u zemlji i generalnim štabom ''[[Reichswehr]]a''. Hitler se odlučio za drugi od dva mu ponuđena izbora. Navečer [[30. 6.|30. lipnja]] [[1934]]. Hitler je naredio izvršenje ''"[[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]]"'': naredio je [[SS]]-ovcima da ubiju članove [[SA]]-a, organizacije za koju se Hitler bojao da će agitirati ''[[Reichswehr]]''. Ubijen je velik broj vođa [[SA]]-a (uključujući i Röhma), te između 400 i 1000 njihovih sljedbenika, od kojih su dosta njih bili nedužni za bilo kakav otpor Hitleru. U toj noći ubijeni su i još neki neprijatelji režima kao general [[Kurt von Schleicher]] i još neki monarhisti koji su željeli obnavljanje [[Dinastija Hohenzollern|dinastije Hohenzollern]]. == Katolička Crkva osudila nacizam == Nacistički poredak je imao na zubu i kršćanstvo. Katolicizam je osuđivao nacizam, a to je išlo dotle da je papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Mit brennender Sorge]] iz [[1937]]. osudio nacizam i rasne teorije, pored već prije objavljene enciklike [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931]]. kojoj je osudio talijanski [[fašizam]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti totalitarne ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Hijacint Bošković]]: ''Filozofski izvori fašizma i nacionalnog socijalizma'', 1939.)<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/69882 Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 849.</ref>. == “Novi poredak“ == [[Datoteka:Nacionalsocijalizam propaganda.jpg|minijatura|Nemački propagandni plakat nacizma protiv komunizma.]] Suzbijanje oporbenih stranaka i krvavi pokolji nisu riješili problem [[nezaposlenost]]i. Kako bi eliminirao oporbu, [[Adolf Hitler|Hitler]] je trebao oživiti njemačku industriju. Njegovo riješenje bilo je stvaranje ''"[[novi poredak|novog poretka]]"'', čije su osnove trebale biti: da se potpuna i profitabilna utilizacija kapaciteta njemačke [[industrija|industrije]] može postići samo ako se Njemačka uzdigne na razinu vodeće u svjetskoj trgovini, industriji i financijama, da se nužni izvori sirovina koji su Njemačkoj zabranjeni počnu iskorištavati, da se uspostavi kontrola nad ostalim nužnim izvorima, da se izgradi adekvatna trgovačka flota i modernizirani željeznički, [[vazdušni saobraćaj|zračni]] i [[cestovni promet]] i naposlijetku da se industrija organizira tako da iskorištava sve svoje mogućnosti. Iz tih osnova izvedena su dvije skupine zaključaka. Prva skupina prepoznala je da provođenje cijelog plana zahtjeva eliminaciju političkih i ekonomskih restrikcija koje je Njemačkoj nametnuo [[Versajski sporazum]] i da bi taj korak ulitimativno rezultirao rat. Prema tome, ekonomija se trebala organizirati u oblik nazvan [[ratna ekonomija]]. Njemačka je trebala postati potpuno neovisna o drugima u strateškim sirovinama tako što bi razvila sintetičke zamjene za one materijale koji nisu bili dostupni u zemlji i koje nisu mogli uvesti. Dovoljna količina hrane trebala je biti osigurana kontroliranom agrikulturom. Druga skupina zaključaka brinula se o eliminaciji prepreka za realiziranje plana, izdižući se iz radničkih sukoba da im poboljša stanje. == Trgovački savezi == Konkretno, ''"novi poredak"'' je uključivao i ukidanje trgovačkih saveza i udruženja, zapljenu njihovih financijskih i ostalih prednosti, eliminiranje kolektivnih nagodbi među radnicima, zabrane štrajkova i lokauta, te nabavu zakonskog članstva u ''[[Deutsche Arbeitsfront]]u'' ili [[DAF]]-u. Plaće su određivane od strane ministarstva nacionalne ekonomije. Vladini dužnosnici, koje je postavljao sam ministar nacionalne ekonomije, su se bavili pitanjima plaća, radnih sati i uvjeta rada. Trgovački savezi biznismena i industrijalaca sklopljeni tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] su pretvoreni u organe državnog vijeća. Članstvo zaposlenika bilo je prisilno. Moć nadgledanja rada ovih organizacija data je Ministarsvu nacionalne ekonomije, koje je imalo moć priznati trgovačke unije kao samostalne predstavnike njihovih grana industrije, organizirati nove unije, ukinuti ili spojiti postojeće unije i postaviti i dati otkaz vođama tih unija. Vježbanjem ovih moći i dobivanjem zakonskih ovlasti, ministarstvo ekonomije je uvelike povećalo postojeće kartele i karteliziralo čitave industrije. Banke su slično ''"koridnirane"''. Prava o privatnom vlasništvu su očuvana, a već nacionalizirana poduzeća su ''"reprivatizirana"'', tj. vraćena su pod privatna vlasništva, no vlasnci su bili pod strogom državnom kontrolom. Preko svih ovih i sličnih metoda, Hitlerov režim je skroz eliminirao konkurenciju. Ultimativno, ''"novi poredak"'' je ekonomski dominiran od strane četiriju banaka i relativno malim brojem konglomerata, uključujući i carstvo [[Krupp|obitelji Krup]] i ozloglašene ''Interessengemeinschaft Farbenindustrie'', znane i kao ''I.G.''. ''I.G.'', koja je proizvodila sredstva za bojenje, sinetičku gumu, ulja i ostale proizvode, sudjelovala je u ili dominirala sa oko 400 poduzeća. Neka od tih poduzeća su iskoristile milijune ratnih zarobljenika ili mještana teritorija koje je Reich osvojio kao prisilu radnu snagu u njemačkoj industriji. Kartele su također bile i opskrba za sistematično i znanstveno istrebljenje milijuna [[Jevreji|Židova]], [[Poljaci|Poljaka]], [[Rusi|Rusa]] i drugih koje je počinila Hitlerova vlada. == Opasni efekti nacizma == :''Vidi glavne članke:[[Neonacizam]], [[Antisemitizam]]'' Stvaranje ''"novog poretka"'' omogućilo je nacistima da eliminiraju nezaposlenost, osiguraju njemačkim radnicima dobar [[standard]] života, obogate političko vodstvo, industriju i financije i da razviju izvanredan ratni stroj. Kada su konstruirali njihov ''"novi poredak"'' u Njemačkoj, nacisti su razvili politiku i diplomaciju kako bi bili bliži stvaranju [[Velika Njemačka|Velike Njemačke]]. Hitlerova vanjska politika obilježava jednu mračnu stranu povijesti i detaljno je opisana u enciklopedijama iz Njemačke, Europe, Austrije, Čehoslovačke, Španjolske, Italije i Sovjetskog Saveza. Najvažniji događaji nacističkog režima su remilitarizacija [[Rhineland]]a ([[1936]].), osnivanje [[Sile Osovine|Sila Osovine]] ([[1936]].), intervencija u [[Španski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] ([[1936]]. - [[1939]].) na strani [[Francisco Franco|Francisca Franca]], ''[[Anschluss]]'' ([[1938]].), uništenje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[1939]].), [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] ([[1939]].) i [[Njemačka invazija Poljske|invazija Poljske]] [[1. 9.|1. rujna]] [[1939]]. koja je rezultirala [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]]. Najtragičniji potez nacističke vlade u njemačkoj je dakako [[holokaust]], koji je rezultirao smrću 6 milijuna [[Jevreji|Židova]] i pripadnika drugih naroda i rasa ([[Romi]], [[Česi]], [[Poljaci]]) i ljudi nepodobnih po nacističkim doktrinama (politička oporba, [[homoseksualnost|homoseksualci]]). Nakon rata, nacizam je za sobom ostavio sljedbenike koji se nazivaju [[neonacizam|neonacisti]], koji teže obnavljanju nacističkog pokreta. Odlikuju se [[rasizam|rasizmom]], [[antisemitizam|antisemitizmom]] i [[homofobija|homofobijom]]. == Izvori == * ''Microsoft Encarta 2006'', članak ''National Socialism'' {{izvori}} == Poveznice == {{Commonscat|National Socialism}} * [[Istaknuti Nacisti]] * [[SS]] * [[SA]] * [[Adolf Hitler]] * [[OKW]] * [[Gestapo]] * [[Fašizam]] * [[Benito Mussolini]] * [[Joseph Goebbels]] * [[Heinrich Himmler]] * [[Hermann Göring]] * [[Holokaust]] {{Ideologije}} [[Kategorija:Nacizam| ]] [[Kategorija:Ideologije]] [[Kategorija:Ekstremna desnica]] [[Kategorija:Rasizam]] 8lchrkq9s4p9ahgthxx19184j4v9tjw Genocid 0 23198 42581184 42485840 2026-04-16T13:57:53Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581184 wikitext text/x-wiki [[File:Srebrenica massacre memorial gravestones 2009 1.jpg|thumb|250px|Nadgrobni spomenici u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari posvećeni žrtvama [[genocid u Srebrenici]] [[1995]]. godine, dogodili su se tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskog rata]].]] Pojam '''genocid''' definiran je u ''Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida'' koju je Opća skupština UN prihvatila 9. prosinca 1948. godine. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativna Narodna Republika Jugoslavija]] je potpisala konvenciju o sprečavanju genocida 1960. godine tako da su je potom sve njene države nasljednice automatski primile u svoje zakonodavstvo. == Genocid u Drugom svjetskom ratu == Riječi genocid i [[holokaust]] su nastale da označe iskustva iz Drugog svetskog rata.<ref name="Čitanka"/> U Drugom svetskom ratu su [[nacionalsocijalizam|nacisti]], na osnovu svog rasnog programa, pristupili istrebljenju čitavih naroda koje su smatrali za niže. Sledi opis genocida nad [[Romi]]ma od strane nacista u Rumuniji u II svetskom ratu: {{izdvojeni citat|Cigani su smešteni na teritoriji okruga Berezovca i Oceacov, ukupno 2.441 Ciganin. Ista tendencija da se izbegnu poljoprivredni radovi potvrđena je u vezi sa Ciganima i ovog meseca. Oni su duboko nezadovoljni što su premešteni u Transnistriju. Svi pokušavaju, služeći se svim sredstvima, da se vrate u zemlju. Uhvaćene su kompaktne grupe Cigana koji pokušavaju da se vrate u zemlju pomoću lažnih dokumenata i odobrenja. Žandari treba da intenzivno i neprestano motre na njih, da ne bi pobegli iz kolonija na Bugu. Nemaju odeću i preplašeni su od zime koja dolazi, pošto su skoro goli. Zahvaljujući takvom stanju stvari, oni će u zimu umreti od hladnoće i neuhranjenosti, kao što su umrli prošle zime - i eto kako će sledećeg proleća problem Cigana u Transnistriji iščeznuti kad oni iščeznu.<ref name="Čitanka">[http://www.cdsee.org/jhp/pdf/WorkBook4_bih.pdf Historijska čitanka, Drugi svjetski rat]</ref>|Izveštaj rumunske policije o položaju Roma deportovanih u Transnistriju (septembar 1943.)}} == Međunarodnopravna definicija genocida == === Statut međunarodnog kaznenog suda === članak 6. ''Za svrhe ovoga Statuta, izraz "genocid" znači bilo koje od niže opisanih djela, počinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina kao što je: (a) ubijanje pripadnika skupine; (b) nanošenje teške ozljede ili duševne boli pripadnicima skupine; (c) namjerno podvrgavanje skupine životnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomično fizičko uništenje; (d) nametanje mjera s namjerom sprečavanja rađanja unutar skupine; (e) prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu.'' === Kazneni zakon RH === Prema [[s:Kazneni zakon|Kaznenom zakonu]] Republike Hrvatske Genocid kao kazneno djelo spada u KAZNENA DJELA PROTIV VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENIH MEĐUNARODNIM PRAVOM. [[s:Kazneni zakon#Genocid|NN br. 110, 1997, Članak 156]] GENOCID ''Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu zapovijedi da se članovi skupine ubijaju ili da im se nanose teške tjelesne ozljede ili da im se teško narušava tjelesno ili duševno zdravlje, ili da se pučanstvo prisilno raseljava, ili da se skupina stavi u takve životne uvjete koji bi doveli do njezina potpuna ili djelomična istrebljenja, ili da se primijene mjere kojima se sprječava rađanje između pripadnika skupine, ili da se vrši prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu, ili tko s istim ciljem počini neko od navedenih djela, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.'' == Razjašnjenja i problemi definicije == === Mora postojati namjera === Da bi se neka radnja podvela pod pojam genocida, nije dovoljno utvrditi da se radnja (recimo ubojstvo, pa i masovno) dogodilo. Definicija uključuje postojanje specifične '''namjere''' ([[mens rea]]) da se uništi neka nacionalna, etnička, vjerska ili rasna skupina. To znači, čak i ako je izvršen masovni pokolj stanovnika koji pripadaju nekoj skupini, ali to je učinjeno kao čin "običnog" političkog terora, to pravno '''nije''' genocid. Takav je slučaj bio npr. kada su njemački okupacijski režimi na zaposjednutim područjima za Drugog svjetskog rata strijeljali 50 ili 100 taoca kao odmazdu za jednog ubijenog njemačkog vojnika. Često je naravno teško reći da li je u nekom štetnom djelu na račun neke skupine postojala namjera uništenja. To često ovisi o vrijednosnim i ideološkim pretpostavkama i predrasudama onoga koji o tome prosuđuje. === Žrtve moraju biti nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina === Masovni pokolji i druge štetne radnje na račun neke skupine koja ne spada pod gore navedene četiri kategorije nisu genocid, iako se u svakodnevnom govoru često tako nazivaju. To je npr. slučaj sa sustavnom likvidacijom duševnih bolesnika u [[nacionalsocijalizam|nacističkoj njemačkoj]]. Politički motoviraniprogoni, čak i kada se radi o totalitarnim državama, čak i ako obuhvaćaju milijune žrtava, ne smatraju se genocidom. To je npr. slučaj pogoroma nad "kulacima" u [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u krajem 1920-ih i početkom 1930-ih godina. === Široka definicija radnji koje mogu biti genocidne === Radnje koje se pod definiciju genocida mogu svesti definirane su vrlo široko. === Broj stvarnih žrtava nije bitan === Definicija genocida ne govori o tome koliko masovno moraju biti počinjena djela »u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina«, pa je moguće i samo jedno ubojstvo, ili čak čin koji je samo jednom pojedincu nanio "duševnu bol". Međutim, u vanstručnim diskusijama o tome da li je u nekom konkretnom slučaju počinjen genocid ili ne, masovnost zločinačkih postupaka obično se podrazumijeva kao snažan argument. Zato će zastupnici jednog ili drugog mišljenja u situacijama kad ne postoje egzaktni pokazatelji forsirati izrazito visoke odnosno izrazito niske procjene broja žrtava. Npr. između 1.000 i 1,1 milijun za [[Logor Jasenovac|Koncentracijski logor Jasenovac]], između 20.000 i 600.000 za [[Blajburška predaja|Bleiburški pokolj]] i [[Križni put (1945)|Križni put]]. Moglo bi se pojmovno razlikovati pojmove '''počiniti genocidni čin''' i '''počiniti genocid'''. Potonji bi pojam podrazomijvao sustavno ponašanje u duljem razdoblju, primjenu raznolikih mjera usmjerenih ka istom cilju i velik broj žrtava. U toj primjeni riječi, počinjeni genocid sastoji se od mnogo genocidnih čina. === Etničko čišćenje === Pojam [[etničko čišćenje]], koji je ušao u politički pa i pravni jezik 1990-ih godna, izaziva nove nedoumice. == Etape genocida i napori da se on predupredi == Prema [[Gregori Stenton|dr Gregoriju Stentonu]], predsedniku ''Dženosajd Voča'' ([https://web.archive.org/web/20070618100356/http://www.genocidewatch.org/eightstages.htm Genocide Watch]), genocid se razvija u osam etapa: {| class="wikitable" ! Etapa ! Odlike ! Preventivne mere |- ! 1.<br />Razvrstavanje | Ljudi se dele na "nas i njih". | "Glavna preventivna mera u ovoj ranoj etapi jeste razvijanje univerzalnih institucija koje transcendiraju tu podelu". |- ! 2.<br />Ozbeležavanje | "Skupa sa mržnjom, članovima prokaženih grupa ([[parija]]) mogu protivno njihovoj volji biti nametnuta obeležja (simboli)". | "U cilju borbe protiv obeležavanja, simboli mržnje mogu se zakonski zabraniti, kao i [[govor mržnje]]". |- ! 3.<br />Dehumanizacija | "Jedna grupa poriče humanost (čovečnost) druge grupe. Njeni članovi izjednačavaju se sa [[životinje|životinjama]], [[insekt]]ima ili [[bolest]]ima". | "Treba zabraniti [[Mediji|medije]] koji šire mržnju, kao i svaku propagandu koja promoviše mržnju. Treba bez oklevanja kažnjavati [[Zločin iz mržnje|zločine iz mržnje]]". |- ! 4.<br />Organizacija | "Genocid je uvek organizovan... Posebne vojne, paravojne ili [[milicija|milicijske]] jedinice se često obučavaju i naoružavaju..." | "Kako bi se suprotstavili ovom stadijumu, članstvo u ovakvim grupama mora biti zabranjeno zakonom". |- ! 5.<br />Polarizacija | "Grupe koje šire mržnju emituju polarizujuću [[propaganda|propagandu]]..." | "Preventiva se može sastojati u obezbeđivanju sigurnosti za umerene vođe ili pomoći grupama za [[ljudska prava]]..." |- ! 6.<br />Identifikacija | "Žrtve se identifukuju i izdvajaju zbog svoje [[etnička grupa|etničke]] ili verske pripadnosti..." | "Na ovom stupnju, mora se jasno pozvati na uzbunu protiv genocida..." |- ! 7.<br />Istrebljenje | "Za ubice ovo je 'istrebljenje' jer oni ne smatraju da su njihove žrtve sasvim ljudi". | ""Na ovom stupnju, samo brza i sveobuhvatna oružana intervencija može zaustaviti genocid. Moraju biti uspostavljene stvarne sigurne zone ili koridori za evakuaciju izbeglica sa teško naoružanom međunarodnom zaštitom". |- ! 8.<br />[[Poricanje genocida|Poricanje]] | ""Počinioci... poriču da su počinili ikakav zločin..." | "Odgovor na poricanje jeste kazna izrečena pred međunarodnim ili nacionalnim sudovima." |} == Problemi u "popularnoj" upotrebi pojma == Riječ '''genocid''' ušla je u svakodnevnu upotrebu. Pri tome se često koristi znatno ekstenzcivnije nego što je to u međunarodnom pravu definirano. NJena popularnost uvelike proizlazi iz izrazito snažnog emotivnog naboja kojeg nosi. Ona postaje kategorija '''moralne''', a ne '''pravne''' osude: nazvati neku radnju "genocidnom" znači izreći osobito snažnu moralnu osudu i gnušanje. (Slično je sa pojmom [[holokaust]]). == Povezano == * [[Holokaust]] * [[Holokaust u NDH]] * [[Logor Jasenovac|Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Progon Srba u Drugom svetskom ratu|Genocid nad Srbima]] * [[Urbicid]] * [[Ekocid]] * [[Kulturocid]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Genocide}} * [https://web.archive.org/web/20070618100356/http://www.genocidewatch.org/eightstages.htm Osam stupnjeva genocida] * [http://www.slobodnaevropa.org/content/transcript/666218.html Da li je u Jasenovcu izvršen genocid nad Srbima?] :Diskusija u emisiji ''Radio Europe'' između povjesničara Koste Nikolića (Srbija) i Josipa Jurčevića (Hrvatska). {{Genocid}} {{Međunarodno krivično pravo}} [[Kategorija:Genocid| ]] [[Kategorija:Kazneno pravo]] [[Kategorija:Rasizam]] c00lrijiv9ntitrzu95gw1j5laz4fml 1984. 0 23613 42581200 42478419 2026-04-16T15:23:18Z Alekol 2231 /* Događaji */ 42581200 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Year dab|1984}}{{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|1984}} Godina '''1984''' bila je [[prijestupna godina koja počinje u nedjelju]] (link pokazuje kalendar). __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1984''': <br /> [[1984#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1984#Februar/Veljača|<2>]] • [[1984#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1984#April/Travanj|<4>]] • [[1984#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1984#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] • [[1984#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1984#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1984#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1984#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1984#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1984#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1984#Rođenja|Rođenja]] • [[1984#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:Galaksija 1984.jpg|180px|mini|lijevo|Računar "[[Galaksija (računar)|Galaksija]]"]] * Od kraja prošle godine, u prodaji su "Računari u vašoj kući", specijalno izdanje časopisa "[[Galaksija (časopis)|Galaksija]]", sa uputstvom za samogradnju [[Galaksija (računar)|istoimenog računara]]. * [[1. 1.]] - {{Flag|Brunej}} postaje nezavisna država. * 1. 1. - Prikazana prva od osam epizoda serije "[[Kamiondžije 2|Kamiondžije opet voze]]". * [[2. 1.]] - [[RTL Television]] počinje emitovanje u Luksemburgu, sjedište u Kelnu od 1988. ([[RTL Televizija]] u Hrvatskoj od 2004). * [[3. 1.]] - Američki letač Bobby Goodman oslobođen iz sirijskog zarobljeništva, uz posredovanje [[Jesse Jackson|Jesseja Jacksona]]. * [[5. 1.]] - Američki programer [[Richard Stallman]] započeo je razvoj projekta [[GNU]]. * [[6. 1.]] - [[Tunis]]ki predsednik [[Habib Bourguiba]] objavljuje na televiziji da hleb neće poskupeti - u neredima prethodnih dana poginulo je preko 100 ljudi. * {{circa}} 6. 1.? - [[Vučko (maskota)|Vučko]], rad slikara Jožeta Trobeca, izabran za maskotu ZOI u Sarajevu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/06/Foreign-News-Briefs/4669442213200/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Jan. 6, 1984</ref>. * [[10. 1.]] - [[SAD]] i [[Sveta stolica]] obnovili diplomatske odnose prekinute 1867. * [[12. 1.]] - U ''[[New York Times]]''-u objavljen članak "Droge zatupljuju Zlatnu omladinu u Jugoslaviji" (tj. decu funkcionera), takođe i o problemu nezaposlenosti, nestašica i pitanja otići ili ostati<ref>Binder, David (January 12, 1984). [http://www.nytimes.com/1984/01/12/world/drugs-dulling-golden-youth-in-yugoslavia.html Drugs Dulling Golden Youth in Yugoslavia]. ''New York Times''</ref>. * januar - U okviru američkog Departmana obrane osnovana Organizacija [[Strategijska obrambena inicijativa|Strategijske obrambene inicijative]]. * januar - Knjiga "Tajanstveni svet masona" Mihaila Popovskog - Jevreji se žale da su u njoj korišćeni izvodi iz [[Protokoli sionskih mudraca|Protokola sionskih mudraca]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-105.shtml Jews in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref> * [[16. 1.]] - Konferencija balkanskih zemalja u Grčkoj (Turska uslovila učešće stavljanjem pitanja zabrane nuklearnog oružja na Balkanu u drugi plan). * [[17. 1.]] - U Stokholmu počinje Konferencija o razoružanju u Evropi (do 1986). * 17. 1. - Otvoren prošireni [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevski aerodrom]]. * 23. 1. - Prikazana TV drama "[[Karađorđeva smrt]]" (reprizirana na TVB 2 26. aprila). * 23. 1. - Francuska vlada stopirala uvoz četiri broda čiju je gradnju ''Delmas-Vieljeux'' dogovorio s riječkim "3. majem", dan pre demonstracija brodograditelja u Parizu. [[Datoteka:Macintosh 128k transparency.png|mini|150px|left|Prvi Apple [[Macintosh]]]] * [[24. 1.]] - [[Steve Jobs]] predstavio prvi Apple [[Macintosh]] - prvi komercijalno uspešan računar sa mišom i [[grafički interfejs|grafičkim interfejsom]]. Čuvena reklama ''[[1984 (reklama)|1984]]'' emitovana je dva dana ranije, tokom ''Super Bowl''-a. * [[25. 1.]] - Gradonačelnik Sarajeva [[Uglješa Uzelac]] otvorio Olimpijsko selo ([[Mojmilo (naselje)|Mojmilo]]), takođe otvoren i pres centar u Skenderiji<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/25/It-snowed-when-Mayor-Ugljesa-Uzelac-Wednesday-formally-opened/7875443854800/ It snowed when Mayor Ugljesa Uzelac Wednesday formally opened...]. upi.com Archives Jan. 25, 1984</ref>. * [[29. 1.]] - Olimpijski plamen prevezen iz Grčke u Dubrovnik, podeljen u dve baklje koje obilaze 90 gradova Jugoslavije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/29/The-Olympic-flame-was-flown-from-Greece-to-Yugoslavia/9218444200400/ The Olympic flame was flown from Greece to Yugoslavia...]. upi.com Archives Jan. 29, 1984</ref>. * [[30. 1.]] - "[[Pozitivna geografija]]", prvi album [[Bajaga i instruktori|Bajage i instruktora]]. * januar - Tropska oluja Domoina izaziva 100-godišnje poplave na Madagaskaru i jugu Afrike, 242 mrtvih. === Februar/Veljača === [[Datoteka:Astronaut-EVA edit (1).jpg|mini|U svemiru bez vrpce]] * [[1. 2.]] - Predsednik Predsedništva [[Mika Špiljak]] stigao u posetu [[SAD]]<ref>{{Cite web |title=Izjave za štampu (engleski) |url=http://www.reagan.utexas.edu/archives/speeches/1984/20184d.htm |access-date=2010-04-20 |archive-date=2011-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728162933/http://www.reagan.utexas.edu/archives/speeches/1984/20184d.htm |dead-url=yes }}</ref> (Vašington i Los Anđeles). * [[2. 2.]] - [[Liv Ullmann]] otvorila ispred UNESCO-a Međunarodnu izložbu dečije umetnosti u Sarajevu. * [[3. 2.]] - Rođena prva beba nakon transfera embriona. * [[6. 2.]] - Američki departman pravde traži da se vrati na snagu nalog za izručenje [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]] iz 1952. * [[7. 2.]] - Astronaut [[Bruce McCandless II]] je prvi koji se kreće svemirom bez "pupčane vrpce" sa brodom (→ ''[[Manned Maneuvering Unit]]''). * [[7. 2.|7]] - [[22. 2.]] - Prvi "Rat gradova" u [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskom sukobu]], irački avioni napadaju 11 iranskih gradova, a ovi uzvraćaju na Irak. * [[8. 2.]] - Američki ''USS New Jersey'' ispalio 288 granata od 16 inča na položaje Druza i Sirijaca u Dolini Beka. [[Datoteka:1984 Winter Olympics logo (6043301610).jpg|mini|240px|[[Zimske olimpijske igre 1984.]] - amblem]] * [[8.2.|8]] - [[19. 2.]] - '''[[Zimske olimpijske igre 1984.]]''' u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[Jure Franko]] osvojio srebrnu medalju, prvu ikad za Jugoslaviju na zimskim igrama. Igre su ocenjene najboljim dotad. Potrošeno 130 miliona dolara (80% Sarajevo i SR BiH, 15% ostale republike, 5% federacija)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/28/Yugoslavs-are-counting-on-the-fun-friendship-and-frolics/1381444114000/ Yugoslavs are counting on the fun, friendship and frolics...]. upi.com Archives Jan. 28, 1984</ref> ili 160 miliona<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/03/Sarajevo-readies-for-Winter-Olympics/6219444632400/ Sarajevo readies for Winter Olympics]. upi.com Archives Feb. 3, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/11/Organizers-of-the-Olympic-Winter-Games-hope-to-recover/4939445323600/ Organizers of the Olympic Winter Games hope to recover...]. upi.com Archives Feb. 11, 1984</ref>. Veliko učešće vojske<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/04/Olympic-Briefs/8633444718800/ Olympic Briefs]. upi.com Archives Feb. 4, 1984</ref>. Posetioci zapanjeni gostoprimstvom Sarajlija, mada grad izgleda sivo<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/09/Cold-cereal-and-plum-brandy-for-breakfast/8867445150800/ Cold cereal and plum brandy for breakfast?]. upi.com Archives Feb. 9, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/19/The-XIV-Winter-Games-closed-Sunday-night-with-the/8052446014800/ The XIV Winter Games closed Sunday night, with the...]. upi.com Archives Feb. 19, 1984</ref>. * [[8. 2.|8]] - [[11. 2.]] - Velike mećave u Jugoslaviji - poremećaj rasporeda na olimpijadi, preko 10.000 ljudi moralo biti evakuisano u Vojvodini, u BiH ima nanosa do 5 metara <ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/12/NEWS-AT-A-GLANCE/8758445410000/ NEWS AT A GLANCE]. upi.com Archives Feb. 12, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/12/Rescuers-dug-through-snowdrifts-17-feet-high-outside-the/2774445410000/ Rescuers dug through snowdrifts 17 feet high outside the...]. upi.com Archives Feb. 12, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/13/Hundreds-of-troops-today-freed-most-of-the-1500/3366445496400/ Hundreds of troops today freed most of the 1,500...]. upi.com Archives Feb. 13, 1984</ref>. * [[9. 2.]] - Prikazana prva od 13 epizoda serije "[[Prosjaci i sinovi]]", snimljene 1972. * [[10. 2.]] - Masakr u Wagalli: [[Kenija|kenijske]] snage ubile nekoliko stotina ili čak hiljada etničkih Somalaca na severoistoku zemlje. * [[13. 2.]] - Oboljeli [[Konstantin Černjenko]] naslijedio umrlog [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] na mjestu generalnog sekretara [[KPSS]], umire u martu 1985. * [[14. 2.]] - [[UK|Britanski]] plesački par [[Torville i Dean]] na sarajevskoj Olimpijadi osvaja savršenih 12 ocjena 6.0 te zlatnu medalju za izvedbu [[Maurice Ravel|Ravelovog]] ''Bolera''. * 14. 2. - Objavljeno da je jedan restoran u Sarajevu zatvoren jer je [[Kirk Douglas|Kirku Douglasu]] i društvu naplatio desetostruko (54.000 din. tj. 440$)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/14/A-fancy-restaurant-was-closed-for-overcharging-American-actor/3517445582800/ A fancy restaurant was closed for overcharging American actor...]. upi.com Archives Feb. 14, 1984</ref>. Ali turisti nalaze u "Magrosu" skijašku opremu i kristal za tri puta nižu cenu nego kod kuće<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/15/Tourists-get-bargains-at-Olympics/3564445669200/ Tourists get bargains at Olympics]. upi.com Archives Feb. 15, 1984</ref>. * 14. 2. - Projekt [[Altiero Spinelli|Spinelli]]: Evropski parlament usvojio Nacrt ugovora o ustanovljenju Evropske unije. (→ [[:fr:Projet de traité instituant l'Union européenne|fr]]) * [[14. 2.]] - [[19. 3.]] - [[Iračko-iranski rat]]: počinja Močvarna bitka. Operacija Kheibar, Iranci otvaraju front u močvarama Hawizeh na jugu, prema naftonosnom ostrvu Madžnun. Iračani u ovo vreme počinju ekstenzivnu upotrebu [[Hemijsko oružje|hemijskog oružja]]. * [[15. 2.]] - Operacija Zora 5, dosada najveća iranska ofanziva, pokušavaju podeliti iračke snage kod Basre. * [[16. 2.]] - [[Angolski građanski rat]], [[Južnoafrički granični rat]]: postignut Sporazum iz Lusake o faznom povlačenju južnoafričkih snaga iz Angole ali do sledeće godine propao. * [[18. 2.]] - [[Gvatemalski građanski rat]]: kidnapovan student i sindikalista Edgar Fernando Garcia, njegova supruga će organizovati pokret rođaka nestalih. * 18. 2. - Potpisan konkordat između Italije i Svete stolice kojim su revidirani [[lateranski ugovori]] iz 1929: katolicizam više nije zvanična vera, Rim više nema naslov "Sveti grad". * 22 - 24. 2. - Operacija Zora 6: Iranci pokušali preseći put Bagdad-Basra. * [[26. 2.]] - [[Libanski građanski rat]]: američki marinci napuštaju [[Bejrut]], u ovo vreme odlazi i ostatak internacionalnih snaga, a kontrolu nad zapadnim Bejrutom preuzima šiitski pokret [[Amal]] i [[Druzi|druska]] [[Progresivna socijalistička partija]]. * [[27. 2.]] - Irački avion gađao naftni terminal na iranskom ostrvu [[Hark]], sledi "Tankerski rat", Iranci napadaju tankere koji nose iračku naftu. * [[29. 2.]] - Jugoslavija i [[MMF]] postigli dogovor u principu o stand-by kreditu od 400-500 miliona dolara (u junu odobreno 370 miliona, deo šireg paketa reprograma dugova MMF-u i komercijalnim bankama). Jugoslavija obećava podizanje kamata, devalvaciju dinara, deregulisanje cena i nametanje finansijske discipline. * februar/mart - Verski neredi u Yoli i Jimeti na istoku Nigerije, oko 1.000 mrtvih. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Prikazan [[Pseudodokumentarna komedija|mokumentarac]] ''[[This Is Spinal Tap]]''. * [[3. 3.]] - Zemljotres na [[Kopaonik]]u, ima materijalne štete, troje povređenih. * [[4. 3.]] - U SSSR održani poslednji izbori za [[Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza|Vrhovni sovjet]], poslednji pod potpunom kontrolom [[KPSS]]. * [[5. 3.]] - [[Iran]] optužuje [[Irak]] za korišćenje [[Hemijsko ratovanje|hemijskog oružja]], što UN osuđuje 30. 3.. * 5. 3. - Pod pritiskom Sirije i muslimanskih grupa, [[Amine Gemayel|Gemayelova]] libanska vlada poništava sporazum sa Izraelom od prošlog maja. * [[6. 3.]] - Započinje neuspešni jednogodišnji štrajk rudara u Velikoj Britaniji kako bi se sprečilo zatvaranje rudnika; manjina rudara je ostala na poslu, štrajk nisu podržali svi sindikati. * ca. [[12. 3.]] - Izvešteno da je otkazana poseta pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Jugoslaviji, planirana za rujan u Hrvatskoj. * [[8. 3.]] - Eksplozivna naprava oštetila jedan izlog u glavnoj prištinskoj ulici; dva dana ranije bačen Molotovljev koktel na sedište SK u Đakovici. [[Datoteka:DynaTAC8000X.jpg|mini|120px|[[Motorola DynaTAC]] 8000X]] * [[13. 3.]] - Mobilni telefon [[Motorola DynaTAC]] 8000X ulazi u prodaju. * 13. 3. - Potpisan ugovor o izlasku [[Grenland]]a, danske samoupravne teritorije, iz [[Evropska zajednica|Evropske zajednice]] 1. januara 1985 (prema referendumu iz 1982). * [[14. 3.]] - Posle teških pregovora usvojen nacrt sporazuma o stand-by kreditu [[MMF]]-a Jugoslaviji u vrednosti pola milijarde dolara. * 14. 3. - Severnoirski političar [[Gerry Adams]] teško ranjen u napadu unionista. * 14. 3. - U Darmstadtu otkriven element [[hasijum]] (broj 108). * tokom mjeseca: [[Masakr u Dash-e-Bolokhanu i Dash-e-Asukhanu]]. Sovjetski i afganistanski komunisti ubijaju nekoliko stotina osoba u tim selima. * [[mart]] - Na konferenciji mladih SK Slovenije se kritikuje situacija u [[JNA]], neki predlažu i njeno ukidanje ([[Janez Janša]] je predsednik komisije za narodnu odbranu i unutrašnju bezbednost), što krajem meseca otkriva novinar "Intervjua" [[Aleksandar Tijanić]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-8.shtml Controversy Surrounding Yugoslav Army]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. Janša je prisiljen na ostavku zbog zahtjeva da se JNA podvrgne ustavnom sistemu i tretira kao i svaka druga savezna institucija, naročito po pitanju jezika.<ref>Jović 2003, 430</ref> * mart - Slovenačke studentske novine "Tribuna" objavile "smrtovnicu" Jugoslaviji. * mart - Po narudžbi [[Stipe Šuvar]]a, informativna služba CK SK Hrvatske sastavila "[[Bela knjiga (1984)|Belu knjigu]]", spisak primera "zloupotrebe" kulture i stvaralaštva. * mart - "[[Književne novine]]" neće izlaziti nekoliko meseci zbog objavljivanja dokumenata Odbora za zaštitu umetničkih sloboda. * [[16. 3.]] - [[William Francis Buckley]], šef CIA-ine stanice u Bejrutu, otet od strane [[Hezbolah]]a - umreće u zatočeništvu juna 1985. * [[18. 3.]] - [[Slučaj Glico-Morinaga]]: u Japanu otet predsednik konditorske kompanije Ezaki Glico, kada on pobegne, "Čudovište sa 21 licem" preti trovanjem hrane. * [[20. 3.]] - Vojni vladar [[Nigerija|Nigerije]] [[Muhammadu Buhari]] pokreće Rat protiv nediscipline: drakonske ili ponižavajuće kazne za nedisciplinu i prekršaje. Tokom godine zabranjeni štrajkovi i demonstracije, propisano da izdavači i novinari odgovaraju pred vojnim sudom za "lažne informacije". * [[22. 3.]] - Predsednica [[SIV]]-a [[Milka Planinc]] preti "novom vrstom vlade" ako ne dobije punu podršku za program finansijskog oporavka. * 22. 3. - Vaspitači vrtića McMartin u [[Manhattan Beach, California]] optuženi za masovno zlostavljanje dece i satanizam - optužbe odbačene posle šest godina procesa. * [[23. 3.]] - Prikazan prvi od sedam filmova ''[[Police Academy (film)|Police Academy]]''. * [[24. 3.]]? - [[Jugovizija]]: na Evroviziju odlaze [[Vlado Kalember|Vlado]] & [[Izolda Barudžija|Izolda]], ostaće poznatija pesma "Princeza" [[Dado Topić|Dade]] i [[Slađana Milošević|Slađane]]. * [[25. 3.]] - Papa posvetio cijeli svijet [[Bezgrješno Srce Marijino|Bezgrješnom Srcu Marijinom]] u Fátimi. * [[26. 3.]] - Umro prvi predsednik [[Gvineja|Gvineje]] [[Ahmed Sékou Touré]], koji je vladao od 1958; od aprila ga nasleđuje [[Lansana Conté]] (takođe do smrti, 2008). * [[28. 3.]] - Pokrajinski SUP Kosova objavio da je uhapšeno 12 albanskih ekstremista pod optužbom da su podmetali bombe u Prištini od oktobra 1982. do ovog meseca. * [[30. 3.]] - [[Rifat al-Asad]], brat sirijskog predsednika [[Hafez al-Asad|Hafeza]], pokušao je uzeti vlast sa svojim paravojnim Obrambenim četama, ali ostatak snaga reda je za predsednika. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Muzičar [[Marvin Gaye]] ubijen u svađi sa ocem. * [[2. 4.]] - U Beogradu rođena prva "beba iz epruvete", druga u SFRJ (prva u Zagrebu prošlog oktobra)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/04/02/Yugoslavias-second-test-tube-baby-a-boy-weighing-nearly/4807449730000/ Yugoslavia's second test tube baby, a boy weighing nearly...]. upi.com Archives April 2, 1984</ref>. * [[6. 4.]] - Usvojen zakon koji saveznom SUP-u daje ovlašćenja da direktno interveniše u republikama i pokrajinama. * 6. 4. - Predsednička garda pokušava udar protiv predsednika [[Kamerun]]a [[Paul Biya|Paula Biye]], slomljeni nakon nekoliko dana borbi. * 6. 4. - U Zapadnoj Nemačkoj prikazan film "[[Die unendliche Geschichte (film)|Beskrajna priča]]" (''Die Unendliche Geschichte'', ''The NeverEnding Story''). U SAD u julu, kada je izdat i [[The NeverEnding Story (pjesma)|istoimeni singl]]. * [[9. 4.]] - [[56. dodjela Oskara]]: najbolji film je ''[[Terms of Endearment]]'', ukupno pet nagrada od 11 nominacija, ''[[The Right Stuff (film)|The Right Stuff]]'' 4 od 8, ''[[Fanny i Alexander]]'' 4 od 6. * 9. 4. - U Engleskoj otvoren [[fuzija|fuzioni]] eksperiment ''[[Joint European Torus]]''. * [[13. 4.]] - [[Indija|Indijska]] operacija ''Meghdoot'' - osvojen veći deo glečera [[Siačen]] u [[Kašmir]]u. * [[15. 4.]] - Komičar [[Tommy Cooper]] umro tokom TV nastupa u Londonu. * 15. 4. - Okupljanje mladih u Vatikanu, budući [[Svjetski dan mladih]]. * [[16. 4.]] - [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Gradskog komiteta SK Beograda, nakon [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]] koji je otišao na čelo republičkog SK (do 1986). * 16. 4. - Pokret ''[[Diretas Já]]'' u Brazilu: preko milion ljudi u Sao Paulu zahteva direktne izbore za predsednika. U zemlji pod vojnom vlašću vlada visoka inflacija. * [[17. 4.]] - Nakon ubistva policajke Yvonne Fletcher počinje opsada [[libija|libijske]] ambasade u Londonu. * [[19. 4.]] - Simboli Australije: nacionalna himna je ''[[Advance Australia Fair]]'' a boje zlatna i zelena. * [[20. 4.]] - U jednom beogradskom stanu, savezna milicija<ref name="Jovic338">Jović 2003, 338</ref> uhapsila 28 osoba koji su prisustvovali sastanku "[[Slobodni univerzitet|Slobodnog univerziteta]]", među kojima su bili [[Milovan Đilas]], [[Vojislav Šešelj]], [[Lazar Stojanović]], Dragomir Olujić, Stojan Perović, Miodrag Milić i dr<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-15.shtml Detention of Djilas Seen as a Warning to the Opposition]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE</ref><ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-1.shtml Djilas Discusses His Detention]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>; nekoliko dana kasnije hapšen i [[Srđa Popović]]. * [[21. 4.]] - Eksplozija [[metan]]a u rudniku Vodna kod Resavice, poginula 34 rudara. * [[20. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Sovjeti pokreću Sedmu [[Pandžširske ofenzive|Pandžširsku ofenzivu]], do sada najveću, ali [[Ahmad-šah Masud]] je obavešten o njoj pa izvlači snage, a i Sovjeti i afganska armija se povlače u septembru. * [[26. 4.]] - Predsednik [[Ronald Reagan]] stigao u posetu NR Kini - između ostalog potpisan sporazum o pomoći nuklearnoj energetici u Kini. * [[27. 4.]] - Svetislav Dolašević na čelu SK Kosova (Srbin prvi put od 1965). * [[30. 4.]] - [[Radomir Radović]], jedan od hapšenih pre deset dana, pronađen mrtav u vikendici kod Obrenovca. Zvanično, izvršio samoubistvo; prijatelji veruju da je ubijen. * 30. 4. - [[Rashid Karami]] postaje libanski premijer po osmi put (do ubistva 1987). === Maj/Svibanj === [[Datoteka:ItaipuAerea2AAL.jpg|mini|250px|[[Hidroelektrana Itaipu]]]] * [[maj]] - Umanjene kazne muslimanskim nacionalistima, zatvorenim [[1983]] (među kojima je i [[Alija Izetbegović]]). * maj - ? Plenum CK [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]] - kritikovan blag stav vlasti Srbije prema disidentima. * [[3. 5.]] - SFRJ: odmrzavanje cena, mnoge skočile 60-100%. * [[5. 5.]] - Otvorena brazilsko-paragvajska [[hidroelektrana Itaipu]] (prva od 20 turbina, ostale instalirane do 1991, ukupno 14.000 MW, više od šest [[Hidroelektrana Đerdap|Đerdapa]]). Cena gradnje: 19,6 milijardi dolara. * 5. 5. - [[Pesma Evrovizije 1984.|Pesma Evrovizije]] u [[Luksemburg]]u: pobedio švedski bend Herreys, [[Vlado Kalember|Vlado]] i [[Izolda Barudžija|Izolda]] (''Ciao Amore'') 12. mesto od 19. * 5. 5. - Finale španskog Kraljevog kupa, Athletic Bilbao - Barcelona, zapamćeno po tuči nakon što je [[Maradona]] isprovociran (njegova poslednja utakmica za Barcelonu). * [[6. 5.]] - Peticija 19 beogradskih intelektualaca (uključujući gen. [[Gojko Nikoliš|Gojka Nikoliša]]) saveznom sekr. unutr. poslova [[Stane Dolanc|Dolancu]] da se rasvetli smrt Radomira Radovića (vidi 30.4.) - on i drugi bili tučeni u zatvoru<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053000/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, RFE</ref>. * 6. 5. - Predsednički izboru u [[Salvador]]u: demohrišćanin [[José Napoleón Duarte]] pobedio uz američku pomoć krajnjeg desničara [[Roberto D'Aubuisson|Roberta D'Aubuissona]] (Duarte predsednik do 1989); u zemlji se nastavlja [[Salvadorski građanski rat|građanski rat]]. * 6. 5. - Izbori u Panami, za predsednika zvanično izabran [[Manuel Noriega|Norijegin]] kandidat, s vrlo malom razlikom. * [[8. 5.]] - [[SSSR]] objavio kako će bojkotirati [[Olimpijada 1984|Olimpijadu u Los Angelesu]] - pridružuju im se mnoge istočne zemlje. * 10 - 12. 5. - U Ljubljani organizovan međunarodni simpozijum "Religija i nauka", u organizaciji Slovenačke ANU i vatikanskog Sekretarijata za nevernike. * [[13. 5.]] - Zemljotres kod [[Ston]]a, materijalna šteta, jedna osoba poginula u Hercegovini. [[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|mini|120px|[[Veselin Đuranović]] (1966)]] * [[15. 5.]] - [[Predsedništvo SFRJ]] dobija novi 9-člani sastav: [[Veselin Đuranović|Đuranović]], [[Radovan Vlajković|Vlajković]] (jedini od ranije), [[Sinan Hasani|Hasani]], [[Lazar Mojsov|Mojsov]], [[Branko Mikulić|Mikulić]], [[Stane Dolanc|Dolanc]], [[Nikola Ljubičić|Ljubičić]], [[Josip Vrhovec|Vrhovec]] + šef SKJ. Redovna rotacija: [[Veselin Đuranović]] predsednik predsedništva nakon [[Mika Špiljak|Mike Špiljaka]]. * 15. 5. - Rekonstrukcija [[SIV]]-a [[Milka Planinc|Milke Planinc]], devet novih članova: spoljni poslovi - [[Raif Dizdarević]] um. Mojsova; unutrašnji - [[Dobroslav Ćulafić]] um. Dolanca itd.; najmlađi član Siniša Korica (35), sekretar za privredu i tržište (?). * 15. 5. - U Sarajevu uhapšen univerzitetski predavač [[Vojislav Šešelj]], pronađeni mu rukopisi u kojima se protivi vodećoj ulozi SKJ i tvrdi da je samoupravljanje promašaj (takođe, u članku poslatom "Komunistu" predlagao ukidanje pokrajina, ujedinjenje Srbije, Crne Gore i Makedonije i podelu BiH između Srbije i Hrvatske<ref>Soso, p. 57</ref><ref name="Jovic338" />) - stupa u štrajk glađu. * [[16. 5.]] - Jugoslavija potpisala sporazum sa 490 banaka o refinansiranju vredan 1,2 milijarde dolara, ovogodišnji dugovi reprogramirani u sedmogodišnji zajam sa četvorogodišnjim ''grace'' periodom, nisu traženi novi zajmovi<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/05/16/Yugoslavia-Wednesday-signed-a-12-billion-refinancing-agreement-with/6244453528000/ Yugoslavia Wednesday signed a $1.2 billion refinancing agreement with...]. upi.com Archives May 16, 1984</ref>. Od izbijanja dužničke krize u 24 zemlje 1982, samo je u Jugoslaviji priliv novca od MMF bio veći od odliva bankama<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/06/17/The-world-debt-bomb-crisis-heats-up/9269456292800/ The world 'debt bomb' crisis heats up]. upi.com Archives June 17, 1984</ref>. * [[maj]] - Parafiran sporazum SFRJ i MMF o finansijskoj podršci - SFRJ se obavezuje da će voditi ekonomsku politiku utvrđenu u pregovorima. * maj - Za skup u Zagrebu, u organizaciji [[Stipe Šuvar]]a, pripremljen je dokument, prozvan "Bijela knjiga", sa primjerima "politički neprihvatljivih poruka" oko 120 javnih radnika, od čega 90 iz Srbije - u Srbiji i partijski vrh i kritička inteligencija to vide kao napad.<ref>Jović 2003, 347-8</ref> * [[17. 5.]] - Katastrofa u Severomorsku: nakon četiri dana požara, dolazi do eksplozije municije u sovjetskoj bazi [[Severna flota (Rusija)|Severne flote]] u [[Severomorsk]]u, gine 200-300 ljudi. * [[23. 5.]] - Prvi protesti na [[Haiti]]ju protiv režima [[Jean-Claude Duvalier]]a (oboren u februaru 1986). * [[24. 5.]] - [[Iransko-irački rat]]: iračka raketa ''[[Exocet]]'' potopila panamski kargo brod ''Fidelity'' kod iranske luke Bušer. Poginula i tri mornara iz Jugoslavije: Frane Apačnik, Marijan Matejčić i Milan Pajić. * 24. 5. - U [[Kraljevo|Kraljevu]] prvi put isključena voda zbog prisustva [[fenol]]a (problemi će trajati i narednih godina). * [[26. 5.]] - U Rumuniji inauguriran južni krak [[Kanal Dunav – Crno more|kanala Dunav – Crno more]]. * [[30. 5.]] - Atentat u La Penci: sedmoro mrtvih od bombe na konferenciji za štampu [[Edén Pastora|Edéna Pastore]], saveznika [[kontraši|kontraša]] na jugu Nikaragve. * [[31. 5.]] - Dvadeset devet ljudi optuženo za nelegalno krijumčarenje 2.100 Jugoslovena u SAD, uglavnom albanskog porekla<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/05/31/Twenty-nine-people-were-indicted-for-illegally-smuggling-thousands-of/3249454824000/ Twenty-nine people were indicted for illegally smuggling thousands of...]. upi.com Archives May 31, 1984</ref>. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Golden Temple Photo.jpg|mini|220px|[[Zlatni hram]]]] * [[4. 6.]] - [[Bruce Springsteen]] objavio album ''[[Born in the U.S.A.]]''. * [[6. 6.]] - [[Operacija Blue Star]]: [[indija|indijska]] vojska na juriš zauzima [[Zlatni hram]] u [[Amritsar]]u gdje su se sklonili [[Siki|sikski]] militanti - procenjenih 2.000 mrtvih, među kojima i [[Jarnail Singh Bhindranwale]]. * [[7. 6.]] - Prikazana komedija ''[[Ghostbusters]]''. * [[8. 6.]] - Prikazan film ''[[Gremlins]]''. * [[11. 6.]] - Umro je generalni sekretar [[Italijanska komunistička partija|Italijanske KP]] [[Enrico Berlinguer]]. * [[12. 6.]] - Plenum CK SKJ: treba izbaciti one koji ne slede program partije; republički i pokrajinski lideri ne slede federalne odluke; potrebna borba protiv nacionalizma, višepartizma i centralizovanog komunizma. * 14 - [[17. 6.]] - Drugi izbori za [[Evropski parlament]], najviše mandata dobila Socijalistička grupa. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] dobio deset mandata u Francuskoj. * jun - Otvoreno pismo 19 poznatih srpskih intelektualaca kritikuje represiju koja je u toku (Beogradska šestorica i Vojislav Šešelj)<ref>[http://books.google.com/books?id=z-RfBxpnUUQC&printsec=frontcover&dq=Saviours+of+the+nation%3F&hl=en&ei=ZCG2TP7ANseOjAep0OW4Aw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCUQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Saviours of the nation: Serbia's intellectual opposition and the revival of ... By Jasna Dragović-Soso], page 58, Google Books)</ref>. * jun? - Prvak Jugoslavije u fudbalu Crvena zvezda; u Kup UEFA idu Partizan, Željezničar i Rijeka; Hajduk u Kup pobednika kupova. * [[16. 6.]] - Osnovana kanadska zabavna kompanija ''[[Cirque du Soleil]]''. * [[18. 6.]] - [[Paul Volcker]], predsednik američke Federalne rezerve, u poseti Jugoslaviji. * [[19. 6.]] - Jugoslavija se oprostila od [[UEFA Euro 1984|Euro 84]] u Francuskoj (0 poena, gol razlika 2:10). * 19. 6. - Desetorica kosovskih Albanaca u Prištini osuđena na 3 do 12 godina pod optužbom antidržavne aktivnosti i neprijateljske propagande. * [[22. 6.]] - Prvi let avio-kompanije ''[[Virgin Atlantic]]''. * [[23. 6.]] - Trojica disidenata su u drugom mesecu štrajka glađu: Vojislav Šešelj (od 21. 5.), Vlada Mijanović i Pavluško Imširević (od hapšenja u Beogradu 23. 5.); Milan Nikolić je prekinuo štrajk 10. 6. zbog infarkta. * [[23. 6.]] - [[Michel Aoun]] postaje komandant Libanske armije (do 1989, premijer 1988-90, predsednik od 2016). * [[25. 6.]] - Početak gradnje [[Palača parlamenta (Bukurešt)|Palače parlamenta]] u [[Bukurešt]]u, jedne od najvećih zgrada na svijetu, također i [[Bulevardul Unirii]] u okviru novog [[Centrul Civic]], što je zahtjevalo rušenje 700 hektara starog gradskog središta (→ [[Ceaușima]]). * [[26. 6.]] - Na sastanku Evropskog saveta u Fontainebleauu dogovoren rabat za Ujedinjeno Kraljevstvo, smanjenje finansijskog doprinosa budžetu EZ (koji se najvećim delom troši za poljoprivredu) - na snazi od 1985. * 26. 6. - [[Ali Šukrija]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]]. * [[27. 6.]] - Sud u Beogradu zabranio rasparčavanje "Bele knjige" (sastav SK Hrvatske kojim se kritikuju antirežimski intelektualci), koja je izazvala oštre reakcije u Beogradu<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-102.shtml Croatian Party Document Confiscated by Belgrade Police]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. * 27. 6. - Francuska kao domaćin osvojila evropski šampionat u fudbalu (Francuska-Španija 2:0). * [[28. 6.]] - Požar u novoizgrađenoj zagrebačkoj džamiji (trebala je biti osvećena 12. 8., vlasti ranije zabranile radove na džamiji zbog "nepravilnosti"). * [[29. 6.]] - Osuđeno još 14 kosovskih Albanaca, od jedne do 15 godina za separatizam. * [[30. 6.]] - [[Pierre Trudeau]] se povlači s čela kanadske vlade. * Jun i kasnije - 15 zapadnih vlada i komercijalne banke odobrile zajam i reprogram dugova SFRJ vredne 2 milijarde dolara (dužničke obaveze SFRJ ove godine 5,39 milijardi dolara, ukupan dug oko 20 milijardi, tj. blizu 40% BNP). === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Lihtenštajn]] je poslednja evropska zemlja koja daje ženama pravo glasa, predlog je prošao sa 51,3% na referendumu (glasali su samo muškarci). * 1. 7. - [[Richard von Weizsäcker]] novi predsednik SR Nemačke (do 1994). * [[2. 7.]] - [[16. 9.]] - SSSR i još osam socijalističkih zemalja organizuju Igre prijateljstva, [[Družba-84]]. * [[5. 7.]] - [[Maradona]] obukao dres [[Società Sportiva Calcio Napoli|Napolija]], nakon rekordnog transfera od 10,48 miliona dolara. * [[9. 7.]] - [[Vojislav Šešelj]] osuđen u Sarajevu na 8 godina zatvora zbog političkih prekršaja (kazna skraćivana u dva navrata, pušten [[1986]]). U komunističkom rukovodstvu vlada podeljenost, [[Mitja Ribičič]] "ne bi sudio disidentima", [[Branko Mikulić]] bi<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-98.shtml Yugoslav Leaders Divided Over Seselj's Trial]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. * [[9. 7.]] - [[20. 9.]] - Afera sa minama u Crvenom moru, oštećeno 19 brodova<ref>{{cite book|title=Middle East Contemporary Survey, Vol. 8, 1983-84|url=https://books.google.com/books?id=t32OO3DkDikC&pg=PA188|year=1986|publisher=The Moshe Dayan Center|isbn=978-965-224-006-4|pages=188–}}</ref>. * [[14. 7.]] - [[Željeznička nesreća u Divači (1984.)|Željeznička nesreća u Divači]]: teretnjak udario u putnički voz Beograd-Pula kod [[Divača|Divače]] u Sloveniji, 31 žrtva. * [[18. 7.]] - Masakr u McDonald's-u u San Ysidru, četvrti [[San Diego, California|San Diega]] - čovek otvorio paljbu na restoran i ubio 21 osobu. * [[19. 7.]] - Demokratska konvencija u San Franciscu nominovala bivšeg potpredsednika [[Walter Mondale|Waltera Mondalea]] a [[Geraldine Ferraro]] je prva žena kandidat za potpredsednika. * [[21. 7.|21]] - [[28. 7.]] - 31. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Balkanski špijun]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/31-pulski-filmski-festival/ 31. Pulski filmski festival]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - [[Vanessa Williams]] daje ostavku kao Miss America nakon što su se pojavile njene nage fotografije (organizacija joj se izvinula 2016). * [[26. 7.]] - Laburista [[David Lange]] novi je premijer [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (do 1989). Zabranjuje ulazak plovila sa nuklearnim pogonom ili naoružanjem u novozelandske vode, što se praktično odnosi na celu mornaricu SAD. [[Datoteka:Olympic Torch Tower of the Los Angeles Coliseum.jpg|mini|240px|[[Olimpijada 1984]]]] * [[28. 7.]] - [[12. 8.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijada 1984]] u [[Los Angeles]]u. Bojkotovali je SSSR i još 13 zemalja istočnog bloka, kao i Libija i Iran; najuspešnije ikad za Jugoslaviju: osvojeno je 18 medalja - 7 zlatnih, 4 srebrne i 7 bronzanih. === Avgust/August/Kolovoz === * [[2. 8.]] - Eksplozija na [[madras]]kom aerodromu Meenambakkam, 32 mrtvih - [[Tamilski Elam]] je namenio bombe za aerodrom na Šri Lanki, ali torbe su zadržane u Madrasu i tu eksplodirale. * [[4. 8.]] - [[Thomas Sankara]] promenio ime [[Gornje Volte]] u [[Burkina Faso]] ("Zemlja uspravnih ljudi"), sa novom zastavom ({{flagicon|Burkina Faso}}) i himnom, koju je sam napisao. * 4. 8. - Sovjetska podmornica ''K-278 Komsomolec'' zaronila na rekordnih 1020 m u Norveškom moru. * [[5. 8.]] - [[Vidoje Žarković]], član predsedništva CK SKJ, tvrdi da neprijatelji vlade pokušavaju da "eliminišu SKJ i uspostave višepartijski buržujski demokratski sistem" koristeći ekonomske probleme. * [[6. 8.]] - Optužnica u Beogradu zbog političkih krivica protiv šestorice hapšenih u aprilu: Vladimir Mijanović (sociolog), Miodrag Milić (pisac), Dragomir Olujić (radio tehničar?), Gordan Jovanović (student), Pavluško Imširović (prevodilac), Milan Nikolić (sociolog). * [[9. 8.]] - Jugoslovenski sudija diskvalifikovao [[Evander Holyfield|Evandera Holyfielda]] zbog nepravilnog udarca, zlatnu medalju dobija [[Anton Josipović]] * [[11. 8.]] - ''[[We begin bombing in five minutes]]'': predsednik [[Ronald Reagan]] se našalio pre radio obraćanja da će bombardirati SSSR. * [[13. 8.]] - Maroko i Libija potpisali Sporazum iz Oujde, ili Ugovor o Arapsko-afričkoj federaciji: Gadafi prekida pomoć pokretu [[Polisario]] (marokanski kralj Hasan poništio ugovor 1987). * [[14. 8.]] - Uveden [[IBM Personal Computer/AT]], sa procesorom [[Intel 80286]]. * [[21. 8.]] - Pola miliona ljudi demonstrira u [[Manila|Manili]] protiv [[Ferdinand Markos|Markosovog]] režima. * [[24. 8.]] - [[Jumdžagin Cedenbal]] prinuđen na penziju posle 44 godine na čelu [[Narodna Republika Mongolija|NR Mongolije]], nasleđuje ga [[Džambin Batmenh]] (do 1990). * [[27. 8.]] - Počinilac ustrelio šestoricu u [[Paraćin]]u, četvorica mrtva na mestu, jedan kasnije.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19840901|page:4 "Borba", 1. sept. 1984, str. 4]. istorijskenovine.unilib.rs</ref> * [[29. 8.]] - [[Josef Fritzl]] zatočio kćerku u podrum u [[Amstetten (Austrija)|Amstettenu]], Austrija - oslobođena je [[2008]], sa njim je imala sedmoro dece i jedan pobačaj. * [[30. 8.]] - [[Space Shuttle Discovery]] poleteo na prvu misiju (u službi do 2011. sa 39 letova). * 30. 8. - Eksplozije na parkingu aerodroma Varna i u čekaonici železničke stanice Plovdiv, gde je poginula jedna žena - osumnjičeni su bugarsko-turski teroristi ([[Turci u Bugarskoj]] su izloženi asimilacionom pritisku). * [[avgust]] - Godišnja inflacija u SFRJ 59,9% (prema 62,1% prošlog meseca). === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - U sklopu dugoročnog programa stabilizacije odmrznute cene većine roba i usluga, 55% cena slobodno formiranje, 37% putem samoupravnih sporazuma, 8% pod državnom kontrolom (pšenica, kukuruz i dr.)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/01/Yugoslavia-lifts-price-controls/9598462859200/ Yugoslavia lifts price controls]. upi.com Archives Sept. 1, 1984</ref> (u skladu s obećanjem MMF-u). * 1. 9. - Tajfun Ike/Nitang stiže na [[Filipini|Filipine]], gde izaziva blizu 1.500 žrtava. * [[2. 9.]] - [[Patrijarh srpski German]] osvetio crkvu u mestu [[Jasenovac]]. * 2. 9. - Slučaj "Titogradski tunel": sudija Dobrivoje Srećković pretučen u tunelu nakon što je na utakmici Budućnost-Hajduk dosudio penal za Hajduk; sumnjičeni generalni sekretar "Budućnosti" [[Branko Bulatović]] i dvojica bivših igrača<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/17/The-manager-and-two-former-players-of-Buducnost-soccer/9400464241600/ The manager and two former players of Buducnost soccer...]. upi.com Archives Sept. 17, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/18/Sports-Briefs/4122464328000/ Sports Briefs]. upi.com Archives Sept. 18, 1984</ref>, ali slučaj nije rešen ni nakon tri decenije. * [[3. 9.]] - U skladu sa novim ustavom, poslednji premijer [[Južna Afrika|Južne Afrike]] [[P. W. Botha]] postaje prvi izvršni Državni predsednik (do 1989). * 3. 9. - Neredi u Sharpevilleu, Južna Afrika, brutalno ubijen omrznuti zamenik gradonačelnika - za ovo će biti uhapšena [[Sharpevillska šestorka]]. * [[4. 9.]] - Ubedljiva pobeda konzervativnih progresivaca na izborima u Kanadi nad liberalima, 211:40 mandata (ranije 100:135). * [[6. 9.]] - Maršal [[Sergej Ahromejev]] načelnik sovjetskog generalštaba (do 1988) umesto [[Nikolaj Ogarkov|Nikolaja Ogarkova]]. * [[7. 9.]] - Još jedan zemljotres u [[kopaonik|kopaoničkom]] kraju, [[magnituda zemljotresa|M]] 5.1, ima materijalne štete. * 8 - [[9. 9.]] - Velika proslava u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]]: Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres; papina poseta je otkazana ranije tokom godine, prisutan je njegov izaslanik; aplauz okupljenih na svaki pomen [[Alojzije Stepinac|kardinala Stepinca]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-72.shtml Croatian Catholic Church Anniversary]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. * 14 - [[18. 9.]] - [[Joseph Kittinger]] prelazi Atlantik sam balonom. * [[18. 9.]] - [[Šimon Peres]] novi premijer Izraela u koaliciji sa Likudom [[Jichak Šamir|Jichaka Šamira]] kao ministrom inostranih poslova, uz sporazum da će na pola mandata, 1986., zameniti mesta. * [[14. 9.]] - Posle 60 dana okončan štrajk u fabrici abrazivnog materijala "Idnina" u [[Kratovo|Kratovu]], SR Makedonija (protivili se fuziji sa većim preduzećem; najduži štrajk dosad u drugoj Jugoslaviji). * 14. 9. - Prva dodela [[MTV Video Music Award|MTV nagrada]], upamćena po [[Madonna|Madonninoj]] izvedbi ''Like a Virgin''. * [[15. 9.]] - Petočlana [[čehoslovačka]] porodica pokušala da pređe [[Mura|Muru]], jugoslovensko-austrijsku granicu - roditelji i jedna kćerka se udavili, dve kćerke preživele<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-24.shtml Yugoslavia: The Czechoslovaks' Freedom Trail?]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. * septembar - Sud presudio da je štrajk rudara u Britaniji nelegalan, jer nije bilo nacionalnog glasanja. * [[17. 9.]] - [[Brian Mulroney]] postaje [[premijer Kanade]] (do 1993). * 17. 9. - Američka Export-Import banka pristala da reprogramira ovogodišnji jugoslovenski dug. * 17. 9. - Mitterrand i Gadafi postigli sporazum da se francuske ([[Operacija Manta]]) i libijske snage povuku iz [[Čad]]a do novembra - Gadafi međutim ostavlja deo vojske u zemlji, tako da će se Francuzi vratiti 1986. * 17. 9. - Prva epizoda animirane TV serije ''The Transformers'', početak franšize (→ ''[[Transformers]]''). * [[19. 9.]] - Izjava Predsedništva CK SKJ zahteva odlučnu borbu sa "buržujskim i nacionalističkim idejama". * [[20. 9.]] - Napad Hezbolahove auto-bombe na aneks američke ambasade u Bejrutu, 24 mrtvih. * [[22. 9.]] - Helmut Kohl i François Mitterand se drže za ruke na vojničkom groblju u [[Verdunska bitka|Verdunu]]. * [[26. 9.]] - Velika Britanija i Kina potpisuju sporazum o povratku [[Hong Kong]]a Kini [[1997]]. godine. * 26. 9. - [[Malcolm Bricklin]] najavljuje da će ''Yugo America, Inc.'' od sledeće godine uvoziti automobile [[Jugo]]. * [[27. 9.]] - [[Antonije Isaković]] u govoru pred SANU zahteva "ponovno vrednovanje Titove uloge", nalik na postupke posle Staljina i Maoa.<ref>Jović 2003, 342</ref> * [[28. 9.]] - Koordinacioni komitet 600 banaka kreditora Jugoslavije pristao da "istraži mogućnost" reprograma dela njenih dugova (zemlja je u skladu je sa programom MMF, sve kamate isplaćuje na vreme). * [[29. 9.]] - Masovna hapšenja mafijaša u Italiji ([[Tommaso Buscetta]] je postao pokajnik). === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Ethiopia (1941–1987) location map.svg|mini|200px|[[Derg]]ova [[Etiopija]]]] * oktobar - Prvi broj "Politikinog" časopisa "[[Svet kompjutera]]", prvobitno kao specijalno izdanje "Sveta". * {{circa}} 1. 10. - Student Miloš Bogdanović, svedok na predstojećem suđenju Beogradskoj šestorici, pušten iz vojnog zatvora na kraju vojnog roka u kome je štrajkovao glađu. * [[4. 10.]] - "Večernje novosti" pišu da u SFRJ ima 40.000 malih privrednika "milijardera" (milijarda starih dinara = ~ 54.000 dolara), što se ne sviđa svima u vlasti. * [[5. 10.]] - [[Patrijarh moskovski Pimen]] u poseti SPC. * [[6. 10.]] - Prekinuti razgovori o kulturnoj saradnji SFRJ i Albanije (jugoslovenska strana tražila korist za sopstvene manjine u Albaniji). * [[7. 10.]] - Savezni statistički zavod procenjuje da bi inflacija u Jugoslaviji za 1984. mogla dostići 80%. * [[8. 10.]] - Predstavom "Mrešćenje šarana" [[Aleksandar Popović|Aleksandra Popovića]] otvoren beogradski [[Zvezdara teatar]]. * [[10. 10.]] - Izvešteno da se u Nišu porodila 11-godišnja devojčica. * [[11. 10.]] - Četrnaest kosovskih Albanaca na čelu sa Rifatom Kafedžolijem osuđeno na jednu do 20 godina zatvora zbog podmetanja bombi. * [[12. 10.]] - [[Privremena IRA]] pokušava u Brightonu bombom ubiti [[UK|britansku]] premijerku [[Margaret Thatcher]] i članove njenog kabineta. * 12. 10. - Beograd proglašen za područje zaraze, nakon što je [[besnilo|besna]] lisica šetala centrom grada pre tri dana - "karantin" za pse i mačke<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/10/12/Authorities-fearing-an-outbreak-of-rabies-in-the-Yugoslav/6514466401600/ Authorities, fearing an outbreak of rabies in the Yugoslav...]. upi.com Archives Oct. 12, 1984</ref>. * [[16. 10.]] - 14. plenum CK SKJ - program stabilizacije ne uspeva da suzbije inflaciju; slovenačko-srpski sukob oko Nacrta reformskog progrma SK Srbije koji predviđa jačanje savezne vlade i smanjenje prerogativa pokrajina. * 18 - 25. 10. - Operacija Zora 7, ograničena iranska ofanziva prema [[Mehran (Ilam)|Mehran]]u. * [[19. 10.]] - Pripadnici [[Poljska Narodna Republika|poljske]] tajne policije otimaju [[Rimokatolička crkva|katoličkog]] svećenika [[Jerzy Popiełuszko|Jerzyja Popiełuszka]] - telo pronađeno 11 dana kasnije (beatifikovan 2010). * [[23. 10.]] - [[BBC]] obaveštava svet o gladi u [[Etiopija|Etiopiji]] (→ [[Glad u Etiopiji 1983–1985]]). Ove godine je i velika [[suša u Sahelu]]. * [[27. 10.]] - Eksplozija i požar u sisačkoj rafineriji, devet teško povređenih. [[Datoteka:Rajiv, Indira and Sanjay Gandhi.jpg|mini|250px|[[Rajiv Gandhi|Rajiv]], [[Indira Gandhi|Indira]] i [[Sanjay Gandhi]]]] * [[31. 10.]] - Indijsku premijerku [[Indira Gandhi|Indiru Gandhi]] ubijaju njena dva [[Siki|sička]] tjelohranitelja u znak odmazde za napad na Zlatni hram - nasleđuje je sin [[Rajiv Gandhi]] (do 1989). Dolazi do nereda u kojima su ubijene hiljade Sika. * tokom mjeseca: tijekom [[afgansko-sovjetski rat|afgansko-sovjetskog rata]], [[SSSR|sovjetska]] [[Crvena armija]] izvršila [[Bombardiranje izbjegličke kolone u Ghagheranu|bombardiranje 300 porodica u selu Ghagheharan]], [[Provincija Gor]], dok su bježali prema [[Pakistan]]u. Nepoznat broj poginulih i ranjenih.<ref>{{cite web|last=[[Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija]]| year=19.2. 1985| author=Felix Ermacora| url=http://www.refworld.org/publisher,UNCHR,,,482994662,0.html| title=Report on the situation of human rights in Afghanistan / prepared by the Special Rapporteur, Felix Ermacora, in accordance with Commission on Human Rights resolution 1984/55| page=30}}</ref> === Novembar/Studeni === * [[novembar]] - Predlog srpskog rukovodstva u smeru veće centralizacije i smanjenja autonomije pokrajina (ili u oktobru?). Slobodan Milošević u govoru kaže da bi srpski komunisti trebalo da se oslobode "kompleksa unitarizma"<ref>Audrey Helfant Budding Expert Report Serbian Nationalism in the Twentieth Century: Historical Background and Context</ref>. * [[3.11.|3]] - [[7. 11.]] - Neredi u nekim beogradskim studentskim domovima zbog poskupljenja hrane; dele se i leci sa tekstovima Beogradske šestorice (saznalo se desetak dana kasnije)<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-11.shtml Belgrade Students Express Dissatisfaction and Support Dissidents]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Antić, RFE Research</ref>. * [[4. 11.]] - Na izborima u Nikaragvi pobeđuju [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|sandinisti]]. * 4. 11. - Pokrenut francuski ''[[Canal+]]''. * [[5. 11.]] - Početak suđenja [[Beogradska šestorica|Beogradskoj šestorici]] (optuženi u [[#Avgust/August/Kolovoz|avgustu]], "jedno od najvećih (političkih) suđenja u Istočnoj Evropi posle [[Staljin]]ove ere". Suđenje izaziva pokret [[peticija]] među intelektualcima i studentima širom Jugoslavije. * [[6. 11.]] - [[Ronald Reagan]] uvjerljivo reizabran za predsjednika SAD - osvaja 49 država u duelu sa [[Jimmy Carter|Carterovim]] bivšim potpredsednikom [[Walter Mondale|Mondaleom]]. * 6. 11. - [[Čile]]anski diktator [[Augusto Pinochet]] ponovo uveo vanredno stanje, usled protesta i bombaškog napada na karabinjere u Valparaisu pre četiri dana sa 4 mrtvih. * [[8. 11.]] - Delegacija Srba sa Kosova na čelu sa [[Kosta Bulatović|Kostom Bulatovićem]] odlazi kod predsednika SR Srbije [[Dušan Čkrebić|Dušana Čkrebića]] i dobija "zeleno svetlo" za formiranje Pokreta<ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Čovek koji je "položio ispit" (Naša Borba)]</ref> * [[10. 11.]] - U Beogradu potpisan osnivački dokument [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] (skup srpskih intelektualaca na inicijativu [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], slovenački i hrvatski intelektualci se nisu odazvali). * [[12. 11.]] - [[Zapadna Sahara]] prvi put učestvuje na konferenciji [[Organizacija afričkog jedinstva|Organizacije afričkog jedinstva]], u Adis Abebi, zbog čega [[Maroko]] objavljuje da napušta organizaciju - vratiće se 2017, tada u [[Afrička unija|Afričku uniju]]. * [[14. 11.]] - Ratni zločinac [[Andrija Artuković]] uhapšen u Los Angelesu, posle 30 godina borbe protiv deportacije u Jugoslaviju. * [[16. 11.]] - U Murterskom moru potonuo talijanski tanker "Brigitta Montanari" sa 1.300 tona vinil-klorid-monomera. * [[18. 11.]] - Švedska TV novinarka [[Cats Falck]] i njena prijateljica nestale dok je ona istraživala šverc oružja u istočnu Evropu (tela pronađena sledećeg maja, osumnjičen [[Stasi]]). * [[19. 11.]] - Niz eksplozija u [[Pemex]]-ovim rezervoarima nafte kod [[Mexico City]]-ja, gine 500 ljudi. * [[20. 11.]] - [[Tačerizam]]: prodato preko 50% akcija British Telecoma (preostali državni udeo prodat do 1993). * 23 - 24. 11. - 18. sednica CK SK Srbije: Ustav nije poslednja reč ako su potrebna bolja rešenja, Zakon o udruženom radu treba temeljno razmotriti; traži se okrupnjavanje ekonomskih jedinica, jače izvršne i savezne vlasti, više kandidata na izborima, veća ovlašćenja republike u odnosu na pokrajine (38 teza). Prvi viđeniji Miloševićev nastup.<ref>Jović 2003, 318-20</ref> * [[25. 11.]] - Formiran [[Band Aid]] koji skuplja novac za gladne u [[Etiopija|Etiopiji]], istog dana snimaju pesmu. * 25. 11. - U [[Urugvaj]]u se održavaju prvi izbori od vojnog udara 1973, pobeđuje partija Colorado (liberali). * [[27. 11.]] - Incident "Crk'o Maršal. Mislim na pojačalo." na riječkom koncertu [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]]. * [[29. 11.]] - U Vatikanu potpisan Ugovor o miru i prijateljstvu između Čilea i Argentine, kojim je okončan spor oko morske granice u [[Beagleov prolaz|Beagleovom prolazu]]. * [[30. 11.]] - [[Šrilankanski građanski rat]]: Tamili vrše masakr nad Sinhalezima, nakon proterivanja Tamila od strane vlade; narednog meseca vojska vrši odmazdu nad Tamilima u Manal Aruu. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Bhopal-Union Carbide 2.jpg|mini|200px|[[Bopalska nesreća]], ostaci fabrike]] * [[1. 12.]] - ''Controlled Impact Demonstration'': jedan Boeing 720 s daljinskim upravljanjem srušen na poligonu u Kaliforniji radi dobijanja podataka i ispitivanja tehnologije. * 1. 12. - [[Stane Dolanc]], predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka, kritikuje u Jesenicama one koji bi menjali neke ustavne odredbe.<ref>Jović 2003, 319</ref> * [[3. 12.]] - [[Bopalska nesreća]]: više hiljada ljudi umrlo od curenja gasa iz fabrike pesticida u [[Bhopal]]u, Indija. * 3. 12. - Izdata pesma ''[[Do They Know It's Christmas?]]'' ([[Bob Geldof]] i [[Midge Ure]]) - prihod za za pomoć Etiopiji. * [[5. 12.]] - Prikazan film ''[[Beverly Hills Cop]]''. * [[8. 12.]] - Nikaragvanska sandinistička vlada sklopila sporazum sa Misurasatom, pokretom Indijanaca sa atlantske obale, ranije u savezništvu sa kontrašima. * 8. 12. - Počinje Okupacija Hainburger Aua, naplavne ravni kod [[Hainburg an der Donau|Hainburga]] nedaleko od Beča, kako bi se sprečila gradnja hidrocentrale, vlada zaustavila gradnju 21. 12., nakon sukoba sa okupantima - smatra se da je to prelomna tačka u politici Austrije i ekološkoj svesti srednje Evrope. * [[10. 12.]] - Osnovana kompanija [[Cisco Systems]]. * 10. 12. - Generalna skupština UN usvojila [[Konvencija Ujedinjenih nacija protiv torture|Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv torture]] (na snazi od 1987). * [[11. 12.]] - Autoubus sleteo s puta kod Knjaževca, devet mrtvih. * [[13. 12.]] - Jugoslavija optužuje SAD za mešanje u unutrašnje poslove nakon što je Kongresna komisija za evropsku bezbednosti i saradnju zatražila dozvolu da prisustvuje suđenju Beogradske šestorice - "korak unazad" u odnosima dve zemlje. * decembar - [[Somalija]] i [[Kenija]] potpisale mirovni sporazum, Somalija se odriče teritorijalnih pretenzija (→ [[Velika Somalija]]). * [[16. 12.]] - [[Mihail Gorbačov]], tada član Politbiroa, posetio London na čelu parlamentarne delegacije, susreo se sa premijerkom Thatcher ("Čovek s kojim se može sarađivati"). * [[17. 12.]] - Na frankfurtskom aerodromu ukradene dve vreće sa 2,9 miliona maraka, koje su istovarivane iz jugoslovenskog aviona iz Ljubljane. * [[19. 12.]] - Potpisana [[Kinesko-britanska zajednička deklaracija]]: suverenitet nad [[Hong Kong]]om će biti prenet 1. jula 1997, tamošnji sistem neće biti menjan 50 godina (→ [[Jedna zemlja, dva sistema]]). * [[20. 12.]] - Umro uticajni sovjetski ministar odbrane maršal [[Dmitrij Ustinov]], nasleđuje ga maršal [[Sergej Sokolov (komandant)|Sergej Sokolov]]. * [[22. 12.]] - [[Bernhard Goetz]] upucao četvoricu mladih crnaca koji su pokušali da ga opljačkaju u njujorškom metrou - događaj izaziva veliku debatu u SAD. * [[23. 12.]] - Napad na Rapido 904 ili Božićnji masakr: mafija podmetnula bombu na voz Napulj-Milan, poginulo 12 ljudi. * [[24. 12.]] - Eskalacija Procesa preporoda u Bugarskoj: bugarski Turci moraju promentiti imena u bugarska, do februara zahvaćeno 800.000 ljudi. * [[31. 12.]] - [[SAD]] istupile iz [[UNESCO]]-a (vratili se 2003). === Kroz godinu === * Ekonomska kriza i rastuće napetosti u SFRJ<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-135.shtml Drastic Decline in Yugoslav Standard of Living]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Antić</ref><ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-48.shtml Crisis and Dissent in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, RFE Research</ref><ref>http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-119.shtml{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Growing Disconient In Yugoslavia], Antić</ref>. * Savezna ekonomska politika je blokirana, jer Partija ne želi značajne promjene.<ref>Jović 2003, 235-6</ref> Kraigherov Program ekonomske stabilizacije je "na putu propasti"; životni standard je pao 34% od 1979; 40-45% domaćinstava zarađuje manje od praga siromaštva; od 1979. je zaposleno 850.000 radnika, a proizvodnja je povećana 0.8% - drastičan pad produktivnosti i plaća, za kilogram kruha se radi 29 minuta umjesto 14; vanjskotrgovinski deficit je eliminiran smanjenjem uvoza, povećan je izvoz u istočnoevropske zemlje a smanjen u zapadne.<ref>Jović 2003, 249</ref> * Kosovo relativno zaostaje zbog visokog nataliteta, krize i zatvaranja republika u sebe: BDP po glavi je u Sloveniji 6,1 put veći (5,4 1981, 4,1 1952); iznosi 26% jugo. prosjeka (47% 1955).<ref>Jović 2003, 267-8</ref> * [[Jovan Mirić]]: "Sistem i kriza" (knjiga i niz članaka u "Borbi" 12-25. 10.):<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19841207|article:article2106|page:4 "Borba", 7. dec. 1984, str. 4]</ref> problem je u Ustavu a ne u interpretaciji ili provedbi.<ref>Jović 2003, 314</ref> * Jugoslavija, Poljska i Mađarska su uključeni u zapadne muzičke tokove<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/09/Rock-n-roll-is-here-to-stay-in-communist-Europe/3744463550400/ Rock 'n' roll is here to stay in communist Europe]. upi.com Archives Sept. 9, 1984</ref>. * Počinje proizvodnja tenka [[M-84]]. * [[SSSR]] ove godine uvezao 28,1 miliona tona pšenice<ref>[http://www.indexmundi.com/agriculture/?country=su&commodity=wheat&graph=imports U.S.S.R. Wheat Imports by Year]. indexmundi.com</ref>. * Tri od četiri miliona puževa pojedenih u Francuskoj uvezeno iz Jugoslavije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/10/23/Food-NEWLNSnails-pose-Frances-newest-culinary-crisis/8520467352000/ Food: Snails pose France's newest culinary crisis]. upi.com Archives Oct. 23, 1984</ref>. * U SAD se naglo uvećala potrošnja [[crack]]a, vrste [[kokain]]a, govori se o epidemiji koja traje do kraja decenije. * Izgrađeni agregati A i B u [[RHE Velebit]]. [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/velebit.aspx#velebit]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == 1984. u temama == * [[Televizija]]: TV serije: "[[Top lista nadrealista]] I" (TV Sarajevo); [[Kamiondžije opet voze]]" (snim. 1983), "[[Banjica (TV serija)|Banjica]]", "Formula 1" (1984-86), "Ne tako davno", "Otkos", "[[Pozorište u kući]] 5", "Sedefna ruža", "Siluete" (1984-88), "Supermarket", "Ulični pevači" ([[TV Beograd]]); "[[Prosjaci i sinovi]]" (snim. 1971), "[[U raljama života]]", "Inspektor Vinko", "Gabrijel", "Uspon" ([[TV Zagreb]]), "Pjesak u automobilu" (TV Titograd). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Varljivo leto '68]]", "[[Balkanski špijun]]", "[[Davitelj protiv davitelja]]", "[[O pokojniku sve najlepše]]", "[[Moljac (film)|Moljac]]", "[[Šta se zgodi kad se ljubav rodi]]", "[[Nema problema]]", "[[Jaguarov skok]]", "[[Groznica ljubavi]]", "[[Čudo neviđeno]]", "[[Una (film)|Una]]", "[[Mala pljačka vlaka]]", "[[Tajna starog tavana]]", "[[Zadarski memento]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1984.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1984&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1984 on Discogs]. discogs.com (pristup. 23. 6. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Azra]]</small>: "Krivo srastanje"; <small>[[Parni valjak]]</small>: "Uhvati ritam"; <small>[[Haustor]]</small>: "Treći Svijet"; <small>[[Film (glazbeni sastav)|Film]]</small>: "Sva čuda svijeta"; <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju"; <small>[[Bajaga]]</small>: "Pozitivna geografija"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Bijelo dugme (album)" i "Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade)"; <small>[[Zabranjeno pušenje]]</small>: "Das ist Walter"; <small>[[Elvis J. Kurtović & His Meteors]]</small>: "Mitovi i legende o kralju Elvisu"; <small>[[Ekatarina Velika|Katarina II]]</small>: "Katarina II (album)"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Kako bubanj kaže"; <small>[[Pankrti]]</small>: "Rdeči album"; <small>[[Denis & Denis]]</small>: "Čuvaj se!"; <small>[[Stijene (bend)|Stijene]]</small>: "Balkanska korida"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Maske za dvoje"; <small>[[Željko Bebek]]</small>: "Mene tjera neki vrag"; <small>[[Videosex]]</small>: "Video Sex '84"; <small>[[D'Boys]]</small>: "Muvanje"; <small>[[Laki pingvini]]</small>: "Muzika za mlade" ** Zabavni: <small>[[Zdravko Čolić]]</small>: "Ti si mi u krvi"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Oči tvoje govore"; <small>[[Arsen Dedić]]</small>: "Provincija"; <small>[[Srebrna krila]]</small>: "Nek' živi ljubav"; ** Folk: <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Dijamanti..."; <small>[[Lepa Brena]] i Slatki greh</small>: "Bato, bato" i "Pile Moje"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Putujem, putujem"; <small>[[Zoran Kalezić]]</small>: "Dobro veče izgubljena nado"; <small>[[Nada Topčagić]]</small>: "Zovem te, zovem"; <small>[[Meho Puzić]]</small>: "Il' me ženi, il' tamburu kupi"; <small>[[Beba Selimović]]</small>: "U srcu mome živiš samo ti"; <small>[[Vida Pavlović]]</small>: "Ostala je pesma moja"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Stoj jarane"; <small>[[Izvorinka Milošević]]</small>: "Pazi, pazi, šta činiš"; <small>[[Tomislav Čolović]]</small>: "Majka Muju šišala na struju" ** debitantski albumi: Bajaga, Jakarta, Zabranjeno pušenje, Elvis J. Kurtović, Denis & Denis, Videosex, Laki pingvini, [[ITD Band]], [[Avtomobili]], [[Regata (sastav)|Regata]], [[Dragana Mirković]], [[Branka Sovrlić]], [[Miloš Bojanić]], [[Željko Samardžić]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1984.]]) * Neka vozila uvedena 1984: <gallery> Opel Kadett 1987.png|[[Opel Kadett]] E (Evropski auto godine '85) 061 - Ferrari Testarossa - Flickr - Price-Photography.jpg|[[Ferrari Testarossa]] Jeep Cherokee 2-door.jpg|[[Jeep Cherokee (XJ)]] Lada (7906566374) (2).jpg|[[Lada Samara]] 1986-1989 Mercedes-Benz 300 E (W124) sedan 01.jpg|[[Mercedes-Benz W124]] SEATIbizaMk1SXI.jpg|[[SEAT Ibiza]] Mk1 Skoda130estelle.JPG|[[Škoda 130]] JettaMkII.JPG|[[Volkswagen Jetta]] A2 </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1984.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Žarko Rakočević]], crnogorski košarkaš * [[13. 1.]] - [[Tomislav Čubelić]], glumac * [[15. 1.]] - [[Pierre Boya]], kamerunski fudbaler * [[17. 1.]] - [[Sophie Dee]], glumica * [[23. 1.]] - [[Arjen Robben]], fudbaler * [[26. 1.]] - [[Antonio Rukavina]], srpski fudbaler * 26. 1. - [[Dejana Rosuljaš]], TV voditeljica * [[30. 1.]] - [[Kid Cudi]], hip hop muzičar * [[5. 2.]] - [[Carlos Tévez]], argentinski fudbaler * [[8. 2.]] - [[Krunoslav Čičak]], bosanskohercegovački nogometaš * [[22. 2.]] - [[Branislav Ivanović]], srpski fudbaler * [[28. 2.]] - [[Karolína Kurková]], češki model === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[3. 3.]] - [[Boško Janković]], srpski fudbaler. * [[5. 3.]] - [[Branko Cvetković]], srpski košarkaš. * [[6. 3.]] - [[Iva Visković]], hrvatska glumica * [[10. 3.]] - [[Olivia Wilde]], glumica * [[16. 3.]] - [[Aleksandar Rašić]], srpski košarkaš * [[20. 3.]] - [[Fernando Torres]], španski fudbaler * [[26. 3.]] - [[Silvija Nedeljković]], srpska pevačica * [[30. 3.]] - [[Mario Ančić]], hrvatski tenisač * 30. 3. - [[Samantha Stosur]], australska teniserka * [[3. 4.]] - [[Almir Alić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[11. 4.]] - [[Nikola Karabatić]], francuski rukometaš === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[5. 5.]] - [[Jelena Pudar]], pevačica "Nevernih beba" * [[8. 5.]] - [[Sandra Šarić]], hrvatska tekvandoašica * [[11. 5.]] - [[Andrés Iniesta]], fudbaler * [[14. 5.]] - [[Mark Zuckerberg]], američki programer i poduzetnik, tvorac [[Facebook]]a * [[21. 5.]] - [[Bojan Marović]], pevač, glumac * [[24. 5.]] - [[Jovana Mitić (slikarka)]] * [[26. 5.]] - [[Tijana Kondić]], glumica * [[28. 5.]] - [[Admir Kulović Kula]], bosanskohercegovački rock-muzičar * [[29. 5.]] - [[Carmelo Anthony]], košarkaš * [[31. 5.]] - [[Milorad Čavić]], srpski plivač * [[2. 6.]] - [[Mile Ilić]], srpski košarkaš * [[6. 6.]] - [[Igor Cukrov]], hrvatski pjevač * [[8. 6.]] - [[Mia Borisavljević]], pevačica * [[11. 6.]] - [[Nenad Mišanović]], srpski košarkaš * [[22. 6.]] - [[Janko Tipsarević]], srpski teniser * [[23. 6.]] - [[Duffy]], pevačica * [[26. 6.]] - [[Indila]], francuska pevačica * [[27. 6.]] - [[Khloé Kardashian]], TV osoba === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[20. 7.]] - [[Nataša Kojić]], pevačica * [[1. 8.]] - [[Bastian Schweinsteiger]], fudbaler * [[2. 8.]] - [[J. D. Vance]], američki političar * [[3. 8.]] - [[Mile Jedinak]], australski nogometaš * [[6. 8.]] - [[Maja Ognjenović]], srpska odbojkašica * 6. 8. - [[Vedad Ibišević]], fudbaler * [[13. 8.]] - [[Niko Kranjčar]], hrvatski nogometaš * [[14. 8.]] - [[Vanda Winter]], pjevačica, glumica * 14. 8. - [[Giorgio Chiellini]], fudbaler * [[18. 8.]] - [[Dušan Basta]], srpski fudbaler. * [[21. 8.]] - [[Jusuf Dajić]], bosanskohercegovački nogometaš * 21. 8. - [[Alizée]], francuska pevačica === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[7. 9.]] - [[Vera Zvonarjova]], ruska teniserka * [[12. 9.]] - [[Anastasija Buđić]], fotomodel * [[15. 9.]] - [[Princ Harry, vojvoda od Sussexa]] * [[16. 9.]] - [[Dušan Đurić]], švedski fudbaler srpskog porekla. * 16. 9. - [[Katie Melua]], pevačica iz Gruzije * [[27. 9.]] - [[Avril Lavigne]], kanadska pevačica * [[2. 10.]] - [[Marion Bartoli]], teniserka * [[15. 10.]] - [[Asmir Kolašinac]], bacač kugle * [[17. 10.]] - [[Randall Munroe]], crtač stripa ''xkcd'' * [[18. 10.]] - [[Lindsey Vonn]], skijašica * [[22. 10.]] - [[Aleksandar Marić]], srpski košarkaš * [[25. 10.]] - [[Karolina Šprem]], hrvatska tenisačica * 25. 10. - [[Katy Perry]], američka rock-pjevačica * [[26. 10.]] - [[Sasha Cohen]], američka umetnička klizačica * [[27. 10.]] - [[Danijel Subašić]], nogometni vratar * 27. 10. - [[Kelly Osbourne]], engleska pjevačica, TV osoba, kreatorka === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 11.]] - [[Miloš Krasić]], srpski fudbaler * [[7. 11.]] - [[Lana Jurčević]], hrvatska pjevačica * [[11. 11.]] - [[Muamer Hukić]], kik-bokser * [[14. 11.]] - [[Marija Šerifović]], srpska pevačica * 14. 11. - [[Vincenzo Nibali]], biciklista * [[15. 11.]] - [[Katarina Bulatović]], rukometašica * [[22. 11.]] - [[Scarlett Johansson]], američka glumica * [[24. 11.]] - [[Maria Höfl-Riesch]], skijašica * [[28. 11.]] - [[Andrew Bogut]], australski košarkaš * [[7. 12.]] - [[Robert Kubica]], poljski vozač F1 * [[14. 12.]] - [[Nika Fleiss]], hrvatska skijašica * [[22. 12.]] - [[Basshunter]], švedski kantautor, muzički producent i DJ * [[30. 12.]] - [[LeBron James]], američki košarkaš === Kroz godinu === * [[Lazar Krstić]], srpski ekonomista, ministar == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1984.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[7. 1.]] - [[Ismet Mujezinović]], bh. slikar (* [[1907]]) * [[17. 1.]] - [[Jovan Milićević]], srpski istoričar (* [[1927]]) * [[20. 1.]] - [[Johnny Weissmuller]], američki glumac (* [[1904]]) * [[9. 2.]] - [[Jurij Andropov]], šef partije i države SSSR (* [[1914]]) * [[12. 2.]] - [[Julio Cortázar]], argentinski književnik (* [[1914]]) * 12. 2. - [[Anna Anderson]], pretendentkinja za Anastasiju Romanovnu (* [[1896]]) * {{circa}} [[13. 2.]] - [[Naomi Uemura]], japanski avanturista (* [[1941]]) * [[15. 2.]] - [[Ethel Merman]], glumica, pevačica (* [[1908]]) * [[21. 2.]] - [[Mihail Šolohov]], ruski pisac, nobelovac (* [[1905]]) * [[25. 2.]] - [[Roza Papo]], učesnica NOB, lekarka, general-major JNA (* [[1914]]) * 25. 2. - [[Luka Kaliterna]], nogometaš i trener (* [[1893]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Jackie Coogan]], glumac (* [[1914]]) * 1. 3. - [[Danko Grlić]], hrvatski marksistički filozof (* [[1923]]) * [[5. 3.]] - [[William Powell]], glumac (* [[1892]]) * [[6. 3.]] - [[Martin Niemöller]], teolog, protivnik nacizma (* [[1892]]) * [[16. 3.]] - [[John Hoagland]], fotograf (* [[1947]]) * [[23. 3.]] - [[Shauna Grant]], glumica (* [[1963]]) * [[24. 3.]] - [[Sam Jaffe]], glumac (* [[1891]]) * [[26. 3.]] - [[Branko Ćopić]], jugoslovenski književnik i pjesnik (* [[1915]]) * 26. 3. - [[Zoltan Čuka]], književnik i prevodilac (* [[1901]]) * 26. 3. - [[Ahmed Sékou Touré]], predsednik Gvineje (* [[1922]]) * [[1. 4.]] - [[Marvin Gaye]], kantautor, muzičar (* [[1939]]) * [[4. 4.]] - [[Oleg Antonov]], konstruktor aviona (* [[1906]]) * 4. 4. - [[Dobrivoje Radosavljević Bobi]], društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1915]]) * [[5. 4.]] - [[Arthur Harris]], maršal RAF (* [[1892]]) * [[8. 4.]] - [[Pjotr Kapica]], fizičar, nobelovac (* [[1894]]) * [[12. 4.]] - [[Stjepan Mihalić]], hrvatski književnik (* [[1901]]) * [[13. 4.]] - [[Srđa Prica]], društveno-politički radnik, novinar, diplomata (* [[1905]]) * [[21. 4.]] - [[Nedim Filipović]], orijentalista, turkolog (* [[1915]]) * 21. 4. - [[Marino Tartaglia]], hrvatski slikar (* [[1894]]) * [[26. 4.]] - [[Count Basie]], džez muzičar (* [[1904]]) * 29. 4.? - [[Radomir Radović]], sindikalac, disident (* [[1951]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Diana Dors]], engleska glumica (* [[1931]]) * [[14. 5.]] - [[Walter Rauff]], projektant dušegupki (* [[1906]]) * [[16. 5.]] - [[Irwin Shaw]], američki pisac (* [[1913]].) * 16. 5. - [[Andy Kaufman]], glumac, komičar (* [[1949]]) * [[27. 5.]] - [[Vasilije Mokranjac]], kompozitor (* [[1923]]) * [[30. 5.]] - [[Šukrija Pandžo]], bosanskohercegovački književnik (* [[1910]]) * [[2. 6.]] - [[Izidor Štrok]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1911]]) * [[6. 6.]] - [[Jarnail Singh Bhindranwale]], sički teolog i lider (* [[1947]]) * [[8. 6.]] - [[Adam Petrović]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* [[1913]]) * [[11. 6.]] - [[Enrico Berlinguer]], generalni sekretar Italijanske KP (* [[1922]]) * [[13. 6.]] - [[Franjo Nevistić]], hrvatski novinar u emigraciji (* [[1913]]) * [[16. 6.]] - [[Mirko Deanović]], italijanist, romanist, profesor FFSZ (* [[1890]]) * [[22. 6.]] - [[Pavao Bačić]], hrvatski književnik i skladatelj (* [[1921]].) * [[25. 6.]] - [[Michel Foucault]], francuski filozof (* [[1926]].) * [[26. 6.]] - [[Vladimir Filipović]], hrvatski filozof (* [[1906]]) * [[30. 6.]] - [[Henri Fabre]], pronalazač hidroaviona (* [[1882]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Raoul Salan]], francuski general (* [[1899]]) * [[4. 7.]] - [[Miloje Milojević (narodni heroj)]], general-pukovnik JNA (* [[1912]]) * [[8. 7.]] - [[Brassaï]], fotograf (* [[1899]]) * [[12. 7.]] - [[Marko Ristić]], književnik i diplomata (* [[1902]]) * [[14. 7.]] - [[Rajko Tanasković]], general-pukovnik JNA (* [[1917]]) * [[19. 7.]] - [[Marko Tajčević]], srpski kompozitor (* [[1900]]) * [[26. 7.]] - [[George Gallup]], statističar, ispitivač javnog mnenja (* [[1901]]) * [[27. 7.]] - [[James Mason]], glumac (* [[1909]]) * [[5. 8.]] - [[Richard Burton]], britanski filmski glumac (* [[1925]].) * [[13. 8.]] - [[Tigran Petrosjan]], sovjetski šahist (* [[1929]].) * [[16. 8.]] - [[Dušan Radović]], srpski pisac i novinar (*[[1922]]) * [[17. 8.]] - [[Nenad Brixy]], hrvatski novinar i književnik (* [[1924.]]) * [[25. 8.]] - [[Truman Capote]], američki pisac (* [[1924]]) * [[28. 8.]] - [[Muhammad Naguib]], general, prvi predsednik Egipta (* [[1901]]) * [[29. 8.]] - [[Pierre Gemayel]], libanski političar (* [[1905]]) * [[31. 8.]] - [[Stanka Veselinov]] Seka, društveno-politička radnica (* [[1920]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Mijo Udovčić]], šahovski velemajstor (* [[1920]]) * [[14. 9.]] - [[Janet Gaynor]], glumica (* [[1906]]) * {{circa}} [[16. 9.]] - [[Richard Brautigan]], književnik (* [[1935]]) * [[25. 9.]] - [[Walter Pidgeon]], glumac (* [[1897]]) * [[1. 10.]] - [[Blagoje Marjanović]] - Moša, fudbaler, trener (* [[1907]]) * [[14. 10.]] - [[Martin Ryle]], radio astronom, nobelovac (* [[1918]]) * [[19. 10.]] - [[Jerzy Popiełuszko]], poljski svećenik (* [[1947]]) * [[21. 10.]] - [[François Truffaut]], francuski režiser (* [[1932]]) * [[31. 10.]] - [[Indira Gandhi]], premijerka Indije (* [[1917]].) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[11. 11.]] - [[Blagoje Nešković]], učesnik Španskog rata i NOB, lekar, bivši političar (* [[1907]]) * [[30. 11.]] - [[Kasim Prohić]], filozof, prevodilac (* [[1937]]) * [[1. 12.]] - [[Živan Knežević]], predratni oficir, zaverenik 27. marta (* [[1906]]) * [[10. 12.]] - [[Ljudevit Pelzer]], arhitekt (* [[1912]]) * [[20. 12.]] - [[Dmitrij Ustinov]], ministar odbrane SSSR (* [[1908]]) * [[24. 12.]] - [[Peter Lawford]], glumac (* [[1923]]) * 24. 12. - [[Miloš Zekić]], narodni heroj (* [[1915]]) * [[27. 12.]] - [[Milorad Vlaškalin]], predratni političar (* [[1890]]) * [[28. 12.]] - [[Sam Peckinpah]], filmski režiser (* [[1925]]) * [[29. 12.]] - [[Gvido Tartalja]], književnik (* [[1899]]) === Kroz godinu === * [[Milan Kojić]], pronalazač rotirajuće električne četkice za zube (* 1921) * [[Borislav Todorović]], srpski emigrant (* 1913) == Fikcija == * [[4. 4.]] - [[Winston Smith]], glavni junak [[George Orwell|Orwellovog]] romana ''[[Nineteen Eighty-Four|1984]]'', počinje pisati [[dnevnik]]. == Nobelova nagrada za 1984. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Carlo Rubbia]] i [[Simon van der Meer]] (odlučujući doprinos [[Super Proton Synchrotron|velikom projektu]] koji je doveo do otkrića [[W i Z bozoni|čestica W i Z]], komunikatora [[Slaba interakcija|slabe interakcije]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Robert Bruce Merrifield]] (razvoj metodologije za hemijsku [[sinteza peptida|sintezu]] na čvrstoj matrici) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Niels Kaj Jerne]], [[Georges J. F. Köhler]] i [[César Milstein]] (teorije u vezi specifičnosti u razvoju i kontroli [[Imunski sistem|imunosistema]] i otkriće principa za proizvodnju [[monoklonalno antitelo|monoklonalnih antitela]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Jaroslav Seifert]] (poezija obdarena svežinom, senzualnošću i bogatom inventivnošću daje oslobodilačku sliku nepokorivog duha i svestranosti čoveka) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Desmond Tutu]] (nenasilna opozicija južnoafričkom [[apartheid]]u) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Richard Stone]] (fundamentalni doprinos razvoju sistemâ nacionalnih obračuna i stoga znatno poboljšana osnova empirijske ekonomske analize) == Reference == {{reference|2}} * ''Collier's Year Book'' za 1984 (Microsoft Encarta 2004). * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] == Vanjske veze == {{Commonscat|1984}} * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-247.shtml The Fourth Anniversary of Tito's Death] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053012/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-247.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-268.shtml Yugoslavia's New State Presidency] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307131056/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-268.shtml |date=2016-03-07 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-29.shtml Yugoslavia: A Communist Country Where the Impossible is Possible] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052951/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-29.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-125.shtml New Interest in the Role of Freemasonry in Prewar Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120528220016/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-125.shtml |date=2012-05-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-39.shtml The Richest Farmer in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052955/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-39.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053000/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-4.shtml Warnings Against "Hostile Elements" In Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053049/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-4.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-213.shtml Yugoslav Government Reshuffled: a Moslem is New Foreign Minister] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053036/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-213.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-130.shtml Unemployment In Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053102/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-130.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-147.shtml Pristina Officials Accuse Hoxha of "Greater Albania" Aspirations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052935/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-147.shtml |date=2011-07-28 }}, L.Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-1-78.shtml Albania's Relations With Its Neighbors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053005/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-1-78.shtml |date=2011-07-28 }}, L.Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-8.shtml Yugoslavia Remembers 35th Anniversary of the Rajk Trial] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052925/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-8.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/8-12-43.shtml Planing To Visit Sofia: New Look At Old Yugoslav-Bulgarian Quarrel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052929/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/8-12-43.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-3-74.shtml Milka Planinc in Sofia: A New Look at an Old Problem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053023/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-3-74.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-61.shtml Yugoslavia's Longest Strike Ends] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052946/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-61.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-32.shtml Polemic Between Moscow and Belgrade Over Yugoslavia's Liberation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052940/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-32.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-88.shtml Yugoslav Military Expert Discusses Warsaw Pact Maneuvers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053017/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-88.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-30.shtml Yugoslav Commentator Gives Details of Soviet Commander's New Duties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053042/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-30.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-170.shtml Yugoslav Leader Says Security Service Has No Political Role] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308155419/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-170.shtml |date=2016-03-08 }}, S.Stanković, OSA-RFE [[Kategorija:1984.]] az33o1jke3aoorlfptln27y5pi64cta 42581201 42581200 2026-04-16T15:23:51Z Alekol 2231 /* Reference */ 42581201 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Year dab|1984}}{{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|1984}} Godina '''1984''' bila je [[prijestupna godina koja počinje u nedjelju]] (link pokazuje kalendar). __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1984''': <br /> [[1984#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1984#Februar/Veljača|<2>]] • [[1984#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1984#April/Travanj|<4>]] • [[1984#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1984#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] • [[1984#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1984#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1984#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1984#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1984#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1984#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1984#Rođenja|Rođenja]] • [[1984#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:Galaksija 1984.jpg|180px|mini|lijevo|Računar "[[Galaksija (računar)|Galaksija]]"]] * Od kraja prošle godine, u prodaji su "Računari u vašoj kući", specijalno izdanje časopisa "[[Galaksija (časopis)|Galaksija]]", sa uputstvom za samogradnju [[Galaksija (računar)|istoimenog računara]]. * [[1. 1.]] - {{Flag|Brunej}} postaje nezavisna država. * 1. 1. - Prikazana prva od osam epizoda serije "[[Kamiondžije 2|Kamiondžije opet voze]]". * [[2. 1.]] - [[RTL Television]] počinje emitovanje u Luksemburgu, sjedište u Kelnu od 1988. ([[RTL Televizija]] u Hrvatskoj od 2004). * [[3. 1.]] - Američki letač Bobby Goodman oslobođen iz sirijskog zarobljeništva, uz posredovanje [[Jesse Jackson|Jesseja Jacksona]]. * [[5. 1.]] - Američki programer [[Richard Stallman]] započeo je razvoj projekta [[GNU]]. * [[6. 1.]] - [[Tunis]]ki predsednik [[Habib Bourguiba]] objavljuje na televiziji da hleb neće poskupeti - u neredima prethodnih dana poginulo je preko 100 ljudi. * {{circa}} 6. 1.? - [[Vučko (maskota)|Vučko]], rad slikara Jožeta Trobeca, izabran za maskotu ZOI u Sarajevu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/06/Foreign-News-Briefs/4669442213200/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Jan. 6, 1984</ref>. * [[10. 1.]] - [[SAD]] i [[Sveta stolica]] obnovili diplomatske odnose prekinute 1867. * [[12. 1.]] - U ''[[New York Times]]''-u objavljen članak "Droge zatupljuju Zlatnu omladinu u Jugoslaviji" (tj. decu funkcionera), takođe i o problemu nezaposlenosti, nestašica i pitanja otići ili ostati<ref>Binder, David (January 12, 1984). [http://www.nytimes.com/1984/01/12/world/drugs-dulling-golden-youth-in-yugoslavia.html Drugs Dulling Golden Youth in Yugoslavia]. ''New York Times''</ref>. * januar - U okviru američkog Departmana obrane osnovana Organizacija [[Strategijska obrambena inicijativa|Strategijske obrambene inicijative]]. * januar - Knjiga "Tajanstveni svet masona" Mihaila Popovskog - Jevreji se žale da su u njoj korišćeni izvodi iz [[Protokoli sionskih mudraca|Protokola sionskih mudraca]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-105.shtml Jews in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref> * [[16. 1.]] - Konferencija balkanskih zemalja u Grčkoj (Turska uslovila učešće stavljanjem pitanja zabrane nuklearnog oružja na Balkanu u drugi plan). * [[17. 1.]] - U Stokholmu počinje Konferencija o razoružanju u Evropi (do 1986). * 17. 1. - Otvoren prošireni [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevski aerodrom]]. * 23. 1. - Prikazana TV drama "[[Karađorđeva smrt]]" (reprizirana na TVB 2 26. aprila). * 23. 1. - Francuska vlada stopirala uvoz četiri broda čiju je gradnju ''Delmas-Vieljeux'' dogovorio s riječkim "3. majem", dan pre demonstracija brodograditelja u Parizu. [[Datoteka:Macintosh 128k transparency.png|mini|150px|left|Prvi Apple [[Macintosh]]]] * [[24. 1.]] - [[Steve Jobs]] predstavio prvi Apple [[Macintosh]] - prvi komercijalno uspešan računar sa mišom i [[grafički interfejs|grafičkim interfejsom]]. Čuvena reklama ''[[1984 (reklama)|1984]]'' emitovana je dva dana ranije, tokom ''Super Bowl''-a. * [[25. 1.]] - Gradonačelnik Sarajeva [[Uglješa Uzelac]] otvorio Olimpijsko selo ([[Mojmilo (naselje)|Mojmilo]]), takođe otvoren i pres centar u Skenderiji<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/25/It-snowed-when-Mayor-Ugljesa-Uzelac-Wednesday-formally-opened/7875443854800/ It snowed when Mayor Ugljesa Uzelac Wednesday formally opened...]. upi.com Archives Jan. 25, 1984</ref>. * [[29. 1.]] - Olimpijski plamen prevezen iz Grčke u Dubrovnik, podeljen u dve baklje koje obilaze 90 gradova Jugoslavije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/29/The-Olympic-flame-was-flown-from-Greece-to-Yugoslavia/9218444200400/ The Olympic flame was flown from Greece to Yugoslavia...]. upi.com Archives Jan. 29, 1984</ref>. * [[30. 1.]] - "[[Pozitivna geografija]]", prvi album [[Bajaga i instruktori|Bajage i instruktora]]. * januar - Tropska oluja Domoina izaziva 100-godišnje poplave na Madagaskaru i jugu Afrike, 242 mrtvih. === Februar/Veljača === [[Datoteka:Astronaut-EVA edit (1).jpg|mini|U svemiru bez vrpce]] * [[1. 2.]] - Predsednik Predsedništva [[Mika Špiljak]] stigao u posetu [[SAD]]<ref>{{Cite web |title=Izjave za štampu (engleski) |url=http://www.reagan.utexas.edu/archives/speeches/1984/20184d.htm |access-date=2010-04-20 |archive-date=2011-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728162933/http://www.reagan.utexas.edu/archives/speeches/1984/20184d.htm |dead-url=yes }}</ref> (Vašington i Los Anđeles). * [[2. 2.]] - [[Liv Ullmann]] otvorila ispred UNESCO-a Međunarodnu izložbu dečije umetnosti u Sarajevu. * [[3. 2.]] - Rođena prva beba nakon transfera embriona. * [[6. 2.]] - Američki departman pravde traži da se vrati na snagu nalog za izručenje [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]] iz 1952. * [[7. 2.]] - Astronaut [[Bruce McCandless II]] je prvi koji se kreće svemirom bez "pupčane vrpce" sa brodom (→ ''[[Manned Maneuvering Unit]]''). * [[7. 2.|7]] - [[22. 2.]] - Prvi "Rat gradova" u [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskom sukobu]], irački avioni napadaju 11 iranskih gradova, a ovi uzvraćaju na Irak. * [[8. 2.]] - Američki ''USS New Jersey'' ispalio 288 granata od 16 inča na položaje Druza i Sirijaca u Dolini Beka. [[Datoteka:1984 Winter Olympics logo (6043301610).jpg|mini|240px|[[Zimske olimpijske igre 1984.]] - amblem]] * [[8.2.|8]] - [[19. 2.]] - '''[[Zimske olimpijske igre 1984.]]''' u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[Jure Franko]] osvojio srebrnu medalju, prvu ikad za Jugoslaviju na zimskim igrama. Igre su ocenjene najboljim dotad. Potrošeno 130 miliona dolara (80% Sarajevo i SR BiH, 15% ostale republike, 5% federacija)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/28/Yugoslavs-are-counting-on-the-fun-friendship-and-frolics/1381444114000/ Yugoslavs are counting on the fun, friendship and frolics...]. upi.com Archives Jan. 28, 1984</ref> ili 160 miliona<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/03/Sarajevo-readies-for-Winter-Olympics/6219444632400/ Sarajevo readies for Winter Olympics]. upi.com Archives Feb. 3, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/11/Organizers-of-the-Olympic-Winter-Games-hope-to-recover/4939445323600/ Organizers of the Olympic Winter Games hope to recover...]. upi.com Archives Feb. 11, 1984</ref>. Veliko učešće vojske<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/04/Olympic-Briefs/8633444718800/ Olympic Briefs]. upi.com Archives Feb. 4, 1984</ref>. Posetioci zapanjeni gostoprimstvom Sarajlija, mada grad izgleda sivo<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/09/Cold-cereal-and-plum-brandy-for-breakfast/8867445150800/ Cold cereal and plum brandy for breakfast?]. upi.com Archives Feb. 9, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/19/The-XIV-Winter-Games-closed-Sunday-night-with-the/8052446014800/ The XIV Winter Games closed Sunday night, with the...]. upi.com Archives Feb. 19, 1984</ref>. * [[8. 2.|8]] - [[11. 2.]] - Velike mećave u Jugoslaviji - poremećaj rasporeda na olimpijadi, preko 10.000 ljudi moralo biti evakuisano u Vojvodini, u BiH ima nanosa do 5 metara <ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/12/NEWS-AT-A-GLANCE/8758445410000/ NEWS AT A GLANCE]. upi.com Archives Feb. 12, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/12/Rescuers-dug-through-snowdrifts-17-feet-high-outside-the/2774445410000/ Rescuers dug through snowdrifts 17 feet high outside the...]. upi.com Archives Feb. 12, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/13/Hundreds-of-troops-today-freed-most-of-the-1500/3366445496400/ Hundreds of troops today freed most of the 1,500...]. upi.com Archives Feb. 13, 1984</ref>. * [[9. 2.]] - Prikazana prva od 13 epizoda serije "[[Prosjaci i sinovi]]", snimljene 1972. * [[10. 2.]] - Masakr u Wagalli: [[Kenija|kenijske]] snage ubile nekoliko stotina ili čak hiljada etničkih Somalaca na severoistoku zemlje. * [[13. 2.]] - Oboljeli [[Konstantin Černjenko]] naslijedio umrlog [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] na mjestu generalnog sekretara [[KPSS]], umire u martu 1985. * [[14. 2.]] - [[UK|Britanski]] plesački par [[Torville i Dean]] na sarajevskoj Olimpijadi osvaja savršenih 12 ocjena 6.0 te zlatnu medalju za izvedbu [[Maurice Ravel|Ravelovog]] ''Bolera''. * 14. 2. - Objavljeno da je jedan restoran u Sarajevu zatvoren jer je [[Kirk Douglas|Kirku Douglasu]] i društvu naplatio desetostruko (54.000 din. tj. 440$)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/14/A-fancy-restaurant-was-closed-for-overcharging-American-actor/3517445582800/ A fancy restaurant was closed for overcharging American actor...]. upi.com Archives Feb. 14, 1984</ref>. Ali turisti nalaze u "Magrosu" skijašku opremu i kristal za tri puta nižu cenu nego kod kuće<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/15/Tourists-get-bargains-at-Olympics/3564445669200/ Tourists get bargains at Olympics]. upi.com Archives Feb. 15, 1984</ref>. * 14. 2. - Projekt [[Altiero Spinelli|Spinelli]]: Evropski parlament usvojio Nacrt ugovora o ustanovljenju Evropske unije. (→ [[:fr:Projet de traité instituant l'Union européenne|fr]]) * [[14. 2.]] - [[19. 3.]] - [[Iračko-iranski rat]]: počinja Močvarna bitka. Operacija Kheibar, Iranci otvaraju front u močvarama Hawizeh na jugu, prema naftonosnom ostrvu Madžnun. Iračani u ovo vreme počinju ekstenzivnu upotrebu [[Hemijsko oružje|hemijskog oružja]]. * [[15. 2.]] - Operacija Zora 5, dosada najveća iranska ofanziva, pokušavaju podeliti iračke snage kod Basre. * [[16. 2.]] - [[Angolski građanski rat]], [[Južnoafrički granični rat]]: postignut Sporazum iz Lusake o faznom povlačenju južnoafričkih snaga iz Angole ali do sledeće godine propao. * [[18. 2.]] - [[Gvatemalski građanski rat]]: kidnapovan student i sindikalista Edgar Fernando Garcia, njegova supruga će organizovati pokret rođaka nestalih. * 18. 2. - Potpisan konkordat između Italije i Svete stolice kojim su revidirani [[lateranski ugovori]] iz 1929: katolicizam više nije zvanična vera, Rim više nema naslov "Sveti grad". * 22 - 24. 2. - Operacija Zora 6: Iranci pokušali preseći put Bagdad-Basra. * [[26. 2.]] - [[Libanski građanski rat]]: američki marinci napuštaju [[Bejrut]], u ovo vreme odlazi i ostatak internacionalnih snaga, a kontrolu nad zapadnim Bejrutom preuzima šiitski pokret [[Amal]] i [[Druzi|druska]] [[Progresivna socijalistička partija]]. * [[27. 2.]] - Irački avion gađao naftni terminal na iranskom ostrvu [[Hark]], sledi "Tankerski rat", Iranci napadaju tankere koji nose iračku naftu. * [[29. 2.]] - Jugoslavija i [[MMF]] postigli dogovor u principu o stand-by kreditu od 400-500 miliona dolara (u junu odobreno 370 miliona, deo šireg paketa reprograma dugova MMF-u i komercijalnim bankama). Jugoslavija obećava podizanje kamata, devalvaciju dinara, deregulisanje cena i nametanje finansijske discipline. * februar/mart - Verski neredi u Yoli i Jimeti na istoku Nigerije, oko 1.000 mrtvih. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Prikazan [[Pseudodokumentarna komedija|mokumentarac]] ''[[This Is Spinal Tap]]''. * [[3. 3.]] - Zemljotres na [[Kopaonik]]u, ima materijalne štete, troje povređenih. * [[4. 3.]] - U SSSR održani poslednji izbori za [[Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza|Vrhovni sovjet]], poslednji pod potpunom kontrolom [[KPSS]]. * [[5. 3.]] - [[Iran]] optužuje [[Irak]] za korišćenje [[Hemijsko ratovanje|hemijskog oružja]], što UN osuđuje 30. 3.. * 5. 3. - Pod pritiskom Sirije i muslimanskih grupa, [[Amine Gemayel|Gemayelova]] libanska vlada poništava sporazum sa Izraelom od prošlog maja. * [[6. 3.]] - Započinje neuspešni jednogodišnji štrajk rudara u Velikoj Britaniji kako bi se sprečilo zatvaranje rudnika; manjina rudara je ostala na poslu, štrajk nisu podržali svi sindikati. * ca. [[12. 3.]] - Izvešteno da je otkazana poseta pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Jugoslaviji, planirana za rujan u Hrvatskoj. * [[8. 3.]] - Eksplozivna naprava oštetila jedan izlog u glavnoj prištinskoj ulici; dva dana ranije bačen Molotovljev koktel na sedište SK u Đakovici. [[Datoteka:DynaTAC8000X.jpg|mini|120px|[[Motorola DynaTAC]] 8000X]] * [[13. 3.]] - Mobilni telefon [[Motorola DynaTAC]] 8000X ulazi u prodaju. * 13. 3. - Potpisan ugovor o izlasku [[Grenland]]a, danske samoupravne teritorije, iz [[Evropska zajednica|Evropske zajednice]] 1. januara 1985 (prema referendumu iz 1982). * [[14. 3.]] - Posle teških pregovora usvojen nacrt sporazuma o stand-by kreditu [[MMF]]-a Jugoslaviji u vrednosti pola milijarde dolara. * 14. 3. - Severnoirski političar [[Gerry Adams]] teško ranjen u napadu unionista. * 14. 3. - U Darmstadtu otkriven element [[hasijum]] (broj 108). * tokom mjeseca: [[Masakr u Dash-e-Bolokhanu i Dash-e-Asukhanu]]. Sovjetski i afganistanski komunisti ubijaju nekoliko stotina osoba u tim selima. * [[mart]] - Na konferenciji mladih SK Slovenije se kritikuje situacija u [[JNA]], neki predlažu i njeno ukidanje ([[Janez Janša]] je predsednik komisije za narodnu odbranu i unutrašnju bezbednost), što krajem meseca otkriva novinar "Intervjua" [[Aleksandar Tijanić]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-8.shtml Controversy Surrounding Yugoslav Army]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. Janša je prisiljen na ostavku zbog zahtjeva da se JNA podvrgne ustavnom sistemu i tretira kao i svaka druga savezna institucija, naročito po pitanju jezika.<ref>Jović 2003, 430</ref> * mart - Slovenačke studentske novine "Tribuna" objavile "smrtovnicu" Jugoslaviji. * mart - Po narudžbi [[Stipe Šuvar]]a, informativna služba CK SK Hrvatske sastavila "[[Bela knjiga (1984)|Belu knjigu]]", spisak primera "zloupotrebe" kulture i stvaralaštva. * mart - "[[Književne novine]]" neće izlaziti nekoliko meseci zbog objavljivanja dokumenata Odbora za zaštitu umetničkih sloboda. * [[16. 3.]] - [[William Francis Buckley]], šef CIA-ine stanice u Bejrutu, otet od strane [[Hezbolah]]a - umreće u zatočeništvu juna 1985. * [[18. 3.]] - [[Slučaj Glico-Morinaga]]: u Japanu otet predsednik konditorske kompanije Ezaki Glico, kada on pobegne, "Čudovište sa 21 licem" preti trovanjem hrane. * [[20. 3.]] - Vojni vladar [[Nigerija|Nigerije]] [[Muhammadu Buhari]] pokreće Rat protiv nediscipline: drakonske ili ponižavajuće kazne za nedisciplinu i prekršaje. Tokom godine zabranjeni štrajkovi i demonstracije, propisano da izdavači i novinari odgovaraju pred vojnim sudom za "lažne informacije". * [[22. 3.]] - Predsednica [[SIV]]-a [[Milka Planinc]] preti "novom vrstom vlade" ako ne dobije punu podršku za program finansijskog oporavka. * 22. 3. - Vaspitači vrtića McMartin u [[Manhattan Beach, California]] optuženi za masovno zlostavljanje dece i satanizam - optužbe odbačene posle šest godina procesa. * [[23. 3.]] - Prikazan prvi od sedam filmova ''[[Police Academy (film)|Police Academy]]''. * [[24. 3.]]? - [[Jugovizija]]: na Evroviziju odlaze [[Vlado Kalember|Vlado]] & [[Izolda Barudžija|Izolda]], ostaće poznatija pesma "Princeza" [[Dado Topić|Dade]] i [[Slađana Milošević|Slađane]]. * [[25. 3.]] - Papa posvetio cijeli svijet [[Bezgrješno Srce Marijino|Bezgrješnom Srcu Marijinom]] u Fátimi. * [[26. 3.]] - Umro prvi predsednik [[Gvineja|Gvineje]] [[Ahmed Sékou Touré]], koji je vladao od 1958; od aprila ga nasleđuje [[Lansana Conté]] (takođe do smrti, 2008). * [[28. 3.]] - Pokrajinski SUP Kosova objavio da je uhapšeno 12 albanskih ekstremista pod optužbom da su podmetali bombe u Prištini od oktobra 1982. do ovog meseca. * [[30. 3.]] - [[Rifat al-Asad]], brat sirijskog predsednika [[Hafez al-Asad|Hafeza]], pokušao je uzeti vlast sa svojim paravojnim Obrambenim četama, ali ostatak snaga reda je za predsednika. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Muzičar [[Marvin Gaye]] ubijen u svađi sa ocem. * [[2. 4.]] - U Beogradu rođena prva "beba iz epruvete", druga u SFRJ (prva u Zagrebu prošlog oktobra)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/04/02/Yugoslavias-second-test-tube-baby-a-boy-weighing-nearly/4807449730000/ Yugoslavia's second test tube baby, a boy weighing nearly...]. upi.com Archives April 2, 1984</ref>. * [[6. 4.]] - Usvojen zakon koji saveznom SUP-u daje ovlašćenja da direktno interveniše u republikama i pokrajinama. * 6. 4. - Predsednička garda pokušava udar protiv predsednika [[Kamerun]]a [[Paul Biya|Paula Biye]], slomljeni nakon nekoliko dana borbi. * 6. 4. - U Zapadnoj Nemačkoj prikazan film "[[Die unendliche Geschichte (film)|Beskrajna priča]]" (''Die Unendliche Geschichte'', ''The NeverEnding Story''). U SAD u julu, kada je izdat i [[The NeverEnding Story (pjesma)|istoimeni singl]]. * [[9. 4.]] - [[56. dodjela Oskara]]: najbolji film je ''[[Terms of Endearment]]'', ukupno pet nagrada od 11 nominacija, ''[[The Right Stuff (film)|The Right Stuff]]'' 4 od 8, ''[[Fanny i Alexander]]'' 4 od 6. * 9. 4. - U Engleskoj otvoren [[fuzija|fuzioni]] eksperiment ''[[Joint European Torus]]''. * [[13. 4.]] - [[Indija|Indijska]] operacija ''Meghdoot'' - osvojen veći deo glečera [[Siačen]] u [[Kašmir]]u. * [[15. 4.]] - Komičar [[Tommy Cooper]] umro tokom TV nastupa u Londonu. * 15. 4. - Okupljanje mladih u Vatikanu, budući [[Svjetski dan mladih]]. * [[16. 4.]] - [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Gradskog komiteta SK Beograda, nakon [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]] koji je otišao na čelo republičkog SK (do 1986). * 16. 4. - Pokret ''[[Diretas Já]]'' u Brazilu: preko milion ljudi u Sao Paulu zahteva direktne izbore za predsednika. U zemlji pod vojnom vlašću vlada visoka inflacija. * [[17. 4.]] - Nakon ubistva policajke Yvonne Fletcher počinje opsada [[libija|libijske]] ambasade u Londonu. * [[19. 4.]] - Simboli Australije: nacionalna himna je ''[[Advance Australia Fair]]'' a boje zlatna i zelena. * [[20. 4.]] - U jednom beogradskom stanu, savezna milicija<ref name="Jovic338">Jović 2003, 338</ref> uhapsila 28 osoba koji su prisustvovali sastanku "[[Slobodni univerzitet|Slobodnog univerziteta]]", među kojima su bili [[Milovan Đilas]], [[Vojislav Šešelj]], [[Lazar Stojanović]], Dragomir Olujić, Stojan Perović, Miodrag Milić i dr<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-15.shtml Detention of Djilas Seen as a Warning to the Opposition]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE</ref><ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-1.shtml Djilas Discusses His Detention]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>; nekoliko dana kasnije hapšen i [[Srđa Popović]]. * [[21. 4.]] - Eksplozija [[metan]]a u rudniku Vodna kod Resavice, poginula 34 rudara. * [[20. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Sovjeti pokreću Sedmu [[Pandžširske ofenzive|Pandžširsku ofenzivu]], do sada najveću, ali [[Ahmad-šah Masud]] je obavešten o njoj pa izvlači snage, a i Sovjeti i afganska armija se povlače u septembru. * [[26. 4.]] - Predsednik [[Ronald Reagan]] stigao u posetu NR Kini - između ostalog potpisan sporazum o pomoći nuklearnoj energetici u Kini. * [[27. 4.]] - Svetislav Dolašević na čelu SK Kosova (Srbin prvi put od 1965). * [[30. 4.]] - [[Radomir Radović]], jedan od hapšenih pre deset dana, pronađen mrtav u vikendici kod Obrenovca. Zvanično, izvršio samoubistvo; prijatelji veruju da je ubijen. * 30. 4. - [[Rashid Karami]] postaje libanski premijer po osmi put (do ubistva 1987). === Maj/Svibanj === [[Datoteka:ItaipuAerea2AAL.jpg|mini|250px|[[Hidroelektrana Itaipu]]]] * [[maj]] - Umanjene kazne muslimanskim nacionalistima, zatvorenim [[1983]] (među kojima je i [[Alija Izetbegović]]). * maj - ? Plenum CK [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]] - kritikovan blag stav vlasti Srbije prema disidentima. * [[3. 5.]] - SFRJ: odmrzavanje cena, mnoge skočile 60-100%. * [[5. 5.]] - Otvorena brazilsko-paragvajska [[hidroelektrana Itaipu]] (prva od 20 turbina, ostale instalirane do 1991, ukupno 14.000 MW, više od šest [[Hidroelektrana Đerdap|Đerdapa]]). Cena gradnje: 19,6 milijardi dolara. * 5. 5. - [[Pesma Evrovizije 1984.|Pesma Evrovizije]] u [[Luksemburg]]u: pobedio švedski bend Herreys, [[Vlado Kalember|Vlado]] i [[Izolda Barudžija|Izolda]] (''Ciao Amore'') 12. mesto od 19. * 5. 5. - Finale španskog Kraljevog kupa, Athletic Bilbao - Barcelona, zapamćeno po tuči nakon što je [[Maradona]] isprovociran (njegova poslednja utakmica za Barcelonu). * [[6. 5.]] - Peticija 19 beogradskih intelektualaca (uključujući gen. [[Gojko Nikoliš|Gojka Nikoliša]]) saveznom sekr. unutr. poslova [[Stane Dolanc|Dolancu]] da se rasvetli smrt Radomira Radovića (vidi 30.4.) - on i drugi bili tučeni u zatvoru<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053000/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, RFE</ref>. * 6. 5. - Predsednički izboru u [[Salvador]]u: demohrišćanin [[José Napoleón Duarte]] pobedio uz američku pomoć krajnjeg desničara [[Roberto D'Aubuisson|Roberta D'Aubuissona]] (Duarte predsednik do 1989); u zemlji se nastavlja [[Salvadorski građanski rat|građanski rat]]. * 6. 5. - Izbori u Panami, za predsednika zvanično izabran [[Manuel Noriega|Norijegin]] kandidat, s vrlo malom razlikom. * [[8. 5.]] - [[SSSR]] objavio kako će bojkotirati [[Olimpijada 1984|Olimpijadu u Los Angelesu]] - pridružuju im se mnoge istočne zemlje. * 10 - 12. 5. - U Ljubljani organizovan međunarodni simpozijum "Religija i nauka", u organizaciji Slovenačke ANU i vatikanskog Sekretarijata za nevernike. * [[13. 5.]] - Zemljotres kod [[Ston]]a, materijalna šteta, jedna osoba poginula u Hercegovini. [[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|mini|120px|[[Veselin Đuranović]] (1966)]] * [[15. 5.]] - [[Predsedništvo SFRJ]] dobija novi 9-člani sastav: [[Veselin Đuranović|Đuranović]], [[Radovan Vlajković|Vlajković]] (jedini od ranije), [[Sinan Hasani|Hasani]], [[Lazar Mojsov|Mojsov]], [[Branko Mikulić|Mikulić]], [[Stane Dolanc|Dolanc]], [[Nikola Ljubičić|Ljubičić]], [[Josip Vrhovec|Vrhovec]] + šef SKJ. Redovna rotacija: [[Veselin Đuranović]] predsednik predsedništva nakon [[Mika Špiljak|Mike Špiljaka]]. * 15. 5. - Rekonstrukcija [[SIV]]-a [[Milka Planinc|Milke Planinc]], devet novih članova: spoljni poslovi - [[Raif Dizdarević]] um. Mojsova; unutrašnji - [[Dobroslav Ćulafić]] um. Dolanca itd.; najmlađi član Siniša Korica (35), sekretar za privredu i tržište (?). * 15. 5. - U Sarajevu uhapšen univerzitetski predavač [[Vojislav Šešelj]], pronađeni mu rukopisi u kojima se protivi vodećoj ulozi SKJ i tvrdi da je samoupravljanje promašaj (takođe, u članku poslatom "Komunistu" predlagao ukidanje pokrajina, ujedinjenje Srbije, Crne Gore i Makedonije i podelu BiH između Srbije i Hrvatske<ref>Soso, p. 57</ref><ref name="Jovic338" />) - stupa u štrajk glađu. * [[16. 5.]] - Jugoslavija potpisala sporazum sa 490 banaka o refinansiranju vredan 1,2 milijarde dolara, ovogodišnji dugovi reprogramirani u sedmogodišnji zajam sa četvorogodišnjim ''grace'' periodom, nisu traženi novi zajmovi<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/05/16/Yugoslavia-Wednesday-signed-a-12-billion-refinancing-agreement-with/6244453528000/ Yugoslavia Wednesday signed a $1.2 billion refinancing agreement with...]. upi.com Archives May 16, 1984</ref>. Od izbijanja dužničke krize u 24 zemlje 1982, samo je u Jugoslaviji priliv novca od MMF bio veći od odliva bankama<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/06/17/The-world-debt-bomb-crisis-heats-up/9269456292800/ The world 'debt bomb' crisis heats up]. upi.com Archives June 17, 1984</ref>. * [[maj]] - Parafiran sporazum SFRJ i MMF o finansijskoj podršci - SFRJ se obavezuje da će voditi ekonomsku politiku utvrđenu u pregovorima. * maj - Za skup u Zagrebu, u organizaciji [[Stipe Šuvar]]a, pripremljen je dokument, prozvan "Bijela knjiga", sa primjerima "politički neprihvatljivih poruka" oko 120 javnih radnika, od čega 90 iz Srbije - u Srbiji i partijski vrh i kritička inteligencija to vide kao napad.<ref>Jović 2003, 347-8</ref> * [[17. 5.]] - Katastrofa u Severomorsku: nakon četiri dana požara, dolazi do eksplozije municije u sovjetskoj bazi [[Severna flota (Rusija)|Severne flote]] u [[Severomorsk]]u, gine 200-300 ljudi. * [[23. 5.]] - Prvi protesti na [[Haiti]]ju protiv režima [[Jean-Claude Duvalier]]a (oboren u februaru 1986). * [[24. 5.]] - [[Iransko-irački rat]]: iračka raketa ''[[Exocet]]'' potopila panamski kargo brod ''Fidelity'' kod iranske luke Bušer. Poginula i tri mornara iz Jugoslavije: Frane Apačnik, Marijan Matejčić i Milan Pajić. * 24. 5. - U [[Kraljevo|Kraljevu]] prvi put isključena voda zbog prisustva [[fenol]]a (problemi će trajati i narednih godina). * [[26. 5.]] - U Rumuniji inauguriran južni krak [[Kanal Dunav – Crno more|kanala Dunav – Crno more]]. * [[30. 5.]] - Atentat u La Penci: sedmoro mrtvih od bombe na konferenciji za štampu [[Edén Pastora|Edéna Pastore]], saveznika [[kontraši|kontraša]] na jugu Nikaragve. * [[31. 5.]] - Dvadeset devet ljudi optuženo za nelegalno krijumčarenje 2.100 Jugoslovena u SAD, uglavnom albanskog porekla<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/05/31/Twenty-nine-people-were-indicted-for-illegally-smuggling-thousands-of/3249454824000/ Twenty-nine people were indicted for illegally smuggling thousands of...]. upi.com Archives May 31, 1984</ref>. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Golden Temple Photo.jpg|mini|220px|[[Zlatni hram]]]] * [[4. 6.]] - [[Bruce Springsteen]] objavio album ''[[Born in the U.S.A.]]''. * [[6. 6.]] - [[Operacija Blue Star]]: [[indija|indijska]] vojska na juriš zauzima [[Zlatni hram]] u [[Amritsar]]u gdje su se sklonili [[Siki|sikski]] militanti - procenjenih 2.000 mrtvih, među kojima i [[Jarnail Singh Bhindranwale]]. * [[7. 6.]] - Prikazana komedija ''[[Ghostbusters]]''. * [[8. 6.]] - Prikazan film ''[[Gremlins]]''. * [[11. 6.]] - Umro je generalni sekretar [[Italijanska komunistička partija|Italijanske KP]] [[Enrico Berlinguer]]. * [[12. 6.]] - Plenum CK SKJ: treba izbaciti one koji ne slede program partije; republički i pokrajinski lideri ne slede federalne odluke; potrebna borba protiv nacionalizma, višepartizma i centralizovanog komunizma. * 14 - [[17. 6.]] - Drugi izbori za [[Evropski parlament]], najviše mandata dobila Socijalistička grupa. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] dobio deset mandata u Francuskoj. * jun - Otvoreno pismo 19 poznatih srpskih intelektualaca kritikuje represiju koja je u toku (Beogradska šestorica i Vojislav Šešelj)<ref>[http://books.google.com/books?id=z-RfBxpnUUQC&printsec=frontcover&dq=Saviours+of+the+nation%3F&hl=en&ei=ZCG2TP7ANseOjAep0OW4Aw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCUQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Saviours of the nation: Serbia's intellectual opposition and the revival of ... By Jasna Dragović-Soso], page 58, Google Books)</ref>. * jun? - Prvak Jugoslavije u fudbalu Crvena zvezda; u Kup UEFA idu Partizan, Željezničar i Rijeka; Hajduk u Kup pobednika kupova. * [[16. 6.]] - Osnovana kanadska zabavna kompanija ''[[Cirque du Soleil]]''. * [[18. 6.]] - [[Paul Volcker]], predsednik američke Federalne rezerve, u poseti Jugoslaviji. * [[19. 6.]] - Jugoslavija se oprostila od [[UEFA Euro 1984|Euro 84]] u Francuskoj (0 poena, gol razlika 2:10). * 19. 6. - Desetorica kosovskih Albanaca u Prištini osuđena na 3 do 12 godina pod optužbom antidržavne aktivnosti i neprijateljske propagande. * [[22. 6.]] - Prvi let avio-kompanije ''[[Virgin Atlantic]]''. * [[23. 6.]] - Trojica disidenata su u drugom mesecu štrajka glađu: Vojislav Šešelj (od 21. 5.), Vlada Mijanović i Pavluško Imširević (od hapšenja u Beogradu 23. 5.); Milan Nikolić je prekinuo štrajk 10. 6. zbog infarkta. * [[23. 6.]] - [[Michel Aoun]] postaje komandant Libanske armije (do 1989, premijer 1988-90, predsednik od 2016). * [[25. 6.]] - Početak gradnje [[Palača parlamenta (Bukurešt)|Palače parlamenta]] u [[Bukurešt]]u, jedne od najvećih zgrada na svijetu, također i [[Bulevardul Unirii]] u okviru novog [[Centrul Civic]], što je zahtjevalo rušenje 700 hektara starog gradskog središta (→ [[Ceaușima]]). * [[26. 6.]] - Na sastanku Evropskog saveta u Fontainebleauu dogovoren rabat za Ujedinjeno Kraljevstvo, smanjenje finansijskog doprinosa budžetu EZ (koji se najvećim delom troši za poljoprivredu) - na snazi od 1985. * 26. 6. - [[Ali Šukrija]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]]. * [[27. 6.]] - Sud u Beogradu zabranio rasparčavanje "Bele knjige" (sastav SK Hrvatske kojim se kritikuju antirežimski intelektualci), koja je izazvala oštre reakcije u Beogradu<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-102.shtml Croatian Party Document Confiscated by Belgrade Police]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. * 27. 6. - Francuska kao domaćin osvojila evropski šampionat u fudbalu (Francuska-Španija 2:0). * [[28. 6.]] - Požar u novoizgrađenoj zagrebačkoj džamiji (trebala je biti osvećena 12. 8., vlasti ranije zabranile radove na džamiji zbog "nepravilnosti"). * [[29. 6.]] - Osuđeno još 14 kosovskih Albanaca, od jedne do 15 godina za separatizam. * [[30. 6.]] - [[Pierre Trudeau]] se povlači s čela kanadske vlade. * Jun i kasnije - 15 zapadnih vlada i komercijalne banke odobrile zajam i reprogram dugova SFRJ vredne 2 milijarde dolara (dužničke obaveze SFRJ ove godine 5,39 milijardi dolara, ukupan dug oko 20 milijardi, tj. blizu 40% BNP). === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Lihtenštajn]] je poslednja evropska zemlja koja daje ženama pravo glasa, predlog je prošao sa 51,3% na referendumu (glasali su samo muškarci). * 1. 7. - [[Richard von Weizsäcker]] novi predsednik SR Nemačke (do 1994). * [[2. 7.]] - [[16. 9.]] - SSSR i još osam socijalističkih zemalja organizuju Igre prijateljstva, [[Družba-84]]. * [[5. 7.]] - [[Maradona]] obukao dres [[Società Sportiva Calcio Napoli|Napolija]], nakon rekordnog transfera od 10,48 miliona dolara. * [[9. 7.]] - [[Vojislav Šešelj]] osuđen u Sarajevu na 8 godina zatvora zbog političkih prekršaja (kazna skraćivana u dva navrata, pušten [[1986]]). U komunističkom rukovodstvu vlada podeljenost, [[Mitja Ribičič]] "ne bi sudio disidentima", [[Branko Mikulić]] bi<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-98.shtml Yugoslav Leaders Divided Over Seselj's Trial]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. * [[9. 7.]] - [[20. 9.]] - Afera sa minama u Crvenom moru, oštećeno 19 brodova<ref>{{cite book|title=Middle East Contemporary Survey, Vol. 8, 1983-84|url=https://books.google.com/books?id=t32OO3DkDikC&pg=PA188|year=1986|publisher=The Moshe Dayan Center|isbn=978-965-224-006-4|pages=188–}}</ref>. * [[14. 7.]] - [[Željeznička nesreća u Divači (1984.)|Željeznička nesreća u Divači]]: teretnjak udario u putnički voz Beograd-Pula kod [[Divača|Divače]] u Sloveniji, 31 žrtva. * [[18. 7.]] - Masakr u McDonald's-u u San Ysidru, četvrti [[San Diego, California|San Diega]] - čovek otvorio paljbu na restoran i ubio 21 osobu. * [[19. 7.]] - Demokratska konvencija u San Franciscu nominovala bivšeg potpredsednika [[Walter Mondale|Waltera Mondalea]] a [[Geraldine Ferraro]] je prva žena kandidat za potpredsednika. * [[21. 7.|21]] - [[28. 7.]] - 31. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Balkanski špijun]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/31-pulski-filmski-festival/ 31. Pulski filmski festival]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - [[Vanessa Williams]] daje ostavku kao Miss America nakon što su se pojavile njene nage fotografije (organizacija joj se izvinula 2016). * [[26. 7.]] - Laburista [[David Lange]] novi je premijer [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (do 1989). Zabranjuje ulazak plovila sa nuklearnim pogonom ili naoružanjem u novozelandske vode, što se praktično odnosi na celu mornaricu SAD. [[Datoteka:Olympic Torch Tower of the Los Angeles Coliseum.jpg|mini|240px|[[Olimpijada 1984]]]] * [[28. 7.]] - [[12. 8.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijada 1984]] u [[Los Angeles]]u. Bojkotovali je SSSR i još 13 zemalja istočnog bloka, kao i Libija i Iran; najuspešnije ikad za Jugoslaviju: osvojeno je 18 medalja - 7 zlatnih, 4 srebrne i 7 bronzanih. === Avgust/August/Kolovoz === * [[2. 8.]] - Eksplozija na [[madras]]kom aerodromu Meenambakkam, 32 mrtvih - [[Tamilski Elam]] je namenio bombe za aerodrom na Šri Lanki, ali torbe su zadržane u Madrasu i tu eksplodirale. * [[4. 8.]] - [[Thomas Sankara]] promenio ime [[Gornje Volte]] u [[Burkina Faso]] ("Zemlja uspravnih ljudi"), sa novom zastavom ({{flagicon|Burkina Faso}}) i himnom, koju je sam napisao. * 4. 8. - Sovjetska podmornica ''K-278 Komsomolec'' zaronila na rekordnih 1020 m u Norveškom moru. * [[5. 8.]] - [[Vidoje Žarković]], član predsedništva CK SKJ, tvrdi da neprijatelji vlade pokušavaju da "eliminišu SKJ i uspostave višepartijski buržujski demokratski sistem" koristeći ekonomske probleme. * [[6. 8.]] - Optužnica u Beogradu zbog političkih krivica protiv šestorice hapšenih u aprilu: Vladimir Mijanović (sociolog), Miodrag Milić (pisac), Dragomir Olujić (radio tehničar?), Gordan Jovanović (student), Pavluško Imširović (prevodilac), Milan Nikolić (sociolog). * [[9. 8.]] - Jugoslovenski sudija diskvalifikovao [[Evander Holyfield|Evandera Holyfielda]] zbog nepravilnog udarca, zlatnu medalju dobija [[Anton Josipović]] * [[11. 8.]] - ''[[We begin bombing in five minutes]]'': predsednik [[Ronald Reagan]] se našalio pre radio obraćanja da će bombardirati SSSR. * [[13. 8.]] - Maroko i Libija potpisali Sporazum iz Oujde, ili Ugovor o Arapsko-afričkoj federaciji: Gadafi prekida pomoć pokretu [[Polisario]] (marokanski kralj Hasan poništio ugovor 1987). * [[14. 8.]] - Uveden [[IBM Personal Computer/AT]], sa procesorom [[Intel 80286]]. * [[21. 8.]] - Pola miliona ljudi demonstrira u [[Manila|Manili]] protiv [[Ferdinand Markos|Markosovog]] režima. * [[24. 8.]] - [[Jumdžagin Cedenbal]] prinuđen na penziju posle 44 godine na čelu [[Narodna Republika Mongolija|NR Mongolije]], nasleđuje ga [[Džambin Batmenh]] (do 1990). * [[27. 8.]] - Počinilac ustrelio šestoricu u [[Paraćin]]u, četvorica mrtva na mestu, jedan kasnije.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19840901|page:4 "Borba", 1. sept. 1984, str. 4]. istorijskenovine.unilib.rs</ref> * [[29. 8.]] - [[Josef Fritzl]] zatočio kćerku u podrum u [[Amstetten (Austrija)|Amstettenu]], Austrija - oslobođena je [[2008]], sa njim je imala sedmoro dece i jedan pobačaj. * [[30. 8.]] - [[Space Shuttle Discovery]] poleteo na prvu misiju (u službi do 2011. sa 39 letova). * 30. 8. - Eksplozije na parkingu aerodroma Varna i u čekaonici železničke stanice Plovdiv, gde je poginula jedna žena - osumnjičeni su bugarsko-turski teroristi ([[Turci u Bugarskoj]] su izloženi asimilacionom pritisku). * [[avgust]] - Godišnja inflacija u SFRJ 59,9% (prema 62,1% prošlog meseca). === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - U sklopu dugoročnog programa stabilizacije odmrznute cene većine roba i usluga, 55% cena slobodno formiranje, 37% putem samoupravnih sporazuma, 8% pod državnom kontrolom (pšenica, kukuruz i dr.)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/01/Yugoslavia-lifts-price-controls/9598462859200/ Yugoslavia lifts price controls]. upi.com Archives Sept. 1, 1984</ref> (u skladu s obećanjem MMF-u). * 1. 9. - Tajfun Ike/Nitang stiže na [[Filipini|Filipine]], gde izaziva blizu 1.500 žrtava. * [[2. 9.]] - [[Patrijarh srpski German]] osvetio crkvu u mestu [[Jasenovac]]. * 2. 9. - Slučaj "Titogradski tunel": sudija Dobrivoje Srećković pretučen u tunelu nakon što je na utakmici Budućnost-Hajduk dosudio penal za Hajduk; sumnjičeni generalni sekretar "Budućnosti" [[Branko Bulatović]] i dvojica bivših igrača<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/17/The-manager-and-two-former-players-of-Buducnost-soccer/9400464241600/ The manager and two former players of Buducnost soccer...]. upi.com Archives Sept. 17, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/18/Sports-Briefs/4122464328000/ Sports Briefs]. upi.com Archives Sept. 18, 1984</ref>, ali slučaj nije rešen ni nakon tri decenije. * [[3. 9.]] - U skladu sa novim ustavom, poslednji premijer [[Južna Afrika|Južne Afrike]] [[P. W. Botha]] postaje prvi izvršni Državni predsednik (do 1989). * 3. 9. - Neredi u Sharpevilleu, Južna Afrika, brutalno ubijen omrznuti zamenik gradonačelnika - za ovo će biti uhapšena [[Sharpevillska šestorka]]. * [[4. 9.]] - Ubedljiva pobeda konzervativnih progresivaca na izborima u Kanadi nad liberalima, 211:40 mandata (ranije 100:135). * [[6. 9.]] - Maršal [[Sergej Ahromejev]] načelnik sovjetskog generalštaba (do 1988) umesto [[Nikolaj Ogarkov|Nikolaja Ogarkova]]. * [[7. 9.]] - Još jedan zemljotres u [[kopaonik|kopaoničkom]] kraju, [[magnituda zemljotresa|M]] 5.1, ima materijalne štete. * 8 - [[9. 9.]] - Velika proslava u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]]: Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres; papina poseta je otkazana ranije tokom godine, prisutan je njegov izaslanik; aplauz okupljenih na svaki pomen [[Alojzije Stepinac|kardinala Stepinca]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-72.shtml Croatian Catholic Church Anniversary]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. * 14 - [[18. 9.]] - [[Joseph Kittinger]] prelazi Atlantik sam balonom. * [[18. 9.]] - [[Šimon Peres]] novi premijer Izraela u koaliciji sa Likudom [[Jichak Šamir|Jichaka Šamira]] kao ministrom inostranih poslova, uz sporazum da će na pola mandata, 1986., zameniti mesta. * [[14. 9.]] - Posle 60 dana okončan štrajk u fabrici abrazivnog materijala "Idnina" u [[Kratovo|Kratovu]], SR Makedonija (protivili se fuziji sa većim preduzećem; najduži štrajk dosad u drugoj Jugoslaviji). * 14. 9. - Prva dodela [[MTV Video Music Award|MTV nagrada]], upamćena po [[Madonna|Madonninoj]] izvedbi ''Like a Virgin''. * [[15. 9.]] - Petočlana [[čehoslovačka]] porodica pokušala da pređe [[Mura|Muru]], jugoslovensko-austrijsku granicu - roditelji i jedna kćerka se udavili, dve kćerke preživele<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-24.shtml Yugoslavia: The Czechoslovaks' Freedom Trail?]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. * septembar - Sud presudio da je štrajk rudara u Britaniji nelegalan, jer nije bilo nacionalnog glasanja. * [[17. 9.]] - [[Brian Mulroney]] postaje [[premijer Kanade]] (do 1993). * 17. 9. - Američka Export-Import banka pristala da reprogramira ovogodišnji jugoslovenski dug. * 17. 9. - Mitterrand i Gadafi postigli sporazum da se francuske ([[Operacija Manta]]) i libijske snage povuku iz [[Čad]]a do novembra - Gadafi međutim ostavlja deo vojske u zemlji, tako da će se Francuzi vratiti 1986. * 17. 9. - Prva epizoda animirane TV serije ''The Transformers'', početak franšize (→ ''[[Transformers]]''). * [[19. 9.]] - Izjava Predsedništva CK SKJ zahteva odlučnu borbu sa "buržujskim i nacionalističkim idejama". * [[20. 9.]] - Napad Hezbolahove auto-bombe na aneks američke ambasade u Bejrutu, 24 mrtvih. * [[22. 9.]] - Helmut Kohl i François Mitterand se drže za ruke na vojničkom groblju u [[Verdunska bitka|Verdunu]]. * [[26. 9.]] - Velika Britanija i Kina potpisuju sporazum o povratku [[Hong Kong]]a Kini [[1997]]. godine. * 26. 9. - [[Malcolm Bricklin]] najavljuje da će ''Yugo America, Inc.'' od sledeće godine uvoziti automobile [[Jugo]]. * [[27. 9.]] - [[Antonije Isaković]] u govoru pred SANU zahteva "ponovno vrednovanje Titove uloge", nalik na postupke posle Staljina i Maoa.<ref>Jović 2003, 342</ref> * [[28. 9.]] - Koordinacioni komitet 600 banaka kreditora Jugoslavije pristao da "istraži mogućnost" reprograma dela njenih dugova (zemlja je u skladu je sa programom MMF, sve kamate isplaćuje na vreme). * [[29. 9.]] - Masovna hapšenja mafijaša u Italiji ([[Tommaso Buscetta]] je postao pokajnik). === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Ethiopia (1941–1987) location map.svg|mini|200px|[[Derg]]ova [[Etiopija]]]] * oktobar - Prvi broj "Politikinog" časopisa "[[Svet kompjutera]]", prvobitno kao specijalno izdanje "Sveta". * {{circa}} 1. 10. - Student Miloš Bogdanović, svedok na predstojećem suđenju Beogradskoj šestorici, pušten iz vojnog zatvora na kraju vojnog roka u kome je štrajkovao glađu. * [[4. 10.]] - "Večernje novosti" pišu da u SFRJ ima 40.000 malih privrednika "milijardera" (milijarda starih dinara = ~ 54.000 dolara), što se ne sviđa svima u vlasti. * [[5. 10.]] - [[Patrijarh moskovski Pimen]] u poseti SPC. * [[6. 10.]] - Prekinuti razgovori o kulturnoj saradnji SFRJ i Albanije (jugoslovenska strana tražila korist za sopstvene manjine u Albaniji). * [[7. 10.]] - Savezni statistički zavod procenjuje da bi inflacija u Jugoslaviji za 1984. mogla dostići 80%. * [[8. 10.]] - Predstavom "Mrešćenje šarana" [[Aleksandar Popović|Aleksandra Popovića]] otvoren beogradski [[Zvezdara teatar]]. * [[10. 10.]] - Izvešteno da se u Nišu porodila 11-godišnja devojčica. * [[11. 10.]] - Četrnaest kosovskih Albanaca na čelu sa Rifatom Kafedžolijem osuđeno na jednu do 20 godina zatvora zbog podmetanja bombi. * [[12. 10.]] - [[Privremena IRA]] pokušava u Brightonu bombom ubiti [[UK|britansku]] premijerku [[Margaret Thatcher]] i članove njenog kabineta. * 12. 10. - Beograd proglašen za područje zaraze, nakon što je [[besnilo|besna]] lisica šetala centrom grada pre tri dana - "karantin" za pse i mačke<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/10/12/Authorities-fearing-an-outbreak-of-rabies-in-the-Yugoslav/6514466401600/ Authorities, fearing an outbreak of rabies in the Yugoslav...]. upi.com Archives Oct. 12, 1984</ref>. * [[16. 10.]] - 14. plenum CK SKJ - program stabilizacije ne uspeva da suzbije inflaciju; slovenačko-srpski sukob oko Nacrta reformskog progrma SK Srbije koji predviđa jačanje savezne vlade i smanjenje prerogativa pokrajina. * 18 - 25. 10. - Operacija Zora 7, ograničena iranska ofanziva prema [[Mehran (Ilam)|Mehran]]u. * [[19. 10.]] - Pripadnici [[Poljska Narodna Republika|poljske]] tajne policije otimaju [[Rimokatolička crkva|katoličkog]] svećenika [[Jerzy Popiełuszko|Jerzyja Popiełuszka]] - telo pronađeno 11 dana kasnije (beatifikovan 2010). * [[23. 10.]] - [[BBC]] obaveštava svet o gladi u [[Etiopija|Etiopiji]] (→ [[Glad u Etiopiji 1983–1985]]). Ove godine je i velika [[suša u Sahelu]]. * [[27. 10.]] - Eksplozija i požar u sisačkoj rafineriji, devet teško povređenih. [[Datoteka:Rajiv, Indira and Sanjay Gandhi.jpg|mini|250px|[[Rajiv Gandhi|Rajiv]], [[Indira Gandhi|Indira]] i [[Sanjay Gandhi]]]] * [[31. 10.]] - Indijsku premijerku [[Indira Gandhi|Indiru Gandhi]] ubijaju njena dva [[Siki|sička]] tjelohranitelja u znak odmazde za napad na Zlatni hram - nasleđuje je sin [[Rajiv Gandhi]] (do 1989). Dolazi do nereda u kojima su ubijene hiljade Sika. * tokom mjeseca: tijekom [[afgansko-sovjetski rat|afgansko-sovjetskog rata]], [[SSSR|sovjetska]] [[Crvena armija]] izvršila [[Bombardiranje izbjegličke kolone u Ghagheranu|bombardiranje 300 porodica u selu Ghagheharan]], [[Provincija Gor]], dok su bježali prema [[Pakistan]]u. Nepoznat broj poginulih i ranjenih.<ref>{{cite web|last=[[Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija]]| year=19.2. 1985| author=Felix Ermacora| url=http://www.refworld.org/publisher,UNCHR,,,482994662,0.html| title=Report on the situation of human rights in Afghanistan / prepared by the Special Rapporteur, Felix Ermacora, in accordance with Commission on Human Rights resolution 1984/55| page=30}}</ref> === Novembar/Studeni === * [[novembar]] - Predlog srpskog rukovodstva u smeru veće centralizacije i smanjenja autonomije pokrajina (ili u oktobru?). Slobodan Milošević u govoru kaže da bi srpski komunisti trebalo da se oslobode "kompleksa unitarizma"<ref>Audrey Helfant Budding Expert Report Serbian Nationalism in the Twentieth Century: Historical Background and Context</ref>. * [[3.11.|3]] - [[7. 11.]] - Neredi u nekim beogradskim studentskim domovima zbog poskupljenja hrane; dele se i leci sa tekstovima Beogradske šestorice (saznalo se desetak dana kasnije)<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-11.shtml Belgrade Students Express Dissatisfaction and Support Dissidents]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Antić, RFE Research</ref>. * [[4. 11.]] - Na izborima u Nikaragvi pobeđuju [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|sandinisti]]. * 4. 11. - Pokrenut francuski ''[[Canal+]]''. * [[5. 11.]] - Početak suđenja [[Beogradska šestorica|Beogradskoj šestorici]] (optuženi u [[#Avgust/August/Kolovoz|avgustu]], "jedno od najvećih (političkih) suđenja u Istočnoj Evropi posle [[Staljin]]ove ere". Suđenje izaziva pokret [[peticija]] među intelektualcima i studentima širom Jugoslavije. * [[6. 11.]] - [[Ronald Reagan]] uvjerljivo reizabran za predsjednika SAD - osvaja 49 država u duelu sa [[Jimmy Carter|Carterovim]] bivšim potpredsednikom [[Walter Mondale|Mondaleom]]. * 6. 11. - [[Čile]]anski diktator [[Augusto Pinochet]] ponovo uveo vanredno stanje, usled protesta i bombaškog napada na karabinjere u Valparaisu pre četiri dana sa 4 mrtvih. * [[8. 11.]] - Delegacija Srba sa Kosova na čelu sa [[Kosta Bulatović|Kostom Bulatovićem]] odlazi kod predsednika SR Srbije [[Dušan Čkrebić|Dušana Čkrebića]] i dobija "zeleno svetlo" za formiranje Pokreta<ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Čovek koji je "položio ispit" (Naša Borba)]</ref> * [[10. 11.]] - U Beogradu potpisan osnivački dokument [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] (skup srpskih intelektualaca na inicijativu [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], slovenački i hrvatski intelektualci se nisu odazvali). * [[12. 11.]] - [[Zapadna Sahara]] prvi put učestvuje na konferenciji [[Organizacija afričkog jedinstva|Organizacije afričkog jedinstva]], u Adis Abebi, zbog čega [[Maroko]] objavljuje da napušta organizaciju - vratiće se 2017, tada u [[Afrička unija|Afričku uniju]]. * [[14. 11.]] - Ratni zločinac [[Andrija Artuković]] uhapšen u Los Angelesu, posle 30 godina borbe protiv deportacije u Jugoslaviju. * [[16. 11.]] - U Murterskom moru potonuo talijanski tanker "Brigitta Montanari" sa 1.300 tona vinil-klorid-monomera. * [[18. 11.]] - Švedska TV novinarka [[Cats Falck]] i njena prijateljica nestale dok je ona istraživala šverc oružja u istočnu Evropu (tela pronađena sledećeg maja, osumnjičen [[Stasi]]). * [[19. 11.]] - Niz eksplozija u [[Pemex]]-ovim rezervoarima nafte kod [[Mexico City]]-ja, gine 500 ljudi. * [[20. 11.]] - [[Tačerizam]]: prodato preko 50% akcija British Telecoma (preostali državni udeo prodat do 1993). * 23 - 24. 11. - 18. sednica CK SK Srbije: Ustav nije poslednja reč ako su potrebna bolja rešenja, Zakon o udruženom radu treba temeljno razmotriti; traži se okrupnjavanje ekonomskih jedinica, jače izvršne i savezne vlasti, više kandidata na izborima, veća ovlašćenja republike u odnosu na pokrajine (38 teza). Prvi viđeniji Miloševićev nastup.<ref>Jović 2003, 318-20</ref> * [[25. 11.]] - Formiran [[Band Aid]] koji skuplja novac za gladne u [[Etiopija|Etiopiji]], istog dana snimaju pesmu. * 25. 11. - U [[Urugvaj]]u se održavaju prvi izbori od vojnog udara 1973, pobeđuje partija Colorado (liberali). * [[27. 11.]] - Incident "Crk'o Maršal. Mislim na pojačalo." na riječkom koncertu [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]]. * [[29. 11.]] - U Vatikanu potpisan Ugovor o miru i prijateljstvu između Čilea i Argentine, kojim je okončan spor oko morske granice u [[Beagleov prolaz|Beagleovom prolazu]]. * [[30. 11.]] - [[Šrilankanski građanski rat]]: Tamili vrše masakr nad Sinhalezima, nakon proterivanja Tamila od strane vlade; narednog meseca vojska vrši odmazdu nad Tamilima u Manal Aruu. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Bhopal-Union Carbide 2.jpg|mini|200px|[[Bopalska nesreća]], ostaci fabrike]] * [[1. 12.]] - ''Controlled Impact Demonstration'': jedan Boeing 720 s daljinskim upravljanjem srušen na poligonu u Kaliforniji radi dobijanja podataka i ispitivanja tehnologije. * 1. 12. - [[Stane Dolanc]], predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka, kritikuje u Jesenicama one koji bi menjali neke ustavne odredbe.<ref>Jović 2003, 319</ref> * [[3. 12.]] - [[Bopalska nesreća]]: više hiljada ljudi umrlo od curenja gasa iz fabrike pesticida u [[Bhopal]]u, Indija. * 3. 12. - Izdata pesma ''[[Do They Know It's Christmas?]]'' ([[Bob Geldof]] i [[Midge Ure]]) - prihod za za pomoć Etiopiji. * [[5. 12.]] - Prikazan film ''[[Beverly Hills Cop]]''. * [[8. 12.]] - Nikaragvanska sandinistička vlada sklopila sporazum sa Misurasatom, pokretom Indijanaca sa atlantske obale, ranije u savezništvu sa kontrašima. * 8. 12. - Počinje Okupacija Hainburger Aua, naplavne ravni kod [[Hainburg an der Donau|Hainburga]] nedaleko od Beča, kako bi se sprečila gradnja hidrocentrale, vlada zaustavila gradnju 21. 12., nakon sukoba sa okupantima - smatra se da je to prelomna tačka u politici Austrije i ekološkoj svesti srednje Evrope. * [[10. 12.]] - Osnovana kompanija [[Cisco Systems]]. * 10. 12. - Generalna skupština UN usvojila [[Konvencija Ujedinjenih nacija protiv torture|Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv torture]] (na snazi od 1987). * [[11. 12.]] - Autoubus sleteo s puta kod Knjaževca, devet mrtvih. * [[13. 12.]] - Jugoslavija optužuje SAD za mešanje u unutrašnje poslove nakon što je Kongresna komisija za evropsku bezbednosti i saradnju zatražila dozvolu da prisustvuje suđenju Beogradske šestorice - "korak unazad" u odnosima dve zemlje. * decembar - [[Somalija]] i [[Kenija]] potpisale mirovni sporazum, Somalija se odriče teritorijalnih pretenzija (→ [[Velika Somalija]]). * [[16. 12.]] - [[Mihail Gorbačov]], tada član Politbiroa, posetio London na čelu parlamentarne delegacije, susreo se sa premijerkom Thatcher ("Čovek s kojim se može sarađivati"). * [[17. 12.]] - Na frankfurtskom aerodromu ukradene dve vreće sa 2,9 miliona maraka, koje su istovarivane iz jugoslovenskog aviona iz Ljubljane. * [[19. 12.]] - Potpisana [[Kinesko-britanska zajednička deklaracija]]: suverenitet nad [[Hong Kong]]om će biti prenet 1. jula 1997, tamošnji sistem neće biti menjan 50 godina (→ [[Jedna zemlja, dva sistema]]). * [[20. 12.]] - Umro uticajni sovjetski ministar odbrane maršal [[Dmitrij Ustinov]], nasleđuje ga maršal [[Sergej Sokolov (komandant)|Sergej Sokolov]]. * [[22. 12.]] - [[Bernhard Goetz]] upucao četvoricu mladih crnaca koji su pokušali da ga opljačkaju u njujorškom metrou - događaj izaziva veliku debatu u SAD. * [[23. 12.]] - Napad na Rapido 904 ili Božićnji masakr: mafija podmetnula bombu na voz Napulj-Milan, poginulo 12 ljudi. * [[24. 12.]] - Eskalacija Procesa preporoda u Bugarskoj: bugarski Turci moraju promentiti imena u bugarska, do februara zahvaćeno 800.000 ljudi. * [[31. 12.]] - [[SAD]] istupile iz [[UNESCO]]-a (vratili se 2003). === Kroz godinu === * Ekonomska kriza i rastuće napetosti u SFRJ<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-135.shtml Drastic Decline in Yugoslav Standard of Living]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Antić</ref><ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-48.shtml Crisis and Dissent in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, RFE Research</ref><ref>http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-119.shtml{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Growing Disconient In Yugoslavia], Antić</ref>. * Savezna ekonomska politika je blokirana, jer Partija ne želi značajne promjene.<ref>Jović 2003, 235-6</ref> Kraigherov Program ekonomske stabilizacije je "na putu propasti"; životni standard je pao 34% od 1979; 40-45% domaćinstava zarađuje manje od praga siromaštva; od 1979. je zaposleno 850.000 radnika, a proizvodnja je povećana 0.8% - drastičan pad produktivnosti i plaća, za kilogram kruha se radi 29 minuta umjesto 14; vanjskotrgovinski deficit je eliminiran smanjenjem uvoza, povećan je izvoz u istočnoevropske zemlje a smanjen u zapadne.<ref>Jović 2003, 249</ref> * Kosovo relativno zaostaje zbog visokog nataliteta, krize i zatvaranja republika u sebe: BDP po glavi je u Sloveniji 6,1 put veći (5,4 1981, 4,1 1952); iznosi 26% jugo. prosjeka (47% 1955).<ref>Jović 2003, 267-8</ref> * [[Jovan Mirić]]: "Sistem i kriza" (knjiga i niz članaka u "Borbi" 12-25. 10.):<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19841207|article:article2106|page:4 "Borba", 7. dec. 1984, str. 4]</ref> problem je u Ustavu a ne u interpretaciji ili provedbi.<ref>Jović 2003, 314</ref> * Jugoslavija, Poljska i Mađarska su uključeni u zapadne muzičke tokove<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/09/Rock-n-roll-is-here-to-stay-in-communist-Europe/3744463550400/ Rock 'n' roll is here to stay in communist Europe]. upi.com Archives Sept. 9, 1984</ref>. * Počinje proizvodnja tenka [[M-84]]. * [[SSSR]] ove godine uvezao 28,1 miliona tona pšenice<ref>[http://www.indexmundi.com/agriculture/?country=su&commodity=wheat&graph=imports U.S.S.R. Wheat Imports by Year]. indexmundi.com</ref>. * Tri od četiri miliona puževa pojedenih u Francuskoj uvezeno iz Jugoslavije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/10/23/Food-NEWLNSnails-pose-Frances-newest-culinary-crisis/8520467352000/ Food: Snails pose France's newest culinary crisis]. upi.com Archives Oct. 23, 1984</ref>. * U SAD se naglo uvećala potrošnja [[crack]]a, vrste [[kokain]]a, govori se o epidemiji koja traje do kraja decenije. * Izgrađeni agregati A i B u [[RHE Velebit]]. [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/velebit.aspx#velebit]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == 1984. u temama == * [[Televizija]]: TV serije: "[[Top lista nadrealista]] I" (TV Sarajevo); [[Kamiondžije opet voze]]" (snim. 1983), "[[Banjica (TV serija)|Banjica]]", "Formula 1" (1984-86), "Ne tako davno", "Otkos", "[[Pozorište u kući]] 5", "Sedefna ruža", "Siluete" (1984-88), "Supermarket", "Ulični pevači" ([[TV Beograd]]); "[[Prosjaci i sinovi]]" (snim. 1971), "[[U raljama života]]", "Inspektor Vinko", "Gabrijel", "Uspon" ([[TV Zagreb]]), "Pjesak u automobilu" (TV Titograd). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Varljivo leto '68]]", "[[Balkanski špijun]]", "[[Davitelj protiv davitelja]]", "[[O pokojniku sve najlepše]]", "[[Moljac (film)|Moljac]]", "[[Šta se zgodi kad se ljubav rodi]]", "[[Nema problema]]", "[[Jaguarov skok]]", "[[Groznica ljubavi]]", "[[Čudo neviđeno]]", "[[Una (film)|Una]]", "[[Mala pljačka vlaka]]", "[[Tajna starog tavana]]", "[[Zadarski memento]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1984.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1984&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1984 on Discogs]. discogs.com (pristup. 23. 6. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Azra]]</small>: "Krivo srastanje"; <small>[[Parni valjak]]</small>: "Uhvati ritam"; <small>[[Haustor]]</small>: "Treći Svijet"; <small>[[Film (glazbeni sastav)|Film]]</small>: "Sva čuda svijeta"; <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju"; <small>[[Bajaga]]</small>: "Pozitivna geografija"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Bijelo dugme (album)" i "Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade)"; <small>[[Zabranjeno pušenje]]</small>: "Das ist Walter"; <small>[[Elvis J. Kurtović & His Meteors]]</small>: "Mitovi i legende o kralju Elvisu"; <small>[[Ekatarina Velika|Katarina II]]</small>: "Katarina II (album)"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Kako bubanj kaže"; <small>[[Pankrti]]</small>: "Rdeči album"; <small>[[Denis & Denis]]</small>: "Čuvaj se!"; <small>[[Stijene (bend)|Stijene]]</small>: "Balkanska korida"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Maske za dvoje"; <small>[[Željko Bebek]]</small>: "Mene tjera neki vrag"; <small>[[Videosex]]</small>: "Video Sex '84"; <small>[[D'Boys]]</small>: "Muvanje"; <small>[[Laki pingvini]]</small>: "Muzika za mlade" ** Zabavni: <small>[[Zdravko Čolić]]</small>: "Ti si mi u krvi"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Oči tvoje govore"; <small>[[Arsen Dedić]]</small>: "Provincija"; <small>[[Srebrna krila]]</small>: "Nek' živi ljubav"; ** Folk: <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Dijamanti..."; <small>[[Lepa Brena]] i Slatki greh</small>: "Bato, bato" i "Pile Moje"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Putujem, putujem"; <small>[[Zoran Kalezić]]</small>: "Dobro veče izgubljena nado"; <small>[[Nada Topčagić]]</small>: "Zovem te, zovem"; <small>[[Meho Puzić]]</small>: "Il' me ženi, il' tamburu kupi"; <small>[[Beba Selimović]]</small>: "U srcu mome živiš samo ti"; <small>[[Vida Pavlović]]</small>: "Ostala je pesma moja"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Stoj jarane"; <small>[[Izvorinka Milošević]]</small>: "Pazi, pazi, šta činiš"; <small>[[Tomislav Čolović]]</small>: "Majka Muju šišala na struju" ** debitantski albumi: Bajaga, Jakarta, Zabranjeno pušenje, Elvis J. Kurtović, Denis & Denis, Videosex, Laki pingvini, [[ITD Band]], [[Avtomobili]], [[Regata (sastav)|Regata]], [[Dragana Mirković]], [[Branka Sovrlić]], [[Miloš Bojanić]], [[Željko Samardžić]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1984.]]) * Neka vozila uvedena 1984: <gallery> Opel Kadett 1987.png|[[Opel Kadett]] E (Evropski auto godine '85) 061 - Ferrari Testarossa - Flickr - Price-Photography.jpg|[[Ferrari Testarossa]] Jeep Cherokee 2-door.jpg|[[Jeep Cherokee (XJ)]] Lada (7906566374) (2).jpg|[[Lada Samara]] 1986-1989 Mercedes-Benz 300 E (W124) sedan 01.jpg|[[Mercedes-Benz W124]] SEATIbizaMk1SXI.jpg|[[SEAT Ibiza]] Mk1 Skoda130estelle.JPG|[[Škoda 130]] JettaMkII.JPG|[[Volkswagen Jetta]] A2 </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1984.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Žarko Rakočević]], crnogorski košarkaš * [[13. 1.]] - [[Tomislav Čubelić]], glumac * [[15. 1.]] - [[Pierre Boya]], kamerunski fudbaler * [[17. 1.]] - [[Sophie Dee]], glumica * [[23. 1.]] - [[Arjen Robben]], fudbaler * [[26. 1.]] - [[Antonio Rukavina]], srpski fudbaler * 26. 1. - [[Dejana Rosuljaš]], TV voditeljica * [[30. 1.]] - [[Kid Cudi]], hip hop muzičar * [[5. 2.]] - [[Carlos Tévez]], argentinski fudbaler * [[8. 2.]] - [[Krunoslav Čičak]], bosanskohercegovački nogometaš * [[22. 2.]] - [[Branislav Ivanović]], srpski fudbaler * [[28. 2.]] - [[Karolína Kurková]], češki model === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[3. 3.]] - [[Boško Janković]], srpski fudbaler. * [[5. 3.]] - [[Branko Cvetković]], srpski košarkaš. * [[6. 3.]] - [[Iva Visković]], hrvatska glumica * [[10. 3.]] - [[Olivia Wilde]], glumica * [[16. 3.]] - [[Aleksandar Rašić]], srpski košarkaš * [[20. 3.]] - [[Fernando Torres]], španski fudbaler * [[26. 3.]] - [[Silvija Nedeljković]], srpska pevačica * [[30. 3.]] - [[Mario Ančić]], hrvatski tenisač * 30. 3. - [[Samantha Stosur]], australska teniserka * [[3. 4.]] - [[Almir Alić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[11. 4.]] - [[Nikola Karabatić]], francuski rukometaš === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[5. 5.]] - [[Jelena Pudar]], pevačica "Nevernih beba" * [[8. 5.]] - [[Sandra Šarić]], hrvatska tekvandoašica * [[11. 5.]] - [[Andrés Iniesta]], fudbaler * [[14. 5.]] - [[Mark Zuckerberg]], američki programer i poduzetnik, tvorac [[Facebook]]a * [[21. 5.]] - [[Bojan Marović]], pevač, glumac * [[24. 5.]] - [[Jovana Mitić (slikarka)]] * [[26. 5.]] - [[Tijana Kondić]], glumica * [[28. 5.]] - [[Admir Kulović Kula]], bosanskohercegovački rock-muzičar * [[29. 5.]] - [[Carmelo Anthony]], košarkaš * [[31. 5.]] - [[Milorad Čavić]], srpski plivač * [[2. 6.]] - [[Mile Ilić]], srpski košarkaš * [[6. 6.]] - [[Igor Cukrov]], hrvatski pjevač * [[8. 6.]] - [[Mia Borisavljević]], pevačica * [[11. 6.]] - [[Nenad Mišanović]], srpski košarkaš * [[22. 6.]] - [[Janko Tipsarević]], srpski teniser * [[23. 6.]] - [[Duffy]], pevačica * [[26. 6.]] - [[Indila]], francuska pevačica * [[27. 6.]] - [[Khloé Kardashian]], TV osoba === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[20. 7.]] - [[Nataša Kojić]], pevačica * [[1. 8.]] - [[Bastian Schweinsteiger]], fudbaler * [[2. 8.]] - [[J. D. Vance]], američki političar * [[3. 8.]] - [[Mile Jedinak]], australski nogometaš * [[6. 8.]] - [[Maja Ognjenović]], srpska odbojkašica * 6. 8. - [[Vedad Ibišević]], fudbaler * [[13. 8.]] - [[Niko Kranjčar]], hrvatski nogometaš * [[14. 8.]] - [[Vanda Winter]], pjevačica, glumica * 14. 8. - [[Giorgio Chiellini]], fudbaler * [[18. 8.]] - [[Dušan Basta]], srpski fudbaler. * [[21. 8.]] - [[Jusuf Dajić]], bosanskohercegovački nogometaš * 21. 8. - [[Alizée]], francuska pevačica === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[7. 9.]] - [[Vera Zvonarjova]], ruska teniserka * [[12. 9.]] - [[Anastasija Buđić]], fotomodel * [[15. 9.]] - [[Princ Harry, vojvoda od Sussexa]] * [[16. 9.]] - [[Dušan Đurić]], švedski fudbaler srpskog porekla. * 16. 9. - [[Katie Melua]], pevačica iz Gruzije * [[27. 9.]] - [[Avril Lavigne]], kanadska pevačica * [[2. 10.]] - [[Marion Bartoli]], teniserka * [[15. 10.]] - [[Asmir Kolašinac]], bacač kugle * [[17. 10.]] - [[Randall Munroe]], crtač stripa ''xkcd'' * [[18. 10.]] - [[Lindsey Vonn]], skijašica * [[22. 10.]] - [[Aleksandar Marić]], srpski košarkaš * [[25. 10.]] - [[Karolina Šprem]], hrvatska tenisačica * 25. 10. - [[Katy Perry]], američka rock-pjevačica * [[26. 10.]] - [[Sasha Cohen]], američka umetnička klizačica * [[27. 10.]] - [[Danijel Subašić]], nogometni vratar * 27. 10. - [[Kelly Osbourne]], engleska pjevačica, TV osoba, kreatorka === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 11.]] - [[Miloš Krasić]], srpski fudbaler * [[7. 11.]] - [[Lana Jurčević]], hrvatska pjevačica * [[11. 11.]] - [[Muamer Hukić]], kik-bokser * [[14. 11.]] - [[Marija Šerifović]], srpska pevačica * 14. 11. - [[Vincenzo Nibali]], biciklista * [[15. 11.]] - [[Katarina Bulatović]], rukometašica * [[22. 11.]] - [[Scarlett Johansson]], američka glumica * [[24. 11.]] - [[Maria Höfl-Riesch]], skijašica * [[28. 11.]] - [[Andrew Bogut]], australski košarkaš * [[7. 12.]] - [[Robert Kubica]], poljski vozač F1 * [[14. 12.]] - [[Nika Fleiss]], hrvatska skijašica * [[22. 12.]] - [[Basshunter]], švedski kantautor, muzički producent i DJ * [[30. 12.]] - [[LeBron James]], američki košarkaš === Kroz godinu === * [[Lazar Krstić]], srpski ekonomista, ministar == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1984.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[7. 1.]] - [[Ismet Mujezinović]], bh. slikar (* [[1907]]) * [[17. 1.]] - [[Jovan Milićević]], srpski istoričar (* [[1927]]) * [[20. 1.]] - [[Johnny Weissmuller]], američki glumac (* [[1904]]) * [[9. 2.]] - [[Jurij Andropov]], šef partije i države SSSR (* [[1914]]) * [[12. 2.]] - [[Julio Cortázar]], argentinski književnik (* [[1914]]) * 12. 2. - [[Anna Anderson]], pretendentkinja za Anastasiju Romanovnu (* [[1896]]) * {{circa}} [[13. 2.]] - [[Naomi Uemura]], japanski avanturista (* [[1941]]) * [[15. 2.]] - [[Ethel Merman]], glumica, pevačica (* [[1908]]) * [[21. 2.]] - [[Mihail Šolohov]], ruski pisac, nobelovac (* [[1905]]) * [[25. 2.]] - [[Roza Papo]], učesnica NOB, lekarka, general-major JNA (* [[1914]]) * 25. 2. - [[Luka Kaliterna]], nogometaš i trener (* [[1893]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Jackie Coogan]], glumac (* [[1914]]) * 1. 3. - [[Danko Grlić]], hrvatski marksistički filozof (* [[1923]]) * [[5. 3.]] - [[William Powell]], glumac (* [[1892]]) * [[6. 3.]] - [[Martin Niemöller]], teolog, protivnik nacizma (* [[1892]]) * [[16. 3.]] - [[John Hoagland]], fotograf (* [[1947]]) * [[23. 3.]] - [[Shauna Grant]], glumica (* [[1963]]) * [[24. 3.]] - [[Sam Jaffe]], glumac (* [[1891]]) * [[26. 3.]] - [[Branko Ćopić]], jugoslovenski književnik i pjesnik (* [[1915]]) * 26. 3. - [[Zoltan Čuka]], književnik i prevodilac (* [[1901]]) * 26. 3. - [[Ahmed Sékou Touré]], predsednik Gvineje (* [[1922]]) * [[1. 4.]] - [[Marvin Gaye]], kantautor, muzičar (* [[1939]]) * [[4. 4.]] - [[Oleg Antonov]], konstruktor aviona (* [[1906]]) * 4. 4. - [[Dobrivoje Radosavljević Bobi]], društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1915]]) * [[5. 4.]] - [[Arthur Harris]], maršal RAF (* [[1892]]) * [[8. 4.]] - [[Pjotr Kapica]], fizičar, nobelovac (* [[1894]]) * [[12. 4.]] - [[Stjepan Mihalić]], hrvatski književnik (* [[1901]]) * [[13. 4.]] - [[Srđa Prica]], društveno-politički radnik, novinar, diplomata (* [[1905]]) * [[21. 4.]] - [[Nedim Filipović]], orijentalista, turkolog (* [[1915]]) * 21. 4. - [[Marino Tartaglia]], hrvatski slikar (* [[1894]]) * [[26. 4.]] - [[Count Basie]], džez muzičar (* [[1904]]) * 29. 4.? - [[Radomir Radović]], sindikalac, disident (* [[1951]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Diana Dors]], engleska glumica (* [[1931]]) * [[14. 5.]] - [[Walter Rauff]], projektant dušegupki (* [[1906]]) * [[16. 5.]] - [[Irwin Shaw]], američki pisac (* [[1913]].) * 16. 5. - [[Andy Kaufman]], glumac, komičar (* [[1949]]) * [[27. 5.]] - [[Vasilije Mokranjac]], kompozitor (* [[1923]]) * [[30. 5.]] - [[Šukrija Pandžo]], bosanskohercegovački književnik (* [[1910]]) * [[2. 6.]] - [[Izidor Štrok]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1911]]) * [[6. 6.]] - [[Jarnail Singh Bhindranwale]], sički teolog i lider (* [[1947]]) * [[8. 6.]] - [[Adam Petrović]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* [[1913]]) * [[11. 6.]] - [[Enrico Berlinguer]], generalni sekretar Italijanske KP (* [[1922]]) * [[13. 6.]] - [[Franjo Nevistić]], hrvatski novinar u emigraciji (* [[1913]]) * [[16. 6.]] - [[Mirko Deanović]], italijanist, romanist, profesor FFSZ (* [[1890]]) * [[22. 6.]] - [[Pavao Bačić]], hrvatski književnik i skladatelj (* [[1921]].) * [[25. 6.]] - [[Michel Foucault]], francuski filozof (* [[1926]].) * [[26. 6.]] - [[Vladimir Filipović]], hrvatski filozof (* [[1906]]) * [[30. 6.]] - [[Henri Fabre]], pronalazač hidroaviona (* [[1882]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Raoul Salan]], francuski general (* [[1899]]) * [[4. 7.]] - [[Miloje Milojević (narodni heroj)]], general-pukovnik JNA (* [[1912]]) * [[8. 7.]] - [[Brassaï]], fotograf (* [[1899]]) * [[12. 7.]] - [[Marko Ristić]], književnik i diplomata (* [[1902]]) * [[14. 7.]] - [[Rajko Tanasković]], general-pukovnik JNA (* [[1917]]) * [[19. 7.]] - [[Marko Tajčević]], srpski kompozitor (* [[1900]]) * [[26. 7.]] - [[George Gallup]], statističar, ispitivač javnog mnenja (* [[1901]]) * [[27. 7.]] - [[James Mason]], glumac (* [[1909]]) * [[5. 8.]] - [[Richard Burton]], britanski filmski glumac (* [[1925]].) * [[13. 8.]] - [[Tigran Petrosjan]], sovjetski šahist (* [[1929]].) * [[16. 8.]] - [[Dušan Radović]], srpski pisac i novinar (*[[1922]]) * [[17. 8.]] - [[Nenad Brixy]], hrvatski novinar i književnik (* [[1924.]]) * [[25. 8.]] - [[Truman Capote]], američki pisac (* [[1924]]) * [[28. 8.]] - [[Muhammad Naguib]], general, prvi predsednik Egipta (* [[1901]]) * [[29. 8.]] - [[Pierre Gemayel]], libanski političar (* [[1905]]) * [[31. 8.]] - [[Stanka Veselinov]] Seka, društveno-politička radnica (* [[1920]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Mijo Udovčić]], šahovski velemajstor (* [[1920]]) * [[14. 9.]] - [[Janet Gaynor]], glumica (* [[1906]]) * {{circa}} [[16. 9.]] - [[Richard Brautigan]], književnik (* [[1935]]) * [[25. 9.]] - [[Walter Pidgeon]], glumac (* [[1897]]) * [[1. 10.]] - [[Blagoje Marjanović]] - Moša, fudbaler, trener (* [[1907]]) * [[14. 10.]] - [[Martin Ryle]], radio astronom, nobelovac (* [[1918]]) * [[19. 10.]] - [[Jerzy Popiełuszko]], poljski svećenik (* [[1947]]) * [[21. 10.]] - [[François Truffaut]], francuski režiser (* [[1932]]) * [[31. 10.]] - [[Indira Gandhi]], premijerka Indije (* [[1917]].) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[11. 11.]] - [[Blagoje Nešković]], učesnik Španskog rata i NOB, lekar, bivši političar (* [[1907]]) * [[30. 11.]] - [[Kasim Prohić]], filozof, prevodilac (* [[1937]]) * [[1. 12.]] - [[Živan Knežević]], predratni oficir, zaverenik 27. marta (* [[1906]]) * [[10. 12.]] - [[Ljudevit Pelzer]], arhitekt (* [[1912]]) * [[20. 12.]] - [[Dmitrij Ustinov]], ministar odbrane SSSR (* [[1908]]) * [[24. 12.]] - [[Peter Lawford]], glumac (* [[1923]]) * 24. 12. - [[Miloš Zekić]], narodni heroj (* [[1915]]) * [[27. 12.]] - [[Milorad Vlaškalin]], predratni političar (* [[1890]]) * [[28. 12.]] - [[Sam Peckinpah]], filmski režiser (* [[1925]]) * [[29. 12.]] - [[Gvido Tartalja]], književnik (* [[1899]]) === Kroz godinu === * [[Milan Kojić]], pronalazač rotirajuće električne četkice za zube (* 1921) * [[Borislav Todorović]], srpski emigrant (* 1913) == Fikcija == * [[4. 4.]] - [[Winston Smith]], glavni junak [[George Orwell|Orwellovog]] romana ''[[Nineteen Eighty-Four|1984]]'', počinje pisati [[dnevnik]]. == Nobelova nagrada za 1984. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Carlo Rubbia]] i [[Simon van der Meer]] (odlučujući doprinos [[Super Proton Synchrotron|velikom projektu]] koji je doveo do otkrića [[W i Z bozoni|čestica W i Z]], komunikatora [[Slaba interakcija|slabe interakcije]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Robert Bruce Merrifield]] (razvoj metodologije za hemijsku [[sinteza peptida|sintezu]] na čvrstoj matrici) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Niels Kaj Jerne]], [[Georges J. F. Köhler]] i [[César Milstein]] (teorije u vezi specifičnosti u razvoju i kontroli [[Imunski sistem|imunosistema]] i otkriće principa za proizvodnju [[monoklonalno antitelo|monoklonalnih antitela]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Jaroslav Seifert]] (poezija obdarena svežinom, senzualnošću i bogatom inventivnošću daje oslobodilačku sliku nepokorivog duha i svestranosti čoveka) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Desmond Tutu]] (nenasilna opozicija južnoafričkom [[apartheid]]u) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Richard Stone]] (fundamentalni doprinos razvoju sistemâ nacionalnih obračuna i stoga znatno poboljšana osnova empirijske ekonomske analize) == Reference == {{reference|2}} * ''Collier's Year Book'' za 1984 (Microsoft Encarta 2004). * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] * Jović, Dejan. Jugoslavija Država koja je odumrla. Prometej Zagreb 2003 == Vanjske veze == {{Commonscat|1984}} * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-247.shtml The Fourth Anniversary of Tito's Death] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053012/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-247.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-268.shtml Yugoslavia's New State Presidency] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307131056/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-268.shtml |date=2016-03-07 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-29.shtml Yugoslavia: A Communist Country Where the Impossible is Possible] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052951/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-29.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-125.shtml New Interest in the Role of Freemasonry in Prewar Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120528220016/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-125.shtml |date=2012-05-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-39.shtml The Richest Farmer in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052955/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-39.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053000/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-4.shtml Warnings Against "Hostile Elements" In Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053049/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-4.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-213.shtml Yugoslav Government Reshuffled: a Moslem is New Foreign Minister] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053036/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-213.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-130.shtml Unemployment In Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053102/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-130.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-147.shtml Pristina Officials Accuse Hoxha of "Greater Albania" Aspirations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052935/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-147.shtml |date=2011-07-28 }}, L.Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-1-78.shtml Albania's Relations With Its Neighbors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053005/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-1-78.shtml |date=2011-07-28 }}, L.Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-8.shtml Yugoslavia Remembers 35th Anniversary of the Rajk Trial] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052925/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-8.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/8-12-43.shtml Planing To Visit Sofia: New Look At Old Yugoslav-Bulgarian Quarrel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052929/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/8-12-43.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-3-74.shtml Milka Planinc in Sofia: A New Look at an Old Problem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053023/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-3-74.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-61.shtml Yugoslavia's Longest Strike Ends] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052946/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-61.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-32.shtml Polemic Between Moscow and Belgrade Over Yugoslavia's Liberation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052940/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-32.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-88.shtml Yugoslav Military Expert Discusses Warsaw Pact Maneuvers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053017/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-88.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-30.shtml Yugoslav Commentator Gives Details of Soviet Commander's New Duties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053042/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-30.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-170.shtml Yugoslav Leader Says Security Service Has No Political Role] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308155419/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-170.shtml |date=2016-03-08 }}, S.Stanković, OSA-RFE [[Kategorija:1984.]] 3t6ylhbbniu9yyp9kmh87ccs39eae5n 42581222 42581201 2026-04-16T18:53:56Z Alekol 2231 /* Novembar/Studeni */ 42581222 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Year dab|1984}}{{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|1984}} Godina '''1984''' bila je [[prijestupna godina koja počinje u nedjelju]] (link pokazuje kalendar). __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1984''': <br /> [[1984#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1984#Februar/Veljača|<2>]] • [[1984#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1984#April/Travanj|<4>]] • [[1984#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1984#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] • [[1984#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1984#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1984#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1984#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1984#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1984#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1984#Rođenja|Rođenja]] • [[1984#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:Galaksija 1984.jpg|180px|mini|lijevo|Računar "[[Galaksija (računar)|Galaksija]]"]] * Od kraja prošle godine, u prodaji su "Računari u vašoj kući", specijalno izdanje časopisa "[[Galaksija (časopis)|Galaksija]]", sa uputstvom za samogradnju [[Galaksija (računar)|istoimenog računara]]. * [[1. 1.]] - {{Flag|Brunej}} postaje nezavisna država. * 1. 1. - Prikazana prva od osam epizoda serije "[[Kamiondžije 2|Kamiondžije opet voze]]". * [[2. 1.]] - [[RTL Television]] počinje emitovanje u Luksemburgu, sjedište u Kelnu od 1988. ([[RTL Televizija]] u Hrvatskoj od 2004). * [[3. 1.]] - Američki letač Bobby Goodman oslobođen iz sirijskog zarobljeništva, uz posredovanje [[Jesse Jackson|Jesseja Jacksona]]. * [[5. 1.]] - Američki programer [[Richard Stallman]] započeo je razvoj projekta [[GNU]]. * [[6. 1.]] - [[Tunis]]ki predsednik [[Habib Bourguiba]] objavljuje na televiziji da hleb neće poskupeti - u neredima prethodnih dana poginulo je preko 100 ljudi. * {{circa}} 6. 1.? - [[Vučko (maskota)|Vučko]], rad slikara Jožeta Trobeca, izabran za maskotu ZOI u Sarajevu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/06/Foreign-News-Briefs/4669442213200/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives Jan. 6, 1984</ref>. * [[10. 1.]] - [[SAD]] i [[Sveta stolica]] obnovili diplomatske odnose prekinute 1867. * [[12. 1.]] - U ''[[New York Times]]''-u objavljen članak "Droge zatupljuju Zlatnu omladinu u Jugoslaviji" (tj. decu funkcionera), takođe i o problemu nezaposlenosti, nestašica i pitanja otići ili ostati<ref>Binder, David (January 12, 1984). [http://www.nytimes.com/1984/01/12/world/drugs-dulling-golden-youth-in-yugoslavia.html Drugs Dulling Golden Youth in Yugoslavia]. ''New York Times''</ref>. * januar - U okviru američkog Departmana obrane osnovana Organizacija [[Strategijska obrambena inicijativa|Strategijske obrambene inicijative]]. * januar - Knjiga "Tajanstveni svet masona" Mihaila Popovskog - Jevreji se žale da su u njoj korišćeni izvodi iz [[Protokoli sionskih mudraca|Protokola sionskih mudraca]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-105.shtml Jews in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref> * [[16. 1.]] - Konferencija balkanskih zemalja u Grčkoj (Turska uslovila učešće stavljanjem pitanja zabrane nuklearnog oružja na Balkanu u drugi plan). * [[17. 1.]] - U Stokholmu počinje Konferencija o razoružanju u Evropi (do 1986). * 17. 1. - Otvoren prošireni [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|sarajevski aerodrom]]. * 23. 1. - Prikazana TV drama "[[Karađorđeva smrt]]" (reprizirana na TVB 2 26. aprila). * 23. 1. - Francuska vlada stopirala uvoz četiri broda čiju je gradnju ''Delmas-Vieljeux'' dogovorio s riječkim "3. majem", dan pre demonstracija brodograditelja u Parizu. [[Datoteka:Macintosh 128k transparency.png|mini|150px|left|Prvi Apple [[Macintosh]]]] * [[24. 1.]] - [[Steve Jobs]] predstavio prvi Apple [[Macintosh]] - prvi komercijalno uspešan računar sa mišom i [[grafički interfejs|grafičkim interfejsom]]. Čuvena reklama ''[[1984 (reklama)|1984]]'' emitovana je dva dana ranije, tokom ''Super Bowl''-a. * [[25. 1.]] - Gradonačelnik Sarajeva [[Uglješa Uzelac]] otvorio Olimpijsko selo ([[Mojmilo (naselje)|Mojmilo]]), takođe otvoren i pres centar u Skenderiji<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/25/It-snowed-when-Mayor-Ugljesa-Uzelac-Wednesday-formally-opened/7875443854800/ It snowed when Mayor Ugljesa Uzelac Wednesday formally opened...]. upi.com Archives Jan. 25, 1984</ref>. * [[29. 1.]] - Olimpijski plamen prevezen iz Grčke u Dubrovnik, podeljen u dve baklje koje obilaze 90 gradova Jugoslavije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/29/The-Olympic-flame-was-flown-from-Greece-to-Yugoslavia/9218444200400/ The Olympic flame was flown from Greece to Yugoslavia...]. upi.com Archives Jan. 29, 1984</ref>. * [[30. 1.]] - "[[Pozitivna geografija]]", prvi album [[Bajaga i instruktori|Bajage i instruktora]]. * januar - Tropska oluja Domoina izaziva 100-godišnje poplave na Madagaskaru i jugu Afrike, 242 mrtvih. === Februar/Veljača === [[Datoteka:Astronaut-EVA edit (1).jpg|mini|U svemiru bez vrpce]] * [[1. 2.]] - Predsednik Predsedništva [[Mika Špiljak]] stigao u posetu [[SAD]]<ref>{{Cite web |title=Izjave za štampu (engleski) |url=http://www.reagan.utexas.edu/archives/speeches/1984/20184d.htm |access-date=2010-04-20 |archive-date=2011-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728162933/http://www.reagan.utexas.edu/archives/speeches/1984/20184d.htm |dead-url=yes }}</ref> (Vašington i Los Anđeles). * [[2. 2.]] - [[Liv Ullmann]] otvorila ispred UNESCO-a Međunarodnu izložbu dečije umetnosti u Sarajevu. * [[3. 2.]] - Rođena prva beba nakon transfera embriona. * [[6. 2.]] - Američki departman pravde traži da se vrati na snagu nalog za izručenje [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]] iz 1952. * [[7. 2.]] - Astronaut [[Bruce McCandless II]] je prvi koji se kreće svemirom bez "pupčane vrpce" sa brodom (→ ''[[Manned Maneuvering Unit]]''). * [[7. 2.|7]] - [[22. 2.]] - Prvi "Rat gradova" u [[Iračko-iranski rat|Iračko-iranskom sukobu]], irački avioni napadaju 11 iranskih gradova, a ovi uzvraćaju na Irak. * [[8. 2.]] - Američki ''USS New Jersey'' ispalio 288 granata od 16 inča na položaje Druza i Sirijaca u Dolini Beka. [[Datoteka:1984 Winter Olympics logo (6043301610).jpg|mini|240px|[[Zimske olimpijske igre 1984.]] - amblem]] * [[8.2.|8]] - [[19. 2.]] - '''[[Zimske olimpijske igre 1984.]]''' u [[Sarajevo|Sarajevu]]. [[Jure Franko]] osvojio srebrnu medalju, prvu ikad za Jugoslaviju na zimskim igrama. Igre su ocenjene najboljim dotad. Potrošeno 130 miliona dolara (80% Sarajevo i SR BiH, 15% ostale republike, 5% federacija)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/01/28/Yugoslavs-are-counting-on-the-fun-friendship-and-frolics/1381444114000/ Yugoslavs are counting on the fun, friendship and frolics...]. upi.com Archives Jan. 28, 1984</ref> ili 160 miliona<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/03/Sarajevo-readies-for-Winter-Olympics/6219444632400/ Sarajevo readies for Winter Olympics]. upi.com Archives Feb. 3, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/11/Organizers-of-the-Olympic-Winter-Games-hope-to-recover/4939445323600/ Organizers of the Olympic Winter Games hope to recover...]. upi.com Archives Feb. 11, 1984</ref>. Veliko učešće vojske<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/04/Olympic-Briefs/8633444718800/ Olympic Briefs]. upi.com Archives Feb. 4, 1984</ref>. Posetioci zapanjeni gostoprimstvom Sarajlija, mada grad izgleda sivo<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/09/Cold-cereal-and-plum-brandy-for-breakfast/8867445150800/ Cold cereal and plum brandy for breakfast?]. upi.com Archives Feb. 9, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/19/The-XIV-Winter-Games-closed-Sunday-night-with-the/8052446014800/ The XIV Winter Games closed Sunday night, with the...]. upi.com Archives Feb. 19, 1984</ref>. * [[8. 2.|8]] - [[11. 2.]] - Velike mećave u Jugoslaviji - poremećaj rasporeda na olimpijadi, preko 10.000 ljudi moralo biti evakuisano u Vojvodini, u BiH ima nanosa do 5 metara <ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/12/NEWS-AT-A-GLANCE/8758445410000/ NEWS AT A GLANCE]. upi.com Archives Feb. 12, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/12/Rescuers-dug-through-snowdrifts-17-feet-high-outside-the/2774445410000/ Rescuers dug through snowdrifts 17 feet high outside the...]. upi.com Archives Feb. 12, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/13/Hundreds-of-troops-today-freed-most-of-the-1500/3366445496400/ Hundreds of troops today freed most of the 1,500...]. upi.com Archives Feb. 13, 1984</ref>. * [[9. 2.]] - Prikazana prva od 13 epizoda serije "[[Prosjaci i sinovi]]", snimljene 1972. * [[10. 2.]] - Masakr u Wagalli: [[Kenija|kenijske]] snage ubile nekoliko stotina ili čak hiljada etničkih Somalaca na severoistoku zemlje. * [[13. 2.]] - Oboljeli [[Konstantin Černjenko]] naslijedio umrlog [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] na mjestu generalnog sekretara [[KPSS]], umire u martu 1985. * [[14. 2.]] - [[UK|Britanski]] plesački par [[Torville i Dean]] na sarajevskoj Olimpijadi osvaja savršenih 12 ocjena 6.0 te zlatnu medalju za izvedbu [[Maurice Ravel|Ravelovog]] ''Bolera''. * 14. 2. - Objavljeno da je jedan restoran u Sarajevu zatvoren jer je [[Kirk Douglas|Kirku Douglasu]] i društvu naplatio desetostruko (54.000 din. tj. 440$)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/14/A-fancy-restaurant-was-closed-for-overcharging-American-actor/3517445582800/ A fancy restaurant was closed for overcharging American actor...]. upi.com Archives Feb. 14, 1984</ref>. Ali turisti nalaze u "Magrosu" skijašku opremu i kristal za tri puta nižu cenu nego kod kuće<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/02/15/Tourists-get-bargains-at-Olympics/3564445669200/ Tourists get bargains at Olympics]. upi.com Archives Feb. 15, 1984</ref>. * 14. 2. - Projekt [[Altiero Spinelli|Spinelli]]: Evropski parlament usvojio Nacrt ugovora o ustanovljenju Evropske unije. (→ [[:fr:Projet de traité instituant l'Union européenne|fr]]) * [[14. 2.]] - [[19. 3.]] - [[Iračko-iranski rat]]: počinja Močvarna bitka. Operacija Kheibar, Iranci otvaraju front u močvarama Hawizeh na jugu, prema naftonosnom ostrvu Madžnun. Iračani u ovo vreme počinju ekstenzivnu upotrebu [[Hemijsko oružje|hemijskog oružja]]. * [[15. 2.]] - Operacija Zora 5, dosada najveća iranska ofanziva, pokušavaju podeliti iračke snage kod Basre. * [[16. 2.]] - [[Angolski građanski rat]], [[Južnoafrički granični rat]]: postignut Sporazum iz Lusake o faznom povlačenju južnoafričkih snaga iz Angole ali do sledeće godine propao. * [[18. 2.]] - [[Gvatemalski građanski rat]]: kidnapovan student i sindikalista Edgar Fernando Garcia, njegova supruga će organizovati pokret rođaka nestalih. * 18. 2. - Potpisan konkordat između Italije i Svete stolice kojim su revidirani [[lateranski ugovori]] iz 1929: katolicizam više nije zvanična vera, Rim više nema naslov "Sveti grad". * 22 - 24. 2. - Operacija Zora 6: Iranci pokušali preseći put Bagdad-Basra. * [[26. 2.]] - [[Libanski građanski rat]]: američki marinci napuštaju [[Bejrut]], u ovo vreme odlazi i ostatak internacionalnih snaga, a kontrolu nad zapadnim Bejrutom preuzima šiitski pokret [[Amal]] i [[Druzi|druska]] [[Progresivna socijalistička partija]]. * [[27. 2.]] - Irački avion gađao naftni terminal na iranskom ostrvu [[Hark]], sledi "Tankerski rat", Iranci napadaju tankere koji nose iračku naftu. * [[29. 2.]] - Jugoslavija i [[MMF]] postigli dogovor u principu o stand-by kreditu od 400-500 miliona dolara (u junu odobreno 370 miliona, deo šireg paketa reprograma dugova MMF-u i komercijalnim bankama). Jugoslavija obećava podizanje kamata, devalvaciju dinara, deregulisanje cena i nametanje finansijske discipline. * februar/mart - Verski neredi u Yoli i Jimeti na istoku Nigerije, oko 1.000 mrtvih. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Prikazan [[Pseudodokumentarna komedija|mokumentarac]] ''[[This Is Spinal Tap]]''. * [[3. 3.]] - Zemljotres na [[Kopaonik]]u, ima materijalne štete, troje povređenih. * [[4. 3.]] - U SSSR održani poslednji izbori za [[Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza|Vrhovni sovjet]], poslednji pod potpunom kontrolom [[KPSS]]. * [[5. 3.]] - [[Iran]] optužuje [[Irak]] za korišćenje [[Hemijsko ratovanje|hemijskog oružja]], što UN osuđuje 30. 3.. * 5. 3. - Pod pritiskom Sirije i muslimanskih grupa, [[Amine Gemayel|Gemayelova]] libanska vlada poništava sporazum sa Izraelom od prošlog maja. * [[6. 3.]] - Započinje neuspešni jednogodišnji štrajk rudara u Velikoj Britaniji kako bi se sprečilo zatvaranje rudnika; manjina rudara je ostala na poslu, štrajk nisu podržali svi sindikati. * ca. [[12. 3.]] - Izvešteno da je otkazana poseta pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Jugoslaviji, planirana za rujan u Hrvatskoj. * [[8. 3.]] - Eksplozivna naprava oštetila jedan izlog u glavnoj prištinskoj ulici; dva dana ranije bačen Molotovljev koktel na sedište SK u Đakovici. [[Datoteka:DynaTAC8000X.jpg|mini|120px|[[Motorola DynaTAC]] 8000X]] * [[13. 3.]] - Mobilni telefon [[Motorola DynaTAC]] 8000X ulazi u prodaju. * 13. 3. - Potpisan ugovor o izlasku [[Grenland]]a, danske samoupravne teritorije, iz [[Evropska zajednica|Evropske zajednice]] 1. januara 1985 (prema referendumu iz 1982). * [[14. 3.]] - Posle teških pregovora usvojen nacrt sporazuma o stand-by kreditu [[MMF]]-a Jugoslaviji u vrednosti pola milijarde dolara. * 14. 3. - Severnoirski političar [[Gerry Adams]] teško ranjen u napadu unionista. * 14. 3. - U Darmstadtu otkriven element [[hasijum]] (broj 108). * tokom mjeseca: [[Masakr u Dash-e-Bolokhanu i Dash-e-Asukhanu]]. Sovjetski i afganistanski komunisti ubijaju nekoliko stotina osoba u tim selima. * [[mart]] - Na konferenciji mladih SK Slovenije se kritikuje situacija u [[JNA]], neki predlažu i njeno ukidanje ([[Janez Janša]] je predsednik komisije za narodnu odbranu i unutrašnju bezbednost), što krajem meseca otkriva novinar "Intervjua" [[Aleksandar Tijanić]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-8.shtml Controversy Surrounding Yugoslav Army]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. Janša je prisiljen na ostavku zbog zahtjeva da se JNA podvrgne ustavnom sistemu i tretira kao i svaka druga savezna institucija, naročito po pitanju jezika.<ref>Jović 2003, 430</ref> * mart - Slovenačke studentske novine "Tribuna" objavile "smrtovnicu" Jugoslaviji. * mart - Po narudžbi [[Stipe Šuvar]]a, informativna služba CK SK Hrvatske sastavila "[[Bela knjiga (1984)|Belu knjigu]]", spisak primera "zloupotrebe" kulture i stvaralaštva. * mart - "[[Književne novine]]" neće izlaziti nekoliko meseci zbog objavljivanja dokumenata Odbora za zaštitu umetničkih sloboda. * [[16. 3.]] - [[William Francis Buckley]], šef CIA-ine stanice u Bejrutu, otet od strane [[Hezbolah]]a - umreće u zatočeništvu juna 1985. * [[18. 3.]] - [[Slučaj Glico-Morinaga]]: u Japanu otet predsednik konditorske kompanije Ezaki Glico, kada on pobegne, "Čudovište sa 21 licem" preti trovanjem hrane. * [[20. 3.]] - Vojni vladar [[Nigerija|Nigerije]] [[Muhammadu Buhari]] pokreće Rat protiv nediscipline: drakonske ili ponižavajuće kazne za nedisciplinu i prekršaje. Tokom godine zabranjeni štrajkovi i demonstracije, propisano da izdavači i novinari odgovaraju pred vojnim sudom za "lažne informacije". * [[22. 3.]] - Predsednica [[SIV]]-a [[Milka Planinc]] preti "novom vrstom vlade" ako ne dobije punu podršku za program finansijskog oporavka. * 22. 3. - Vaspitači vrtića McMartin u [[Manhattan Beach, California]] optuženi za masovno zlostavljanje dece i satanizam - optužbe odbačene posle šest godina procesa. * [[23. 3.]] - Prikazan prvi od sedam filmova ''[[Police Academy (film)|Police Academy]]''. * [[24. 3.]]? - [[Jugovizija]]: na Evroviziju odlaze [[Vlado Kalember|Vlado]] & [[Izolda Barudžija|Izolda]], ostaće poznatija pesma "Princeza" [[Dado Topić|Dade]] i [[Slađana Milošević|Slađane]]. * [[25. 3.]] - Papa posvetio cijeli svijet [[Bezgrješno Srce Marijino|Bezgrješnom Srcu Marijinom]] u Fátimi. * [[26. 3.]] - Umro prvi predsednik [[Gvineja|Gvineje]] [[Ahmed Sékou Touré]], koji je vladao od 1958; od aprila ga nasleđuje [[Lansana Conté]] (takođe do smrti, 2008). * [[28. 3.]] - Pokrajinski SUP Kosova objavio da je uhapšeno 12 albanskih ekstremista pod optužbom da su podmetali bombe u Prištini od oktobra 1982. do ovog meseca. * [[30. 3.]] - [[Rifat al-Asad]], brat sirijskog predsednika [[Hafez al-Asad|Hafeza]], pokušao je uzeti vlast sa svojim paravojnim Obrambenim četama, ali ostatak snaga reda je za predsednika. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Muzičar [[Marvin Gaye]] ubijen u svađi sa ocem. * [[2. 4.]] - U Beogradu rođena prva "beba iz epruvete", druga u SFRJ (prva u Zagrebu prošlog oktobra)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/04/02/Yugoslavias-second-test-tube-baby-a-boy-weighing-nearly/4807449730000/ Yugoslavia's second test tube baby, a boy weighing nearly...]. upi.com Archives April 2, 1984</ref>. * [[6. 4.]] - Usvojen zakon koji saveznom SUP-u daje ovlašćenja da direktno interveniše u republikama i pokrajinama. * 6. 4. - Predsednička garda pokušava udar protiv predsednika [[Kamerun]]a [[Paul Biya|Paula Biye]], slomljeni nakon nekoliko dana borbi. * 6. 4. - U Zapadnoj Nemačkoj prikazan film "[[Die unendliche Geschichte (film)|Beskrajna priča]]" (''Die Unendliche Geschichte'', ''The NeverEnding Story''). U SAD u julu, kada je izdat i [[The NeverEnding Story (pjesma)|istoimeni singl]]. * [[9. 4.]] - [[56. dodjela Oskara]]: najbolji film je ''[[Terms of Endearment]]'', ukupno pet nagrada od 11 nominacija, ''[[The Right Stuff (film)|The Right Stuff]]'' 4 od 8, ''[[Fanny i Alexander]]'' 4 od 6. * 9. 4. - U Engleskoj otvoren [[fuzija|fuzioni]] eksperiment ''[[Joint European Torus]]''. * [[13. 4.]] - [[Indija|Indijska]] operacija ''Meghdoot'' - osvojen veći deo glečera [[Siačen]] u [[Kašmir]]u. * [[15. 4.]] - Komičar [[Tommy Cooper]] umro tokom TV nastupa u Londonu. * 15. 4. - Okupljanje mladih u Vatikanu, budući [[Svjetski dan mladih]]. * [[16. 4.]] - [[Slobodan Milošević]] izabran za predsednika Gradskog komiteta SK Beograda, nakon [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]] koji je otišao na čelo republičkog SK (do 1986). * 16. 4. - Pokret ''[[Diretas Já]]'' u Brazilu: preko milion ljudi u Sao Paulu zahteva direktne izbore za predsednika. U zemlji pod vojnom vlašću vlada visoka inflacija. * [[17. 4.]] - Nakon ubistva policajke Yvonne Fletcher počinje opsada [[libija|libijske]] ambasade u Londonu. * [[19. 4.]] - Simboli Australije: nacionalna himna je ''[[Advance Australia Fair]]'' a boje zlatna i zelena. * [[20. 4.]] - U jednom beogradskom stanu, savezna milicija<ref name="Jovic338">Jović 2003, 338</ref> uhapsila 28 osoba koji su prisustvovali sastanku "[[Slobodni univerzitet|Slobodnog univerziteta]]", među kojima su bili [[Milovan Đilas]], [[Vojislav Šešelj]], [[Lazar Stojanović]], Dragomir Olujić, Stojan Perović, Miodrag Milić i dr<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-15.shtml Detention of Djilas Seen as a Warning to the Opposition]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE</ref><ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-1.shtml Djilas Discusses His Detention]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>; nekoliko dana kasnije hapšen i [[Srđa Popović]]. * [[21. 4.]] - Eksplozija [[metan]]a u rudniku Vodna kod Resavice, poginula 34 rudara. * [[20. 4.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: Sovjeti pokreću Sedmu [[Pandžširske ofenzive|Pandžširsku ofenzivu]], do sada najveću, ali [[Ahmad-šah Masud]] je obavešten o njoj pa izvlači snage, a i Sovjeti i afganska armija se povlače u septembru. * [[26. 4.]] - Predsednik [[Ronald Reagan]] stigao u posetu NR Kini - između ostalog potpisan sporazum o pomoći nuklearnoj energetici u Kini. * [[27. 4.]] - Svetislav Dolašević na čelu SK Kosova (Srbin prvi put od 1965). * [[30. 4.]] - [[Radomir Radović]], jedan od hapšenih pre deset dana, pronađen mrtav u vikendici kod Obrenovca. Zvanično, izvršio samoubistvo; prijatelji veruju da je ubijen. * 30. 4. - [[Rashid Karami]] postaje libanski premijer po osmi put (do ubistva 1987). === Maj/Svibanj === [[Datoteka:ItaipuAerea2AAL.jpg|mini|250px|[[Hidroelektrana Itaipu]]]] * [[maj]] - Umanjene kazne muslimanskim nacionalistima, zatvorenim [[1983]] (među kojima je i [[Alija Izetbegović]]). * maj - ? Plenum CK [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]] - kritikovan blag stav vlasti Srbije prema disidentima. * [[3. 5.]] - SFRJ: odmrzavanje cena, mnoge skočile 60-100%. * [[5. 5.]] - Otvorena brazilsko-paragvajska [[hidroelektrana Itaipu]] (prva od 20 turbina, ostale instalirane do 1991, ukupno 14.000 MW, više od šest [[Hidroelektrana Đerdap|Đerdapa]]). Cena gradnje: 19,6 milijardi dolara. * 5. 5. - [[Pesma Evrovizije 1984.|Pesma Evrovizije]] u [[Luksemburg]]u: pobedio švedski bend Herreys, [[Vlado Kalember|Vlado]] i [[Izolda Barudžija|Izolda]] (''Ciao Amore'') 12. mesto od 19. * 5. 5. - Finale španskog Kraljevog kupa, Athletic Bilbao - Barcelona, zapamćeno po tuči nakon što je [[Maradona]] isprovociran (njegova poslednja utakmica za Barcelonu). * [[6. 5.]] - Peticija 19 beogradskih intelektualaca (uključujući gen. [[Gojko Nikoliš|Gojka Nikoliša]]) saveznom sekr. unutr. poslova [[Stane Dolanc|Dolancu]] da se rasvetli smrt Radomira Radovića (vidi 30.4.) - on i drugi bili tučeni u zatvoru<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053000/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, RFE</ref>. * 6. 5. - Predsednički izboru u [[Salvador]]u: demohrišćanin [[José Napoleón Duarte]] pobedio uz američku pomoć krajnjeg desničara [[Roberto D'Aubuisson|Roberta D'Aubuissona]] (Duarte predsednik do 1989); u zemlji se nastavlja [[Salvadorski građanski rat|građanski rat]]. * 6. 5. - Izbori u Panami, za predsednika zvanično izabran [[Manuel Noriega|Norijegin]] kandidat, s vrlo malom razlikom. * [[8. 5.]] - [[SSSR]] objavio kako će bojkotirati [[Olimpijada 1984|Olimpijadu u Los Angelesu]] - pridružuju im se mnoge istočne zemlje. * 10 - 12. 5. - U Ljubljani organizovan međunarodni simpozijum "Religija i nauka", u organizaciji Slovenačke ANU i vatikanskog Sekretarijata za nevernike. * [[13. 5.]] - Zemljotres kod [[Ston]]a, materijalna šteta, jedna osoba poginula u Hercegovini. [[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|mini|120px|[[Veselin Đuranović]] (1966)]] * [[15. 5.]] - [[Predsedništvo SFRJ]] dobija novi 9-člani sastav: [[Veselin Đuranović|Đuranović]], [[Radovan Vlajković|Vlajković]] (jedini od ranije), [[Sinan Hasani|Hasani]], [[Lazar Mojsov|Mojsov]], [[Branko Mikulić|Mikulić]], [[Stane Dolanc|Dolanc]], [[Nikola Ljubičić|Ljubičić]], [[Josip Vrhovec|Vrhovec]] + šef SKJ. Redovna rotacija: [[Veselin Đuranović]] predsednik predsedništva nakon [[Mika Špiljak|Mike Špiljaka]]. * 15. 5. - Rekonstrukcija [[SIV]]-a [[Milka Planinc|Milke Planinc]], devet novih članova: spoljni poslovi - [[Raif Dizdarević]] um. Mojsova; unutrašnji - [[Dobroslav Ćulafić]] um. Dolanca itd.; najmlađi član Siniša Korica (35), sekretar za privredu i tržište (?). * 15. 5. - U Sarajevu uhapšen univerzitetski predavač [[Vojislav Šešelj]], pronađeni mu rukopisi u kojima se protivi vodećoj ulozi SKJ i tvrdi da je samoupravljanje promašaj (takođe, u članku poslatom "Komunistu" predlagao ukidanje pokrajina, ujedinjenje Srbije, Crne Gore i Makedonije i podelu BiH između Srbije i Hrvatske<ref>Soso, p. 57</ref><ref name="Jovic338" />) - stupa u štrajk glađu. * [[16. 5.]] - Jugoslavija potpisala sporazum sa 490 banaka o refinansiranju vredan 1,2 milijarde dolara, ovogodišnji dugovi reprogramirani u sedmogodišnji zajam sa četvorogodišnjim ''grace'' periodom, nisu traženi novi zajmovi<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/05/16/Yugoslavia-Wednesday-signed-a-12-billion-refinancing-agreement-with/6244453528000/ Yugoslavia Wednesday signed a $1.2 billion refinancing agreement with...]. upi.com Archives May 16, 1984</ref>. Od izbijanja dužničke krize u 24 zemlje 1982, samo je u Jugoslaviji priliv novca od MMF bio veći od odliva bankama<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/06/17/The-world-debt-bomb-crisis-heats-up/9269456292800/ The world 'debt bomb' crisis heats up]. upi.com Archives June 17, 1984</ref>. * [[maj]] - Parafiran sporazum SFRJ i MMF o finansijskoj podršci - SFRJ se obavezuje da će voditi ekonomsku politiku utvrđenu u pregovorima. * maj - Za skup u Zagrebu, u organizaciji [[Stipe Šuvar]]a, pripremljen je dokument, prozvan "Bijela knjiga", sa primjerima "politički neprihvatljivih poruka" oko 120 javnih radnika, od čega 90 iz Srbije - u Srbiji i partijski vrh i kritička inteligencija to vide kao napad.<ref>Jović 2003, 347-8</ref> * [[17. 5.]] - Katastrofa u Severomorsku: nakon četiri dana požara, dolazi do eksplozije municije u sovjetskoj bazi [[Severna flota (Rusija)|Severne flote]] u [[Severomorsk]]u, gine 200-300 ljudi. * [[23. 5.]] - Prvi protesti na [[Haiti]]ju protiv režima [[Jean-Claude Duvalier]]a (oboren u februaru 1986). * [[24. 5.]] - [[Iransko-irački rat]]: iračka raketa ''[[Exocet]]'' potopila panamski kargo brod ''Fidelity'' kod iranske luke Bušer. Poginula i tri mornara iz Jugoslavije: Frane Apačnik, Marijan Matejčić i Milan Pajić. * 24. 5. - U [[Kraljevo|Kraljevu]] prvi put isključena voda zbog prisustva [[fenol]]a (problemi će trajati i narednih godina). * [[26. 5.]] - U Rumuniji inauguriran južni krak [[Kanal Dunav – Crno more|kanala Dunav – Crno more]]. * [[30. 5.]] - Atentat u La Penci: sedmoro mrtvih od bombe na konferenciji za štampu [[Edén Pastora|Edéna Pastore]], saveznika [[kontraši|kontraša]] na jugu Nikaragve. * [[31. 5.]] - Dvadeset devet ljudi optuženo za nelegalno krijumčarenje 2.100 Jugoslovena u SAD, uglavnom albanskog porekla<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/05/31/Twenty-nine-people-were-indicted-for-illegally-smuggling-thousands-of/3249454824000/ Twenty-nine people were indicted for illegally smuggling thousands of...]. upi.com Archives May 31, 1984</ref>. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Golden Temple Photo.jpg|mini|220px|[[Zlatni hram]]]] * [[4. 6.]] - [[Bruce Springsteen]] objavio album ''[[Born in the U.S.A.]]''. * [[6. 6.]] - [[Operacija Blue Star]]: [[indija|indijska]] vojska na juriš zauzima [[Zlatni hram]] u [[Amritsar]]u gdje su se sklonili [[Siki|sikski]] militanti - procenjenih 2.000 mrtvih, među kojima i [[Jarnail Singh Bhindranwale]]. * [[7. 6.]] - Prikazana komedija ''[[Ghostbusters]]''. * [[8. 6.]] - Prikazan film ''[[Gremlins]]''. * [[11. 6.]] - Umro je generalni sekretar [[Italijanska komunistička partija|Italijanske KP]] [[Enrico Berlinguer]]. * [[12. 6.]] - Plenum CK SKJ: treba izbaciti one koji ne slede program partije; republički i pokrajinski lideri ne slede federalne odluke; potrebna borba protiv nacionalizma, višepartizma i centralizovanog komunizma. * 14 - [[17. 6.]] - Drugi izbori za [[Evropski parlament]], najviše mandata dobila Socijalistička grupa. [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalni front]] dobio deset mandata u Francuskoj. * jun - Otvoreno pismo 19 poznatih srpskih intelektualaca kritikuje represiju koja je u toku (Beogradska šestorica i Vojislav Šešelj)<ref>[http://books.google.com/books?id=z-RfBxpnUUQC&printsec=frontcover&dq=Saviours+of+the+nation%3F&hl=en&ei=ZCG2TP7ANseOjAep0OW4Aw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCUQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Saviours of the nation: Serbia's intellectual opposition and the revival of ... By Jasna Dragović-Soso], page 58, Google Books)</ref>. * jun? - Prvak Jugoslavije u fudbalu Crvena zvezda; u Kup UEFA idu Partizan, Željezničar i Rijeka; Hajduk u Kup pobednika kupova. * [[16. 6.]] - Osnovana kanadska zabavna kompanija ''[[Cirque du Soleil]]''. * [[18. 6.]] - [[Paul Volcker]], predsednik američke Federalne rezerve, u poseti Jugoslaviji. * [[19. 6.]] - Jugoslavija se oprostila od [[UEFA Euro 1984|Euro 84]] u Francuskoj (0 poena, gol razlika 2:10). * 19. 6. - Desetorica kosovskih Albanaca u Prištini osuđena na 3 do 12 godina pod optužbom antidržavne aktivnosti i neprijateljske propagande. * [[22. 6.]] - Prvi let avio-kompanije ''[[Virgin Atlantic]]''. * [[23. 6.]] - Trojica disidenata su u drugom mesecu štrajka glađu: Vojislav Šešelj (od 21. 5.), Vlada Mijanović i Pavluško Imširević (od hapšenja u Beogradu 23. 5.); Milan Nikolić je prekinuo štrajk 10. 6. zbog infarkta. * [[23. 6.]] - [[Michel Aoun]] postaje komandant Libanske armije (do 1989, premijer 1988-90, predsednik od 2016). * [[25. 6.]] - Početak gradnje [[Palača parlamenta (Bukurešt)|Palače parlamenta]] u [[Bukurešt]]u, jedne od najvećih zgrada na svijetu, također i [[Bulevardul Unirii]] u okviru novog [[Centrul Civic]], što je zahtjevalo rušenje 700 hektara starog gradskog središta (→ [[Ceaușima]]). * [[26. 6.]] - Na sastanku Evropskog saveta u Fontainebleauu dogovoren rabat za Ujedinjeno Kraljevstvo, smanjenje finansijskog doprinosa budžetu EZ (koji se najvećim delom troši za poljoprivredu) - na snazi od 1985. * 26. 6. - [[Ali Šukrija]] novi jednogodišnji predsednik Predsedništva CK [[SKJ]]. * [[27. 6.]] - Sud u Beogradu zabranio rasparčavanje "Bele knjige" (sastav SK Hrvatske kojim se kritikuju antirežimski intelektualci), koja je izazvala oštre reakcije u Beogradu<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-102.shtml Croatian Party Document Confiscated by Belgrade Police]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. * 27. 6. - Francuska kao domaćin osvojila evropski šampionat u fudbalu (Francuska-Španija 2:0). * [[28. 6.]] - Požar u novoizgrađenoj zagrebačkoj džamiji (trebala je biti osvećena 12. 8., vlasti ranije zabranile radove na džamiji zbog "nepravilnosti"). * [[29. 6.]] - Osuđeno još 14 kosovskih Albanaca, od jedne do 15 godina za separatizam. * [[30. 6.]] - [[Pierre Trudeau]] se povlači s čela kanadske vlade. * Jun i kasnije - 15 zapadnih vlada i komercijalne banke odobrile zajam i reprogram dugova SFRJ vredne 2 milijarde dolara (dužničke obaveze SFRJ ove godine 5,39 milijardi dolara, ukupan dug oko 20 milijardi, tj. blizu 40% BNP). === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Lihtenštajn]] je poslednja evropska zemlja koja daje ženama pravo glasa, predlog je prošao sa 51,3% na referendumu (glasali su samo muškarci). * 1. 7. - [[Richard von Weizsäcker]] novi predsednik SR Nemačke (do 1994). * [[2. 7.]] - [[16. 9.]] - SSSR i još osam socijalističkih zemalja organizuju Igre prijateljstva, [[Družba-84]]. * [[5. 7.]] - [[Maradona]] obukao dres [[Società Sportiva Calcio Napoli|Napolija]], nakon rekordnog transfera od 10,48 miliona dolara. * [[9. 7.]] - [[Vojislav Šešelj]] osuđen u Sarajevu na 8 godina zatvora zbog političkih prekršaja (kazna skraćivana u dva navrata, pušten [[1986]]). U komunističkom rukovodstvu vlada podeljenost, [[Mitja Ribičič]] "ne bi sudio disidentima", [[Branko Mikulić]] bi<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-98.shtml Yugoslav Leaders Divided Over Seselj's Trial]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. * [[9. 7.]] - [[20. 9.]] - Afera sa minama u Crvenom moru, oštećeno 19 brodova<ref>{{cite book|title=Middle East Contemporary Survey, Vol. 8, 1983-84|url=https://books.google.com/books?id=t32OO3DkDikC&pg=PA188|year=1986|publisher=The Moshe Dayan Center|isbn=978-965-224-006-4|pages=188–}}</ref>. * [[14. 7.]] - [[Željeznička nesreća u Divači (1984.)|Željeznička nesreća u Divači]]: teretnjak udario u putnički voz Beograd-Pula kod [[Divača|Divače]] u Sloveniji, 31 žrtva. * [[18. 7.]] - Masakr u McDonald's-u u San Ysidru, četvrti [[San Diego, California|San Diega]] - čovek otvorio paljbu na restoran i ubio 21 osobu. * [[19. 7.]] - Demokratska konvencija u San Franciscu nominovala bivšeg potpredsednika [[Walter Mondale|Waltera Mondalea]] a [[Geraldine Ferraro]] je prva žena kandidat za potpredsednika. * [[21. 7.|21]] - [[28. 7.]] - 31. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Balkanski špijun]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/31-pulski-filmski-festival/ 31. Pulski filmski festival]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[23. 7.]] - [[Vanessa Williams]] daje ostavku kao Miss America nakon što su se pojavile njene nage fotografije (organizacija joj se izvinula 2016). * [[26. 7.]] - Laburista [[David Lange]] novi je premijer [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (do 1989). Zabranjuje ulazak plovila sa nuklearnim pogonom ili naoružanjem u novozelandske vode, što se praktično odnosi na celu mornaricu SAD. [[Datoteka:Olympic Torch Tower of the Los Angeles Coliseum.jpg|mini|240px|[[Olimpijada 1984]]]] * [[28. 7.]] - [[12. 8.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijada 1984]] u [[Los Angeles]]u. Bojkotovali je SSSR i još 13 zemalja istočnog bloka, kao i Libija i Iran; najuspešnije ikad za Jugoslaviju: osvojeno je 18 medalja - 7 zlatnih, 4 srebrne i 7 bronzanih. === Avgust/August/Kolovoz === * [[2. 8.]] - Eksplozija na [[madras]]kom aerodromu Meenambakkam, 32 mrtvih - [[Tamilski Elam]] je namenio bombe za aerodrom na Šri Lanki, ali torbe su zadržane u Madrasu i tu eksplodirale. * [[4. 8.]] - [[Thomas Sankara]] promenio ime [[Gornje Volte]] u [[Burkina Faso]] ("Zemlja uspravnih ljudi"), sa novom zastavom ({{flagicon|Burkina Faso}}) i himnom, koju je sam napisao. * 4. 8. - Sovjetska podmornica ''K-278 Komsomolec'' zaronila na rekordnih 1020 m u Norveškom moru. * [[5. 8.]] - [[Vidoje Žarković]], član predsedništva CK SKJ, tvrdi da neprijatelji vlade pokušavaju da "eliminišu SKJ i uspostave višepartijski buržujski demokratski sistem" koristeći ekonomske probleme. * [[6. 8.]] - Optužnica u Beogradu zbog političkih krivica protiv šestorice hapšenih u aprilu: Vladimir Mijanović (sociolog), Miodrag Milić (pisac), Dragomir Olujić (radio tehničar?), Gordan Jovanović (student), Pavluško Imširović (prevodilac), Milan Nikolić (sociolog). * [[9. 8.]] - Jugoslovenski sudija diskvalifikovao [[Evander Holyfield|Evandera Holyfielda]] zbog nepravilnog udarca, zlatnu medalju dobija [[Anton Josipović]] * [[11. 8.]] - ''[[We begin bombing in five minutes]]'': predsednik [[Ronald Reagan]] se našalio pre radio obraćanja da će bombardirati SSSR. * [[13. 8.]] - Maroko i Libija potpisali Sporazum iz Oujde, ili Ugovor o Arapsko-afričkoj federaciji: Gadafi prekida pomoć pokretu [[Polisario]] (marokanski kralj Hasan poništio ugovor 1987). * [[14. 8.]] - Uveden [[IBM Personal Computer/AT]], sa procesorom [[Intel 80286]]. * [[21. 8.]] - Pola miliona ljudi demonstrira u [[Manila|Manili]] protiv [[Ferdinand Markos|Markosovog]] režima. * [[24. 8.]] - [[Jumdžagin Cedenbal]] prinuđen na penziju posle 44 godine na čelu [[Narodna Republika Mongolija|NR Mongolije]], nasleđuje ga [[Džambin Batmenh]] (do 1990). * [[27. 8.]] - Počinilac ustrelio šestoricu u [[Paraćin]]u, četvorica mrtva na mestu, jedan kasnije.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19840901|page:4 "Borba", 1. sept. 1984, str. 4]. istorijskenovine.unilib.rs</ref> * [[29. 8.]] - [[Josef Fritzl]] zatočio kćerku u podrum u [[Amstetten (Austrija)|Amstettenu]], Austrija - oslobođena je [[2008]], sa njim je imala sedmoro dece i jedan pobačaj. * [[30. 8.]] - [[Space Shuttle Discovery]] poleteo na prvu misiju (u službi do 2011. sa 39 letova). * 30. 8. - Eksplozije na parkingu aerodroma Varna i u čekaonici železničke stanice Plovdiv, gde je poginula jedna žena - osumnjičeni su bugarsko-turski teroristi ([[Turci u Bugarskoj]] su izloženi asimilacionom pritisku). * [[avgust]] - Godišnja inflacija u SFRJ 59,9% (prema 62,1% prošlog meseca). === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - U sklopu dugoročnog programa stabilizacije odmrznute cene većine roba i usluga, 55% cena slobodno formiranje, 37% putem samoupravnih sporazuma, 8% pod državnom kontrolom (pšenica, kukuruz i dr.)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/01/Yugoslavia-lifts-price-controls/9598462859200/ Yugoslavia lifts price controls]. upi.com Archives Sept. 1, 1984</ref> (u skladu s obećanjem MMF-u). * 1. 9. - Tajfun Ike/Nitang stiže na [[Filipini|Filipine]], gde izaziva blizu 1.500 žrtava. * [[2. 9.]] - [[Patrijarh srpski German]] osvetio crkvu u mestu [[Jasenovac]]. * 2. 9. - Slučaj "Titogradski tunel": sudija Dobrivoje Srećković pretučen u tunelu nakon što je na utakmici Budućnost-Hajduk dosudio penal za Hajduk; sumnjičeni generalni sekretar "Budućnosti" [[Branko Bulatović]] i dvojica bivših igrača<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/17/The-manager-and-two-former-players-of-Buducnost-soccer/9400464241600/ The manager and two former players of Buducnost soccer...]. upi.com Archives Sept. 17, 1984</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/18/Sports-Briefs/4122464328000/ Sports Briefs]. upi.com Archives Sept. 18, 1984</ref>, ali slučaj nije rešen ni nakon tri decenije. * [[3. 9.]] - U skladu sa novim ustavom, poslednji premijer [[Južna Afrika|Južne Afrike]] [[P. W. Botha]] postaje prvi izvršni Državni predsednik (do 1989). * 3. 9. - Neredi u Sharpevilleu, Južna Afrika, brutalno ubijen omrznuti zamenik gradonačelnika - za ovo će biti uhapšena [[Sharpevillska šestorka]]. * [[4. 9.]] - Ubedljiva pobeda konzervativnih progresivaca na izborima u Kanadi nad liberalima, 211:40 mandata (ranije 100:135). * [[6. 9.]] - Maršal [[Sergej Ahromejev]] načelnik sovjetskog generalštaba (do 1988) umesto [[Nikolaj Ogarkov|Nikolaja Ogarkova]]. * [[7. 9.]] - Još jedan zemljotres u [[kopaonik|kopaoničkom]] kraju, [[magnituda zemljotresa|M]] 5.1, ima materijalne štete. * 8 - [[9. 9.]] - Velika proslava u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]]: Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres; papina poseta je otkazana ranije tokom godine, prisutan je njegov izaslanik; aplauz okupljenih na svaki pomen [[Alojzije Stepinac|kardinala Stepinca]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-72.shtml Croatian Catholic Church Anniversary]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, RFE Research</ref>. * 14 - [[18. 9.]] - [[Joseph Kittinger]] prelazi Atlantik sam balonom. * [[18. 9.]] - [[Šimon Peres]] novi premijer Izraela u koaliciji sa Likudom [[Jichak Šamir|Jichaka Šamira]] kao ministrom inostranih poslova, uz sporazum da će na pola mandata, 1986., zameniti mesta. * [[14. 9.]] - Posle 60 dana okončan štrajk u fabrici abrazivnog materijala "Idnina" u [[Kratovo|Kratovu]], SR Makedonija (protivili se fuziji sa većim preduzećem; najduži štrajk dosad u drugoj Jugoslaviji). * 14. 9. - Prva dodela [[MTV Video Music Award|MTV nagrada]], upamćena po [[Madonna|Madonninoj]] izvedbi ''Like a Virgin''. * [[15. 9.]] - Petočlana [[čehoslovačka]] porodica pokušala da pređe [[Mura|Muru]], jugoslovensko-austrijsku granicu - roditelji i jedna kćerka se udavili, dve kćerke preživele<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-24.shtml Yugoslavia: The Czechoslovaks' Freedom Trail?]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Stanković, RFE Research</ref>. * septembar - Sud presudio da je štrajk rudara u Britaniji nelegalan, jer nije bilo nacionalnog glasanja. * [[17. 9.]] - [[Brian Mulroney]] postaje [[premijer Kanade]] (do 1993). * 17. 9. - Američka Export-Import banka pristala da reprogramira ovogodišnji jugoslovenski dug. * 17. 9. - Mitterrand i Gadafi postigli sporazum da se francuske ([[Operacija Manta]]) i libijske snage povuku iz [[Čad]]a do novembra - Gadafi međutim ostavlja deo vojske u zemlji, tako da će se Francuzi vratiti 1986. * 17. 9. - Prva epizoda animirane TV serije ''The Transformers'', početak franšize (→ ''[[Transformers]]''). * [[19. 9.]] - Izjava Predsedništva CK SKJ zahteva odlučnu borbu sa "buržujskim i nacionalističkim idejama". * [[20. 9.]] - Napad Hezbolahove auto-bombe na aneks američke ambasade u Bejrutu, 24 mrtvih. * [[22. 9.]] - Helmut Kohl i François Mitterand se drže za ruke na vojničkom groblju u [[Verdunska bitka|Verdunu]]. * [[26. 9.]] - Velika Britanija i Kina potpisuju sporazum o povratku [[Hong Kong]]a Kini [[1997]]. godine. * 26. 9. - [[Malcolm Bricklin]] najavljuje da će ''Yugo America, Inc.'' od sledeće godine uvoziti automobile [[Jugo]]. * [[27. 9.]] - [[Antonije Isaković]] u govoru pred SANU zahteva "ponovno vrednovanje Titove uloge", nalik na postupke posle Staljina i Maoa.<ref>Jović 2003, 342</ref> * [[28. 9.]] - Koordinacioni komitet 600 banaka kreditora Jugoslavije pristao da "istraži mogućnost" reprograma dela njenih dugova (zemlja je u skladu je sa programom MMF, sve kamate isplaćuje na vreme). * [[29. 9.]] - Masovna hapšenja mafijaša u Italiji ([[Tommaso Buscetta]] je postao pokajnik). === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Ethiopia (1941–1987) location map.svg|mini|200px|[[Derg]]ova [[Etiopija]]]] * oktobar - Prvi broj "Politikinog" časopisa "[[Svet kompjutera]]", prvobitno kao specijalno izdanje "Sveta". * {{circa}} 1. 10. - Student Miloš Bogdanović, svedok na predstojećem suđenju Beogradskoj šestorici, pušten iz vojnog zatvora na kraju vojnog roka u kome je štrajkovao glađu. * [[4. 10.]] - "Večernje novosti" pišu da u SFRJ ima 40.000 malih privrednika "milijardera" (milijarda starih dinara = ~ 54.000 dolara), što se ne sviđa svima u vlasti. * [[5. 10.]] - [[Patrijarh moskovski Pimen]] u poseti SPC. * [[6. 10.]] - Prekinuti razgovori o kulturnoj saradnji SFRJ i Albanije (jugoslovenska strana tražila korist za sopstvene manjine u Albaniji). * [[7. 10.]] - Savezni statistički zavod procenjuje da bi inflacija u Jugoslaviji za 1984. mogla dostići 80%. * [[8. 10.]] - Predstavom "Mrešćenje šarana" [[Aleksandar Popović|Aleksandra Popovića]] otvoren beogradski [[Zvezdara teatar]]. * [[10. 10.]] - Izvešteno da se u Nišu porodila 11-godišnja devojčica. * [[11. 10.]] - Četrnaest kosovskih Albanaca na čelu sa Rifatom Kafedžolijem osuđeno na jednu do 20 godina zatvora zbog podmetanja bombi. * [[12. 10.]] - [[Privremena IRA]] pokušava u Brightonu bombom ubiti [[UK|britansku]] premijerku [[Margaret Thatcher]] i članove njenog kabineta. * 12. 10. - Beograd proglašen za područje zaraze, nakon što je [[besnilo|besna]] lisica šetala centrom grada pre tri dana - "karantin" za pse i mačke<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/10/12/Authorities-fearing-an-outbreak-of-rabies-in-the-Yugoslav/6514466401600/ Authorities, fearing an outbreak of rabies in the Yugoslav...]. upi.com Archives Oct. 12, 1984</ref>. * [[16. 10.]] - 14. plenum CK SKJ - program stabilizacije ne uspeva da suzbije inflaciju; slovenačko-srpski sukob oko Nacrta reformskog progrma SK Srbije koji predviđa jačanje savezne vlade i smanjenje prerogativa pokrajina. * 18 - 25. 10. - Operacija Zora 7, ograničena iranska ofanziva prema [[Mehran (Ilam)|Mehran]]u. * [[19. 10.]] - Pripadnici [[Poljska Narodna Republika|poljske]] tajne policije otimaju [[Rimokatolička crkva|katoličkog]] svećenika [[Jerzy Popiełuszko|Jerzyja Popiełuszka]] - telo pronađeno 11 dana kasnije (beatifikovan 2010). * [[23. 10.]] - [[BBC]] obaveštava svet o gladi u [[Etiopija|Etiopiji]] (→ [[Glad u Etiopiji 1983–1985]]). Ove godine je i velika [[suša u Sahelu]]. * [[27. 10.]] - Eksplozija i požar u sisačkoj rafineriji, devet teško povređenih. [[Datoteka:Rajiv, Indira and Sanjay Gandhi.jpg|mini|250px|[[Rajiv Gandhi|Rajiv]], [[Indira Gandhi|Indira]] i [[Sanjay Gandhi]]]] * [[31. 10.]] - Indijsku premijerku [[Indira Gandhi|Indiru Gandhi]] ubijaju njena dva [[Siki|sička]] tjelohranitelja u znak odmazde za napad na Zlatni hram - nasleđuje je sin [[Rajiv Gandhi]] (do 1989). Dolazi do nereda u kojima su ubijene hiljade Sika. * tokom mjeseca: tijekom [[afgansko-sovjetski rat|afgansko-sovjetskog rata]], [[SSSR|sovjetska]] [[Crvena armija]] izvršila [[Bombardiranje izbjegličke kolone u Ghagheranu|bombardiranje 300 porodica u selu Ghagheharan]], [[Provincija Gor]], dok su bježali prema [[Pakistan]]u. Nepoznat broj poginulih i ranjenih.<ref>{{cite web|last=[[Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija]]| year=19.2. 1985| author=Felix Ermacora| url=http://www.refworld.org/publisher,UNCHR,,,482994662,0.html| title=Report on the situation of human rights in Afghanistan / prepared by the Special Rapporteur, Felix Ermacora, in accordance with Commission on Human Rights resolution 1984/55| page=30}}</ref> === Novembar/Studeni === * [[3.11.|3]] - [[7. 11.]] - Neredi u nekim beogradskim studentskim domovima zbog poskupljenja hrane; dele se i leci sa tekstovima Beogradske šestorice (saznalo se desetak dana kasnije)<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-11.shtml Belgrade Students Express Dissatisfaction and Support Dissidents]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Antić, RFE Research</ref>. * [[4. 11.]] - Na izborima u Nikaragvi pobeđuju [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|sandinisti]]. * 4. 11. - Pokrenut francuski ''[[Canal+]]''. * [[5. 11.]] - Početak suđenja [[Beogradska šestorica|Beogradskoj šestorici]] (optuženi u [[#Avgust/August/Kolovoz|avgustu]], "jedno od najvećih (političkih) suđenja u Istočnoj Evropi posle [[Staljin]]ove ere". Suđenje izaziva pokret [[peticija]] među intelektualcima i studentima širom Jugoslavije. * [[6. 11.]] - [[Ronald Reagan]] uvjerljivo reizabran za predsjednika SAD - osvaja 49 država u duelu sa [[Jimmy Carter|Carterovim]] bivšim potpredsednikom [[Walter Mondale|Mondaleom]]. * 6. 11. - [[Čile]]anski diktator [[Augusto Pinochet]] ponovo uveo vanredno stanje, usled protesta i bombaškog napada na karabinjere u Valparaisu pre četiri dana sa 4 mrtvih. * [[8. 11.]] - Delegacija Srba sa Kosova na čelu sa [[Kosta Bulatović|Kostom Bulatovićem]] odlazi kod predsednika SR Srbije [[Dušan Čkrebić|Dušana Čkrebića]] i dobija "zeleno svetlo" za formiranje Pokreta<ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Apr97/2404/2404_26.HTM Čovek koji je "položio ispit" (Naša Borba)]</ref> * [[10. 11.]] - U Beogradu potpisan osnivački dokument [[Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja|Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja]] (skup srpskih intelektualaca na inicijativu [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], slovenački i hrvatski intelektualci se nisu odazvali). * [[12. 11.]] - [[Zapadna Sahara]] prvi put učestvuje na konferenciji [[Organizacija afričkog jedinstva|Organizacije afričkog jedinstva]], u Adis Abebi, zbog čega [[Maroko]] objavljuje da napušta organizaciju - vratiće se 2017, tada u [[Afrička unija|Afričku uniju]]. * [[14. 11.]] - Ratni zločinac [[Andrija Artuković]] uhapšen u Los Angelesu, posle 30 godina borbe protiv deportacije u Jugoslaviju. * [[16. 11.]] - U Murterskom moru potonuo talijanski tanker "Brigitta Montanari" sa 1.300 tona vinil-klorid-monomera. * [[18. 11.]] - Švedska TV novinarka [[Cats Falck]] i njena prijateljica nestale dok je ona istraživala šverc oružja u istočnu Evropu (tela pronađena sledećeg maja, osumnjičen [[Stasi]]). * [[19. 11.]] - Niz eksplozija u [[Pemex]]-ovim rezervoarima nafte kod [[Mexico City]]-ja, gine 500 ljudi. * [[20. 11.]] - [[Tačerizam]]: prodato preko 50% akcija British Telecoma (preostali državni udeo prodat do 1993). * 23 - 24. 11. - 18. sednica CK SK Srbije: Ustav nije poslednja reč ako su potrebna bolja rešenja, Zakon o udruženom radu treba temeljno razmotriti; traži se okrupnjavanje ekonomskih jedinica, jače izvršne i savezne vlasti, više kandidata na izborima, veća ovlašćenja republike u odnosu na pokrajine (38 teza). Prvi viđeniji Miloševićev nastup:<ref>Jović 2003, 318-20</ref> srpskim komunistima se nameće kompleks unitarizma i osećanje krivice za ponašanje srpske buržoazije u prošlosti.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19841124|page:7 "Odgovori bez čekanja", Borba, 24. nov. 1984, str. 7], istorijskenovine.unilib.rs</ref> * [[25. 11.]] - Energetika u SFRJ: na gradilištu [[Hidroelektrana Đerdap II|Đerdapa II]] kod [[Kusjak]]a pregrađen Dunav (struja od aprila); kod [[Đeletovci|Đeletovaca]] puštena u proizvodnju tri nova naftna polja. * 25. 11. - Formiran [[Band Aid]] koji skuplja novac za gladne u [[Etiopija|Etiopiji]], istog dana snimaju pesmu. * 25. 11. - U [[Urugvaj]]u se održavaju prvi izbori od vojnog udara 1973, pobeđuje partija Colorado (liberali). * [[27. 11.]] - Incident "Crk'o Maršal. Mislim na pojačalo." na riječkom koncertu [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]]. * [[29. 11.]] - U Vatikanu potpisan Ugovor o miru i prijateljstvu između Čilea i Argentine, kojim je okončan spor oko morske granice u [[Beagleov prolaz|Beagleovom prolazu]]. * [[30. 11.]] - [[Šrilankanski građanski rat]]: Tamili vrše masakr nad Sinhalezima, nakon proterivanja Tamila od strane vlade; narednog meseca vojska vrši odmazdu nad Tamilima u Manal Aruu. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Bhopal-Union Carbide 2.jpg|mini|200px|[[Bopalska nesreća]], ostaci fabrike]] * [[1. 12.]] - ''Controlled Impact Demonstration'': jedan Boeing 720 s daljinskim upravljanjem srušen na poligonu u Kaliforniji radi dobijanja podataka i ispitivanja tehnologije. * 1. 12. - [[Stane Dolanc]], predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka, kritikuje u Jesenicama one koji bi menjali neke ustavne odredbe.<ref>Jović 2003, 319</ref> * [[3. 12.]] - [[Bopalska nesreća]]: više hiljada ljudi umrlo od curenja gasa iz fabrike pesticida u [[Bhopal]]u, Indija. * 3. 12. - Izdata pesma ''[[Do They Know It's Christmas?]]'' ([[Bob Geldof]] i [[Midge Ure]]) - prihod za za pomoć Etiopiji. * [[5. 12.]] - Prikazan film ''[[Beverly Hills Cop]]''. * [[8. 12.]] - Nikaragvanska sandinistička vlada sklopila sporazum sa Misurasatom, pokretom Indijanaca sa atlantske obale, ranije u savezništvu sa kontrašima. * 8. 12. - Počinje Okupacija Hainburger Aua, naplavne ravni kod [[Hainburg an der Donau|Hainburga]] nedaleko od Beča, kako bi se sprečila gradnja hidrocentrale, vlada zaustavila gradnju 21. 12., nakon sukoba sa okupantima - smatra se da je to prelomna tačka u politici Austrije i ekološkoj svesti srednje Evrope. * [[10. 12.]] - Osnovana kompanija [[Cisco Systems]]. * 10. 12. - Generalna skupština UN usvojila [[Konvencija Ujedinjenih nacija protiv torture|Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv torture]] (na snazi od 1987). * [[11. 12.]] - Autoubus sleteo s puta kod Knjaževca, devet mrtvih. * [[13. 12.]] - Jugoslavija optužuje SAD za mešanje u unutrašnje poslove nakon što je Kongresna komisija za evropsku bezbednosti i saradnju zatražila dozvolu da prisustvuje suđenju Beogradske šestorice - "korak unazad" u odnosima dve zemlje. * decembar - [[Somalija]] i [[Kenija]] potpisale mirovni sporazum, Somalija se odriče teritorijalnih pretenzija (→ [[Velika Somalija]]). * [[16. 12.]] - [[Mihail Gorbačov]], tada član Politbiroa, posetio London na čelu parlamentarne delegacije, susreo se sa premijerkom Thatcher ("Čovek s kojim se može sarađivati"). * [[17. 12.]] - Na frankfurtskom aerodromu ukradene dve vreće sa 2,9 miliona maraka, koje su istovarivane iz jugoslovenskog aviona iz Ljubljane. * [[19. 12.]] - Potpisana [[Kinesko-britanska zajednička deklaracija]]: suverenitet nad [[Hong Kong]]om će biti prenet 1. jula 1997, tamošnji sistem neće biti menjan 50 godina (→ [[Jedna zemlja, dva sistema]]). * [[20. 12.]] - Umro uticajni sovjetski ministar odbrane maršal [[Dmitrij Ustinov]], nasleđuje ga maršal [[Sergej Sokolov (komandant)|Sergej Sokolov]]. * [[22. 12.]] - [[Bernhard Goetz]] upucao četvoricu mladih crnaca koji su pokušali da ga opljačkaju u njujorškom metrou - događaj izaziva veliku debatu u SAD. * [[23. 12.]] - Napad na Rapido 904 ili Božićnji masakr: mafija podmetnula bombu na voz Napulj-Milan, poginulo 12 ljudi. * [[24. 12.]] - Eskalacija Procesa preporoda u Bugarskoj: bugarski Turci moraju promentiti imena u bugarska, do februara zahvaćeno 800.000 ljudi. * [[31. 12.]] - [[SAD]] istupile iz [[UNESCO]]-a (vratili se 2003). === Kroz godinu === * Ekonomska kriza i rastuće napetosti u SFRJ<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-135.shtml Drastic Decline in Yugoslav Standard of Living]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Antić</ref><ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-48.shtml Crisis and Dissent in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, RFE Research</ref><ref>http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-119.shtml{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Growing Disconient In Yugoslavia], Antić</ref>. * Savezna ekonomska politika je blokirana, jer Partija ne želi značajne promjene.<ref>Jović 2003, 235-6</ref> Kraigherov Program ekonomske stabilizacije je "na putu propasti"; životni standard je pao 34% od 1979; 40-45% domaćinstava zarađuje manje od praga siromaštva; od 1979. je zaposleno 850.000 radnika, a proizvodnja je povećana 0.8% - drastičan pad produktivnosti i plaća, za kilogram kruha se radi 29 minuta umjesto 14; vanjskotrgovinski deficit je eliminiran smanjenjem uvoza, povećan je izvoz u istočnoevropske zemlje a smanjen u zapadne.<ref>Jović 2003, 249</ref> * Kosovo relativno zaostaje zbog visokog nataliteta, krize i zatvaranja republika u sebe: BDP po glavi je u Sloveniji 6,1 put veći (5,4 1981, 4,1 1952); iznosi 26% jugo. prosjeka (47% 1955).<ref>Jović 2003, 267-8</ref> * [[Jovan Mirić]]: "Sistem i kriza" (knjiga i niz članaka u "Borbi" 12-25. 10.):<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19841207|article:article2106|page:4 "Borba", 7. dec. 1984, str. 4]</ref> problem je u Ustavu a ne u interpretaciji ili provedbi.<ref>Jović 2003, 314</ref> * Jugoslavija, Poljska i Mađarska su uključeni u zapadne muzičke tokove<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/09/09/Rock-n-roll-is-here-to-stay-in-communist-Europe/3744463550400/ Rock 'n' roll is here to stay in communist Europe]. upi.com Archives Sept. 9, 1984</ref>. * Počinje proizvodnja tenka [[M-84]]. * [[SSSR]] ove godine uvezao 28,1 miliona tona pšenice<ref>[http://www.indexmundi.com/agriculture/?country=su&commodity=wheat&graph=imports U.S.S.R. Wheat Imports by Year]. indexmundi.com</ref>. * Tri od četiri miliona puževa pojedenih u Francuskoj uvezeno iz Jugoslavije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1984/10/23/Food-NEWLNSnails-pose-Frances-newest-culinary-crisis/8520467352000/ Food: Snails pose France's newest culinary crisis]. upi.com Archives Oct. 23, 1984</ref>. * U SAD se naglo uvećala potrošnja [[crack]]a, vrste [[kokain]]a, govori se o epidemiji koja traje do kraja decenije. * Izgrađeni agregati A i B u [[RHE Velebit]]. [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/velebit.aspx#velebit]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == 1984. u temama == * [[Televizija]]: TV serije: "[[Top lista nadrealista]] I" (TV Sarajevo); [[Kamiondžije opet voze]]" (snim. 1983), "[[Banjica (TV serija)|Banjica]]", "Formula 1" (1984-86), "Ne tako davno", "Otkos", "[[Pozorište u kući]] 5", "Sedefna ruža", "Siluete" (1984-88), "Supermarket", "Ulični pevači" ([[TV Beograd]]); "[[Prosjaci i sinovi]]" (snim. 1971), "[[U raljama života]]", "Inspektor Vinko", "Gabrijel", "Uspon" ([[TV Zagreb]]), "Pjesak u automobilu" (TV Titograd). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Varljivo leto '68]]", "[[Balkanski špijun]]", "[[Davitelj protiv davitelja]]", "[[O pokojniku sve najlepše]]", "[[Moljac (film)|Moljac]]", "[[Šta se zgodi kad se ljubav rodi]]", "[[Nema problema]]", "[[Jaguarov skok]]", "[[Groznica ljubavi]]", "[[Čudo neviđeno]]", "[[Una (film)|Una]]", "[[Mala pljačka vlaka]]", "[[Tajna starog tavana]]", "[[Zadarski memento]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1984.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1984&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1984 on Discogs]. discogs.com (pristup. 23. 6. 2016.)</ref>: ** Pop/rock: <small>[[Azra]]</small>: "Krivo srastanje"; <small>[[Parni valjak]]</small>: "Uhvati ritam"; <small>[[Haustor]]</small>: "Treći Svijet"; <small>[[Film (glazbeni sastav)|Film]]</small>: "Sva čuda svijeta"; <small>[[Riblja čorba]]</small>: "Večeras vas zabavljaju muzičari koji piju"; <small>[[Bajaga]]</small>: "Pozitivna geografija"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Bijelo dugme (album)" i "Sanjao sam noćas da te nemam (velike rock balade)"; <small>[[Zabranjeno pušenje]]</small>: "Das ist Walter"; <small>[[Elvis J. Kurtović & His Meteors]]</small>: "Mitovi i legende o kralju Elvisu"; <small>[[Ekatarina Velika|Katarina II]]</small>: "Katarina II (album)"; <small>[[Električni orgazam]]</small>: "Kako bubanj kaže"; <small>[[Pankrti]]</small>: "Rdeči album"; <small>[[Denis & Denis]]</small>: "Čuvaj se!"; <small>[[Stijene (bend)|Stijene]]</small>: "Balkanska korida"; <small>[[Jakarta (muzička grupa)|Jakarta]]</small>: "Maske za dvoje"; <small>[[Željko Bebek]]</small>: "Mene tjera neki vrag"; <small>[[Videosex]]</small>: "Video Sex '84"; <small>[[D'Boys]]</small>: "Muvanje"; <small>[[Laki pingvini]]</small>: "Muzika za mlade" ** Zabavni: <small>[[Zdravko Čolić]]</small>: "Ti si mi u krvi"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Oči tvoje govore"; <small>[[Arsen Dedić]]</small>: "Provincija"; <small>[[Srebrna krila]]</small>: "Nek' živi ljubav"; ** Folk: <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Dijamanti..."; <small>[[Lepa Brena]] i Slatki greh</small>: "Bato, bato" i "Pile Moje"; <small>[[Miroslav Ilić]]</small>: "Putujem, putujem"; <small>[[Zoran Kalezić]]</small>: "Dobro veče izgubljena nado"; <small>[[Nada Topčagić]]</small>: "Zovem te, zovem"; <small>[[Meho Puzić]]</small>: "Il' me ženi, il' tamburu kupi"; <small>[[Beba Selimović]]</small>: "U srcu mome živiš samo ti"; <small>[[Vida Pavlović]]</small>: "Ostala je pesma moja"; <small>[[Halid Muslimović]]</small>: "Stoj jarane"; <small>[[Izvorinka Milošević]]</small>: "Pazi, pazi, šta činiš"; <small>[[Tomislav Čolović]]</small>: "Majka Muju šišala na struju" ** debitantski albumi: Bajaga, Jakarta, Zabranjeno pušenje, Elvis J. Kurtović, Denis & Denis, Videosex, Laki pingvini, [[ITD Band]], [[Avtomobili]], [[Regata (sastav)|Regata]], [[Dragana Mirković]], [[Branka Sovrlić]], [[Miloš Bojanić]], [[Željko Samardžić]]... (→ [[:Kategorija:Albumi 1984.]]) * Neka vozila uvedena 1984: <gallery> Opel Kadett 1987.png|[[Opel Kadett]] E (Evropski auto godine '85) 061 - Ferrari Testarossa - Flickr - Price-Photography.jpg|[[Ferrari Testarossa]] Jeep Cherokee 2-door.jpg|[[Jeep Cherokee (XJ)]] Lada (7906566374) (2).jpg|[[Lada Samara]] 1986-1989 Mercedes-Benz 300 E (W124) sedan 01.jpg|[[Mercedes-Benz W124]] SEATIbizaMk1SXI.jpg|[[SEAT Ibiza]] Mk1 Skoda130estelle.JPG|[[Škoda 130]] JettaMkII.JPG|[[Volkswagen Jetta]] A2 </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1984.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[4. 1.]] - [[Žarko Rakočević]], crnogorski košarkaš * [[13. 1.]] - [[Tomislav Čubelić]], glumac * [[15. 1.]] - [[Pierre Boya]], kamerunski fudbaler * [[17. 1.]] - [[Sophie Dee]], glumica * [[23. 1.]] - [[Arjen Robben]], fudbaler * [[26. 1.]] - [[Antonio Rukavina]], srpski fudbaler * 26. 1. - [[Dejana Rosuljaš]], TV voditeljica * [[30. 1.]] - [[Kid Cudi]], hip hop muzičar * [[5. 2.]] - [[Carlos Tévez]], argentinski fudbaler * [[8. 2.]] - [[Krunoslav Čičak]], bosanskohercegovački nogometaš * [[22. 2.]] - [[Branislav Ivanović]], srpski fudbaler * [[28. 2.]] - [[Karolína Kurková]], češki model === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[3. 3.]] - [[Boško Janković]], srpski fudbaler. * [[5. 3.]] - [[Branko Cvetković]], srpski košarkaš. * [[6. 3.]] - [[Iva Visković]], hrvatska glumica * [[10. 3.]] - [[Olivia Wilde]], glumica * [[16. 3.]] - [[Aleksandar Rašić]], srpski košarkaš * [[20. 3.]] - [[Fernando Torres]], španski fudbaler * [[26. 3.]] - [[Silvija Nedeljković]], srpska pevačica * [[30. 3.]] - [[Mario Ančić]], hrvatski tenisač * 30. 3. - [[Samantha Stosur]], australska teniserka * [[3. 4.]] - [[Almir Alić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[11. 4.]] - [[Nikola Karabatić]], francuski rukometaš === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[5. 5.]] - [[Jelena Pudar]], pevačica "Nevernih beba" * [[8. 5.]] - [[Sandra Šarić]], hrvatska tekvandoašica * [[11. 5.]] - [[Andrés Iniesta]], fudbaler * [[14. 5.]] - [[Mark Zuckerberg]], američki programer i poduzetnik, tvorac [[Facebook]]a * [[21. 5.]] - [[Bojan Marović]], pevač, glumac * [[24. 5.]] - [[Jovana Mitić (slikarka)]] * [[26. 5.]] - [[Tijana Kondić]], glumica * [[28. 5.]] - [[Admir Kulović Kula]], bosanskohercegovački rock-muzičar * [[29. 5.]] - [[Carmelo Anthony]], košarkaš * [[31. 5.]] - [[Milorad Čavić]], srpski plivač * [[2. 6.]] - [[Mile Ilić]], srpski košarkaš * [[6. 6.]] - [[Igor Cukrov]], hrvatski pjevač * [[8. 6.]] - [[Mia Borisavljević]], pevačica * [[11. 6.]] - [[Nenad Mišanović]], srpski košarkaš * [[22. 6.]] - [[Janko Tipsarević]], srpski teniser * [[23. 6.]] - [[Duffy]], pevačica * [[26. 6.]] - [[Indila]], francuska pevačica * [[27. 6.]] - [[Khloé Kardashian]], TV osoba === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[20. 7.]] - [[Nataša Kojić]], pevačica * [[1. 8.]] - [[Bastian Schweinsteiger]], fudbaler * [[2. 8.]] - [[J. D. Vance]], američki političar * [[3. 8.]] - [[Mile Jedinak]], australski nogometaš * [[6. 8.]] - [[Maja Ognjenović]], srpska odbojkašica * 6. 8. - [[Vedad Ibišević]], fudbaler * [[13. 8.]] - [[Niko Kranjčar]], hrvatski nogometaš * [[14. 8.]] - [[Vanda Winter]], pjevačica, glumica * 14. 8. - [[Giorgio Chiellini]], fudbaler * [[18. 8.]] - [[Dušan Basta]], srpski fudbaler. * [[21. 8.]] - [[Jusuf Dajić]], bosanskohercegovački nogometaš * 21. 8. - [[Alizée]], francuska pevačica === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[7. 9.]] - [[Vera Zvonarjova]], ruska teniserka * [[12. 9.]] - [[Anastasija Buđić]], fotomodel * [[15. 9.]] - [[Princ Harry, vojvoda od Sussexa]] * [[16. 9.]] - [[Dušan Đurić]], švedski fudbaler srpskog porekla. * 16. 9. - [[Katie Melua]], pevačica iz Gruzije * [[27. 9.]] - [[Avril Lavigne]], kanadska pevačica * [[2. 10.]] - [[Marion Bartoli]], teniserka * [[15. 10.]] - [[Asmir Kolašinac]], bacač kugle * [[17. 10.]] - [[Randall Munroe]], crtač stripa ''xkcd'' * [[18. 10.]] - [[Lindsey Vonn]], skijašica * [[22. 10.]] - [[Aleksandar Marić]], srpski košarkaš * [[25. 10.]] - [[Karolina Šprem]], hrvatska tenisačica * 25. 10. - [[Katy Perry]], američka rock-pjevačica * [[26. 10.]] - [[Sasha Cohen]], američka umetnička klizačica * [[27. 10.]] - [[Danijel Subašić]], nogometni vratar * 27. 10. - [[Kelly Osbourne]], engleska pjevačica, TV osoba, kreatorka === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 11.]] - [[Miloš Krasić]], srpski fudbaler * [[7. 11.]] - [[Lana Jurčević]], hrvatska pjevačica * [[11. 11.]] - [[Muamer Hukić]], kik-bokser * [[14. 11.]] - [[Marija Šerifović]], srpska pevačica * 14. 11. - [[Vincenzo Nibali]], biciklista * [[15. 11.]] - [[Katarina Bulatović]], rukometašica * [[22. 11.]] - [[Scarlett Johansson]], američka glumica * [[24. 11.]] - [[Maria Höfl-Riesch]], skijašica * [[28. 11.]] - [[Andrew Bogut]], australski košarkaš * [[7. 12.]] - [[Robert Kubica]], poljski vozač F1 * [[14. 12.]] - [[Nika Fleiss]], hrvatska skijašica * [[22. 12.]] - [[Basshunter]], švedski kantautor, muzički producent i DJ * [[30. 12.]] - [[LeBron James]], američki košarkaš === Kroz godinu === * [[Lazar Krstić]], srpski ekonomista, ministar == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1984.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[7. 1.]] - [[Ismet Mujezinović]], bh. slikar (* [[1907]]) * [[17. 1.]] - [[Jovan Milićević]], srpski istoričar (* [[1927]]) * [[20. 1.]] - [[Johnny Weissmuller]], američki glumac (* [[1904]]) * [[9. 2.]] - [[Jurij Andropov]], šef partije i države SSSR (* [[1914]]) * [[12. 2.]] - [[Julio Cortázar]], argentinski književnik (* [[1914]]) * 12. 2. - [[Anna Anderson]], pretendentkinja za Anastasiju Romanovnu (* [[1896]]) * {{circa}} [[13. 2.]] - [[Naomi Uemura]], japanski avanturista (* [[1941]]) * [[15. 2.]] - [[Ethel Merman]], glumica, pevačica (* [[1908]]) * [[21. 2.]] - [[Mihail Šolohov]], ruski pisac, nobelovac (* [[1905]]) * [[25. 2.]] - [[Roza Papo]], učesnica NOB, lekarka, general-major JNA (* [[1914]]) * 25. 2. - [[Luka Kaliterna]], nogometaš i trener (* [[1893]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Jackie Coogan]], glumac (* [[1914]]) * 1. 3. - [[Danko Grlić]], hrvatski marksistički filozof (* [[1923]]) * [[5. 3.]] - [[William Powell]], glumac (* [[1892]]) * [[6. 3.]] - [[Martin Niemöller]], teolog, protivnik nacizma (* [[1892]]) * [[16. 3.]] - [[John Hoagland]], fotograf (* [[1947]]) * [[23. 3.]] - [[Shauna Grant]], glumica (* [[1963]]) * [[24. 3.]] - [[Sam Jaffe]], glumac (* [[1891]]) * [[26. 3.]] - [[Branko Ćopić]], jugoslovenski književnik i pjesnik (* [[1915]]) * 26. 3. - [[Zoltan Čuka]], književnik i prevodilac (* [[1901]]) * 26. 3. - [[Ahmed Sékou Touré]], predsednik Gvineje (* [[1922]]) * [[1. 4.]] - [[Marvin Gaye]], kantautor, muzičar (* [[1939]]) * [[4. 4.]] - [[Oleg Antonov]], konstruktor aviona (* [[1906]]) * 4. 4. - [[Dobrivoje Radosavljević Bobi]], društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1915]]) * [[5. 4.]] - [[Arthur Harris]], maršal RAF (* [[1892]]) * [[8. 4.]] - [[Pjotr Kapica]], fizičar, nobelovac (* [[1894]]) * [[12. 4.]] - [[Stjepan Mihalić]], hrvatski književnik (* [[1901]]) * [[13. 4.]] - [[Srđa Prica]], društveno-politički radnik, novinar, diplomata (* [[1905]]) * [[21. 4.]] - [[Nedim Filipović]], orijentalista, turkolog (* [[1915]]) * 21. 4. - [[Marino Tartaglia]], hrvatski slikar (* [[1894]]) * [[26. 4.]] - [[Count Basie]], džez muzičar (* [[1904]]) * 29. 4.? - [[Radomir Radović]], sindikalac, disident (* [[1951]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 5.]] - [[Diana Dors]], engleska glumica (* [[1931]]) * [[14. 5.]] - [[Walter Rauff]], projektant dušegupki (* [[1906]]) * [[16. 5.]] - [[Irwin Shaw]], američki pisac (* [[1913]].) * 16. 5. - [[Andy Kaufman]], glumac, komičar (* [[1949]]) * [[27. 5.]] - [[Vasilije Mokranjac]], kompozitor (* [[1923]]) * [[30. 5.]] - [[Šukrija Pandžo]], bosanskohercegovački književnik (* [[1910]]) * [[2. 6.]] - [[Izidor Štrok]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1911]]) * [[6. 6.]] - [[Jarnail Singh Bhindranwale]], sički teolog i lider (* [[1947]]) * [[8. 6.]] - [[Adam Petrović]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* [[1913]]) * [[11. 6.]] - [[Enrico Berlinguer]], generalni sekretar Italijanske KP (* [[1922]]) * [[13. 6.]] - [[Franjo Nevistić]], hrvatski novinar u emigraciji (* [[1913]]) * [[16. 6.]] - [[Mirko Deanović]], italijanist, romanist, profesor FFSZ (* [[1890]]) * [[22. 6.]] - [[Pavao Bačić]], hrvatski književnik i skladatelj (* [[1921]].) * [[25. 6.]] - [[Michel Foucault]], francuski filozof (* [[1926]].) * [[26. 6.]] - [[Vladimir Filipović]], hrvatski filozof (* [[1906]]) * [[30. 6.]] - [[Henri Fabre]], pronalazač hidroaviona (* [[1882]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Raoul Salan]], francuski general (* [[1899]]) * [[4. 7.]] - [[Miloje Milojević (narodni heroj)]], general-pukovnik JNA (* [[1912]]) * [[8. 7.]] - [[Brassaï]], fotograf (* [[1899]]) * [[12. 7.]] - [[Marko Ristić]], književnik i diplomata (* [[1902]]) * [[14. 7.]] - [[Rajko Tanasković]], general-pukovnik JNA (* [[1917]]) * [[19. 7.]] - [[Marko Tajčević]], srpski kompozitor (* [[1900]]) * [[26. 7.]] - [[George Gallup]], statističar, ispitivač javnog mnenja (* [[1901]]) * [[27. 7.]] - [[James Mason]], glumac (* [[1909]]) * [[5. 8.]] - [[Richard Burton]], britanski filmski glumac (* [[1925]].) * [[13. 8.]] - [[Tigran Petrosjan]], sovjetski šahist (* [[1929]].) * [[16. 8.]] - [[Dušan Radović]], srpski pisac i novinar (*[[1922]]) * [[17. 8.]] - [[Nenad Brixy]], hrvatski novinar i književnik (* [[1924.]]) * [[25. 8.]] - [[Truman Capote]], američki pisac (* [[1924]]) * [[28. 8.]] - [[Muhammad Naguib]], general, prvi predsednik Egipta (* [[1901]]) * [[29. 8.]] - [[Pierre Gemayel]], libanski političar (* [[1905]]) * [[31. 8.]] - [[Stanka Veselinov]] Seka, društveno-politička radnica (* [[1920]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Mijo Udovčić]], šahovski velemajstor (* [[1920]]) * [[14. 9.]] - [[Janet Gaynor]], glumica (* [[1906]]) * {{circa}} [[16. 9.]] - [[Richard Brautigan]], književnik (* [[1935]]) * [[25. 9.]] - [[Walter Pidgeon]], glumac (* [[1897]]) * [[1. 10.]] - [[Blagoje Marjanović]] - Moša, fudbaler, trener (* [[1907]]) * [[14. 10.]] - [[Martin Ryle]], radio astronom, nobelovac (* [[1918]]) * [[19. 10.]] - [[Jerzy Popiełuszko]], poljski svećenik (* [[1947]]) * [[21. 10.]] - [[François Truffaut]], francuski režiser (* [[1932]]) * [[31. 10.]] - [[Indira Gandhi]], premijerka Indije (* [[1917]].) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[11. 11.]] - [[Blagoje Nešković]], učesnik Španskog rata i NOB, lekar, bivši političar (* [[1907]]) * [[30. 11.]] - [[Kasim Prohić]], filozof, prevodilac (* [[1937]]) * [[1. 12.]] - [[Živan Knežević]], predratni oficir, zaverenik 27. marta (* [[1906]]) * [[10. 12.]] - [[Ljudevit Pelzer]], arhitekt (* [[1912]]) * [[20. 12.]] - [[Dmitrij Ustinov]], ministar odbrane SSSR (* [[1908]]) * [[24. 12.]] - [[Peter Lawford]], glumac (* [[1923]]) * 24. 12. - [[Miloš Zekić]], narodni heroj (* [[1915]]) * [[27. 12.]] - [[Milorad Vlaškalin]], predratni političar (* [[1890]]) * [[28. 12.]] - [[Sam Peckinpah]], filmski režiser (* [[1925]]) * [[29. 12.]] - [[Gvido Tartalja]], književnik (* [[1899]]) === Kroz godinu === * [[Milan Kojić]], pronalazač rotirajuće električne četkice za zube (* 1921) * [[Borislav Todorović]], srpski emigrant (* 1913) == Fikcija == * [[4. 4.]] - [[Winston Smith]], glavni junak [[George Orwell|Orwellovog]] romana ''[[Nineteen Eighty-Four|1984]]'', počinje pisati [[dnevnik]]. == Nobelova nagrada za 1984. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Carlo Rubbia]] i [[Simon van der Meer]] (odlučujući doprinos [[Super Proton Synchrotron|velikom projektu]] koji je doveo do otkrića [[W i Z bozoni|čestica W i Z]], komunikatora [[Slaba interakcija|slabe interakcije]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Robert Bruce Merrifield]] (razvoj metodologije za hemijsku [[sinteza peptida|sintezu]] na čvrstoj matrici) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Niels Kaj Jerne]], [[Georges J. F. Köhler]] i [[César Milstein]] (teorije u vezi specifičnosti u razvoju i kontroli [[Imunski sistem|imunosistema]] i otkriće principa za proizvodnju [[monoklonalno antitelo|monoklonalnih antitela]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Jaroslav Seifert]] (poezija obdarena svežinom, senzualnošću i bogatom inventivnošću daje oslobodilačku sliku nepokorivog duha i svestranosti čoveka) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Desmond Tutu]] (nenasilna opozicija južnoafričkom [[apartheid]]u) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Richard Stone]] (fundamentalni doprinos razvoju sistemâ nacionalnih obračuna i stoga znatno poboljšana osnova empirijske ekonomske analize) == Reference == {{reference|2}} * ''Collier's Year Book'' za 1984 (Microsoft Encarta 2004). * [http://books.google.com/books?id=mLvmtKtUsIcC&printsec=frontcover&dq=Violations+of+the+Helsinki+accords,+Yugoslavia&cd=1#v=onepage&q&f=false ''Violations of the Helsinki accords, Yugoslavia'' (Google Books)] * Jović, Dejan. Jugoslavija Država koja je odumrla. Prometej Zagreb 2003 == Vanjske veze == {{Commonscat|1984}} * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-247.shtml The Fourth Anniversary of Tito's Death] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053012/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-247.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-268.shtml Yugoslavia's New State Presidency] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307131056/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-268.shtml |date=2016-03-07 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-29.shtml Yugoslavia: A Communist Country Where the Impossible is Possible] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052951/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-29.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-125.shtml New Interest in the Role of Freemasonry in Prewar Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120528220016/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-125.shtml |date=2012-05-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-39.shtml The Richest Farmer in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052955/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-39.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml The Offensive Against Rightist Elements in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053000/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-190.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-4.shtml Warnings Against "Hostile Elements" In Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053049/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-4.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-213.shtml Yugoslav Government Reshuffled: a Moslem is New Foreign Minister] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053036/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-213.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-130.shtml Unemployment In Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053102/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-130.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-147.shtml Pristina Officials Accuse Hoxha of "Greater Albania" Aspirations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052935/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-147.shtml |date=2011-07-28 }}, L.Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-1-78.shtml Albania's Relations With Its Neighbors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053005/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-1-78.shtml |date=2011-07-28 }}, L.Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-8.shtml Yugoslavia Remembers 35th Anniversary of the Rajk Trial] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052925/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-8.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/8-12-43.shtml Planing To Visit Sofia: New Look At Old Yugoslav-Bulgarian Quarrel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052929/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/8-12-43.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-3-74.shtml Milka Planinc in Sofia: A New Look at an Old Problem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053023/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/118-3-74.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-61.shtml Yugoslavia's Longest Strike Ends] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052946/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-61.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-32.shtml Polemic Between Moscow and Belgrade Over Yugoslavia's Liberation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728052940/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-32.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-88.shtml Yugoslav Military Expert Discusses Warsaw Pact Maneuvers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053017/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-88.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-30.shtml Yugoslav Commentator Gives Details of Soviet Commander's New Duties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728053042/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-1-30.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-170.shtml Yugoslav Leader Says Security Service Has No Political Role] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308155419/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/86-4-170.shtml |date=2016-03-08 }}, S.Stanković, OSA-RFE [[Kategorija:1984.]] qxf4ivysix7j567quvweoubt4g7nivi 1926. 0 23789 42581237 42580942 2026-04-16T20:22:42Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42581237 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera. * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu. * [[23. 5.]] - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liba, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * 24. 5. - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] - [[Mosul]] pripada Iraku. * [[10. 6.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[20. 6.]] - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[27. 6.]] - [[Čehoslovačka|Čehoslovački]] predsednik [[Tomaš Masarik]] odlikovao [[Beograd]] [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]]. [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će sve fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''Кръсте Льондев''). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica. * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.<ref name="Indi"/> * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada. [[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]] * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). * [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci<ref name="Indi"/>, kao i ugovor o prijateljstvu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu). * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. === Septembar/Rujan === * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]]. * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] dfsuahtxo0lbnlm7kwckwg3k1z4wdgg 42581239 42581237 2026-04-16T20:31:14Z Alekol 2231 /* Maj/Svibanj */ 42581239 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera. * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu. * [[23. 5.]] - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liba, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * 24. 5. - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] - [[Mosul]] pripada Iraku. * [[10. 6.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[20. 6.]] - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[27. 6.]] - [[Čehoslovačka|Čehoslovački]] predsednik [[Tomaš Masarik]] odlikovao [[Beograd]] [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]]. [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će sve fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''Кръсте Льондев''). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica. * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.<ref name="Indi"/> * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada. [[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]] * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). * [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci<ref name="Indi"/>, kao i ugovor o prijateljstvu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu). * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. === Septembar/Rujan === * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]]. * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] thu8s7jrvvvr3gbuayp523qsd0xsnnv Eugenika 0 67205 42581185 42349381 2026-04-16T13:57:56Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581185 wikitext text/x-wiki '''Eugenika''' je program za poboljšanje ljudske vrste i to tako što bi trebalo sprečiti „inferiorne ljude“ da imaju decu ('''negativna eugenika''') i podsticati one „superiorne“ da se što više razmnožavaju ('''pozitivna eugenika'''). Pojam je nastao iz dve grčke reči (eu- i genos) što bi u bukvalnom prevodu značilo “dobri geni”. Prema ideji eugenike, ljudski [[napredak|progres]] je ugrožen širenjem [[gen]]a (kroz reprodukciju) siromašnih, slabih i bolesnih koji bi trebali biti eliminisani [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]]. Eugenika, se može još definisati i kao “primena [[zakon]]a nasleđivanja radi poboljšanja fizičkih i psihičkih karakteristika živih bića, a posebno [[čovjek|ljudi]].” == Historija == Eugenički pokret vuče poreklo iz ranog [[19. vijek|19. veka]], i u velikoj meri se razvijao pod uticajem [[Frensis Galton|Frensisa Galtona]]([[1822]].-[[1911]].) u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i [[Čarls Devenport|Čarlsa Devenporta]] ([[1866]].-[[1944]].) u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Ova dva naučnika su ohrabrivala uzgajanje “poželjnih” i reproduktivnu kontrolu “nepoželjnih” ljudi. Ova ideologija je u SAD dovela do pojave zakonski regulisane eugeničke [[sterilizacija|sterilizacije]] i prave manije za stvaranjem genetički naprednije [[porodica|porodice]], a samim tim i društva. Situacija je u [[Evropa|Evropi]] bila mnogo strašnija. [[Adolf Hitler|Hitler]] je prosto preuzeo ove ideje i surovo ih primenio u praksi putem masovne [[eutanazija|eutanazije]] “manje vrednih”, sterilizacije i [[gas]]nih komora. Frensis Galton, bio je rođak [[Charles Darwin|Čarlsa Darvina]]. Studirao je matematiku na [[Cambridge|Kembridžu]]. Napominjao je stalno da je potrebno razviti mehanizme socijalne kontrole u cilju smanjivanja broja “nepoželjnih”. Učio je da su i [[Hrišćanstvo]], koje je oduvek ukazivalo na neprikosnovenost dostojanstva ljudske ličnosti, i [[medicina]], koja je razvila mogućnosti održavanja u životu onih ljudi koji bi u suprotnom umrli od posledica fizičkih, psihičkih i moralnih(!) poremećaja, samo kočili napredak ljudske rase. Između ostalog, rekao je: “Kada bi se samo dvadeseti deo sredstava koje trošimo na poboljšanje uzgoja konja i stoke trošio na poboljšanje uzgoja ljudi, stvorili bismo galaksiju genija!”. Galton je osnivao eugenička društva koja su imala za cilj da ohrabruju “poželjne” na razmnožavanje kao i da se bore protiv razmnožavanja osoba sa [[psihijatrija|psihijatrijskim]] poremećajima, niskim stepenom [[inteligencija|inteligencije]], dokazanih [[kriminal]]aca i sl. U SAD, biolog Čarls Devenport je objavio knjigu pod nazivom “Uticaj nasleđa u eugenici”. Rad ovog naučnika je bio toliko uspešan da je čak i predsednik SAD-a [[Theodore Roosevelt|Teodor Ruzvelt]] izjavio:”Veoma bi voleo da se spreči razmnožavanje pogrešnih(!) ljudi. Kriminalce treba sterilisati, a slaboumnim osobama zabraniti da stvaraju potomstvo. Akcenat treba staviti na uzgoj poželjnih ljudi.” U Americi su organizovana takmičenja pod imenom Fiter femili kontest, i to tokom 20-tih i 30-tih godina [[20. vijek|20. veka]]. Te “jake porodice” su bile one kod kojih je bilo najmanje fizičkih i psihičkih poremećaja i čije je poreklo ostalo nedirnuto. Automatski su bile diskvalifikovane sve porodice u kojima je došlo do mešanja sa “nižim rasama”, te su na takmičenjima učestvovale samo porodice bele rase. Pobedničke porodice su dobijale medalju i izjavljivale: “Da, ja imam dobro nasleđe!”. Dok je sa jedne strane eugenički pokret stalno vršio propagandu za razmnožavanje genetički zdravijih osoba, sa druge strane su činili sve što je u bilo u njihovoj moći da spreče rađanje “manje vrednih”. Do kraja [[1930]]. godine, većina američkih država je imala zakonsku regulativu o sterilizaciji. Samo [[1935]]. učinjeno je oko 22.000 sterilizacija, sa ili bez pristanka sterilisanih osoba. Poznat je slučaj Keri Bak, mlade mentalno reterdirane devojke, kojoj je sud odredio da bude ili podvrgnuta sterilizaciji ili da bude vraćena u instituciju za mentalno obolele. Pošto su i njena baka i majka bile donekle slaboumne, sudija Oliver Vendal Holms je rekao sledeće: “Tri generacije imbelica su dovoljne”, nakon čega je naredio sterilizaciju. Jedna od najmoćnijih eugeničkih organizacija bila je [[Međunarodna federacija za planirano roditeljstvo]](IPPF). Osnovana je [[1916]]. godine u SAD (pod imenom [[Američka liga za kontrolu rađanja]]). Osnivač i vodeći ideolog ove organizacije je [[Margaret Sanger]], lekar iz SAD . Za Sangerovu je primena eugeničkih principa podrazumevala sistematsko eliminisanje svih ljudi za koje je smatra da predstavljaju “manje vredne”, putem veštačkih abortusa i kontrole rađanja, a sve sa ciljem stvaranje rase super-intelektualaca. [[The New York Times|Njujork Tajms]] je, između ostalog, objavio i ove njene reči: ”Cilj kontrole rađanja je stvaranje Supermena.”(Njujork Tajms, 31. januar [[1922]].) Ciljevi njene eugeničke filozofije su sledeći: 1. podići nivo inteligencije u opštoj populaciji 2. sporo povećanje populacije 3. onemogućiti imigraciju onih ljudi za koje se zna da su manje vredne psihofizičke konstitucije 4. primeniti strogu politiku sterilizacije i segregacije nad manje vrednim grupama ljudi 5. obezbediti odvojene farme na kojima bi radili ovi izdvojeni ljudi, i to pod strogom kontrolom za to obučenih osoba itd. Upravo kada su [[nacionalsocijalizam|nacisti]] počeli sa sprovođenjem svojih zlodela, Margaret Sanger i njeni istomišljenici [[1942]]. godine menjaju naziv organizacije u Američku federaciju za planirano roditeljstvo (koja je danas ogranak istoimene međunarodne organizacije). Od tada pa sve do današnjih dana, umesto termina eugenika, poboljšanje rase, eliminacija manje vrednih ljudi itd, koristi se termin planirano roditeljstvo, a kao osnovni cilj celokupne aktivnosti Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo navodi se “rešavanje pitanja prenaseljenosti planete”. Najužasnija primena eugeničkih principa se dogodila u [[nacionalsocijalizam|nacističkoj]] [[Nemačka|Nemačkoj]]. [[Medison Grant]], osnivač rasističkog pokreta u Americi, je izjavila: “Naše pogrešno sentimentalno verovanje u svetinju ljudskog života ima za cilj samo da spreči eliminaciju poremećene dece i sterilizaciju odraslih osoba koje nisu od koristi društvu. Zakoni prirode nalažu uklanjanje napoželjnih, a ljudski život ima vrednost samo onda kada je u službi društva ili rase.” Herman Raušning tako navodi [[Adolf Hitler|Hitlerove]] reči na jednom sastanku: ”Moramo da smanjimo stanovništvo i treba da razradimo tehniku depopulacije… Pod tim ja ne podrazumevam obavezno uništenje, nego prosto mere za gušenje njihove ogromne prirodne plodnosti… Postoji mnogo puteva, sistematskih i relativno bezbolnih, u svakom slučaju beskrvnih, da bismo naveli nepoželjne rase da izumru…” Već 14. jula [[1933]]. godine Hitlerova Nemačka je uvela Zakon o sprečavanju rađanja potomstva kod ljudi sa naslednim bolestima, što je dovelo do toga da između 320.000 i 350.000 ljudi bude podvrgnuto sterilizaciji. == Savremena eugenika == Savremena eugenika ogleda se uglavnom u propagandnom delovanju, podržano mogućnostima [[genetička tehnologija|genetičke tehnologije]]. Jedna od takvih organizacija, posvećenih sprečavanju rađanja dece sa urođenim anomalijama, je [[1993]]. godine je objavila sledeće podatke: 11% roditelja bi abortiralo dete ako se dokaže sklonost ka razvoju gojaznosti, 75% bi isto učinilo u slučaju da se otkrije neka urođena fizička anomalija, a 43% bi pristalo na genetički inženjering u cilju psihofizičkog pojačanja svog potomka. Novi eugenički pokreti nude novac mladim devojkama za njihove [[jajna ćelija|jajne ćelije]]. Obično se traže devojke bele rase, visine oko 180&nbsp;cm, visoke inteligencije i bez fizičkih nedostataka, sa dobrim rezultatima na poljima matematike, umetnosti ili sporta. Na sličan našin otkupljuju spermu "uspešnih muškaraca" stvarajući banke genetičkog materijala za stvaranje super-rase. Za potrebe negativne eugenike koriste se mogućnosti moderne genetike - [[prenatalna dijagnostika]]. Ona se odnosi na različite dijagnostičke procedure, kao što je [[amniocenteza]], koje za cilj imaju rano otkrivanje urođenih anomalija deteta. Eugenički pokreti lobiraju da ovakvi pregledi postanu zakonska obaveza u toku trudnoće a da plodovi za koje se utvrdi da imaju urođene anomalije budu uništeni. {{Commonscat|Eugenics}} [[Kategorija:Pokreti]] [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Ideologije]] [[Kategorija:Bioetika]] [[Kategorija:Rasizam]] fd3q6p4f1camxpxks5o44rxhjc0t8qu Čistka 0 67428 42581178 42477147 2026-04-16T13:57:30Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581178 wikitext text/x-wiki '''Čistka''' predstavlja opsežno i sistematsko uklanjanje [[kadrovi|kadrova]] iz mjesta u [[vojska|vojsci]], [[policija|policiji]], [[pravosuđe|pravosuđu]], drugim tijelima [[uprava|državne uprave]], državnim poduzećima, kulturnim i drugim javnim institucijama te (najčešće vladajućoj) [[politička stranka|političkoj stranci]] čiji je glavni motiv političke prirode. Čistku provodi [[vlast]], a njen glavni motiv jest nastojanje da se državna uprava, odnosno [[društvo]] u cjelini, što je moguće više uskladi s njenim interesima i/ili [[ideologija|ideologijom]], odnosno uklone tj. "očiste" svi kadrovi koji bi tome iz raznih razloga predstavljali smetnju ili potencijalnu prijetnju po opstanak [[režim]]a. Riječ "čistka" dolazi iz [[ruski jezik|ruskog jezika]] (''чистка'') te se najčešće povezuje s praksom koju je provodio [[boljševizam|boljševički]], odnosno [[staljinizam|staljinistički]] režim u [[Rusija|Rusiji]] i [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] u prvih nekoliko decenija nakon [[oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]] (vidi [[Velika čistka]]). Zbog svega toga je izraz "čistka" stekao izuzetno pežorativno značenje, te se za njega u kasnijim periodima često koriste razni eufemistički izrazi. Najpoznatiji primjer je [[lustracija]] u [[post-komunizam|post-komunističkim]] državama, odnosno "diferencijacija" provedena nad protivnicima [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u [[SR Srbija|SR Srbiji]] nakon [[Osma sjednica CK SK Srbije|Osme sjednice CK SK Srbije]] 1987. godine. == Oblici čistki == Čistke po svom opsegu i metodama, ovisno o političkom sistemu i ideologiji, mogu imati različite oblike. Najblaži se svode na jednostavno premještanje "očišćenih" pojedinaca s važnijih na manje važne položaje, što se, uz imenovanje na "zvučne" titule, može okarakterizirati i kao smjenjivanje unaprijeđivanjem. Nešto oštrije metode predstavljaju prisilna umirovljenja, a još oštrije su degradiranja i otpuštanja iz državne službe, odnosno izbacivanja iz stranke. Najekstremniji oblici čistke su oni kojima se "očišćeni" kadrovi nastoje eliminirati ne samo iz vladajuće strukture, nego i iz društva uopće, kako više nikada ne bi bili u prilici da, makar posredno, "štetno" utiču na novu vlast. To podrazumijeva hapšenja, progonstvo, [[montiran proces|montirane sudske procese]] nakon kojih slijede dugotrajne zatvorske kazne ili [[smrtna kazna|egzekucije]], odnosno ''[[damnatio memoriae]]'' nakon kojih takve osobe postaju ''[[ne-osoba|ne-osobe]]''. Čistke se, ovisno o okolnostima, provode kroz formalne odluke upravnih, stranačkih i drugih tijela, odnosno na temelju za to posebno izglasanih [[zakon]]a te, u pojedinačnim slučajevima, [[sud]]skih presuda. U [[stari Rim|starom Rimu]] se pak kao pravni osnov za čistke koristio institut [[proskripcije|proskripcija]] kojima bi se mete čistki proglašavale ''neprijateljima države'' te tako davala ovlast za njihove fizičke likvidacije. Pojedini režimi, pak, čistkama ne daju čak ni elementarnu pravnu utemeljenost, a za što je primjer [[Hitler]]ova likvidacija vodstva [[SA]] u [[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]] 1934. godine. == Posljedice čistki == Posljedice čistki na neko društvo ili državu variraju ovisno o njihovom opsegu, metodama ili općim društveno-ekonomskim i drugim okolnostima u kojima se provode. Neki teoretičari, pogotovo oni koji pripadaju [[levica|ljevici]], smatraju da čistke same po sebi nisu negativna pojava, odnosno da u pojedinim slučajevima mogu biti korisne, odnosno poslužiti za poticanje efikasnosti državne uprave, odnosno uklanjanje [[korupcija|korupcije]] i [[nepotizam|nepotizma]]. Kao primjer se navodi post-[[Francuska revolucija|revolucionarna]] eliminacija [[aristokracija|aristokratskih]] oficira ''[[ancien regimea]]'' iz [[Francuska|francuske]] vojske, koja je omogućila da na njihova mjesta dođu daleko sposobniji oficiri porijeklom iz [[niža klasa|niže klase]] zaslužni za buduće uspjehe u [[napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]]. Mnogo je uvriježenije mišljenje prema kome čistke imaju pretežno negativne posljedice, bilo da je riječ o oblicima karakterističnim za [[totalitarizam|totalitarne]] režime, ili za rane faze suvremenih [[demokracija]], kao što je "sistem plijena" (''spoils system''), odnosno potpuna smjena svih upravnih kadrova nakon svake [[izbori|izborne]] smjene vlasti u [[SAD]] 19. vijeka. Tako učestale čistke, odnosno prijetnja iznenadnog prekida karijere na osnovu nekada teško dokučivih političkih kriterija, kod mnogih njenih potencijalnih žrtava stvara poticaj da svoju buduću egzistenciju pokušaju koliko-toliko osigurati kroz korupciju, ali i da opasnost od sebe otklone nastojanjem da na sebe ne skreću pretjeranu pažnju (tzv. "netalasanje"), što u cijelom društvu potiče [[konformizam]], neprijateljstvo prema "novim" i "opasnim" idejama i na kraju dovode do [[stagnacija|stagnacije]]. Čistke također, ukoliko se počnu primjenjivati neograničeno i dobiju stihijski karakter, mogu posredno ugroziti i sam režim odnosno državu koja ih je pokrenula. Tu se kao najbolji primjer navodi [[Velika čistka]] u SSSR, koja je posebno teško pogodila [[Crvena armija|Crvenu armiju]] te - zbog naglog gubitka najsposobnijih kadrova - u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] umalo dovela do poraza od [[Treći Reich|nacističke Njemačke]]. Kao jedno od sredstava za djelomično uklanjanje štetnih posljedica čistki u pojedinim državama se razvio institut [[politička rehabilitacija|političke rehabilitacije]]. == Najpoznatije čistke na prostoru bivše Jugoslavije == * čistka [[staljinizam|staljinističkih]] kadrova, odnosno pristaša [[Josif Staljin|Staljina]] iz redova [[KPJ|Partije]] i [[FNRJ|državne uprave]] nakon [[rezolucija Informbiroa|rezolucije Informbiroa]] 1948. godine; * čistka pristaša [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] iz [[UDBA]]-e i drugih organa Partije i države koja je uslijedila nakon [[brionski plenum|brionskog plenuma]] 1966. godine; * čistka sudionika [[MASPOK]]-a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a potom i "liberala" u drugim republikama SFRJ koja je uslijedila nakon sastanka Predsjedništva CK SKJ u [[Karađorđevo|Karađorđevu]] krajem 1971. godine; * "diferencijacija", odnosno čistka svih protivnika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] nakon [[Osma sjednica CK SK Srbije|Osme sjednice CK SK Srbije]] 1987. godine; * čistka [[Albanci|albanskih]] kadrova iz državne uprave na Kosovu nakon [[antibirokratska revolucija|antibirokratske revolucije]] i ukidanja kosovske autonomije: * čistka "jugokomunističkih" [[pravosuđe|pravosudnih]] kadrova u Hrvatskoj 1991/92. godine == Povezano == * [[Velika čistka]] * [[Etničko čišćenje]] * [[Proskripcije]] * [[Politička rehabilitacija]] == Vanjske veze == * [http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora] [[Kategorija:Čistke| ]] [[Kategorija:Rasizam]] i6bqzpakmog1s459q6s34je5susvw1y Etničko čišćenje 0 71059 42581186 42170430 2026-04-16T13:58:00Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581186 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Marcharmenians.jpg|thumb|250px|Etničko čišćenje [[Jermen]]a tokom [[armenski genocid|genocida nad Jermenima]] 1915.]] '''Etničko čišćenje''' (ili samo '''čišćenje''') je [[eufemizam|eufemistički]] izraz kojim se opisuju nasilne akcije koje za cilj imaju uklanjanje određene [[etnička grupa|etničke zajednice]], u pravilu [[manjina|manjinske]], u cilju postizanja etničke homogenosti na određenoj teritoriji, a koje uključuju razne oblike nasilja - od [[ubistvo|ubistva]], [[silovanje|silovanja]], [[tortura|mučenja]] i zastrašivanja do nasilnog proterivanja. Ovaj termin je ušao u globalnu upotrebu tokom [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]] 1990-ih. == Nastanak termina == Termin etničko čišćenje ušao je u široku upotrebu u svetskim medijima počev od [[1992]], a u vezi sa nasilnim preseljenjima koja su pratila ratove na teritoriji bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Ovaj termin potiče iz [[srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatskog jezika]]. [[Datoteka:Graffiti on destroyed house in Brod, RS.jpg|thumb|Jedna od mnogobrojnih uništenih kuća tokom ratova u Jugoslaviji.]] [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] upotrebljava reč ''očistiti'' da opiše šta se desilo sa [[Turci]]ma (odnosno [[muslimani]]ma) u [[Beograd]]u nakon što su srpski ustanici zauzeli grad [[1806]].<ref>{{cite book |author=Judah, Tim |title=The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia |url=https://archive.org/details/serbshistorymyth00juda |year=1997 |location=New Haven and London |publisher=Yale University Press|pages=[https://archive.org/details/serbshistorymyth00juda/page/75 75]}}</ref> Ovo je jedna od najranijih upotreba termina ''čišćenje'' u značenju etničkog čišćenja. Čišćenje granica ([[Ruski jezik|rus.]] ''очистка границ'') je izraz koji je korišćen 1930-ih u SSSR-u za uklanjanje i preseljenje [[Poljaci|Poljaka]] iz pograničnih oblasti.<ref name="martin">Martin, Terry (1998). [http://links.jstor.org/sici?sici=0022-2801%28199812%2970%3A4%3C813%3ATOOSEC%3E2.0.CO%3B2-A The Origins of Soviet Ethnic Cleansing]. ''[[The Journal of Modern History]]'' 70 (4), 813-861. pg. 822</ref> [[Nacionalsocijalizam|Nacistička]] administracija u [[treći rajh|hitlerovskoj Nemačkoj]] koristila je sličan termin za opis oblasti lišenih jevrejskog stanovništva [[Nemački jezik|nem.]] ''judenrein'', „čisto od Jevreja“. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], 1941, u zapisima hrvatskog [[Ustaše|ustaškog]] oficira [[Viktor Gutić|Viktora Gutića]], kao i u knjizi „[[Homogena Srbija]]“, ideologa [[Četnici|četničkog]] pokreta [[Stevan Moljević|Stevana Moljevića]], pominje se čišćenje teritorije od neželjenih elemenata - stanovništva. Tokom tog rata, ustaški režim [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] je u praksi sprovodio velike akcije proterivanja i/ili likvidacije neželjenih etničkih grupa ([[Srbi|Srba]], [[Jevreji|Jevreja]], [[Romi|Roma]]), koje su nekad označavane kao čišćenje. Četnici su, s druge strane, sprovodili masovne likvidacije nesrpskog stanovništva na teritorijama pod svojom kontrolom. U memorandumu [[Vaso Čubrilović|Vase Čubrilovića]] "[[Manjinski problem u novoj Jugoslaviji]]" iz [[1944]]. godine se prvi put u srpskohrvatskom jeziku upotrebljava termin “''etnički čist''”.<ref>{{Cite web |title=Vladimir Petrović: Manjinski problem u novoj Jugoslaviji |url=http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/Hereticus/V_1/27/show_download?stdlang=ser_lat |access-date=2011-09-07 |archivedate=2011-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111117113316/http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/Hereticus/V_1/27/show_download?stdlang=ser_lat |deadurl=yes }}</ref> ==19. vijek== [[Datoteka:Expulsion map of the Circassians in 19th century.PNG|right|thumb|225px|Karta lokacija sa kojih su protjerani Čerkezi u Tursku 1864.]] {{glavni|Etničko čišćenje Čerkeza}} 1864., [[Rusko Carstvo|carska Rusija]] je provela masovnu deportaciju [[Čerkezi|Čerkeza]] iz sjevernog [[Kavkaz]]a po završetku [[Kavkaski ratovi|kavkaskih ratova]]. Čerkezi su naime pružali otpor ruskoj invaziji preko jednog stoljeća, te je stoga odlučeno da ih se kazni prisilnim raseljavanjem, pošto je ruski car smatrao da ih se ne može potčiniti. Prema procjenama, deportirano je između 700.000{{sfn|Horvath|2011|loc=str. 9}} do milion Čerkeza, uglavnom putem brodova preko [[Crno more|Crnog mora]] na područje današnje [[Turska|Turske]], a možda je i do 50% umrlo kao posljedica tog postupka.{{sfn|Colarusso|Richmond|loc=str. 2}} Najniže procjene govore o minimumu od 100.000 poginulih tijekom tog egzila.{{sfn|Hoppe|2.10. 2011}} ==20. vijek== === Sovjetski Savez === {{glavni|Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu}} Prema nekim procjenama, tijekom [[Josif Staljin|Staljinove]] vladavine, oko 6 milijuna ljudi je raseljeno u Sovjetskom Savezu od 1920-ih do 1950-ih, kako bi se stanovništvo izmiješalo te tako nijedan narod ne bi bio homogen, što je on smatrao umanjivanjem prijetnje sovjetskoj državi. Nakon njegove smrti, [[Nikita Hruščov]] je 1956. osudio deportacije te je takva praska ukinuta. === Etničko čišćenje u jugoslavenskim ratovima === {{main|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}} Pred početak jugoslovenskih ratova, odnosno neposredno pred početak i za vreme [[antibirokratska revolucija|antibirokratske revolucije]] u drugoj polovini 1980-ih, mediji u Beogradu su sistematski optuživali [[Albanci|Albance]] u [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]], a posredno i tadašnje pokrajinske vlasti, da su odgovorni za tadašnji egzodus Srba i Crnogorca iz Pokrajine, odnosno da postoji dobro organizovani separatistički pokret čiji je cilj ''etnički čisto'' Kosovo. Isti izraz koristi i Nafi, fiktivni lik ekstremnog albanskog separatista u igranom filmu ''[[Opasni trag]]'' iz 1984. godine, kako bi opisao ciljeve svoje terorističke organizacije. === Etničko čišćenje u BiH === {{main|Rat u Bosni i Hercegovini|Bosanski genocid}} [[Datoteka:Srebrenica massacre memorial gravestones 2009 1.jpg|thumb|[[Masakr u Srebrenici|Etničko čišćenje Srebrenice]] je uključivalo i fizičku likvidaciju.]] [[Tadeuš Mazovjecki]], bivši predsednik poljske vlade, koga su [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene Nacije]] imenovale za opunomoćenog izaslanika za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji, u svom izveštaju iz [[1992]]. izričito je ukazao da etnička čišćenja u Bosni nisu bila posledica nego cilj [[rat]]a.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/2865/66/ Holm Zundhausen, Istorija Srbije od 19. do 21. veka]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> On je napravio razliku između dva načina vođenja rata: * diskriminacije i zločina, koje su činile sve strane i * etničkog čišćenja, koje su pre svega sprovodili Srbi. U izvještaju [[Ujedinjeni narodi|UN]] se kaže da je etničko čišćenje od strane srpskih snaga bilo "sistematsko i očigledno dobro planirano".<ref name="Izvještaj">{{Cite web |title=The policy of ethnic cleansing |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |access-date=2010-01-07 |archive-date=2012-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |dead-url=yes }}</ref> Za najbrutalnije vidove «etničkog čišćenja» na početku rata u BiH odgovorne su paravojne jedinice. Dve jedinice koje su odigrale veliku ulogu u etničkom čišćenju u BiH su "Četnici" [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] i "[[Srpska dobrovoljačka garda|Tigrovi]]" [[Željko Ražnatović|Željka Ražnjatovića Arkana]].<ref name="Izvještaj"/> Ove paravojne jedinice su pokrenule operacije iz [[Srbija|Republike Srbije]], gde su se nalazili njihovi kampovi za obuku.<ref name="Izvještaj"/> [[Noel Malcolm]] takođe ocjenjuje da etničko čišćenje u BiH nije bilo samo popratna ratna pojava, već zapravo glavni dio političkog plana koji je trebalo ostvariti ratnim sredstvima, naime stvaranje homogenih srpskih područja koja će se na kraju moći pripojiti drugim srpskim područjima, pa i samoj Srbiji, kako bi se stvorila [[Velika Srbija]].<ref name="Malcolm">[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Optuženo je i nekoliko hrvatskih generala i ratnih vođa za učešće u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom pothvatu]] sa ciljem da etnički očiste dijelove Bosne i Hercegovine, koju je trebalo priključiti "[[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]]".<ref name="Praljak">[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4244864,00.html?maca=bos-rss-bos-all-1475-rdf Maratosnko svjedočenje Slobodana Praljka]</ref> === Etničko čišćenje u Hrvatskoj === {{main|Rat u Hrvatskoj|Operacija Oluja}} Prema navodima tužilaštva Suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, tokom rata u Hrvatskoj oko 160,000 [[Hrvati|Hrvata]] je bilo proterano sa teritorija pod kontrolom srpskih snaga.<ref>[http://www.post-gazette.com/pg/04242/368273.stm Atrocities in Yugoslavia unraveled much later]</ref> Za nedjela etničkog čišćenja koje su počinili srpski dobrovoljci i [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] za vrijeme rata u Hrvatskoj bio je osuđen vođa pobunjenih Srba [[Milan Martić]]<ref>[http://www.un.org/icty/pressreal/2007/pr1162e-summary.htm MKSJ] Presuda <br />''Thus, the threat clearly expressed in Milan Martić's ultimatum in Kijevo was carried out in the territory of the SAO Krajina through the commission of widespread, grave crimes. This created an <u>atmosphere of fear</u> in which the further presence of Croats and other non-Serbs in the SAO Krajina was made impossible. The Trial Chamber has therefore concluded that the <u>displacement</u> of the Croat and other non-Serb population which followed these attacks was '''not merely the consequence of military action''', but in fact its <u>primary objective</u>.</ref>, kao i mnogi drugi politički i vojni lideri. Takođe, haško tužiteljstvo smatra da je udruženi zločinački pothvat hrvatskog vođstva bio na delu za vrijeme akcije "[[Operacija Oluja|Oluja]]".<ref name="vijesti">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/haag-dokazuje-udruzeni-zlocinacki-poduhvat-transkriptima-s-brijuna/342892.aspx Haag dokazuje "udruženi zločinački poduhvat" transkriptima s Brijuna]</ref> Vijeće je zaključilo da su hrvatske vojne snage i Specijalna policija počinili veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom, u okviru [[udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog pothvata]] koji je imao za cilj trajno uklanjanje srpskog stanovništva s područja Krajine, [[sila|silom]] ili prijetnjom silom, što je predstavljalo i uključivalo [[deportacija|deportaciju]], prisilno premještanje i progon putem uvođenja restriktivnih i diskriminacijskih mjera, protupravnih napada na civile i civilne objekte, deportaciju i prisilno premještanje.<ref>[http://www.icty.org/sid/10633 Međunarodni sud Gotovinu i Markača proglasio krivim a Čermaka oslobodio krivice]</ref> === Etničko čišćenje na Kosovu === {{main|Kosovski rat|Operacija Potkovica}} [[Datoteka:Defense.gov_News_Photo_990521-F-5920L-006.jpg|right|thumb|225px|Izbjeglički logor za Albance sa Kosova u Albaniji]] Prema presudi [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] "kosovskoj šestorki", srpske snage su u proleće [[1999]]. "na organizovan način, uz značajnu upotrebu državnih resursa" sproveli široku kampanju nasilja nad albanskim civilima, s ciljem da ih proteraju sa Kosova i tako održe političku kontrolu [[Beograd]]a nad pokrajinom.<ref name="Zločinački poduhvat">[http://www.kim.sr.gov.yu/cms/item/news/rs.html?view=story&id=10659&sectionId=8 Zločinački poduhvat protiv Albanaca državnim resursima]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (dobavljeno 6.6.2009)</ref> U okviru kampanje nasilja, [[Albanci]] su masovno proterivani iz svojih domova, ubijani, seksualno zlostavljani, dok su njihovi verski objekti uništavani.<ref name="bbc">[http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/02/090226_hagueverdictssixkosovo.shtml Presude "kosovskoj šestorki"] (dobavljeno 28.12.2009.)</ref> Predsedavajući sudija Ijan Bonomi je izričući presudu rekao da su "''Hotimične akcije tih snaga tokom te kampanje izazvale odlazak najmanje 700.000 Albanaca sa Kosova u kratkom vremenskom periodu od kraja marta do početka juna 1999''".<ref name="Zločinački poduhvat"/> Kada je nakon 78 dana NATO bombardovanja Srbija bila primorana da se povuče sa Kosova, proterani Albanci su se vratili, ali su mnogi kosovski Srbi proterani. ==21. vijek== [[Datoteka:Tserovani IDP settlement, Georgia.jpg|right|thumb|225px|Gruzijski izbjeglički logor Tserovani]] *[[Progon Gruzijaca iz Južne Osetije]] odigrao se 2008. nakon [[rusko-gruzijski rat|rusko-gruzijskog rata]] kada su [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] - [[Separatizam|separatističku]] sjevernu regiju u sastavu [[Gruzija|Gruzije]] - zauzele vojne snage [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] i Južne Osetije. [[Human Rights Watch]] (HRW) procjenjuje da je barem 22.000 [[Gruzijci|Gruzijaca]] protjerano iz te regije,{{sfn|Human Rights Watch|23.1. 2009|loc=str. 3}} dok [[UNHCR]] navodi brojku od 15.000 osoba.<ref>{{cite web|title=UNHCR secures safe passage for Georgians fearing further fighting| date=15.8. 2008| url=http://www.unhcr.org/news/NEWS/48a57cd34.html| publisher=UNHCR}}</ref> Bilo je to prvo etničko čišćenje na tlu moderne [[Evropa|Evrope]] 21. vijeka. Protjerivanje se odvijalo putem pljačke, paleži i uništavanja imovine i kuća Gruzijaca, kao i putem zastrašivanja i silovanja stanovništva. *2012., sirijska pravoslavna crkva je izvjestila kako antivladini [[Džihadizam|džihadisti]] provode progon sirijskih [[Kršćani|kršćana]] tijekom [[Sirijski građanski rat|sirijskog rata]].<ref>{{cite web|last=Putz |first=Ulrike |url=http://www.spiegel.de/international/world/christians-flee-from-radical-rebels-in-syria-a-846180.html |title=Christians Flee from Radical Rebels in Syria - SPIEGEL ONLINE |publisher=Spiegel.de |date=2012-07-25}}</ref><ref>{{cite news | url=http://latimesblogs.latimes.com/world_now/2012/03/church-fears-ethnic-cleansing-of-christians-in-homs-syria.html | title=Church fears 'ethnic cleansing' of Christians in Homs, Syria |work=Los Angeles Times | date= March 23, 2012}}</ref> == Povezano == * [[Genocid]] * [[Holokaust]] * [[Razmena stanovništva]] * [[Humano preseljenje]] * [[Brisanje identiteta]] * [[Logor Jasenovac|Jasenovački logor]] * [[Operacija Potkovica]] * [[Udruženi zločinački poduhvat]] == Izvori == {{reflist|2}} ==Literatura== *{{citation|last1=Colarusso|last2=Richmond| first1=John| first2=Walter| title=The Conquest and Deportation of the Circassians| url=http://johncolarusso.net/pdf/the_deportation.pdf| ref=harv}} *{{citation|last=Hoppe| first=Hans-Joachim Von| year=2.10. 2011 |title=Die Tscherkessen – ein unbekanntes Volk erwacht| url=http://www.eurasischesmagazin.de/artikel/Die-Tscherkessen-ein-unbekanntes-Volk-erwacht/20111009| publisher=Eurasisches Magazin| ref=harv}} *{{citation|last=Horvath|first=Csaba|year=2011|title=Ethno-demographic changes in the Caucasus 1860-1960|url=http://www.southeast-europe.org/pdf/06/DKE_06_A_K_HORVATH_CSABA.pdf|publisher=International Relations Quarterly|ref=harv|access-date=2015-04-18|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304123104/http://www.southeast-europe.org/pdf/06/DKE_06_A_K_HORVATH_CSABA.pdf|dead-url=yes}} *{{cite web|last=Human Rights Watch| title=Up in Flames: Humanitarian Law Violations and Civilian Victims in the Conflict over South Ossetia| url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/georgia0109web.pdf |year=23.1. 2009| ref=harv}} *{{cite web|last=Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|year=2008| title=Ethnic Cleansing of Georgians Resulted from Russian Invasion and Occupation since August 8, 2008| url=http://www2.ohchr.org/english/bodies/hrc/docs/CCPR.C.GEO.CO.3.Add.1.AnnexIII.doc |ref=harv}} == Vanjske veze == * [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm The policy of ethnic cleansing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |date=2012-05-04 }} (Izvještaj UN o etničkom čišćenju u BiH) * [http://www.camo.ch/mazovjecki.htm Tadeuš Mazovjecki, ETNICKO CISCENJE U BANJA LUCI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404065909/http://www.camo.ch/mazovjecki.htm |date=2009-04-04 }} {{Genocid}} [[Kategorija:Etničko čišćenje]] [[Kategorija:Rasizam]] kbm3up41iwrtjx2tlfzom8n987vlq9u Blackface 0 78924 42581187 41689067 2026-04-16T13:58:05Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581187 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Minstrel PosterBillyVanWare edit.jpg|thumb|desno|280px|Reprodukcija postera za [[minstrel show]] [[William H. West (zabavljača)|Williama H. Westa]] iz 1900. godine koji je originalno izdala kompanija Strobridge [[Lithography|Litho]] Co., a koji pokazuje transformaciju od bijelca u "crnca".]] '''Blackface''' je izraz koji na [[engleski jezik|engleskom]] doslovno znači "[[crno]] [[lice]]", a pod kojim se podrazumijeva [[teatar|kazališna]] [[kozmetika|šminka]] koja za svrhu ima izvođača "transformirati" u karikirani i stereotipni lik [[negroidi|crnca]]. ''Blackface'' je svoj karakteristični oblik dobila u [[minstrel show|minstrel šouima]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u [[19. vijek]]u, a koristili su je kako [[bijela (kavkaska) rasa|bijeli]] tako i crni izvođači. S vremenom je postala simbol [[rasizam|rasističkih]] predrasuda te se od druge polovice 20. vijeka njeno korištenje smatra kontroverznim. == Izvori == * {{cite web|author=Armstron-De Vreeze, Pamela|year=1997|url=http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1264/is_n8_v28/ai_20039487|archiveurl=https://web.archive.org/web/20050516045544/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1264/is_n8_v28/ai_20039487|archivedate=2005-05-16|title="Surviving Zwarte Piet — a Black mother in the Netherlands copes with a racist institution in Dutch culture"|publisher=''[[Essence magazine|Essence]]'' magazine|accessdate=15. 11. 2005.|deadurl=no}} * {{Cite book|author=[[Langston Hughes|Hughes, Langston]] and Meltzer, Milton|year=1967|title=Black Magic: A Pictorial History of Black Entertainers in America| location=New York | publisher=Bonanza Books|isbn=0-306-80406-9|ref=harv}} * {{citation |last=Lott |first=Eric |authorlink=Eric Lot |year=1993 |title=Love and Theft: Blackface Minstrelsy and the American Working Class |location=New York |publisher=Oxford University Press |isbn=0195078322}} * {{cite web|author=Malik, Sarita|url=http://www.museum.tv/archives/etv/B/htmlB/blackandwhim/blackandwhim.htm|title=The Black and White Minstrel Show|publisher=[[Museum of Broadcast Communications]]|accessdate=08. 01. 2007.|archivedate=2007-01-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070107092529/http://www.museum.tv/archives/etv/B/htmlB/blackandwhim/blackandwhim.htm|deadurl=yes}} * Sacks, Howard L, and Sacks, Judith (1993). ''Way up North in Dixie: A Black Family's Claim to the Confederate Anthem''. Washington: Smithsonian Institution Press. * {{citation |last=Strausbaugh |first=John |year=2006 |title=Black Like You: Blackface, Whiteface, Insult and Imitation in American Popular Culture |url=http://books.google.com/books?id=l5TH3Smr8FcC&printsec=frontcover&dq=Black+Like+You#v=onepage&q=&f=false |publisher=Jeremy P. Tarcher / Penguin |isbn=1585424986}} * {{citation |last=Toll |first=Robert C. |year=1974 |title=Blacking Up: The Minstrel Show in Nineteenth-century America |location=New York |publisher=Oxford University Press |isbn=0819563005}} * {{Cite book|first=Mark|last=Twain|authorlink=Mark Twain|year=1924|title=Mark Twain's Autobiography|chapter=XIX, dictated 1906-11-30| location=New York|publisher=Albert Bigelow Paine|id=[[Library of Congress Control Number|LCCN]] 24025122|ref=harv}} * {{Cite book|first=Mel|last=Watkins|year=1999|title=On the Real Side: A History of African American Comedy from Slavery to Chris Rock|url=https://archive.org/details/onrealsidehistor0000watk| location=Chicago, Illinois | publisher=Lawrence Hill Books|isbn=1-55652-351-3|ref=harv}} == Literatura == * {{Cite book|author=Cockrell, Dale|year=1997|title=Demons of Disorder: Early Blackface Minstrels and their World|url=https://archive.org/details/demonsofdisorder00cock|publisher=Cambridge Studies in American Theatre and Drama|isbn=0-521-56828-5|ref=harv}} * {{Cite book|first=David|last=Levinthal|year=1999|title=Blackface|publisher=Arena|isbn=1-892041-06-5|ref=harv}} * {{Cite book|first=W.T.|last=Lhamon, Jr.|year=1998|title=Raising Cain: Blackface Performance from Jim Crow to Hip Hop|publisher=[[Harvard University Press]]|isbn=0-674-74711-9|ref=harv}} * {{Cite book|first=Michael|last=Rogin|year=1998|title=Blackface, White Noise: Jewish Immigrants in the Hollywood Melting Pot|publisher=University of California Press|isbn=0-520-21380-7|ref=harv}} * Abbott, Lynn, & Seroff, Doug (2008). ''[http://www.upress.state.ms.us/books/842 Ragged but Right: Black Traveling Shows, "Coon Songs," and the Dark Pathway to Blues and Jazz.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090514005656/http://www.upress.state.ms.us/books/842 |date=2009-05-14 }}'' Jackson: University Press of Mississippi. {{ISBN|1-57806-901-7}}. * {{Cite book|author=Chude-Sokei, Louis|year=2005|title=The Last Darky: Bert Williams, Black-on-Black Minstrelsy and the African Diaspora|publisher=[[Duke University Press]]|isbn=082233643X|ref=harv}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Blackface minstrelsy}} * [http://www.authentichistory.com/diversity/ "Blackface and other historic racial images from the Authentic History Center"] * [http://www.bambizzoozled.com/Film_Movies_TV_Including_Blackface/ "Bambizzoozled - Blackface in Movies and Television"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150217052007/http://www.bambizzoozled.com/Film_Movies_TV_Including_Blackface/ |date=2015-02-17 }} * [http://www.blackculturalstudies.org/m_diawara/blackface.html "The Blackface Stereotype", Manthia Diawara] * [http://www.capetownmagazine.com/events/Tweede-Nuwe-Jaar-2009-Celebrates-2nd-New-Year~1128 "Cape Minstrel Festival Kaapse Klopse"], Cape Town Magazine. * [https://web.archive.org/web/20061126045840/http://colorblind.typepad.com/the_colorblind_society/blackface/ Recent blackface stories in the news, from the Colorblind Society] * [https://web.archive.org/web/20060227143627/http://www.mardigrasdigest.com/News/Feature_Zulu_Blackface.htm "Zulu Blackface: The Real Story!"] * [http://thefanzine.com/articles/features/391/the_new_era_of_blackface "The New Era of Blackface," Louis Chude-Sokei] * [http://black-face.com "The History of Racist Blackface Stereotypes] * [http://www.newsreel.org/nav/title.asp?tc=CN0229 "Blacking Up: Hip-Hop's Remix of Race and Identity] [[Kategorija:Stereotipovi]] [[Kategorija:Historija SAD]] [[Kategorija:Afroamerikanci]] [[Kategorija:Rasizam]] btpmtlwcr9j41hyih3qrt04mnizxrd2 Toma Apostol 0 89988 42581262 42388082 2026-04-17T06:51:48Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg]] → [[File:Caravaggio incredulity.jpg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 42581262 wikitext text/x-wiki {{Svetac (HR) | ime = Sveti Toma | slika =Caravaggio incredulity.jpg | opis_slike = [[Caravaggio]]va "Nevjera svetog Tome" | naslov = [[Apostoli|Apostol]] | nadnevak rođenja = | mjesto rođenja = | nadnevak smrti = o. 72 | mjesto smrti = okolica [[Čenaj|Chennaija]], [[Indija]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = [[Katolička crkva|Katoličkoj Crkvi]], [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj Crkvi]], [[Anglikanska Crkva|Anglikanskoj Crkvi]], [[Luteranska Crkva|Luteranskoj Crkvi]], nekim [[Protestantizam|Protestantskim]] Crkvama | nadnevak spomendana = ''[[Katolička crkva|Rimokatolici]]'': [[3. 7.|3. srpnja]] (nekad [[21. 12.|21. prosinca]])<br />''[[Koptski pravoslavci]]'': [[26. Pashonsa (koptska pravoslavna liturgija)|26. Pashonsa]]<br />''[[Istočni pravoslavci]]'': [[Tomina nedjelja]] (nedjelja nakon [[Uskrs|Pashe]]), [[6. 10.|6. listopada]], te [[30. 6.|30. lipnja]] ([[Sinaksis]] Apostola) | simboli na slikama toga svetca = [[blizanci|Blizanac]], stavljajući prst u [[Hristos|Krista]], [[koplje]] (znak [[mučenik|mučeništva]]), [[tesarski kvadrat|kvadrat]] (njegovo zanimanje, graditelj) | zaštitnik = [[Arhitekt]]i, [[Indija]], [[Pula]] i ostali | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} '''Toma Apostol''', također zvan '''Nevjerni Toma''' ili '''Juda Toma Blizanac''', bio je jedan od [[Isus]]ovih [[apostoli|dvanaestorice apostola]]. Možda je najpoznatiji po nevjeri u Isusovo uskrsnuće nakon što je čuo za nj, no ubrzo nakon što je vidio Isusa rekao je "Gospodin moj i Bog moj!" Apostolu Tomi se pripisuje autorstvo nekanonskog [[Evanđelje po Tomi|Jevanđelja po Tomi]].<ref name="Koester">{{Cite web |title=Helmut Koester, Introduction to the Gospel of Thomas |url=http://www.theologywebsite.com/etext/naghammadi/thomas.shtml |access-date=2011-03-12 |archivedate=2010-12-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101223190950/http://theologywebsite.com/etext/naghammadi/thomas.shtml |deadurl=yes }}</ref> U [[rano hrišćanstvo|ranom hrišćanstvu]] je bilo rasprostranjeno predanje da je Juda Toma Didimos bio [[Isus]]ov brat blizanac.<ref>Dr. Bruce F. MacDonald, 2010, The Thomas Book, {{ISBN|978-1608608195}}</ref> Kao [[Soter|Spasiteljev]] brat blizanac, Toma je imao pravo izravnog uvida u prirodu samog Spasitelja i njegova nauka.<ref name="Gnostika"/> Prema tradiciji Toma je bio jedini [[apostoli|apostol]] koji je propovedao izvan granica tadašnjeg [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. Poznat je kao apostol [[Perzija|Persije]] ([[Iran]]a) i [[Indija|Indije]].<ref>{{cite web|url=http://kuzhippallil.com/nsc.html |title=kuzhippallil Nasrani Syrian Christians |publisher=Kuzhippallil.com |date= |accessdate = 25. 04. 2010.}}</ref> U [[Sirijska pravoslavna crkva|Sirijskoj crkvi]], Toma je poznat kao [[Isus]]ov brat koji je utemeljio crkve na Istoku, posebno u [[Edesa (Mezopotamija)|Edesi]].<ref name="Koester"/> [[Djela Tomina]] navode da je umro [[mučenik|mučeničkom]] smrću u [[Indija|Indiji]], nakon što je obratio kralja Gundafora.<ref name="Šagi-Bunić">[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)] (scribd)</ref> [[Katolička crkva|Rimokatolička Crkva]] slavi njegov spomendan [[3. 7.|3. srpnja]]. U tradicionalnom katoličkom kalendaru, njegov je spomendan bio 21. prosinca (najkraći dan u godini). Pomaknut je kako bi se na taj dan prisjećalo na sv. Petra Kanizija koji je umro [[21. 12.|21. prosinca]]. == Ime == Toma se u nekim izvorima pominje i kao '''Juda Toma Didimos''' odnosno '''Juda blizanac''' (aramejska riječ ''toma'' i grčka ''didimos'' obe znače "[[blizanac]]").<ref name="Koester"/> == Toma u Ivanovu evanđelju == [[Datoteka:Verrochioorsanmichelle.jpg|thumb|left|[[Andrea del Verrocchio|Verrocchiova]] skulptura koja prikazuje nevjeru svetog Tome.]] Toma se javlja u nekoliko redaka u [[Ivanovo evanđelje|Ivanovu evanđelju]]. Kada je [[Lazar]] umro, učenici su se usprotivili Isusovoj odluci o povratku u Judeju gdje su židovi prethodno pokušali kamenovati Isusa. Isus je bio odlučan u svojoj namjeri, pa je tada Toma hrabro rekao: "Hajdemo i mi da umremo s njim!" (Iv 11:16) Toma je također govorio na [[Posljednja večera|Posljednjoj večeri]] (Iv 14:5). Isus je uvjeravao svoje učenike kako znaju gdje ide, no Toma se bunio kako oni uopće ne znaju ništa. Isus je na to i na Filipov zahtjev odgovorio detaljnim objašnjenjem svoje povezanosti s Ocem. Ipak, najpoznatije Tomino javljanje u Novom zavjetu zasigurno je ono kada sumnja u [[Isusova smrt i uskrsnuće|Isusovo uskrsnuće]] i zahtjeva da dodirne [[svete rane|Isusove rane]] prije nego se sam uvjeri (Iv 20:24-29). [[Caravaggio]]va slika Nevjera svetog Tome (prikazana iznad) prikazuje tu scenu. U ovoj se priči nalazi podrijetlo sintagme ''[[Nevjerni Toma]]''. Nakon što je vidio živog Isusa (Biblija nigdje ne tvrdi je li Toma uistinu dotaknuo Kristove rane), Toma je iskazao svoju vjeru u Isusa uzviknuvši "Gospodin moj i Bog moj!"; a prema ovome se ponekad naziva i Toma Vjernik.<ref>Faith and Character of Apostle Thomas by Dr. Mathew Vellanickal and many other articles in ''St. Thomas Christian Encyclopaedia''</ref> Toma je također poznat kao Apostol koji je krstio Tri kralja (Mudrace s Istoka). == Toma u Sirijskoj predaji == [[Datoteka:Thomas_the_Apostle_mosaic.jpg|thumb|Mozaik apostola Tome]] Sveti Toma (''Thoma Shlikha'') se smatra osnivačem i prvim [[patrijarh]]om, odnosno [[katolikos]]om sirijske [[Crkva Istoka|Crkve Istoka]] (oko [[33]] - [[77]]. godine<ref name=patriarchsnestorg>{{cite web|title=Nestorian Patriarchs|url=http://www.nestorian.org/index.html|work=Nestorian.org|accessdate=17 April 2011}}</ref>). U [[rano hrišćanstvo|ranom hrišćanstvu]] drevne [[Osroena|Osroene]] (istočna [[Sirija]], između [[Edesa (Mezopotamija)|Edese]] i Messene) o apostolu Tomi je postojala razvijena predaja. Ova kršćanska predaja je književno uobličena u nizu djela nazvanih po Tomi<ref name="Gnostika"/>: * [[Evanđelje po Tomi]] napisano između [[50]]. i [[125]] g. * [[Knjiga Tomina]] nastala početkom [[3. vijek]]a * [[Djela Tomina]] napisana oko [[225]]. g. Značaj i uloga Tome u samim djelima je vremenom evoluirala, od zapisivača [[Isusove izreke|Isusovih izreka]] (Evanđelje po Tomi), preko dijaloga Isusa i Tome (Knjiga Tomima), do potpuno razvijene pripovijesti o Tominim misionarskim podvizima (Djela Tomina).<ref name="Gnostika">[http://www.scribd.com/doc/11573049/GNOSTIKA-Izvorni-Koptski-Tekstovi Izvorni koptski tekstovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131031170751/http://www.scribd.com/doc/11573049/GNOSTIKA-Izvorni-Koptski-Tekstovi |date=2013-10-31 }} (Knjiga Tome Athletesa, uvod: John D. Turner)</ref> Tomini hrišćani su u Južnoj Indiji bili u dodiru s [[budizam|budistima]], što je utjecalo na neke njihove spise.<ref>E. Conze, »Buddhism and Gnosis«, u: Le Origini dello Gnosticismo: Colloquio di Messina 13—18 Aprile 1966 (Leiden, 1967), str. 665.</ref> == Napomene == {{izvori}} == Povezano == {{Commonscat|Saint Thomas}} * [[Sveti Toma iz Meliapora]] * [[Kršćani svetog Tome]] * [[Evanđelje po Tomi]] * [[Knjiga Tomina]] * [[Djela Tomina]] * [[São Tomé]] {{apostoli}} {{Личности Новог завета}} {{DEFAULTSORT:Toma Apostol}} [[Kategorija:Apostoli]] [[Kategorija:Biblijske ličnosti]] [[Kategorija:Sveci]] io94oqusju18n00q7hsy1z1ehbw20fy Govor mržnje 0 100479 42581182 41257003 2026-04-16T13:57:46Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581182 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Virgin SIM card in Poland with the slogan of the campaign against hate speech "Words have power, use them wisely".jpg|mini|SIM kartica u Poljskoj sa sloganom kampanje protiv govora mržnje "Riječi imaju moć, koristi ih pametno"]] '''Govor mržnje''' je govor kojim se napada ili omalovažava određena društvena ili etnička grupa ili pripadnik te grupe [http://dictionary.reference.com/browse/hate%20speech]<ref> The American Heritage® Dictionary of the English Language, Fourth Edition, Copyright © 2009 by Houghton Mifflin Company. </ref>. U suštini je govor uperen protiv osobe ili [[osoba]] zbog njihove rasne, [[vjera|verske]], etničke pripadnosti, [[ljudska seksualnost|seksualne]] orijentacije, izgleda (visina, težina, boja kože...), pola, godina ili bilo koje osobine koju neko može smatrati nedostatkom [http://en.wikipedia.org/wiki/Hate_speech#cite_note-0]. Koncept se pojavio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] kasnih 70-ih godina [[20. vijek|XX veka]] i od tada su u mnogim drugim [[država|zemljama]], uvedeni [[zakon]]i kojima se određuju dodatne kazne za govore motivisane [[predrasuda]]ma ili netrpeljivošću uperenim protiv određenih [[grupa]] koje za [[posledica|posledicu]] imaju podsticanje i podstrekivanje rasne [[mržnja|mržnje]], [[agresija|agresiju]] ili [[zločin]], uključujući širenje [[nacionalsocijalizam|nacističke]] [[propaganda|propagande]].<ref>Delovi članka su preuzeti iz knjige Ivana Vidanovića „[[Rečnik socijalnog rada]]“, uz odobrenje autora.</ref> == Povezano == *[[Agent provokator]] *[[Argumentum ad hominem]] *[[Astroturfing]] *[[Divide et impera]] *[[Operacija pod lažnom zastavom]] *[[Politička korektnost]] *[[Psihološko ratovanje]] *[[Verbalni delikt]] *[[Zločin iz mržnje]] == Napomene == {{izvori}} [[Kategorija:Govor mržnje| ]] [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Politička filozofija]] [[Kategorija:Filozofski koncepti]] [[Kategorija:Rasizam]] f9vuv7wrqmxtw6r1f1zsmz19rz5xcbe Progon 0 100690 42581179 42561990 2026-04-16T13:57:33Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581179 wikitext text/x-wiki {{redirect|Progon}} '''Progon''' ili '''proganjanje''' je naziv za sistematsko zlostavljanje pojedinca ili društvene grupe od strane druge društvene grupe. Njen najčešći motiv je [[netolerancija]] ili [[politička represija]], ukoliko je provodi [[država]]. Može se pojaviti u raznim oblicima: od isključivanja iz javnog života, oduzimanja imovine preko zatvaranja do fizičkog zlostavljanja i ubijanja. Ovisno o kriterijima kojima se određuje proganjana grupa progoni mogu biti [[religijski progoni]], [[etnički progoni]] i [[politički progoni]]. == Vrste progona == === Vjerski progoni === * [[Progoni kršćana]] ** [[Progoni kršćana u Rimskom Carstvu]] ** [[Progoni bogumila u Raškoj]] ** [[Katarski krstaški rat|Progoni katara u Langdoku]] ** [[Anti-mormonizam]] ** [[Progoni Jehovinih svjedoka]] * [[Progoni Jevreja]] * [[Progoni muslimana]] ** [[Progoni ahmedija]] * [[Progoni hindusa]] * [[Progoni Falun Gonga]] * [[Progoni bahaista]] * [[Progoni ateista]] === Etnički progoni === * [[Progoni albina]] == Povezano == * [[Diskriminacija]] == Vanjske veze == * [http://www.greenlanguage.com/_GreenLanguage/Page_04.asp Language alternatives to creating and being persecutors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208154129/http://greenlanguage.com/_GreenLanguage/Page_04.asp |date=2009-02-08 }} [[Kategorija:Zlostavljanje]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Progoni|*]] [[Kategorija:Rasizam]] 4ggeyz2y83alw2a4p6kd5j36q1cityf 280. 0 101937 42581230 42375316 2026-04-16T19:44:08Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Roman_Cologne,_reconstruction.JPG|Roman_Cologne,_reconstruction.JPG]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Infrogmation|Infrogmation]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Maps of the history of Colo 42581230 wikitext text/x-wiki {{otheruses-number}} {{Godina nav|280}} [[Datoteka:Western Jeun Dynasty 280 CE.png|thumb|Kina ponovno ujedinjena pod [[Dinastija Jin (265–420)|Zapadnom dinastijom Jin (280)]]]] __NOTOC__ Godina '''280.''' ('''[[rimske brojke|CCLXXX]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Mesale i Grata''' (ili, rjeđe, '''godina 1033. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 280. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == * [[Car Wu od Jina|Sima Yan]], vladar sjeverne kineske dinastije Jin (bivše države [[Cao Wei]]), zauzima najveći dio južne kineske države [[Istočni Wu|Wu]] te tako ponovno ujedinjuje [[Historija Kine|Kinesko Carstvo]] pod [[Dinastija Jin (265–420)|Zapadnom dinastijom Jin]], okončavši dugi period nejedinstva poznat kao [[Tri kraljevstva]]. Njegova prijestolnica [[Luoyang]] postaje bogato trgovačko središte u koga dolaze [[ambasador]]i sa mnogih strana svijeta. * [[Rimski uzurpator]] [[Proculus|Prokul]] diže ustanak u [[Lugdunum]]u (današnji [[Lyon]] u [[Francuska|Francuskoj]]) i sebe proglašava carem. * [[Rimsko Carstvo|Rimski]] car [[Marcus Aurelius Probus|Prob]] protjeruje [[Alani|Alane]] iz [[Asia Minor|Male Azije]] te guši ustanak u [[Rimska Galija|Galiji]], nakon čega je Prokul pogubljen. * [[Germani]] uništavaju [[rimska mornarica|rimsku flotilu]] na [[Rajna|Rajni]], nakon čega se [[Bonosus (car)|Bonos]] proglašava carem u [[Colonia Claudia Ara Agrippinensium|Koloniji Agripini]] (današnji [[Köln]]). * Prob tuče Bonosovu vojsku. Bonos nakon poraza vrši samoubistvo [[vješanje]]m, a Prob njegovoj porodici odaje [[počast]]. * [[Julius Saturninus|Julije Saturnin]], guverner [[Rimska Sirija|Sirije]], dolazi u [[Aleksandrija|Aleksandriju]] kako bi odatle koordinirao obranom provincija na Istoku. Nakon što je proglašen carem, povlači se u [[Apamea (Sirija)|Apameju]]. Prob opsjeda i zauzima grad, te Saturnina daje pogubiti. * Kralj [[Bahram II]] od [[Sasanidsko Carstvo|Perzije]] šalje izaslanike Probu, nastojeći uspostaviti miroljubive odnose sa Rimskim Carstvom. * [[Germani|Germansko]] pleme [[Thuringii|Turingi]] se pojavljuje u [[Harz|gorju Harz]] (današnja [[Tiringija]]) u centralnoj [[Njemačka|Njemačkoj]]. * Rimska teritorija je pod stalnom prijetnjom [[Franci|franačkih]] upada, zbog čega se gradovi u Galiji opasuju sa [[bedem]]ima. * Grčki [[matematičar]] [[Pappus|Pap iz Aleksandrije]] geometrijski demonstrira svojstva [[centar mase|težišta]]. * Osnovano [[Gupta Carstvo]] u [[Indija|Indiji]] (približni datum). == Rođenja == * [[Sveti Georgije]], [[vojnik]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i kasniji [[kršćanstvo|kršćanski]] [[mučenik]] (ili [[275]], približni datum) == Smrti == * [[Bonosus (uzurpator)|Bonos]], [[rimski uzurpator]] * [[Cen Hun]], ministar [[Istočni Wu|Države Wu]] * [[Julius Saturninus|Julije Saturnin]], rimski uzurpator * [[Kang Senghui]], [[budizam|budistički]] [[redovnik]] i prevoditelj * [[Maharaja Sri-Gupta]], vladar iz [[Gupta dinastija|dinastije Gupta]] * [[Proculus|Prokul]], rimski uzurpator * [[Zhang Ti]], ministar Države Wu [[Kategorija:280.| ]] od9s22z839503qte0xb1km8skg8irdo Colonia Agrippina 0 101958 42581231 40903789 2026-04-16T19:44:11Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Roman_Cologne,_reconstruction.JPG|Roman_Cologne,_reconstruction.JPG]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Infrogmation|Infrogmation]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Maps of the history of Colo 42581231 wikitext text/x-wiki '''Colonia Claudia Ara Agrippinensium''', skraćeno '''Colonia Agrippina''', je bila [[rimska kolonija]] na području današnjeg [[Porajnje|Porajnja]] u [[Nemačka|Njemačkoj]], a od koga se razvio današnji grad [[Köln]]. Poznata je kao sjedište [[rimske provincije]] [[Donja Germanija|Germania Inferior]] i štab tamošnjih rimskih legija. Pod upravnim reformama cara [[Dioklecijan]]a, je postala sjedište provincije [[Germania Secunda]]. Iz tog doba su očuvani mnogi artefakti, uključujući gradska vrata sa natpisom 'CCAA' koja se danas čuvaju u [[Rimsko-germanski muzej|Rimsko-germanskom muzeju]]. == Povezano == * [[Historija Kölna]] {{Commonscat|Colonia Claudia Ara Agrippinensium}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rimski gradovi]] [[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u Njemačkoj]] [[Kategorija:Historija Kölna]] fhi38rzi53wx0a5qu3u88i1i642wbgf Antisemitizam 0 106050 42581188 34944986 2026-04-16T13:58:08Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581188 wikitext text/x-wiki {{Judaizam}} [[Datoteka:Nazi Wandering Jew propaganda by David Shankbone.jpg|thumb|Propagandna slika šetajućeg [[Židov]]a]] '''Antisemitizam''' predstavlja predrasude o [[Jevreji]]ma kao narodu i vjerskoj grupi. Kao imaginarni pokret u stanovništvu [[Evropa|evropskog kontinenta]], korijene dobija u [[16. vijek|16.]] i početkom [[17. vijek]]a. Bazirano na religioznoj kontroverzi ([[Isus]] je bio Židov a ne kršćanin), kroz Crkvu se pronosi predstava semitizma kao urota protiv Crkve i njenih fundamentalnih mišljenja. == Rani antisemitizam (antijudaizam) == Na području današnjeg [[Bliski istok|bliskog istoka]] razvija se predstepen antisemitizma, antijudaizam. Prije pojave kasnijih monoteističkih religija, kao što su kršćanstvo i islam, judaizam je kao monoteistička vjera bio na meti drugih vjera. U tadašnje vrijeme je bilo neobjašnjivo imati jednog [[bog]]a. Plemena širom [[svijet]]a vjerovala su u više ''božanskih bića'', čiji primjer je najvidljiviji u [[Grčka mitologija|grčkoj]] i [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]]. Za skoro sve radnje i skoro sve fenomene bio je zadužen jedan poseban bog. Oslanjajući se na njihov [[monoteizam]], Židovi tog vremena u stvari okreću leđa tadašnjoj kulturi. Samim time dolazi sve više do njihovog isključivanja iz kulture tih regija, te do stvaranja sopstvene kulture unutar istomišljenika. Historijski su dokazana protjeravanja Židova od Egipćana i njihova poniženja od drugih naroda blisko-istočne regije. == Antisemitizam u srednjem vijeku == Gubljenjem značaja Bizantskog carstva i jačanjem [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] krajem [[10. vijek|10.]] i početkom [[11. vijek]]a dolazi do pomijeranja trgovačkih centara dalje prema [[zapad]]u. Židovi tog doba, integrirani u trgovačke i finansijske poslove, sve više preuzimaju uticaj u ovim granama. Crkva tog vremena, sama zainteresirana za bogatstvo koje dolazi trgovačkim [[put]]evima sa istoka, posvećuje mnogo vremena prozivajući Židove donosiocima zla i pokušajima urote u narodu kroz promociju njihovog grijeha nad Isusom. Samim tim budi se jaka kontroverza na pogled [[Isus]]a u kojem kršćani vide Boga, dok ga Židovi smatraju normalnim Židovom. Omalovažavanje Isusa, Crkva uzima također kao jedan od povoda za potporu mržnje prema Židovima. == Antisemitizam u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] == {{main|Nacizam|Holokaust}} [[Datoteka:Antijevrejska propaganda.jpg|minijatura|Nacistički propagandni plakat protiv Jevreja u Srbiji, u vreme holokausta.]] Već krajem [[19. vijek]]a, na području [[Njemačka|njemačkog]] uticaja, sve više se kristalizira mržnja prema židovskom stanovništvu. U to doba se prelazi iz vjerskog antisemitizma u rasni. U velikom broju pisanih djela desnice, dolazi do opisa Židova kao jedne [[Hijena|hijene]] koja se podmuklo prostire u aparatima [[Država|države]]. Ova mržnja se zasniva na uspjehu Židova koji u toj dobi zasnivaju bazu finansijske osnove van državnih institucija. U danima privredne krize na području Njemačke, njih se viđa kao jednog od uzroka depresivnog stanja. [[Adolf Hitler]] u svom djelu ''[[Mein Kampf]]'' stilizira židovstvo kao državnog neprijatelja broj jedan. Dolaskom Hitlera na vlast, [[30. januar]]a [[1933]], dolazi do niza zakonskih izmjena na štetu židovskog stanovništva. Oduzima im se državljanstvo, zabranjuje rad u prosvjeti, rad u državnim institucijama, brak sa ne-Židovima, oduzimanje imovine, zabrana rada u zanatima kao što su oružari ili apotekari i slično, da bi sve na kraju završilo u [[holokaust]]u. == Moderni antisemitizam == {{main|Novi antisemitizam}} Iako u zapadnom svjetu prakticiran samo od desničara evropske regije, on i danas postoji. U islamskom svijetu se bazira na mržnji prema [[Izrael]]u kao raku u islamskom tijelu, i tako prema židovskom narodu. == Vanjske veze == {{Commonscat|Antisemitism}} * [http://www.pescanik.info/content/view/6474/1226/ Kršćanski antijudaizam] {{Ksenofobije}} [[Kategorija:Antisemitizam| ]] [[Kategorija:Jevreji]] [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Historija judaizma]] [[Kategorija:Rasizam]] dmjwj7tqlp5snmoaexz24qbl3gzdzau Blaž Slišković 0 111433 42581229 42409389 2026-04-16T19:40:48Z Bakir123 129685 42581229 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Blaž Slišković | slika = Blaž Slišković 2019 (cropped).png | puno ime = Blaž Slišković | visina = | nadimak = Baka | datum rođenja = [[30. 5.|30. svibnja]] [[1959]]. | mjesto rođenja = [[Mostar]] | država rođenja = [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = prestao aktivno igrati | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|vezni igrač]]| mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1976]]. – [[1981]]. <br /> [[1981]]. - [[1986]]. <br /> [[1986]]. - [[1987]]. <br /> [[1987]]. - [[1988]]. <br /> [[1988]]. - [[1989]]. <br /> [[1989]]. - [[1990]]. <br /> [[1991]]. - [[1992]]. <br /> [[1992]]. - [[1993]]. <br /> [[1993]]. - [[1996]]. <br /> [[1996]]. - [[1998]]. | profesionalni klubovi = [[FK Velež]] <br /> [[HNK Hajduk Split]] <br /> [[Olympique de Marseille|Olympique Marseille]]<br /> [[Pescara Calcio|Pescara]] <br /> [[Racing Club Lens|Lens]] <br /> [[FC Mulhouse|Mulhouse]] <br /> [[Stade Rennais FC|Rennes]] <br /> [[Pescara Calcio|Pescara]] <br /> [[NK Hrvatski dragovoljac]] <br /> [[NK Zrinjski Mostar|HŠK Zrinjski Mostar]] | nastupi(golovi) = 121 (25) <br /> 101 (23) <br /> 29 (6)<br /> 23 (8) <br /> 16 (1) <br /> 28 (10) <br /> 24 (0) <br /> 18 (1) <br /> ? (?) <br /> ? (?) | godine u reprezentaciji = [[1978]]. - [[1986]]. <br /> [[1992]]. | reprezentacija = [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] <br /> [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 26 (3) <br /> ? (?) | godine treniranja = [[2002]]. - [[2006]]. <br /> [[2004]]. - [[2005]]. <br /> [[2005]]. - [[2007]]. <br /> [[2008]]. - [[2009]]. <br /> [[2010]]. - | klubovi = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] <br /> [[HNK Hajduk Split]] <br /> [[NK Zrinjski Mostar|HŠK Zrinjski Mostar]] <br /> [[KF Tirana]] <br /> [[Unirea Alba Iulia]] }} '''Blaž "Baka" Slišković''' ([[Mostar]], [[30. 5.|30. svibnja]] [[1959]].), [[bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš i trener. Nadimak mu je bio "''Balkanski Maradona''", a igrao je na poziciji veznog igrača, režisera. Bio je poznat po svojim čuvenim pogotcima iz kornera tj. udaraca iz kuta. Predviđali su mu veliku karijeru u inozemstvu, no jedan divljački start mu je onemogućio napredak u karijeri i nastup na [[nogometno SP 1982.|SP 1982.]]<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/sp-je-uklet-dinamovce-a-manchester-clanak-140009 Večernji list] Tomislav Dasović: SP je uklet za dinamovce, a i za Manchester, 14. svibnja 2010.</ref><ref>{{bs icon}} [http://www.bhdani.com/arhiva/124/citanka24.htm BH Dani br.124] Miljenko Jergović: Nogometni lomovi, 15. listopada 1999.</ref>. Baka je bio poznat kao boem, u pravom smislu te riječi, pravila sportskog života za njega nisu postojala, često je bježao iz karantena te sa priprema za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku reprezentaciju]], za koju je upisao tek 26 nastupa i zabio samo 3 pogodka. Njegova utakmica života za reprezentaciju bila je protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] [[1984]]. u kvalifikacijama za [[OI 1984.|Olimpijske igre]] u [[Los Angeles]]u, kada je od 5 pogodaka on postigao 2, a za 2 asistirao. Svi tadašnji nogometni stručnjaci predviđali su mu veliku karijeru, ali njegovo boemstvo i nešportski život su ga u tome spriječili. Što se međunarodne karijere tiče igrao je u talijanskoj [[Pescara Calcio|Pescari]], francuskim klubovima [[RC Lens|Lensu]] i [[FC Mulhouse|Mulhouseu]], nakon osamostaljivanja Republike Hrvatske postaje član [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog Dragovoljca]], a karijeru završava u [[Mostar]]u u svom [[NK Zrinjski Mostar|Zrinjskom]]. Kasnije je postao uspješan trener kao što je bio i uspješan nogometaš. Bio je izbornik [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije BiH]], te je bio na pragu plasiranja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|SP 2006.]] u Njemačkoj, jednu sezonu je bio trener [[HNK Hajduk Split|HNK Hajduka]] iz [[Split]]a s kojim je bio prvi na ljestvici dok ga 8 utakmica prije kraja te šampionske sezone nije smijenio i naslijedio [[Igor Štimac]]. Potom preuzima [[NK Zrinjski Mostar|Zrinjski]]. Nakon 5 godina i poraza od reprezentacije Mađarske 3-1 "Baka" daje ostavku na mjesto izbornika i posvećuje se samo Zrinjskom, s kojim osvaja jedno treće i jedno drugo mjesto, ali ne ostvaruje zapažen uspjeh u europskim natjecanjima, ispada jednom u prvom, a jednom u drugom pretkolu [[uEFA Europska Liga|kupa UEFA-e]]. Jednom je prilikom nezadovoljan suđenjem na utakmici [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer lige BiH]] zajedno sa svojom momčadi napustio teren zbog čega je bio kažnjen sa 2.500 [[Konvertibilna marka|KM]]. == Reference == {{izvori}} {{Lifetime|1959| |Slišković, Blaž}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Hajduka]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Selektori fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Fudbaleri Zrinjskog]] 75ewip39acn7fdsf6qdv3wl8q38ay04 Korisnik:Duma/Doprinosi 2 114847 42581260 42581153 2026-04-17T06:33:58Z Duma 16555 /* Razno */ 42581260 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Megafauna]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Rakun]] * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Koraljni greben]] * [[Život na Marsu]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * [[Meristika]] * [[Ludi naučnik]] * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Terarij]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Podrast]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Biljni sok]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' {{div col end}} 7gwdrask9hgul86xi2gfhzcqyukjof5 Antieuropeizam 0 126536 42581189 40807419 2026-04-16T13:58:13Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581189 wikitext text/x-wiki '''Antieuropeizam''' ili '''antievropejstvo''' je izraz koji u svom najširem značenju označava mržnju, antipatiju i nesklonost prema [[Evropa|Evropi]], evropskoj kulturi i Evropljanima općenito. Ponekad se za njega koristi i izraz '''eurofobija''', a prvenstveno se odnosi na fenomene vezane uz područja izvan Evrope kao što su [[Azija]], [[Afrika]], [[Oceanija]] i [[Amerike]], a ponekad i rubna područja koja se iz geografskih i kulturnih razloga ne smatraju dijelom "pravom Evropom" ([[Britanski Otoci]], [[Skandinavija]], [[Balkan]]). Antieuropejstvo se u modernom političkom diskursu često poistovjećuje sa [[euroskepticizam|euroskepticizmom]], iako je riječ o specifičnom fenomenu. Prvi fenomeni koji bi se mogli okarakterizirati kao antievropejstvo datiraju iz [[rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]], odnosno pojave [[islam]]a i [[arapska osvajanja|arapskih osvajanja]] koji su preostala [[kršćanstvo|kršćanska]] područja Evrope učinila [[kršćanski svijet|zasebnom cjelinom]] u odnosu na ostatak svijeta. Uz predrasude temeljene na religijskim razlikama, odnosno stav o Evropljanima kao nevjernicima, među muslimanima Azije i Afrike se na Evropljane gledalo i kao na "primitivce", čemu je doprinijelo zaostajanje evropske kulture i tehnologije, odnosno evidentno siromaštvo u odnosu na tadašnji daleko bogatiji [[islamski svijet]]; antievropskim osjećajima među muslimanima su, pak, od početka 2. milenijuma doprinijeli i [[krstaški ratovi]] koji su stvorili reputaciju Evropljana kao "[[barbari|barbara]]". U ostalim dijelovima svijeta se antieuropeizam javlja od 16. vijeka kao [[ksenofobija|ksenofobna]] reakcija na misionare, trgovce i osvajače koji su za vrijeme i nakon [[Doba otkrića]] provodili evropsku [[kolonizacija|kolonizaciju]] novootkrivenih kontinenata i područja. U 20. vijeku, pogotovo nakon procesa [[dekolonizacija|dekolonizacije]] u zemljama [[Treći svijet|Trećeg svijeta]], antieuropeizam se često odlikuje kroz radikalno odbacivanje zapadne kulture, [[etničko čišćenje]] i progone potomaka evropskih doseljenika, a u nekim slučajevima čak i dostignuća evropskih tehnologija. Jedan od blažih primjera predstavlja [[Iran]] gdje je nakon [[iranska islamska revolucija|islamske revolucije]] odbačeno nošenje "evropske" [[kravata|kravate]] kao simbola prevladane potčinjenosti Zapadu. Poseban oblik antieuropeizma se razvio čak i među potomcima evropskih doseljenika, odnosno zemljama koje su nastale kao evropske kolonije. Tamo se na Evropu gleda kao "degeneriranu", "iskvarenu" i "dekadentnu", odnosno smatra se kako su se Evropa odrekla zapadnih vrijednosti, a Evropljani postali "slabići" nasuprot potomaka kolonista koji su te vrijednosti očuvale. Taj je stav možda najviše karakterističan za [[SAD]], a posebno je došao do izražaja neposredno pred i na početku [[Rat u Iraku|rata u Iraku]] kada je protivljenje ratu od strane vodećih evropskih država kao [[Njemačka]] i [[Francuska]] postalo povodom za provalu negativnih stereotipa u američkoj javnosti, obično vezanih uz pojam [[Stara Evropa (politika)|Stara Evropa]]. {{Ksenofobije}} [[Kategorija:Diskriminacija|Evropa]] [[Kategorija:Evropa]] [[Kategorija:Rasizam]] jlof6bxbdwqcg1ayj27as922mr6j3ci Agramer Tagblatt 0 156253 42581224 42400696 2026-04-16T19:05:03Z Alekol 2231 /* Historija izlaženja Agramer Tagblatta */ 42581224 wikitext text/x-wiki {{Štampa | naziv = Agramer Tagblatt | image = | caption = | vrsta = dnevni list | format = | osnivanje = [[2. januar]] [[1885]]. | cena = | vlasnik = | izdavač = Jugoslovenska štampa | chiefeditor = Alois-Anton Fleischer<br />Ivan Kralj<br /> Josip Schlegel<br />Jakov Frank | jezik = [[njemački]] | zemlja = {{flag|Austro-Ugarska}}<br />{{flag|Kraljevina SHS}} | politika = | sedište = [[Zagreb]] | website = }} '''Agramer Tagblatt''' (''Zagrebački dnevnik'') bile su dnevne novine na [[Njemački jezik|njemačkom]] koje su izlazile u [[Zagreb]]u od [[1885]] do [[1922]].<ref name=nsb>{{cite web |url =http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=416faf7b-6577-4b66-8a1c-c769f54be596 | title =''Agramer Zeitung'' | accessdate = 19. 05. 2012 | language=hrvatski | publisher=Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu }}</ref> Urednici novina bili su ; Alois-Anton Fleischer, Ivan Kralj, Josip Schlegel, Jakov Frank , a redakcija i štamparija bile su u Frankopanskoj ulici 26. == Historija izlaženja Agramer Tagblatta == U impresumu novina stajalo je da je to - ''Organ za politiku i narodnu privredu'' (Organ fuer Politik und Volkswirthschaft)<ref name=tag/>, Tagblatt bio je nastavljač - [[Agramer Zeitung]]a, prvih modernih zagrebačkih novina, koje su imale respektabilnu tradiciju od 82 godine kontinuiranog izlaženja. Tako da su u ''Agramer Tagblattu'' pisali brojni zagrebački intelektualci tog doba [[Izidor Kršnjavi]], [[Branko Gavella]] (kazališne kritike 1910.-1918)<ref name=gavela>{{cite web | url =http://www.gavella.hr/hr/o_kazalistu/dr_branko_gavella | title =''dr. Branko Gavella'' | author = Živko Prodanović | accessdate = 19. 05. 2012 | language=hrvatski | publisher=Dramsko kazalište Gavella }}</ref> , [[Vlaho Bukovac]], [[Hugo Badalić]], [[Andrija Mohorovičić]] (osvrt na zagrebački potres - Das Agramer Erdbeben) U ''Agramer Tagblattu'' je [[1887.]]. objavljen i roman (u nastavcima) '''Mathias Sandorf''' - [[Jules Verne|Julesa Vernea]] , svega dvije godine nakon prvog [[Francuska|francuskog]] izdanja.<ref name=parsek>{{cite web | url =http://sfera.hr/parsek/br79/njemacki.php | title =''Djela Julesa Vernea na njemačkom jeziku u hrvatskim novinama u XIX. stoljeću'' | author = Živko Prodanović | accessdate = 19. 05. 2012 | language=hrvatski | publisher=Parsek }}</ref> Nakon 37 godine izlaženja list je ugašen - [[1922]]., naslijedio ga je '''Zagreber Tagblatt''' koji je izlazio do [[1926]]., kad je preimenovan u [[Morgenblatt]] koji je izlazio do [[13. april]]a [[1941]].<ref name=tag>{{cite web | url =http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/novine/novine.htm | title =''Novine 19. st. tiskane i sačuvane u Hrvatskoj'' | accessdate =19. 05. 2012 | language =hrvatski | publisher =Hrvatsko knjižničarsko društvo | archive-date =2015-12-15 | archive-url =https://web.archive.org/web/20151215011931/http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/novine/novine.htm }}</ref><ref name=mor>{{cite web | url =http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=083240&Baza=1 | title =''Katalog HAZU'' | accessdate =19. 05. 2012 | language =hrvatski | publisher =Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti }}{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>"Zagreber Tagblat prestao", Politika, 16. maj 1926, str. 4</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Fruk, Marina: Deutschsprachige Presse in Kroatien. // Zagreber germanistische Beitraege : Jahrbuch fuer Literatur- und Sprachwissenschaft. Beiheft. 7 (2004.) == Vanjske veze == * [http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=416faf7b-6577-4b66-8a1c-c769f54be596 Agramer Tagblatt (na portalu -Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu)] * [http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/novine/novine.htm Novine 19. st. tiskane i sačuvane u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151215011931/http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/novine/novine.htm |date=2015-12-15 }} [[Kategorija:Bivše novine u Hrvatskoj]] ks6vg0vjmrdcuo3hvhp36qfly5cw929 Kategorija:Antisemitizam 14 176344 42581191 4056436 2026-04-16T13:58:29Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581191 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Antisemitism}} [[Kategorija:Jevreji]] [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Historija judaizma]] [[Kategorija:Rasizam]] htsgxlgwmjvfcz4t0w2t4xbe5p1pj7k FK Polimlje 0 217917 42581160 42494200 2026-04-16T12:12:32Z ~2026-23432-03 344085 42581160 wikitext text/x-wiki {{Fudbalski klub | ime = FK Polimlje| slika = | puno ime = Fudbalski klub Polimlje Prijepolje| nadimak = | osnovan = [[1926]].| stadion = Stadion „FK Polimlje“, [[Prijepolje]]| kapacitet = ?| direktor = | menadžer = | liga = [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborska okružna liga]] | sezona = 2011/12. | pozicija = Zona Drina, '''16.'''<ref>[http://www.srbijasport.net/tak/781 Sezona 2011/12., www.srbijasport.net], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF | }} '''FK Polimlje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Prijepolje|Prijepolja]], [[Srbija]], i trenutno se takmiči u [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborskoj okružnoj ligi]], petom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Klub je osnovan [[1926]]. godine. U sezoni 2011/12. klub je zauzeo poslednje mesto u [[Zona Drina u fudbalu|Zoni Drina]] i tako ispao u niži rang. == Poznati bivši igrači == * {{zas|BIH}} [[Maksim Pesterac|Almir Gredić]] * {{zas|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]] * {{zas|SRB}} [[Ivica Dragutinović]] * 🇷🇸 Filip Samardžić == Povezano == * [[Spisak fudbalskih klubova Srbije]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html Profil Polimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116162236/http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html |date=2011-11-16 }} na fudbalskazona.rs * [http://www.srbijasport.net/klub/390/rez Rezultati na srbijasport.net] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Polimlje]] s2zcw9uhc8m1mk8jqlbhh8847pzjorx 42581161 42581160 2026-04-16T12:16:43Z ~2026-23555-62 344087 42581161 wikitext text/x-wiki {{Fudbalski klub | ime = FK Polimlje| slika = | puno ime = Fudbalski klub Polimlje Prijepolje| nadimak = | osnovan = [[1926]].| stadion = Stadion „FK Polimlje“, [[Prijepolje]]| kapacitet = ?| direktor = | menadžer = | liga = [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborska okružna liga]] | sezona = 2011/12. | pozicija = Zona Drina, '''16.'''<ref>[http://www.srbijasport.net/tak/781 Sezona 2011/12., www.srbijasport.net], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF | }} '''FK Polimlje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Prijepolje|Prijepolja]], [[Srbija]], i trenutno se takmiči u [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborskoj okružnoj ligi]], petom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Klub je osnovan [[1926]]. godine. U sezoni 2011/12. klub je zauzeo poslednje mesto u [[Zona Drina u fudbalu|Zoni Drina]] i tako ispao u niži rang. == Poznati bivši igrači == * {{zas|BIH}} [[Maksim Pesterac|Almir Gredić]] * {{zas|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]] * {{zas|SRB}} [[Ivica Dragutinović]] * 🇷🇸 Filip Samardžić * Tamo neki Andrija đonovic == Povezano == * [[Spisak fudbalskih klubova Srbije]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html Profil Polimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116162236/http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html |date=2011-11-16 }} na fudbalskazona.rs * [http://www.srbijasport.net/klub/390/rez Rezultati na srbijasport.net] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Polimlje]] if1b4jlkznqo0m6tipjl5xoqud2b3o6 42581162 42581161 2026-04-16T12:18:17Z ~2026-23396-04 344089 42581162 wikitext text/x-wiki {{Fudbalski klub | ime = FK Polimlje| slika = | puno ime = Fudbalski klub Polimlje Prijepolje| nadimak = | osnovan = [[1926]].| stadion = Stadion „FK Polimlje“, [[Prijepolje]]| kapacitet = ?| direktor = | menadžer = | liga = [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborska okružna liga]] | sezona = 2011/12. | pozicija = Zona Drina, '''16.'''<ref>[http://www.srbijasport.net/tak/781 Sezona 2011/12., www.srbijasport.net], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF | }} '''FK Polimlje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Prijepolje|Prijepolja]], [[Srbija]], i trenutno se takmiči u [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborskoj okružnoj ligi]], petom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Klub je osnovan [[1926]]. godine. U sezoni 2011/12. klub je zauzeo poslednje mesto u [[Zona Drina u fudbalu|Zoni Drina]] i tako ispao u niži rang. == Poznati bivši igrači == * {{zas|BIH}} [[Maksim Pesterac|Almir Gredić]] * {{zas|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]] * {{zas|SRB}} [[Ivica Dragutinović]] * 🇷🇸 Filip Samardžić * Tamo neki Andrija đonovic * Cile epsteinović == Povezano == * [[Spisak fudbalskih klubova Srbije]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html Profil Polimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116162236/http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html |date=2011-11-16 }} na fudbalskazona.rs * [http://www.srbijasport.net/klub/390/rez Rezultati na srbijasport.net] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Polimlje]] 3xpme5afyaihz98zqutd3710q87t532 42581163 42581162 2026-04-16T12:18:52Z ~2026-23396-04 344089 42581163 wikitext text/x-wiki {{Fudbalski klub | ime = FK Polimlje| slika = | puno ime = Fudbalski klub Polimlje Prijepolje| nadimak = | osnovan = [[1926]].| stadion = Stadion „FK Polimlje“, [[Prijepolje]]| kapacitet = ?| direktor = | menadžer = | liga = [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborska okružna liga]] | sezona = 2011/12. | pozicija = Zona Drina, '''16.'''<ref>[http://www.srbijasport.net/tak/781 Sezona 2011/12., www.srbijasport.net], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF | }} '''FK Polimlje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Prijepolje|Prijepolja]], [[Srbija]], i trenutno se takmiči u [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborskoj okružnoj ligi]], petom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Klub je osnovan [[1926]]. godine. U sezoni 2011/12. klub je zauzeo poslednje mesto u [[Zona Drina u fudbalu|Zoni Drina]] i tako ispao u niži rang. == Poznati bivši igrači == * {{zas|BIH}} [[Maksim Pesterac|Almir Gredić]] * {{zas|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]] * {{zas|SRB}} [[Ivica Dragutinović]] * 🇷🇸 Filip Samardžić * Tamo neki Andrija đonovic * Prika rrusss == Povezano == * [[Spisak fudbalskih klubova Srbije]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html Profil Polimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116162236/http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html |date=2011-11-16 }} na fudbalskazona.rs * [http://www.srbijasport.net/klub/390/rez Rezultati na srbijasport.net] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Polimlje]] twb09zmi1wggsz80leqy810133ozhi9 42581164 42581163 2026-04-16T12:20:15Z ~2026-23396-04 344089 42581164 wikitext text/x-wiki {{Fudbalski klub | ime = FK Polimlje| slika = | puno ime = Fudbalski klub Polimlje Prijepolje| nadimak = | osnovan = [[1926]].| stadion = Stadion „FK Polimlje“, [[Prijepolje]]| kapacitet = ?| direktor = | menadžer = | liga = [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborska okružna liga]] | sezona = 2011/12. | pozicija = Zona Drina, '''16.'''<ref>[http://www.srbijasport.net/tak/781 Sezona 2011/12., www.srbijasport.net], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF | }} '''FK Polimlje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Prijepolje|Prijepolja]], [[Srbija]], i trenutno se takmiči u [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborskoj okružnoj ligi]], petom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Klub je osnovan [[1926]]. godine. U sezoni 2011/12. klub je zauzeo poslednje mesto u [[Zona Drina u fudbalu|Zoni Drina]] i tako ispao u niži rang. == Poznati bivši igrači == * {{zas|BIH}} [[Maksim Pesterac|Almir Gredić]] * {{zas|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]] * {{zas|SRB}} [[Ivica Dragutinović]] * 🇷🇸 Filip Samardžić * Tamo neki Andrija đonovic == Povezano == * [[Spisak fudbalskih klubova Srbije]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html Profil Polimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116162236/http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html |date=2011-11-16 }} na fudbalskazona.rs * [http://www.srbijasport.net/klub/390/rez Rezultati na srbijasport.net] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Polimlje]] if1b4jlkznqo0m6tipjl5xoqud2b3o6 42581165 42581164 2026-04-16T12:21:34Z ~2026-23555-62 344087 42581165 wikitext text/x-wiki {{Fudbalski klub | ime = FK Polimlje| slika = | puno ime = Fudbalski klub Polimlje Prijepolje| nadimak = | osnovan = [[1926]].| stadion = Stadion „FK Polimlje“, [[Prijepolje]]| kapacitet = ?| direktor = | menadžer = | liga = [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborska okružna liga]] | sezona = 2011/12. | pozicija = Zona Drina, '''16.'''<ref>[http://www.srbijasport.net/tak/781 Sezona 2011/12., www.srbijasport.net], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF | }} '''FK Polimlje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Prijepolje|Prijepolja]], [[Srbija]], i trenutno se takmiči u [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborskoj okružnoj ligi]], petom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Klub je osnovan [[1926]]. godine. U sezoni 2011/12. klub je zauzeo poslednje mesto u [[Zona Drina u fudbalu|Zoni Drina]] i tako ispao u niži rang. == Poznati bivši igrači == * {{zas|BIH}} [[Maksim Pesterac|Almir Gredić]] * {{zas|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]] * {{zas|SRB}} [[Ivica Dragutinović]] * 🇷🇸 Filip Samardžić * Tamo neki Andrija đonovic * 🏳️‍🌈Prika russ🏳️‍⚧️ == Povezano == * [[Spisak fudbalskih klubova Srbije]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html Profil Polimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116162236/http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html |date=2011-11-16 }} na fudbalskazona.rs * [http://www.srbijasport.net/klub/390/rez Rezultati na srbijasport.net] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Polimlje]] 59n0k6ncir3rss0azn28uivh92nfjxr 42581166 42581165 2026-04-16T12:23:59Z ~2026-23432-03 344085 42581166 wikitext text/x-wiki {{Fudbalski klub | ime = FK Polimlje| slika = | puno ime = Fudbalski klub Polimlje Prijepolje| nadimak = | osnovan = [[1926]].| stadion = Stadion „FK Polimlje“, [[Prijepolje]]| kapacitet = ?| direktor = | menadžer = | liga = [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborska okružna liga]] | sezona = 2011/12. | pozicija = Zona Drina, '''16.'''<ref>[http://www.srbijasport.net/tak/781 Sezona 2011/12., www.srbijasport.net], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF | }} '''FK Polimlje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Prijepolje|Prijepolja]], [[Srbija]], i trenutno se takmiči u [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborskoj okružnoj ligi]], petom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Klub je osnovan [[1926]]. godine. U sezoni 2011/12. klub je zauzeo poslednje mesto u [[Zona Drina u fudbalu|Zoni Drina]] i tako ispao u niži rang. == Poznati bivši igrači == * {{zas|BIH}} [[Maksim Pesterac|Almir Gredić]] * {{zas|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]] * {{zas|SRB}} [[Ivica Dragutinović]] * 🇷🇸 Filip Samardžić * Tamo neki Andrija đonovic * 🏳️‍🌈Prika russ🏳️‍⚧️ * Jakov petric🪙 == Povezano == * [[Spisak fudbalskih klubova Srbije]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html Profil Polimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116162236/http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html |date=2011-11-16 }} na fudbalskazona.rs * [http://www.srbijasport.net/klub/390/rez Rezultati na srbijasport.net] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Polimlje]] 2a1ha48j9ng2d1z4zrh0kclw2kl6mdu 42581168 42581166 2026-04-16T12:30:36Z NDG 284813 uklonjeno 7 izmjena od [[Special:Diff/42581160|42581160]] do [[Special:Diff/42581166|42581166]] 42581168 wikitext text/x-wiki {{Fudbalski klub | ime = FK Polimlje| slika = | puno ime = Fudbalski klub Polimlje Prijepolje| nadimak = | osnovan = [[1926]].| stadion = Stadion „FK Polimlje“, [[Prijepolje]]| kapacitet = ?| direktor = | menadžer = | liga = [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborska okružna liga]] | sezona = 2011/12. | pozicija = Zona Drina, '''16.'''<ref>[http://www.srbijasport.net/tak/781 Sezona 2011/12., www.srbijasport.net], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF | }} '''FK Polimlje''' je [[fudbal]]ski klub iz [[Prijepolje|Prijepolja]], [[Srbija]], i trenutno se takmiči u [[Zlatiborska okružna liga u fudbalu|Zlatiborskoj okružnoj ligi]], petom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Klub je osnovan [[1926]]. godine. U sezoni 2011/12. klub je zauzeo poslednje mesto u [[Zona Drina u fudbalu|Zoni Drina]] i tako ispao u niži rang. == Poznati bivši igrači == * {{zas|BIH}} [[Almir Gredić]] * {{zas|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]] * {{zas|SRB}} [[Ivica Dragutinović]] * 🇷🇸 Filip Samardžić == Povezano == * [[Spisak fudbalskih klubova Srbije]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html Profil Polimlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116162236/http://www.fudbalskazona.rs/klubovi/drina/polimlje.html |date=2011-11-16 }} na fudbalskazona.rs * [http://www.srbijasport.net/klub/390/rez Rezultati na srbijasport.net] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Polimlje]] tsdk3qapg6cz3eaya423az8jt90j8sa 1284. 0 223686 42581241 42579714 2026-04-16T21:21:11Z Alekol 2231 /* Smrti */ 42581241 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1284}} Godina '''1284''' ('''[[Rimske brojke|MCCLXXXIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (1. jan/sij.). == Događaji == === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[17. 1.]] - Mongolski [[Ilhanidska Monarhija|ilhanidski]] vicekralj Anadolije Konkurtaj je uhapšen od strane gruzijskog vicekralja Alinaka Nojana zbog zavere protiv vladara Ahmeda [[Tekuder]]a, sutradan je pogubljen. * [[28. 1.]] - Umro je [[Kraljevina Alba|škotski]] naslednik Alexander, sledeća u naslednom nizu je njegova sestričina [[Margaret od Škotske|Margareta, Norveška djeva]] (označena kraljica 1286-90, kada je umrla na putu u Škotsku). * početkom godine - [[Milutin Nemanjić|Milutin]] i [[Dragutin Nemanjić]] pljačkaju u vizantijskoj Makedoniji, stigli su do granica Svete gore i Hristopolja/[[Kavala|Kavale]].<ref name="isnI441">''Istorija s. n. I'', 441</ref> ** Kasnije tokom godine, nakon predaha, Milutin zauzima [[Poreče|Poreč]], [[Kičevo]] i [[Debar]], čime se uspostavlja granica prema Vizantiji, kojoj ostaju [[Strumica]]–[[Prosek (tvrđava)|Prosek]] (Demir Kapija)–[[Prilep]]–[[Ohrid]]–[[Kroja]]; uznemirava je Kotanica, vizantijski prebeg u srpskoj službi.<ref name="isnI441" /> Milutin je opustošio kraj oko Ohrida, pomagali su mu susedni albanski velikaši. S Milutinom se nakon ovih osvajanja centar države premešta iz Raške u Prištinu i Skoplje.<ref>[https://rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html Srbija kao glavna balkanska država]. rastko.rs</ref> ** Bugarska princeza [[Ana Terter]] ove godine postaje četvrta žena [[Milutin Nemanjić|Milutina Nemanjića]] (do 1299). Njen otac [[Đorđe I Terter]] je pod pritiskom [[Nogaj]]evih Mongola (koji i upadaju sledeće godine). ** [[Debarska eparhija]] pripada [[Žičko-pećka arhiepiskopija|Žičko-pećkoj arhiepiskopiji]]. * 2. 2.? - [[Aragonski križarski rat]]: papa [[Martin IV]] označava francuskog princa [[Karlo Valois|Karla Valois]] za aragonskog kralja, kao svog vazala (ekskomunicirani aragonski vladar [[Pedro III od Aragona|Pedro III]] mu je ujak). * [[5. 2.]] - Prva mongolska invazija Burme: zauzeli su [[Tagaung]], ali se u maju povlače zbog velike vrućine. Obnavljaju pohod u sledećoj suvoj sezoni (naša jesen-zima). * [[6. 2.]] - Njemački kralj [[Rudolf I Habsburški]] (65) ženi se po drugi put, [[Izabela Burgundska, njemačka kraljica|Izabelom Burgundskom]] (13-14), nisu imali djece. * mart? - [[Rumski Sultanat|Rumski]] sultan [[Kejhusrev III]] je pogubljen jer se umešao u pobunu mongolskog guvernera Anadolije Konkurtaja protiv ilhanidskog vladara Ahmeda Tekudera. Za novog sultana je postavljen [[Mesud II]] (u dva navrata do 1308). * [[19. 3.]] - [[Edward I od Engleske]] je proglasio Rhuddlanski, ili Velški statut: u zemlji [[Vels]], osvojenoj u proteklih par godina, uvedeni su englesko pravo i grofovije. Grade se i [[Zamkovi i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu]]. * [[24. 3.]] - U Tiru je umro [[Hugo III., kralj Cipra]] i, u rivalstvu sa [[Karlo I Anžujski|Karlom Anžujskim]], [[Kraljevina Jeruzalem|Jeruzalema]]; nasljeđuje ga sin [[Ivan I.,kralj Cipra|Ivan I]] (do 1285, na kontinentu ga priznaju u Tiru i Bejrutu, [[Ako (grad)|Akra]] je Karlova). === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - Umro je [[Alfonso X Mudri]], kralj [[Kraljevina Kastilja|Kastilje]], [[Kraljevina Leon|Leona]] i [[Kraljevina Galicija|Galicije]]. Želeo je da ga nasledi unuk [[Alfonso de la Cerda|Alfonso]], potomak starijeg sina Ferdinanda, ali nametnuo se, uz podršku većine plemstva i gradova, mlađi sin [[Sancho IV od Kastilje|Sancho IV]] (do 1295). * [[20. 4.]] - Japan [[Kamakura period]]a: umro je [[Hōjō Tokimune]], ''shikken'', tj. regent [[šogun]]a, faktički vladar Japana; nasleđuje ga mladi sin [[Hōjō Sadatoki]] (do 1301). * maj - Umro je Isa ibn Muhanna, emir sirijskih beduina i gospodar [[Palmira|Palmire]], nasleđuje ga sin Muhanna ibn Isa. * [[24. 5.]] - Izmirenje ugarske kraljevske porodice i [[Zagrebačka biskupija|zagrebačkog]] biskupa: kralj [[László IV, kralj Ugarske|Ladislav IV]] nalaže majci [[Elizabeta Kumanka|Elizabeti]] da vrati biskupu mjesto [[Vaška (Sopje)|Vaška]].<ref name="Klaic263">Klaić, 263</ref> * [[5. 6.]] - [[Rat Sicilijanske večernje]] – Bitka u Napuljskom zalivu: aragonsko-sicilijanska flota [[Roger de Lauria|Rogera de Laurije]] porazila je anžujsku flotu krunskog princa [[Karlo II. Napuljski|Karla od Salerna]], koji je i zarobljen (do 1288). Mlađi Karlo se oglušio o očev nalog da ostane u defanzivi dok ovaj sakuplja vojsku i flotu u Provansi i sutradan stiže u Gaetu. * [[7. 6.]] - Kralj Ladislav i posebice njegova supruga Isabela potvrđuju da se kraljica majka izmirila sa zagrebačkim biskupom Timotijem i povratila mu desetinu iz [[Virovitica|Virovitice]], Lipove i [[Virovitička županija|Virovitičke županije]]. Ladislav vraća biskupu županiju [[Garešnica|Garešnicu]] (25. 8. potvrđuje grad [[Garić]].<ref name="Klaic263" /> * [[26. 6.]] - Zbog neprijateljstva lokalnog kapetana, papa Martin i kurija odlaze iz [[Orvieto|Orvijeta]], u oktobru stižu u [[Perugia|Perugiu]]. === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === [[Datoteka:Drzava Nemanjica krajem XIII i pocetkom XIV vijeka 1.svg|mini|Srpska država 13/14. st. - Dragutinova zemlja sivo zeleno, Milutinova osvajanja zeleno]] * [[12. 7.]] - Abu Hafs Umar bin Yahya, polubrat ranijeg emira, proglasio se za kalifa u Tunisu (do 1295). Uzurpator Ibn Abu Umara je ubrzo uhvaćen i pogubljen - time je obnovljena [[Hafsidi|hafsidska]] vlast u zemlji. * jul - Ilhanidski vladar Tekuder je uhvaćen i 26. 7. izručen Argunu - biće mu suđeno za Konkurtajevo pogubljenje. * jul/avgust - [[Karlo I Anžujski]] je neuspešno opsedao [[Reggio Calabria]], zatim odlazi u [[Brindisi]]. * druga polovina godine - [[Dragutin Nemanjić]] dobija [[Mačvanska banovina|Mačvansko]]-bosansku banovinu, kao ugarski kraljevski zet.<ref name="isnI441" /> Poznat je i kao [[Sremska zemlja|sremski]] kralj, sa prvom rezidencijom u [[Debrc]]u. [[Beograd]] je prvi put pod srpskom vlašću. ** Graniči se sa [[Braničevo (oblast)|Braničevom]], u kome iz [[Ždrelo (mlavsko)|Ždrela]] vladaju agresivni [[Drman i Kudelin]]. * 5 - 6. 8. - Pomorska bitka kod Melorije u Ligurskom moru: [[Republika Genova|Đenovljani]] su uništili [[Republika Pisa|pizansku]] flotu, što je početak opadanja te republike, koju napadaju i [[Republika Firenca|Firenca]] i [[Republika Lucca|Lucca]]. Moguće da je među zarobljenima [[Rustichello da Pisa]], koji će oko 1298. sa [[Marko Polo|Markom Polom]] napisati [[Livre des Merveilles du Monde|knjigu putopisa]]. * [[11. 8.]] - [[Argun]] je novi vladar mongolske ilhanidske Persije (do 1291), dan nakon Tekuderovog pogubljenja. Polubrat [[Gajhatu]] je poslat za guvernera u Anadoliji. * [[16. 8.]] - [[Jeanne od Navarrre]] (11), kraljica [[Kraljevina Navara|Navare]] i grofica [[Grofovija Champagne|Šampanje]], udaje se za francuskog nasljednika [[Philippe IV od Francuske|Philippea]] (16) - vladarski par Francuske 1285-1305. Ona nikada nije bila u Navari, zemljom vladaju francuski guverneri. === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * septembar/oktobar - Aragonsko-sicilijansko zauzeće otoka [[Djerba]] pored Tunisa. * jesen - Dragutinova kćerka [[Jelisaveta Nemanjić|Jelisaveta]] (ca. 14-16) udaje se za bosanskog župana [[Stjepan I Kotromanić|Stjepana I Kotromanića]] (42) (njihov unuk [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko]] će se proglasiti za kralja 1377).<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_4_l.html Zapadnjačka orijentacija u Srbiji]. rastko.rs</ref> * [[30. 12.]] - Karlo Anžujski prelazi iz Brindisija u [[Foggia|Foggiu]] - smrtno je bolestan. === Kroz godinu === * [[Ivan Gisingovac]] je slavonski ban nakon Petra Pakračkog, njegov brat [[Nikola I. Gisingovac|Nikola]] je ugarski palatin.<ref name="Klaic263" /> * [[Katedrala u Beauvaisu]]: dio svoda [[Kor (arhitektura)|kora]] se srušio 12 godina nakon završetka, što izaziva izvjesnu krizu u francuskom [[Gotička arhitektura|gotičkom]] graditeljstvu. * U Veneciji se počinje kovati zlatni novac [[dukat]], pošto je vizantijskom [[hiperpiron]]u oslabljena vrednost; kasnije poznat i kao [[cekin]], po nazivu mletačke kovnice. * [[Aragonski križarski rat]], dio [[Rat Sicilijanske večernje|Rata Sicilijanske večernje]]: francuske snage napadaju Aragon, uz pomoć [[Kraljevina Mallorca|Kraljevine Mallorce]], koju drži brat aragonskog vladara. * Vizantijski car [[Andronik II Paleolog]] (25) ženi se Jolandom, preimenovanom u [[Irina Monferatska]] (ca. 10) - sa sobom je donela titularna prava na [[Kraljevina Solun|Kraljevinu Solun]], palu još pre 60 godina. * Ovoj godini, na dan Ivana i Pavla 26. juna, pripisana je priča o [[Hameln|Hamelinskom]] Šarenom frulašu (''Pied Piper'' na engleskom), koji odvodi gradsku decu - možda sećanje na vrbovanje naseljenika za slovenske krajeve u Pomeraniji. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1284.}} * [[25. 4.]] - [[Edward II od Engleske]], († [[1327]]) * {{circa}} 1280-84 - [Miha Madijev]], povjesničar († > 1358) * {{circa}} [[Simone Martini]], slikar († [[1344]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1284.}} * [[24. 3.]] - [[Hugo III., kralj Cipra]] (* ca. 1235) * [[4. 4.]] - [[Alfonso X Mudri]], kralj Kastilje, Leona i Galicije (* [[1221]]) * [[20. 4.]] - [[Hōjō Tokimune]], faktički vladar Japana (* [[1251]]) * maj - Isa ibn Muhanna, emir sirijskih beduina i gospodar Palmire == Reference == {{reference}} ; Literatura * [https://archive.org/stream/povjesthrvataodn01klaiuoft/povjesthrvataodn01klaiuoft_djvu.txt Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301)]. [[Vjekoslav Klaić]] (archive.org) * ''Istorija srpskog naroda'', Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I) {{commonscat|1284}} [[Kategorija:1284.| ]] a841dnxbzdotjirdzdq9feo2xvqn3hs 1285. 0 223687 42581240 42580594 2026-04-16T21:20:16Z Alekol 2231 dop. iz en wiki 42581240 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1285}} {{commonscat|1285}} == Događaji == * ca. 1. 1. - Tatari i kumanske izbeglice upadaju u Ugarsku, pustoše do Pešte i šipuške županije. Kralj Ladislav će kasnije ipak ugađati Kumanima.<ref>Klaić, 263</ref> (ili sledeće zime?) * [[6. 1.]] - Sinoda u [[Łęczyca|Łęczyci]]: nadbisku [[Gniezno|Gniezna]] Jakub Świnka naređuje svećenicima u svojoj nadbiskupiji da propovjedi drže na [[Poljski jezik|poljskom]] a ne njemačkom. * [[7. 1.]] - U [[Foggia|Foggi]] je umro [[Karlo I Anžujski]], kralj Sicilije, tj. Napulja. Pošto je njegov naslednik [[Carlo II, kralj Napulja|Karlo II]] u aragonskom zarobljeništvu na Siciliji (do 1288), pokojni kralj je odredio nećaka Roberta II, grofa od Artois, za regenta maloletnom unuku [[Karlo Martel (Anžuvinac)|Karlu Martelu]], koji je generalni vikar. * [[27. 1.]] - Mongolske invazije Vijetnama: mongolske snage invadiraju [[Dai Viet]]a na severu današnje zemlje (od prošle godine se nalaze u [[Champa|Čampi]], u centralnom delu). * početkom godine - Mađari su slali vojsku protiv [[Drman i Kudelin|Drmana i Kudelina]], koji drže Braničevo i odatle pljačkaju okolinu.<ref>[https://rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html Srbija kao glavna balkanska država]. rastko.rs</ref> * februar - avgust - Crkveni sabor u Carigradu, u palati Vlaherna: i formalno je osuđena Lionska unija iz 1274, tj. bivši patrijarh [[Jovan XI Carigradski|Jovan XI]]. * [[28. 3.]] (Uskršnja srijeda) - Papa [[Martin IV]] je umro u [[Perugia|Perugi]]. * [[2. 4.]] - Giacomo Savelli je u prvom krugu jednoglasno izabran za papu, pod imenom [[Honorije IV]] (do 1287, okrunjen je u Rimu na Duhove 20. 5.). Nastavlja profrancusku politiku, ali blaže nego raniji papa. * maj - septembar? - Marinidski sultan je opsedao kastiljski [[Jerez de la Frontera]] i pustošio okolinu. * [[20. 5.]] - Umro je [[Ivan I.,kralj Cipra]] i nominalni kralj Jeruzalema. Nasljeđuje ga brat [[Henrik II., kralj Cipra|Henrik II]] (do 1324). Od Jeruzalemske kraljevine ostali su Tir i Bejrut, a u Akri je anžujski zamjenik. * [[23. 5.]] - Hospitaleri u zamku Margat, blizu [[Banijas]]a u Siriji, predali su se nakon 38 dana opsade. Mamelučki sultan [[Qalawun]] je tu postavio garnizon. U ovo vreme je primorao Bohemonda VII od Tripolija da uništi preostale fortifikacije Marakleje. * [[15. 6.]] - Vizantijsko-mletački ugovor: mir (Venecija je od 1281. pomagala Karla Anžujskog), Mleci imaju pravo na četvrti u Carigradu i Solunu i trgovinu na Crnom moru. Andronik II zatim raspušta mornaricu, sa katastrofalnim dugoročnim posledicama (ponovo će zaratiti 1296). * jun? - [[Karlo Valois]], sin francuskog kralja Filipa III, krunisan je od kardinalovog legata u zamku Llers za aragonskog kralja - pošto nije bilo fizičke krune, legat je upotrebio svoj šešir, pa su Karla zvali "Kralj šešira". * [[19. 6.]] - Umro je etiopski car [[Jekuno Amlak]], osnivač [[Salomonska dinastija|Salomonske dinastije]]; nasljeđuje ga sin Jagbe'u Sejon]] (do 1294). * [[24. 6.]] - Mongolska invazija Vijetnama, [[Dai Viet]]a na severu: Mongoli su poraženi u Bici kod Chương Dươnga, blizu Hanoja, na [[Crvena rijeka (Azija)|Crvenoj rijeci]], poginuo je njihov komandant Sogetu (sledeća invazija dolazi 1287). * [[29. 7.]] - Ciparski kralj Henrik II uzima Akru Anžujcima, u Tiru je 15. 8. okrunjen za kralja Jeruzalema, što je posljednja takva krunidba (Akra je izgubljena 1291). * [[4. 9.]] - [[Aragonski križarski rat]], pomorska Bitka kod Les Formigues: sicilijansko-aragonska flota Rogera de Laurije je pobedila franko-đenovsku ispred Katalonije. * 7. 9.? - Francuzi su zauzeli [[Girona|Gironu]] nakon opsade. Francuska vojska je zahvaćena dizenterijom, ubrzo se povlači. * 30. 9. - 1. 10. - Bitka na Col de Panissars: pošto je dogovoren prolazak francuske kraljevske porodice, Aragonci masakriraju francuske vojnike na pirinejskom prevoju. * [[5. 10.]] - Francuski kralj [[Philippe III od Francuske|Philippe III]] Smjeli umro je od dizenterije u [[Perpignan]]u; nasljeđuje ga [[Philippe IV od Francuske|Philippe IV]] Lijepi (do 1314). Prošlogodišnjim brakom sa [[Jeanne od Navarrre]], dobio je [[Grofovija Champagne|grofoviju Champagne]] i personalnu uniju sa [[Kraljevina Navara|Navarom]]. * [[11. 11.]] - Umro je [[Pedro III od Aragona|Pedro III]], kralj Aragona, Valencije i Sicilije, grof Barcelone. U Aragonu ga nasleđuje stariji sin [[Alfonso III od Aragona|Alfonso III]] (do 1291) a na Siciliji mlađi [[Jaime II od Aragona|Jaime II]] (do 1295, nasleđuje starijeg brata 1291-1327). ** Alfonso je iste godine zaratio sa stricem [[Jaime II od Mallorce|Jaimeom II od Mallorce]] i uzeo mu [[Mallorca|Mallorcu]]. === Kroz godinu === * [[Nogaj]]ski Tatari su upali u Bugarsku, Ugarsku i srpske zemlje; početak raspadanja Bugarske.<ref>''Istorija s. n. I'', 442</ref> * U Brskovu podignuta dominikanska crkva sv. Marije. * Egipatski sultan Qalawun je završio [[Qalawunov kompleks]] bolnice, medrese, mauzoleja i džamije u [[Islamski Kairo|Kairu]]. * 1284/85 - [[Sirijska orijentalno-pravoslavna crkva|Sirijski pravoslavni]] manastir Mor Bar Sauma, sedište patrijarha, teško je oštećen u zemljotresu. == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1285.}} * [[9. 3.]] - [[Go-Nijō]], japanski car († [[1308]]) * [[24. 3.]] - [[Al-Nasir Muhammad]], mamelučki sultan Egipta († [[1341]]) * [[9. 4.]] - [[Ayurbarwada Buyantu Khan]], mongolski car Kine († [[1320]]) * [[6. 12.]] - [[Fernando IV od Kastilje]] († [[1312]]) * Jacques Fournier, papa [[Benedikt XII]] († [[1342]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1285.}} * [[7. 1.]] - [[Karlo I Anžujski]], napuljski kralj (* 1226/27) * [[28. 3.]] - [[Martin IV]], papa (* ca. 1210) * [[20. 5.]] - [[Ivan I.,kralj Cipra]] (* ca. 1268) * [[19. 6.]] - [[Jekuno Amlak]], etiopski car (* 1250-tih) * [[5. 10.]] - [[Philippe III od Francuske]] (* [[1245]]) * [[11. 11.]] - [[Pedro III od Aragona]] (* ca 1239) [[Kategorija:1285.| ]] [[Kategorija:1280-e]] [[Kategorija:Godine]] 4pj0xhutm5v9yhhkf4kr3t8oe57sf28 Korisnik:Duma/U radu4 2 232970 42581170 42580999 2026-04-16T12:34:57Z Duma 16555 /* Fosilni zapis */ 42581170 wikitext text/x-wiki [[File:Pseudechis porphyriacus eating eggs.jpg|thumb|upright=1.35|Zmija vrste ''[[Pseudechis porphyriacus]]'' jede jaja druge zmije (''[[Dendrelaphis punctulatus]]'')]] '''Predacija jaja''' ili '''ovivorija''' je strategija hranjenja [[mesožder]]a kod mnogih grupa [[životinja]] ('''ovivora''') u kojoj konzumiraju [[jaja]]. Budući da oplođeno jaje predstavlja kompletan [[organizam]] u jednoj fazi svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]], jedenje jaja je oblik [[predator|predacije]], ubijanja drugog organizma radi hrane. Predacija jaja je široko rasprostranjeno u životinjskom carstvu, uključujući [[ribe]], [[ptice]], [[zmije]], [[sisari|sisare]] i [[člankonošci|člankonošce]]. Neke vrste su specijalizirani predatori jaja, ali mnogo češće su generalisti koji uzimaju jaja kada im se ukaže prilika. Ljudi su slučajno ili namjerno uveli predatore jaja poput [[pacov]]a u mjesta u kojima ih prethodno nije bilo, stvarajući štetu domaćim vrstama poput morskih ptica koje se gnijezde na tlu. Grabežljive ptice poput [[gavran]]a i [[galeb]]ova su se proširile, prijeteći onima koje se gnijezde na tlu, poput [[Centrocercus|tetrijeba]] i [[Sterninae|čigri]]. Mjere za kontrolu takvih predatora uključuju upotrebu otrovanih jaja-mamaca. == Definicije == Ovivor ili ovivorna životinja je ona koja jede jaja, od latinskog {{lang|la|ovum}}, jaje i {{lang|la|vorare}}, proždirati.<ref>{{cite web |title=ovivorous (adj.) |url=https://www.etymonline.com/word/ovivorous |publisher=Online Etymology Dictionary |access-date=11 January 2022}}</ref> Obligatni ovivor je životinja koja se hrani isključivo jajima.<ref name="Tallamy Denno 1981"/> To se razlikuje od životinja koje parazitiraju na jajima, poput [[Parazitoidna osa|parazitske ose]] koja raste unutar jaja drugog insekta.<ref>{{cite web |title=egg parasite |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/egg%20parasite |publisher=Merriam-Webster |access-date=11 January 2022}}</ref> == Ekološki odnos == Egg predation is an [[ecological relationship]] in which an animal (a [[predator]]) hunts for and eats the eggs of another (prey) species. This reduces the [[evolutionary fitness]] of the parents whose eggs are preyed on<!--and indeed reduces the egg's fitness to zero...-->.<ref name="Hanssen Erikstad 2012"/> === Generalistički predatori jaja === [[File:Corvus ossifragus and egg.jpg|thumb|Generalist and omnivorous<ref>{{cite book |author=Goodwin, D. |year=1983 |title=Crows of the World |publisher=Queensland University Press |isbn=0-7022-1015-3 |page=92}}</ref> predators like this fish crow, ''[[Corvus ossifragus]]'', eat eggs among many other prey when they have the opportunity.]] Generalist predators can have a substantial effect on ground-nesting birds such as the [[European golden plover]], ''Pluvialis apricaria'': in Norway 78.2% of nests of this species were preyed on. Experimental removal of two nest and egg predators, [[red fox]] and [[carrion crow]], raised the percentage of pairs that fledged young from c. 18% to c. 75%. Population increases among many generalist predators such as [[buzzard]], [[badger]], carrion crow, [[pine marten]], [[raven]], and red fox in Scotland have contributed to the decline in several ground-nesting bird species by taking eggs, young, and sitting hen (female) birds.<ref name="Ainsworth 2017">{{cite book |last1=Ainsworth |first1=Gill |last2=Calladine |first2=John |last3=Martay |first3=Blaise |last4=Park |first4=Kirsty |last5=Redpath |first5=Steve |last6=Wernham |first6=Chris |last7=Wilson |first7=Mark |last8=Young |first8=Juliette |title=Understanding Predation: A review bringing together natural science and local knowledge of recent wild bird population changes and their drivers in Scotland |date=2017 |publisher=Scotland's Moorland Forum |pages=233–234 }}</ref> === Naučena ponašanja za predaciju jaja === [[Corvidae|Corvids]] such as ravens are intelligent and able to develop novel [[Foraging|foraging behaviours]]. Within the 21st century, [[little raven]]s have learnt to depredate [[little penguin]] burrows to access the eggs on Phillip Island off southeastern Australia. About a quarter of the attacks were down the entrance hole (for short burrows only); the remainder were by digging a hole through the roof of the burrow. Ravens depredated 61% of monitored burrows.<ref name="Ekanayake Sutherland Dann Weston 2015">{{cite journal |last1=Ekanayake |first1=Kasun B. |last2=Sutherland |first2=Duncan R. |last3=Dann |first3=Peter |last4=Weston |first4=Michael A. |title=Out of sight but not out of mind: corvids prey extensively on eggs of burrow-nesting penguins |journal=Wildlife Research |volume=42 |issue=6 |year=2015|doi=10.1071/wr15108 |page=509|s2cid=86592451 }}</ref> [[File:Aasgier (48794413228) (detail).jpg|thumb|upright|[[Egyptian vulture]] using a stone to break an egg too large to pick up]] The primatologist [[Jane Goodall]]<!--, investigating tool use in chimpanzees,--> noted that some birds and mammals [[Tool_use_by_non-humans|used tools]] to break eggs. [[Egyptian vulture]]s both drop small eggs to break them, and throw stones at [[ostrich egg]]s which are too large to pick up. Several species of [[mongoose]]s throw eggs at rocks, or pick eggs up and drop them on rocks.<ref name="Goodall 1971">{{cite book |last=Van Lawick-Goodall |first=Jane |author-link=Jane Goodall |title=Tool-using in primates and other vertebrates |series=Advances in the study of behavior |volume=3 |publisher=Academic Press |date=1971 |pages=195–249 |doi=10.1016/S0065-3454(08)60157-6 |isbn=978-0-12-004503-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0065345408601576}}</ref> === Specijalistički predatori jaja === Some [[snake]]s specialise in egg predation, such as the Formosa kukri snake ''[[Oligodon formosanus]],<ref name="Pike Clark Manica Tseng 2016" />'' the marbled sea snake ''[[Aipysurus eydouxii]]'',<ref name="Li Fry Kini 2005" /> African egg-eating snakes (''[[Dasypeltis]]'' spp.)<ref name=":0">{{Cite journal |last=Gans |first=Carl |date=1952 |title=The functional morphology of the egg-eating adaptations in the snake genus Dasypeltis |url=https://biostor.org/reference/194203 |journal=Zoologica |volume=37 |issue=18 |pages=209–244}}</ref> and the [[Indian egg-eating snake]] ''Elachistodon westermanni''.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Dandge |first=P. H. |last2=Tiple |first2=A. D. |date=2016 |title=Notes on Natural History, New Distribution Records and Threats of Indian Egg Eater Snake Elachistodon westermanni Reinhardt, 1863 (Serpentes: Colubridae): Implications for Conservation |url=https://www.researchgate.net/publication/301948059_Notes_on_natural_history_new_distribution_records_and_threats_of_indian_egg_eater_snake_Elachistodon_westermanni_reinhardt_1863_Serpentes_Colubridae_Implications_for_conservation |journal=Russian Journal of Herpetology |volume=23 |issue=1 |pages=55-62 |doi=10.30906/1026-2296-2016-23-1-55-62}}</ref> These snakes have various [[Adaptation|adaptations]] to their diet, such as atrophied teeth and [[venom]] glands, which are no longer needed for prey capture (though the few teeth of African egg-eating snakes are still used to help grip eggs when swallowing them).<ref name="Li Fry Kini 2005" /><ref name=":0" /> The marbled sea snake also has a [[Deletion (genetics)|deletion mutation]] in its [[three-finger toxin]] gene, reducing its venom toxicity by between <!--NOT AN INTEGER!-->50-<!--fold--> and 100-fold.<ref name="Pike Clark Manica Tseng 2016">{{cite journal |last1=Pike |first1=David A. |last2=Clark |first2=Rulon W. |last3=Manica |first3=Andrea |last4=Tseng |first4=Hui-Yun |last5=Hsu |first5=Jung-Ya |last6=Huang |first6=Wen-San |display-authors=3 |title=Surf and turf: predation by egg-eating snakes has led to the evolution of parental care in a terrestrial lizard |journal=[[Scientific Reports]] |volume=6 |issue=1 |date=26 February 2016 |article-number=22207 |doi=10.1038/srep22207 |pmc=4768160 |pmid=26915464 |bibcode=2016NatSR...622207P }}</ref><ref name="Li Fry Kini 2005">{{cite journal |last1=Li |first1=Min |last2=Fry |first2=B.G. |last3=Kini |first3=R. Manjunatha |title=Eggs-Only Diet: Its Implications for the Toxin Profile Changes and Ecology of the Marbled Sea Snake (''Aipysurus eydouxii'') |journal=[[Journal of Molecular Evolution]] |volume=60 |issue=1 |year=2005 |doi=10.1007/s00239-004-0138-0 |pages=81–89 |pmid=15696370 |bibcode=2005JMolE..60...81L |s2cid=17572816 }}</ref> In the African and Indian egg-eating snakes, there are hypapophyses (protrusions) on the [[Vertebra|vertebrae]] which are used to break swallowed eggs.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Among invertebrates, the aquatic [[piscicolidae|piscicolid]] [[leech]] ''[[Cystobranchus virginicus]]'' is an egg predator. It may be an obligate egg-feeder, as it has not been seen feeding on an adult, but has been found in the nests of a variety of species of North American freshwater fish of the genera ''[[Campostoma]]'' and ''[[Moxostoma]]''.<ref name="Light Fiumera Porter pp. 50–56">{{cite journal |last1=Light |first1=Jessica E. |last2=Fiumera |first2=Anthony C. |last3=Porter |first3=Brady A. |title=Egg-feeding in the freshwater piscicolid leech Cystobranchus virginicus (Annelida, Hirudinea) |journal=[[Invertebrate Biology]] |volume=124 |issue=1 |date=2005 |doi=10.1111/j.1744-7410.2005.1241-06.x |pages=50–56}}</ref> A species of [[thrips]], ''Mirothrips arbiter'', from Brazil is an obligate egg predator; it breeds in colonies of paper wasps ([[Polistinae]]); both its larvae and its adults feed on the eggs of the wasp.<ref name="Cavalleri de Souza Prezoto Mound 2013">{{cite journal |last1=Cavalleri |first1=Adriano |last2=de Souza |first2=André R. |last3=Prezoto |first3=Fábio |last4=Mound |first4=Laurence A. |title=Egg predation within the nests of social wasps: a new genus and species of Phlaeothripidae, and evolutionary consequences of Thysanoptera invasive behaviour |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=109 |issue=2 |date=13 May 2013 |doi=10.1111/bij.12057 |pages=332–341|s2cid=86756233 |doi-access=free }}</ref> === Strategije protiv predacije jaja === {{further|Antipredator adaptation}} [[File:Long-tailed Skink (Mabuya longicaudata) 長尾南蜥2.jpg|thumb|left|The long-tailed skink, ''[[Eutropis longicaudata]]'', actively defends its nest against snakes.<ref name="Long-tailed skink 2013"/>]] [[r/K selection theory|''r''/''K'' selection theory]] implies two broad strategies for surviving predation: to reproduce so rapidly (''r''-strategists) that predators are unable to eliminate the prey; or to provide sufficient care (''K''-strategists) for a smaller number of offspring that enough of them survive to adulthood.<ref>{{cite journal |last1=Verhulst |first1=P.F. |author-link=Pierre François Verhulst |year=1838 |title=Notice sur la loi que la population pursuit dans son accroissement |journal=Corresp. Math. Phys. |volume=10 |pages=113–121 |url={{Google books |plainurl=yes |id=eRNbAAAAYAAJ |page=113 }} }}</ref> In the case of eggs, this means that ''r''-strategists lay large numbers of eggs, while ''K''-strategists take care to protect a smaller number of eggs. Lacebugs of the genus ''[[Corythucha]]'' are subject to egg predation by obligate egg predators like [[mirid bugs]], [[pirate bugs]], and [[thrips]], and respond to it in varying ways. ''C. solani'' mothers defend their eggs from predators, while ''C. marmorata'' buries its eggs inside leaves and distributes them in space and time.<ref name="Tallamy Denno 1981">{{cite book |last1=Tallamy |first1=Douglas W. |last2=Denno |first2=Robert F. |title=Proceedings in Life Sciences |chapter=Alternative Life History Patterns in Risky Environments: An Example from Lacebugs |year=1981 |isbn=978-1-4612-5943-5 |doi=10.1007/978-1-4612-5941-1_9 |pages=129–147}}</ref> [[File:Little Ringed Plover 7613.jpg|thumb|[[Little ringed plover]] at its nest; the eggs are [[camouflage]]d like the pebbles among which they are laid.]] Bird nests are vulnerable to egg predation, especially for those such as [[Common eider|eider ducks]] which nest on the ground. In response to the robbing of eggs from eider duck nests, half the individuals started a fresh clutch of eggs in a new nest; they always avoided the area around the robbed nest.<ref name="Hanssen Erikstad 2012">{{cite journal |last1=Hanssen |first1=Sveinn Are |last2=Erikstad |first2=Kjell Einar |title=The long-term consequences of egg predation |journal=Behavioral Ecology |volume=24 |issue=2 |date=2012 |doi=10.1093/beheco/ars198 |pages=564–569 |doi-access=free }}</ref> Tree-nesting birds, too, are depredated by snakes, mammals, and birds, particularly in tropical forests. In Costa Rica, the rate of nest predation on artificial nests was greatest at intermediate altitudes (between 500 and 650 metres), with a decline in predation at higher altitudes to 2,740 metres. This may explain why many bird species migrate uphill to breed.<ref name="Boyle 2008">{{cite journal |last=Boyle |first=W. Alice |title=Can variation in risk of nest predation explain altitudinal migration in tropical birds? |journal=Oecologia |volume=155 |issue=2 |date=10 January 2008 |doi=10.1007/s00442-007-0897-6 |pages=397–403|pmid=18188606 |bibcode=2008Oecol.155..397B |s2cid=20813558 }}</ref> Egg predation by snakes is rarely directly opposed, but the Asian long-tailed skink ''[[Eutropis longicaudata]]'' aggressively protects its eggs from the Formosa kukri snake, ''[[Oligodon formosanus]]''.<ref name="Huang Pike 2011">{{cite journal |last1=Huang |first1=W.-S. |last2=Pike |first2=D. A. |title=Does maternal care evolve through egg recognition or directed territoriality? |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=24 |issue=9 |date=8 June 2011 |doi=10.1111/j.1420-9101.2011.02332.x |pages=1984–1991|pmid=21649766 |s2cid=44790950 |doi-access=free }}</ref><ref name="Long-tailed skink 2013">{{cite web |title=Snakes meet their match in offspring-protecting lizards |url=https://phys.org/news/2013-01-snakes-offspring-protecting-lizards.html |publisher=Phys.org |access-date=11 September 2018 |date=30 January 2013}}</ref><ref name="Huang Lin Dubey Pike pp. 429–437">{{cite journal |last1=Huang |first1=Wen-San |last2=Lin |first2=Si-Min |last3=Dubey |first3=Sylvain |last4=Pike |first4=David A. |editor-last=Coulson |editor-first=Tim |title=Predation drives interpopulation differences in parental care expression |journal=Journal of Animal Ecology |volume=82 |issue=2 |date=2012 |doi=10.1111/1365-2656.12015 |pages=429–437|pmid=23237108 |doi-access=free }}</ref> Bird eggs are coloured and patterned, seemingly primarily for [[camouflage]] to deceive the eyes of egg predators; for example, [[Eurasian curlew]]s nest among tall grasses and have eggs that are green and spotted like their background, as well as being defended by the adults; in contrast, the eggs of [[little ringed plover]]s, laid on pebbly beaches, are pale and speckled, hard to see among small stones.<ref name="Stoddard Marshall Kilner 2011">{{cite journal |last1=Stoddard |first1=Mary Caswell |last2=Marshall |first2=Kate L.A. |last3=Kilner |first3=Rebecca M. |title=Imperfectly Camouflaged Avian Eggs: Artefact or Adaptation? |journal=Avian Biology Research |volume=4 |issue=4 |year=2011 |doi=10.3184/175815511x13207484398647 |pages=196–213|s2cid=21749959 }}</ref> {{clear}} == Fosilni zapis == [[File:Sanajeh diagram.jpg|thumb|upright|Dijagram pronađene fosilne zmije ''[[Sanajeh]]'', omotane oko jaja i mladunaca sauropoda.]] Moguće je da je predacija jaja drevna strategija hranjenja. Fosil [[kasna Kreda|kasnokredske]] zmije roda ''[[Sanajeh]]'' iz zapadne Indije pronađen je omotan oko jajeta i mladunčeta [[sauropod]]nog dinosaura. ''Sanajeh'', koja je najvjerojatnije bila predator na mjestima gnježđenja sauropoda, imala je dužino od oko 3,5 metara; njena lubanja je bila duga 95 milimetara.<ref name="Wilson 2010">{{cite journal |last=Wilson |first=J.A. |author2=Mohabey, D.M. |author3=Peters, S.E. |author4=Head, J.J. |year=2010 |title=Predation upon Hatchling Dinosaurs by a New Snake from the Late Cretaceous of India |article-number=e1000322 |journal=PLOS Biology |pmid=20209142 |volume=8 |pmc=2830453 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pbio.1000322 |editor1-last=Benton |editor1-first=Michael J. |doi-access=free }}</ref> ''[[Oviraptor]]'' je bio kasnokredni dinosaur; svoje ime, koje znači "kradljivac jaja", dobio je jer se u početku smatralo da se hranio jajima; kasnije je otkriveno da je sam ležao na jajima, a za njegove bezube čeljusti se sada smatra da su bile prilagođene drugačijoj ishrani, možda sastavljenoj od lišća.<ref name=Norell1994>{{cite journal |last1=Norell |first1=M. A. |last2=Clark |first2=J. M. |last3=Dashzeveg |first3=D. |last4=Barsbold |first4=R. |last5=Chiappe |first5=L. M. |last6=Davidson |first6=A. R. |last7=McKenna |first7=M. C. |last8=Altangerel |first8=P. |last9=Novacek |first9=M. J. |date=1994 |title=A theropod dinosaur embryo and the affinities of the Flaming Cliffs Dinosaur eggs |journal=Science |volume=266 |issue=5186 |pages=779−782 |bibcode=1994Sci...266..779N |doi=10.1126/science.266.5186.779 |pmid=17730398 |jstor=2885545 |s2cid=22333224 |url=https://www.researchgate.net/publication/6110932}}</ref><ref name=Norelll1995>{{cite journal |last1=Norell |first1=M. A. |last2=Clark |first2=J. M. |last3=Chiappe |first3=L. M. |last4=Dashzeveg |first4=D. |date=1995 |title=A nesting dinosaur |journal=Nature |volume=378 |issue=6559 |pages=774−776 |bibcode=1995Natur.378..774N |doi=10.1038/378774a0 |s2cid=4245228 |url=https://www.researchgate.net/publication/234545714}}</ref><ref name=DongCurrie1996>{{cite journal |last1=Dong |first1=Z. |last2=Currie |first2=P. J. |date=1996 |title=On the discovery of an oviraptorid skeleton on a nest of eggs at Bayan Mandahu, Inner Mongolia, People's Republic of China |journal=Canadian Journal of Earth Sciences |volume=33 |issue=4 |pages=631−636 |bibcode=1996CaJES..33..631D |doi=10.1139/e96-046}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Smith |first1=D. K. |date=1990 |title=Osteology of Oviraptor philoceratops, a possible herbivorous theropod from the Upper Cretaceous of Mongolia |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=10 |issue=supp. 003 |pages=42A |doi=10.1080/02724634.1990.10011841}}</ref> Za sauropodne dinosaure, neke od najvećih životinja koje su ikada živjele, iznenađujuće se pokazalo da su slijedili ''r''-selekcijsku reproduktivnu strategiju, stvarajući veliki broj jaja s tvrdom ljuskom. To je u suprotnosti sa ''K''-selekcijskom strategijom kod [[kitovi|kitova]], koji su morski sisari slične veličine. Kitovi stvaraju malo jaja koja se razvijaju interno, primajući visok nivo roditeljskog ulaganja. Mogući uzrok je ograničena veličina jaja: ekstrapolirajući iz veličine ptičjih jaja u odnosu na tjelesnu težinu odrasle jedinke, sauropod od 10 tona bi proizveo jaja težine oko 333 kilograma, što je daleko iznad granice (oko 10 kilograma) koju ljuska jajeta može podnijeti. Ako je to tačno, onda su sauropodi neizbježno morali slijediti ''r''-selekcijsku strategiju s mnogo relativno malenih jaja iz tog razloga, a ne specifično kao odgovor na predaciju jaja.<ref name="Sander 2008">{{cite journal |last1=Sander |first1=P. Martin |last2=Peitz |first2=Christian |last3=Jackson |first3=Frankie D. |last4=Chiappe |first4=Luis M. |title=Upper Cretaceous titanosaur nesting sites and their implications for sauropod dinosaur reproductive biology |journal=[[Palaeontographica, Abteilung A]] |date=July 2008 |volume=284 |issue=4–6 |pages=69–107 |url=https://www.researchgate.net/publication/260391453 |doi=10.1127/pala/284/2008/69|bibcode=2008PalAA.284...69S }}</ref> == Interakcija sa ljudima == === Šteta za komercijalni ribolov === Among fish, egg predation by species such as [[haddock]] (''Melanogrammus aeglefinus'') can contribute to the decline in commercially-important fish populations such as of [[Atlantic herring]] (''Clupea harengus''). This effect can be important in attempts to restore fisheries damaged by [[overfishing]].<ref name="Richardson Hare Fogarty Link pp. 13606–13611">{{cite journal |last1=Richardson |first1=D. E. |last2=Hare |first2=J. A. |last3=Fogarty |first3=M. J. |last4=Link |first4=J. S. |title=Role of egg predation by haddock in the decline of an Atlantic herring population |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=33 |date=2011 |doi=10.1073/pnas.1015400108 |pages=13606–13611|pmc=3158212 |pmid=21825166 |bibcode=2011PNAS..10813606R |doi-access=free }}</ref> === Unesene i invazivne vrste === [[File:Intraguild predation (2127214009) (cropped).jpg|thumb|left|3rd instar larva of ''[[Harmonia axyridis]]'' eating an egg of another ladybird species (probably ''[[Adalia (beetle)|Adalia]]'')]] [[Invasive species]] frequently prey on eggs and young of native species. The harlequin ladybird ''[[Harmonia axyridis]]'' eats eggs of species including other ladybirds, such as the two-spot ladybird ''[[Adalia bipunctata]]''. Females of the prey species laid eggs with higher amounts of defensive alkaloids when egg predation was occurring.<ref name="Paul Stevens Burton Pell 2018">{{cite journal |last1=Paul |first1=Sarah C. |last2=Stevens |first2=Martin |last3=Burton |first3=Jake |last4=Pell |first4=Judith K. |last5=Birkett |first5=Michael A. |last6=Blount |first6=Jonathan D. |display-authors=3 |title=Invasive Egg Predators and Food Availability Interactively Affect Maternal Investment in Egg Chemical Defense |journal=Frontiers in Ecology and Evolution |volume=6 |date=2018 |doi=10.3389/fevo.2018.00004 |doi-access=free |hdl=10871/30982 |hdl-access=free }}</ref> Egg predation is an especially severe threat to colonies of ground-nesting seabirds. These have often selected offshore islands as nest sites, as the islands historically had fewer predators than the mainland. Accidental introductions of predator species have upset seabird reproduction, as the predators have a concentrated supply of food in the form of eggs on the ground or in burrows, and can increase rapidly. Offshore island populations in Australasia have been widely affected by exotic species such as rats, arriving by ship from Eurasia. Native species, such as blotched blue-tongue lizards, ''[[Tiliqua nigrolutea]]'', and water-rats, ''[[Hydromys chrysogaster]]'', may also have an impact on seabirds like the short-tailed shearwater, ''[[Ardenna tenuirostris]]'' on islands off [[Tasmania]], though predation rates were relatively low<!--8.3% of eggs eaten-->. Eggs were usually<!--90%--> taken when burrows were unattended, implying that the parent birds were able to defend their eggs effectively against these predators.<ref>{{cite journal |last=Carey |first=Mark J. |title=Predation of short-tailed shearwater eggs on Great Dog Island, Tasmania |journal=Australian Field Ornithology |volume=27 |issue=2 |year=2010 |pages=59–64 |url=https://www.birdlife.org.au/afo/index.php/afo/article/viewFile/470/454}}</ref>{{-}} === Kontrola predatora jaja === Tamo gdje su populacije od značaja ugrožene predatorima jaja, čuvari prirode pokušavaju kontrolirati predatore kako bi omogućili vrstama plijena da se oporave. U slučaju grabežljivih ptica, jedan od pristupa bio je postavljanje jaja-mamaca tretiranih sporodjelujućim avicideom [[DRC-1339]]. To je, na primjer, kontroliralo populaciju [[gavran]]a koji su ugrožavali [[Centrocercus|tetrijebe]] koji se gnijezde na tlu,<ref name="Spencer 2002">{{cite journal |last=Spencer |first=Jack O. |title=DRC-1339 use and control of common ravens |journal=Proceedings of the Vertebrate Pest Conference |volume=20 |year=2002 |doi=10.5070/v420110074 |s2cid=92060817 |doi-access=free }}</ref> a među morskim pticama, [[Laridae|galebove]] koji su ugrožavali kolonije [[Sterninae|čigri]] prilikom gniježđenja.<ref>{{cite journal |last1=Blodget |first1=Bradford G. |last2=Henze |first2=Laura |title=Use of DRC-1339 to eliminate gulls and re-establish a tern nesting colony in Buzzards Bay, Massachusetts |year=1991 |journal=Fifth Eastern Wildlife Damage Control Conference |at=article 5 |url=https://digitalcommons.unl.edu/ewdcc5/5}}</ref> [[Morske kornjače]] se razmnožavaju polaganjem i zakopavanjem jaja na plažama za gniježđenje, tako da kontrola predatora jaja na tim mjestima može biti učinkovita u pomaganju oporavka populacija kornjača.<ref>{{cite journal |last1=Blodget |first1=Bradford G. |last2=Henze |first2=Laura |title=Use of DRC-1339 to eliminate gulls and re-establish a tern nesting colony in Buzzards Bay, Massachusetts |year=1991 |journal=Fifth Eastern Wildlife Damage Control Conference |at=article 5 |url=https://digitalcommons.unl.edu/ewdcc5/5}}</ref> [[Sea turtle]]s breed by laying and burying their eggs on nesting beaches, so the control of egg predators at these sites may be effective in assisting the recovery of turtle populations.<ref name="McCullough 1992">{{cite book |last=McCullough |first=Dale |title=Wildlife 2001: populations |publisher=Springer |publication-place=Dordrecht |year=1992 |isbn=978-94-011-2868-1 |oclc=840309647 |page=352}}</ref> == Povezano == {{commonscat|Animals eating eggs}} * [[Oophagy]] * [[Balut (food)|Balut]] * [[Seed predation]] == Reference == {{reflist|30em}} {{načini ishrane}} 6l6ky05wlmcethm5b87xia6k3064xmx 42581171 42581170 2026-04-16T12:36:28Z Duma 16555 /* Fosilni zapis */ 42581171 wikitext text/x-wiki [[File:Pseudechis porphyriacus eating eggs.jpg|thumb|upright=1.35|Zmija vrste ''[[Pseudechis porphyriacus]]'' jede jaja druge zmije (''[[Dendrelaphis punctulatus]]'')]] '''Predacija jaja''' ili '''ovivorija''' je strategija hranjenja [[mesožder]]a kod mnogih grupa [[životinja]] ('''ovivora''') u kojoj konzumiraju [[jaja]]. Budući da oplođeno jaje predstavlja kompletan [[organizam]] u jednoj fazi svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]], jedenje jaja je oblik [[predator|predacije]], ubijanja drugog organizma radi hrane. Predacija jaja je široko rasprostranjeno u životinjskom carstvu, uključujući [[ribe]], [[ptice]], [[zmije]], [[sisari|sisare]] i [[člankonošci|člankonošce]]. Neke vrste su specijalizirani predatori jaja, ali mnogo češće su generalisti koji uzimaju jaja kada im se ukaže prilika. Ljudi su slučajno ili namjerno uveli predatore jaja poput [[pacov]]a u mjesta u kojima ih prethodno nije bilo, stvarajući štetu domaćim vrstama poput morskih ptica koje se gnijezde na tlu. Grabežljive ptice poput [[gavran]]a i [[galeb]]ova su se proširile, prijeteći onima koje se gnijezde na tlu, poput [[Centrocercus|tetrijeba]] i [[Sterninae|čigri]]. Mjere za kontrolu takvih predatora uključuju upotrebu otrovanih jaja-mamaca. == Definicije == Ovivor ili ovivorna životinja je ona koja jede jaja, od latinskog {{lang|la|ovum}}, jaje i {{lang|la|vorare}}, proždirati.<ref>{{cite web |title=ovivorous (adj.) |url=https://www.etymonline.com/word/ovivorous |publisher=Online Etymology Dictionary |access-date=11 January 2022}}</ref> Obligatni ovivor je životinja koja se hrani isključivo jajima.<ref name="Tallamy Denno 1981"/> To se razlikuje od životinja koje parazitiraju na jajima, poput [[Parazitoidna osa|parazitske ose]] koja raste unutar jaja drugog insekta.<ref>{{cite web |title=egg parasite |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/egg%20parasite |publisher=Merriam-Webster |access-date=11 January 2022}}</ref> == Ekološki odnos == Egg predation is an [[ecological relationship]] in which an animal (a [[predator]]) hunts for and eats the eggs of another (prey) species. This reduces the [[evolutionary fitness]] of the parents whose eggs are preyed on<!--and indeed reduces the egg's fitness to zero...-->.<ref name="Hanssen Erikstad 2012"/> === Generalistički predatori jaja === [[File:Corvus ossifragus and egg.jpg|thumb|Generalist and omnivorous<ref>{{cite book |author=Goodwin, D. |year=1983 |title=Crows of the World |publisher=Queensland University Press |isbn=0-7022-1015-3 |page=92}}</ref> predators like this fish crow, ''[[Corvus ossifragus]]'', eat eggs among many other prey when they have the opportunity.]] Generalist predators can have a substantial effect on ground-nesting birds such as the [[European golden plover]], ''Pluvialis apricaria'': in Norway 78.2% of nests of this species were preyed on. Experimental removal of two nest and egg predators, [[red fox]] and [[carrion crow]], raised the percentage of pairs that fledged young from c. 18% to c. 75%. Population increases among many generalist predators such as [[buzzard]], [[badger]], carrion crow, [[pine marten]], [[raven]], and red fox in Scotland have contributed to the decline in several ground-nesting bird species by taking eggs, young, and sitting hen (female) birds.<ref name="Ainsworth 2017">{{cite book |last1=Ainsworth |first1=Gill |last2=Calladine |first2=John |last3=Martay |first3=Blaise |last4=Park |first4=Kirsty |last5=Redpath |first5=Steve |last6=Wernham |first6=Chris |last7=Wilson |first7=Mark |last8=Young |first8=Juliette |title=Understanding Predation: A review bringing together natural science and local knowledge of recent wild bird population changes and their drivers in Scotland |date=2017 |publisher=Scotland's Moorland Forum |pages=233–234 }}</ref> === Naučena ponašanja za predaciju jaja === [[Corvidae|Corvids]] such as ravens are intelligent and able to develop novel [[Foraging|foraging behaviours]]. Within the 21st century, [[little raven]]s have learnt to depredate [[little penguin]] burrows to access the eggs on Phillip Island off southeastern Australia. About a quarter of the attacks were down the entrance hole (for short burrows only); the remainder were by digging a hole through the roof of the burrow. Ravens depredated 61% of monitored burrows.<ref name="Ekanayake Sutherland Dann Weston 2015">{{cite journal |last1=Ekanayake |first1=Kasun B. |last2=Sutherland |first2=Duncan R. |last3=Dann |first3=Peter |last4=Weston |first4=Michael A. |title=Out of sight but not out of mind: corvids prey extensively on eggs of burrow-nesting penguins |journal=Wildlife Research |volume=42 |issue=6 |year=2015|doi=10.1071/wr15108 |page=509|s2cid=86592451 }}</ref> [[File:Aasgier (48794413228) (detail).jpg|thumb|upright|[[Egyptian vulture]] using a stone to break an egg too large to pick up]] The primatologist [[Jane Goodall]]<!--, investigating tool use in chimpanzees,--> noted that some birds and mammals [[Tool_use_by_non-humans|used tools]] to break eggs. [[Egyptian vulture]]s both drop small eggs to break them, and throw stones at [[ostrich egg]]s which are too large to pick up. Several species of [[mongoose]]s throw eggs at rocks, or pick eggs up and drop them on rocks.<ref name="Goodall 1971">{{cite book |last=Van Lawick-Goodall |first=Jane |author-link=Jane Goodall |title=Tool-using in primates and other vertebrates |series=Advances in the study of behavior |volume=3 |publisher=Academic Press |date=1971 |pages=195–249 |doi=10.1016/S0065-3454(08)60157-6 |isbn=978-0-12-004503-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0065345408601576}}</ref> === Specijalistički predatori jaja === Some [[snake]]s specialise in egg predation, such as the Formosa kukri snake ''[[Oligodon formosanus]],<ref name="Pike Clark Manica Tseng 2016" />'' the marbled sea snake ''[[Aipysurus eydouxii]]'',<ref name="Li Fry Kini 2005" /> African egg-eating snakes (''[[Dasypeltis]]'' spp.)<ref name=":0">{{Cite journal |last=Gans |first=Carl |date=1952 |title=The functional morphology of the egg-eating adaptations in the snake genus Dasypeltis |url=https://biostor.org/reference/194203 |journal=Zoologica |volume=37 |issue=18 |pages=209–244}}</ref> and the [[Indian egg-eating snake]] ''Elachistodon westermanni''.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Dandge |first=P. H. |last2=Tiple |first2=A. D. |date=2016 |title=Notes on Natural History, New Distribution Records and Threats of Indian Egg Eater Snake Elachistodon westermanni Reinhardt, 1863 (Serpentes: Colubridae): Implications for Conservation |url=https://www.researchgate.net/publication/301948059_Notes_on_natural_history_new_distribution_records_and_threats_of_indian_egg_eater_snake_Elachistodon_westermanni_reinhardt_1863_Serpentes_Colubridae_Implications_for_conservation |journal=Russian Journal of Herpetology |volume=23 |issue=1 |pages=55-62 |doi=10.30906/1026-2296-2016-23-1-55-62}}</ref> These snakes have various [[Adaptation|adaptations]] to their diet, such as atrophied teeth and [[venom]] glands, which are no longer needed for prey capture (though the few teeth of African egg-eating snakes are still used to help grip eggs when swallowing them).<ref name="Li Fry Kini 2005" /><ref name=":0" /> The marbled sea snake also has a [[Deletion (genetics)|deletion mutation]] in its [[three-finger toxin]] gene, reducing its venom toxicity by between <!--NOT AN INTEGER!-->50-<!--fold--> and 100-fold.<ref name="Pike Clark Manica Tseng 2016">{{cite journal |last1=Pike |first1=David A. |last2=Clark |first2=Rulon W. |last3=Manica |first3=Andrea |last4=Tseng |first4=Hui-Yun |last5=Hsu |first5=Jung-Ya |last6=Huang |first6=Wen-San |display-authors=3 |title=Surf and turf: predation by egg-eating snakes has led to the evolution of parental care in a terrestrial lizard |journal=[[Scientific Reports]] |volume=6 |issue=1 |date=26 February 2016 |article-number=22207 |doi=10.1038/srep22207 |pmc=4768160 |pmid=26915464 |bibcode=2016NatSR...622207P }}</ref><ref name="Li Fry Kini 2005">{{cite journal |last1=Li |first1=Min |last2=Fry |first2=B.G. |last3=Kini |first3=R. Manjunatha |title=Eggs-Only Diet: Its Implications for the Toxin Profile Changes and Ecology of the Marbled Sea Snake (''Aipysurus eydouxii'') |journal=[[Journal of Molecular Evolution]] |volume=60 |issue=1 |year=2005 |doi=10.1007/s00239-004-0138-0 |pages=81–89 |pmid=15696370 |bibcode=2005JMolE..60...81L |s2cid=17572816 }}</ref> In the African and Indian egg-eating snakes, there are hypapophyses (protrusions) on the [[Vertebra|vertebrae]] which are used to break swallowed eggs.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Among invertebrates, the aquatic [[piscicolidae|piscicolid]] [[leech]] ''[[Cystobranchus virginicus]]'' is an egg predator. It may be an obligate egg-feeder, as it has not been seen feeding on an adult, but has been found in the nests of a variety of species of North American freshwater fish of the genera ''[[Campostoma]]'' and ''[[Moxostoma]]''.<ref name="Light Fiumera Porter pp. 50–56">{{cite journal |last1=Light |first1=Jessica E. |last2=Fiumera |first2=Anthony C. |last3=Porter |first3=Brady A. |title=Egg-feeding in the freshwater piscicolid leech Cystobranchus virginicus (Annelida, Hirudinea) |journal=[[Invertebrate Biology]] |volume=124 |issue=1 |date=2005 |doi=10.1111/j.1744-7410.2005.1241-06.x |pages=50–56}}</ref> A species of [[thrips]], ''Mirothrips arbiter'', from Brazil is an obligate egg predator; it breeds in colonies of paper wasps ([[Polistinae]]); both its larvae and its adults feed on the eggs of the wasp.<ref name="Cavalleri de Souza Prezoto Mound 2013">{{cite journal |last1=Cavalleri |first1=Adriano |last2=de Souza |first2=André R. |last3=Prezoto |first3=Fábio |last4=Mound |first4=Laurence A. |title=Egg predation within the nests of social wasps: a new genus and species of Phlaeothripidae, and evolutionary consequences of Thysanoptera invasive behaviour |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=109 |issue=2 |date=13 May 2013 |doi=10.1111/bij.12057 |pages=332–341|s2cid=86756233 |doi-access=free }}</ref> === Strategije protiv predacije jaja === {{further|Antipredator adaptation}} [[File:Long-tailed Skink (Mabuya longicaudata) 長尾南蜥2.jpg|thumb|left|The long-tailed skink, ''[[Eutropis longicaudata]]'', actively defends its nest against snakes.<ref name="Long-tailed skink 2013"/>]] [[r/K selection theory|''r''/''K'' selection theory]] implies two broad strategies for surviving predation: to reproduce so rapidly (''r''-strategists) that predators are unable to eliminate the prey; or to provide sufficient care (''K''-strategists) for a smaller number of offspring that enough of them survive to adulthood.<ref>{{cite journal |last1=Verhulst |first1=P.F. |author-link=Pierre François Verhulst |year=1838 |title=Notice sur la loi que la population pursuit dans son accroissement |journal=Corresp. Math. Phys. |volume=10 |pages=113–121 |url={{Google books |plainurl=yes |id=eRNbAAAAYAAJ |page=113 }} }}</ref> In the case of eggs, this means that ''r''-strategists lay large numbers of eggs, while ''K''-strategists take care to protect a smaller number of eggs. Lacebugs of the genus ''[[Corythucha]]'' are subject to egg predation by obligate egg predators like [[mirid bugs]], [[pirate bugs]], and [[thrips]], and respond to it in varying ways. ''C. solani'' mothers defend their eggs from predators, while ''C. marmorata'' buries its eggs inside leaves and distributes them in space and time.<ref name="Tallamy Denno 1981">{{cite book |last1=Tallamy |first1=Douglas W. |last2=Denno |first2=Robert F. |title=Proceedings in Life Sciences |chapter=Alternative Life History Patterns in Risky Environments: An Example from Lacebugs |year=1981 |isbn=978-1-4612-5943-5 |doi=10.1007/978-1-4612-5941-1_9 |pages=129–147}}</ref> [[File:Little Ringed Plover 7613.jpg|thumb|[[Little ringed plover]] at its nest; the eggs are [[camouflage]]d like the pebbles among which they are laid.]] Bird nests are vulnerable to egg predation, especially for those such as [[Common eider|eider ducks]] which nest on the ground. In response to the robbing of eggs from eider duck nests, half the individuals started a fresh clutch of eggs in a new nest; they always avoided the area around the robbed nest.<ref name="Hanssen Erikstad 2012">{{cite journal |last1=Hanssen |first1=Sveinn Are |last2=Erikstad |first2=Kjell Einar |title=The long-term consequences of egg predation |journal=Behavioral Ecology |volume=24 |issue=2 |date=2012 |doi=10.1093/beheco/ars198 |pages=564–569 |doi-access=free }}</ref> Tree-nesting birds, too, are depredated by snakes, mammals, and birds, particularly in tropical forests. In Costa Rica, the rate of nest predation on artificial nests was greatest at intermediate altitudes (between 500 and 650 metres), with a decline in predation at higher altitudes to 2,740 metres. This may explain why many bird species migrate uphill to breed.<ref name="Boyle 2008">{{cite journal |last=Boyle |first=W. Alice |title=Can variation in risk of nest predation explain altitudinal migration in tropical birds? |journal=Oecologia |volume=155 |issue=2 |date=10 January 2008 |doi=10.1007/s00442-007-0897-6 |pages=397–403|pmid=18188606 |bibcode=2008Oecol.155..397B |s2cid=20813558 }}</ref> Egg predation by snakes is rarely directly opposed, but the Asian long-tailed skink ''[[Eutropis longicaudata]]'' aggressively protects its eggs from the Formosa kukri snake, ''[[Oligodon formosanus]]''.<ref name="Huang Pike 2011">{{cite journal |last1=Huang |first1=W.-S. |last2=Pike |first2=D. A. |title=Does maternal care evolve through egg recognition or directed territoriality? |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=24 |issue=9 |date=8 June 2011 |doi=10.1111/j.1420-9101.2011.02332.x |pages=1984–1991|pmid=21649766 |s2cid=44790950 |doi-access=free }}</ref><ref name="Long-tailed skink 2013">{{cite web |title=Snakes meet their match in offspring-protecting lizards |url=https://phys.org/news/2013-01-snakes-offspring-protecting-lizards.html |publisher=Phys.org |access-date=11 September 2018 |date=30 January 2013}}</ref><ref name="Huang Lin Dubey Pike pp. 429–437">{{cite journal |last1=Huang |first1=Wen-San |last2=Lin |first2=Si-Min |last3=Dubey |first3=Sylvain |last4=Pike |first4=David A. |editor-last=Coulson |editor-first=Tim |title=Predation drives interpopulation differences in parental care expression |journal=Journal of Animal Ecology |volume=82 |issue=2 |date=2012 |doi=10.1111/1365-2656.12015 |pages=429–437|pmid=23237108 |doi-access=free }}</ref> Bird eggs are coloured and patterned, seemingly primarily for [[camouflage]] to deceive the eyes of egg predators; for example, [[Eurasian curlew]]s nest among tall grasses and have eggs that are green and spotted like their background, as well as being defended by the adults; in contrast, the eggs of [[little ringed plover]]s, laid on pebbly beaches, are pale and speckled, hard to see among small stones.<ref name="Stoddard Marshall Kilner 2011">{{cite journal |last1=Stoddard |first1=Mary Caswell |last2=Marshall |first2=Kate L.A. |last3=Kilner |first3=Rebecca M. |title=Imperfectly Camouflaged Avian Eggs: Artefact or Adaptation? |journal=Avian Biology Research |volume=4 |issue=4 |year=2011 |doi=10.3184/175815511x13207484398647 |pages=196–213|s2cid=21749959 }}</ref> {{clear}} == Fosilni zapis == [[File:Sanajeh diagram.jpg|thumb|upright|Dijagram pronađene fosilne zmije ''[[Sanajeh]]'', omotane oko jaja i mladunaca sauropoda.]] Moguće je da je predacija jaja drevna strategija hranjenja. Fosil zmije roda ''[[Sanajeh]]'' iz zapadne Indije ([[kasna kreda]]) pronađen je omotan oko jajeta i mladunčeta [[sauropod]]nog dinosaura. ''Sanajeh'', koja je najvjerojatnije bila predator na mjestima gnježđenja sauropoda, imala je dužino od oko 3,5 metara; njena lubanja je bila duga 95 milimetara.<ref name="Wilson 2010">{{cite journal |last=Wilson |first=J.A. |author2=Mohabey, D.M. |author3=Peters, S.E. |author4=Head, J.J. |year=2010 |title=Predation upon Hatchling Dinosaurs by a New Snake from the Late Cretaceous of India |article-number=e1000322 |journal=PLOS Biology |pmid=20209142 |volume=8 |pmc=2830453 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pbio.1000322 |editor1-last=Benton |editor1-first=Michael J. |doi-access=free }}</ref> ''[[Oviraptor]]'' je bio dinosaur iz kasne krede; svoje ime, koje znači "kradljivac jaja", dobio je jer se u početku smatralo da se hranio jajima; kasnije je otkriveno da je sam ležao na jajima, a za njegove bezube čeljusti se sada smatra da su bile prilagođene drugačijoj ishrani, možda sastavljenoj od lišća.<ref name=Norell1994>{{cite journal |last1=Norell |first1=M. A. |last2=Clark |first2=J. M. |last3=Dashzeveg |first3=D. |last4=Barsbold |first4=R. |last5=Chiappe |first5=L. M. |last6=Davidson |first6=A. R. |last7=McKenna |first7=M. C. |last8=Altangerel |first8=P. |last9=Novacek |first9=M. J. |date=1994 |title=A theropod dinosaur embryo and the affinities of the Flaming Cliffs Dinosaur eggs |journal=Science |volume=266 |issue=5186 |pages=779−782 |bibcode=1994Sci...266..779N |doi=10.1126/science.266.5186.779 |pmid=17730398 |jstor=2885545 |s2cid=22333224 |url=https://www.researchgate.net/publication/6110932}}</ref><ref name=Norelll1995>{{cite journal |last1=Norell |first1=M. A. |last2=Clark |first2=J. M. |last3=Chiappe |first3=L. M. |last4=Dashzeveg |first4=D. |date=1995 |title=A nesting dinosaur |journal=Nature |volume=378 |issue=6559 |pages=774−776 |bibcode=1995Natur.378..774N |doi=10.1038/378774a0 |s2cid=4245228 |url=https://www.researchgate.net/publication/234545714}}</ref><ref name=DongCurrie1996>{{cite journal |last1=Dong |first1=Z. |last2=Currie |first2=P. J. |date=1996 |title=On the discovery of an oviraptorid skeleton on a nest of eggs at Bayan Mandahu, Inner Mongolia, People's Republic of China |journal=Canadian Journal of Earth Sciences |volume=33 |issue=4 |pages=631−636 |bibcode=1996CaJES..33..631D |doi=10.1139/e96-046}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Smith |first1=D. K. |date=1990 |title=Osteology of Oviraptor philoceratops, a possible herbivorous theropod from the Upper Cretaceous of Mongolia |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=10 |issue=supp. 003 |pages=42A |doi=10.1080/02724634.1990.10011841}}</ref> Za sauropodne dinosaure, neke od najvećih životinja koje su ikada živjele, iznenađujuće se pokazalo da su slijedili ''r''-selekcijsku reproduktivnu strategiju, stvarajući veliki broj jaja s tvrdom ljuskom. To je u suprotnosti sa ''K''-selekcijskom strategijom kod [[kitovi|kitova]], koji su morski sisari slične veličine. Kitovi stvaraju malo jaja koja se razvijaju interno, primajući visok nivo roditeljskog ulaganja. Mogući uzrok je ograničena veličina jaja: ekstrapolirajući iz veličine ptičjih jaja u odnosu na tjelesnu težinu odrasle jedinke, sauropod od 10 tona bi proizveo jaja težine oko 333 kilograma, što je daleko iznad granice (oko 10 kilograma) koju ljuska jajeta može podnijeti. Ako je to tačno, onda su sauropodi neizbježno morali slijediti ''r''-selekcijsku strategiju s mnogo relativno malenih jaja iz tog razloga, a ne specifično kao odgovor na predaciju jaja.<ref name="Sander 2008">{{cite journal |last1=Sander |first1=P. Martin |last2=Peitz |first2=Christian |last3=Jackson |first3=Frankie D. |last4=Chiappe |first4=Luis M. |title=Upper Cretaceous titanosaur nesting sites and their implications for sauropod dinosaur reproductive biology |journal=[[Palaeontographica, Abteilung A]] |date=July 2008 |volume=284 |issue=4–6 |pages=69–107 |url=https://www.researchgate.net/publication/260391453 |doi=10.1127/pala/284/2008/69|bibcode=2008PalAA.284...69S }}</ref> == Interakcija sa ljudima == === Šteta za komercijalni ribolov === Among fish, egg predation by species such as [[haddock]] (''Melanogrammus aeglefinus'') can contribute to the decline in commercially-important fish populations such as of [[Atlantic herring]] (''Clupea harengus''). This effect can be important in attempts to restore fisheries damaged by [[overfishing]].<ref name="Richardson Hare Fogarty Link pp. 13606–13611">{{cite journal |last1=Richardson |first1=D. E. |last2=Hare |first2=J. A. |last3=Fogarty |first3=M. J. |last4=Link |first4=J. S. |title=Role of egg predation by haddock in the decline of an Atlantic herring population |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=33 |date=2011 |doi=10.1073/pnas.1015400108 |pages=13606–13611|pmc=3158212 |pmid=21825166 |bibcode=2011PNAS..10813606R |doi-access=free }}</ref> === Unesene i invazivne vrste === [[File:Intraguild predation (2127214009) (cropped).jpg|thumb|left|3rd instar larva of ''[[Harmonia axyridis]]'' eating an egg of another ladybird species (probably ''[[Adalia (beetle)|Adalia]]'')]] [[Invasive species]] frequently prey on eggs and young of native species. The harlequin ladybird ''[[Harmonia axyridis]]'' eats eggs of species including other ladybirds, such as the two-spot ladybird ''[[Adalia bipunctata]]''. Females of the prey species laid eggs with higher amounts of defensive alkaloids when egg predation was occurring.<ref name="Paul Stevens Burton Pell 2018">{{cite journal |last1=Paul |first1=Sarah C. |last2=Stevens |first2=Martin |last3=Burton |first3=Jake |last4=Pell |first4=Judith K. |last5=Birkett |first5=Michael A. |last6=Blount |first6=Jonathan D. |display-authors=3 |title=Invasive Egg Predators and Food Availability Interactively Affect Maternal Investment in Egg Chemical Defense |journal=Frontiers in Ecology and Evolution |volume=6 |date=2018 |doi=10.3389/fevo.2018.00004 |doi-access=free |hdl=10871/30982 |hdl-access=free }}</ref> Egg predation is an especially severe threat to colonies of ground-nesting seabirds. These have often selected offshore islands as nest sites, as the islands historically had fewer predators than the mainland. Accidental introductions of predator species have upset seabird reproduction, as the predators have a concentrated supply of food in the form of eggs on the ground or in burrows, and can increase rapidly. Offshore island populations in Australasia have been widely affected by exotic species such as rats, arriving by ship from Eurasia. Native species, such as blotched blue-tongue lizards, ''[[Tiliqua nigrolutea]]'', and water-rats, ''[[Hydromys chrysogaster]]'', may also have an impact on seabirds like the short-tailed shearwater, ''[[Ardenna tenuirostris]]'' on islands off [[Tasmania]], though predation rates were relatively low<!--8.3% of eggs eaten-->. Eggs were usually<!--90%--> taken when burrows were unattended, implying that the parent birds were able to defend their eggs effectively against these predators.<ref>{{cite journal |last=Carey |first=Mark J. |title=Predation of short-tailed shearwater eggs on Great Dog Island, Tasmania |journal=Australian Field Ornithology |volume=27 |issue=2 |year=2010 |pages=59–64 |url=https://www.birdlife.org.au/afo/index.php/afo/article/viewFile/470/454}}</ref>{{-}} === Kontrola predatora jaja === Tamo gdje su populacije od značaja ugrožene predatorima jaja, čuvari prirode pokušavaju kontrolirati predatore kako bi omogućili vrstama plijena da se oporave. U slučaju grabežljivih ptica, jedan od pristupa bio je postavljanje jaja-mamaca tretiranih sporodjelujućim avicideom [[DRC-1339]]. To je, na primjer, kontroliralo populaciju [[gavran]]a koji su ugrožavali [[Centrocercus|tetrijebe]] koji se gnijezde na tlu,<ref name="Spencer 2002">{{cite journal |last=Spencer |first=Jack O. |title=DRC-1339 use and control of common ravens |journal=Proceedings of the Vertebrate Pest Conference |volume=20 |year=2002 |doi=10.5070/v420110074 |s2cid=92060817 |doi-access=free }}</ref> a među morskim pticama, [[Laridae|galebove]] koji su ugrožavali kolonije [[Sterninae|čigri]] prilikom gniježđenja.<ref>{{cite journal |last1=Blodget |first1=Bradford G. |last2=Henze |first2=Laura |title=Use of DRC-1339 to eliminate gulls and re-establish a tern nesting colony in Buzzards Bay, Massachusetts |year=1991 |journal=Fifth Eastern Wildlife Damage Control Conference |at=article 5 |url=https://digitalcommons.unl.edu/ewdcc5/5}}</ref> [[Morske kornjače]] se razmnožavaju polaganjem i zakopavanjem jaja na plažama za gniježđenje, tako da kontrola predatora jaja na tim mjestima može biti učinkovita u pomaganju oporavka populacija kornjača.<ref>{{cite journal |last1=Blodget |first1=Bradford G. |last2=Henze |first2=Laura |title=Use of DRC-1339 to eliminate gulls and re-establish a tern nesting colony in Buzzards Bay, Massachusetts |year=1991 |journal=Fifth Eastern Wildlife Damage Control Conference |at=article 5 |url=https://digitalcommons.unl.edu/ewdcc5/5}}</ref> [[Sea turtle]]s breed by laying and burying their eggs on nesting beaches, so the control of egg predators at these sites may be effective in assisting the recovery of turtle populations.<ref name="McCullough 1992">{{cite book |last=McCullough |first=Dale |title=Wildlife 2001: populations |publisher=Springer |publication-place=Dordrecht |year=1992 |isbn=978-94-011-2868-1 |oclc=840309647 |page=352}}</ref> == Povezano == {{commonscat|Animals eating eggs}} * [[Oophagy]] * [[Balut (food)|Balut]] * [[Seed predation]] == Reference == {{reflist|30em}} {{načini ishrane}} arwbw3nnr249uxm3stppujwt7s9fm9x 42581270 42581171 2026-04-17T08:55:20Z Duma 16555 /* Povezano */ 42581270 wikitext text/x-wiki [[File:Pseudechis porphyriacus eating eggs.jpg|thumb|upright=1.35|Zmija vrste ''[[Pseudechis porphyriacus]]'' jede jaja druge zmije (''[[Dendrelaphis punctulatus]]'')]] '''Predacija jaja''' ili '''ovivorija''' je strategija hranjenja [[mesožder]]a kod mnogih grupa [[životinja]] ('''ovivora''') u kojoj konzumiraju [[jaja]]. Budući da oplođeno jaje predstavlja kompletan [[organizam]] u jednoj fazi svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]], jedenje jaja je oblik [[predator|predacije]], ubijanja drugog organizma radi hrane. Predacija jaja je široko rasprostranjeno u životinjskom carstvu, uključujući [[ribe]], [[ptice]], [[zmije]], [[sisari|sisare]] i [[člankonošci|člankonošce]]. Neke vrste su specijalizirani predatori jaja, ali mnogo češće su generalisti koji uzimaju jaja kada im se ukaže prilika. Ljudi su slučajno ili namjerno uveli predatore jaja poput [[pacov]]a u mjesta u kojima ih prethodno nije bilo, stvarajući štetu domaćim vrstama poput morskih ptica koje se gnijezde na tlu. Grabežljive ptice poput [[gavran]]a i [[galeb]]ova su se proširile, prijeteći onima koje se gnijezde na tlu, poput [[Centrocercus|tetrijeba]] i [[Sterninae|čigri]]. Mjere za kontrolu takvih predatora uključuju upotrebu otrovanih jaja-mamaca. == Definicije == Ovivor ili ovivorna životinja je ona koja jede jaja, od latinskog {{lang|la|ovum}}, jaje i {{lang|la|vorare}}, proždirati.<ref>{{cite web |title=ovivorous (adj.) |url=https://www.etymonline.com/word/ovivorous |publisher=Online Etymology Dictionary |access-date=11 January 2022}}</ref> Obligatni ovivor je životinja koja se hrani isključivo jajima.<ref name="Tallamy Denno 1981"/> To se razlikuje od životinja koje parazitiraju na jajima, poput [[Parazitoidna osa|parazitske ose]] koja raste unutar jaja drugog insekta.<ref>{{cite web |title=egg parasite |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/egg%20parasite |publisher=Merriam-Webster |access-date=11 January 2022}}</ref> == Ekološki odnos == Egg predation is an [[ecological relationship]] in which an animal (a [[predator]]) hunts for and eats the eggs of another (prey) species. This reduces the [[evolutionary fitness]] of the parents whose eggs are preyed on<!--and indeed reduces the egg's fitness to zero...-->.<ref name="Hanssen Erikstad 2012"/> === Generalistički predatori jaja === [[File:Corvus ossifragus and egg.jpg|thumb|Generalist and omnivorous<ref>{{cite book |author=Goodwin, D. |year=1983 |title=Crows of the World |publisher=Queensland University Press |isbn=0-7022-1015-3 |page=92}}</ref> predators like this fish crow, ''[[Corvus ossifragus]]'', eat eggs among many other prey when they have the opportunity.]] Generalist predators can have a substantial effect on ground-nesting birds such as the [[European golden plover]], ''Pluvialis apricaria'': in Norway 78.2% of nests of this species were preyed on. Experimental removal of two nest and egg predators, [[red fox]] and [[carrion crow]], raised the percentage of pairs that fledged young from c. 18% to c. 75%. Population increases among many generalist predators such as [[buzzard]], [[badger]], carrion crow, [[pine marten]], [[raven]], and red fox in Scotland have contributed to the decline in several ground-nesting bird species by taking eggs, young, and sitting hen (female) birds.<ref name="Ainsworth 2017">{{cite book |last1=Ainsworth |first1=Gill |last2=Calladine |first2=John |last3=Martay |first3=Blaise |last4=Park |first4=Kirsty |last5=Redpath |first5=Steve |last6=Wernham |first6=Chris |last7=Wilson |first7=Mark |last8=Young |first8=Juliette |title=Understanding Predation: A review bringing together natural science and local knowledge of recent wild bird population changes and their drivers in Scotland |date=2017 |publisher=Scotland's Moorland Forum |pages=233–234 }}</ref> === Naučena ponašanja za predaciju jaja === [[Corvidae|Corvids]] such as ravens are intelligent and able to develop novel [[Foraging|foraging behaviours]]. Within the 21st century, [[little raven]]s have learnt to depredate [[little penguin]] burrows to access the eggs on Phillip Island off southeastern Australia. About a quarter of the attacks were down the entrance hole (for short burrows only); the remainder were by digging a hole through the roof of the burrow. Ravens depredated 61% of monitored burrows.<ref name="Ekanayake Sutherland Dann Weston 2015">{{cite journal |last1=Ekanayake |first1=Kasun B. |last2=Sutherland |first2=Duncan R. |last3=Dann |first3=Peter |last4=Weston |first4=Michael A. |title=Out of sight but not out of mind: corvids prey extensively on eggs of burrow-nesting penguins |journal=Wildlife Research |volume=42 |issue=6 |year=2015|doi=10.1071/wr15108 |page=509|s2cid=86592451 }}</ref> [[File:Aasgier (48794413228) (detail).jpg|thumb|upright|[[Egyptian vulture]] using a stone to break an egg too large to pick up]] The primatologist [[Jane Goodall]]<!--, investigating tool use in chimpanzees,--> noted that some birds and mammals [[Tool_use_by_non-humans|used tools]] to break eggs. [[Egyptian vulture]]s both drop small eggs to break them, and throw stones at [[ostrich egg]]s which are too large to pick up. Several species of [[mongoose]]s throw eggs at rocks, or pick eggs up and drop them on rocks.<ref name="Goodall 1971">{{cite book |last=Van Lawick-Goodall |first=Jane |author-link=Jane Goodall |title=Tool-using in primates and other vertebrates |series=Advances in the study of behavior |volume=3 |publisher=Academic Press |date=1971 |pages=195–249 |doi=10.1016/S0065-3454(08)60157-6 |isbn=978-0-12-004503-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0065345408601576}}</ref> === Specijalistički predatori jaja === Some [[snake]]s specialise in egg predation, such as the Formosa kukri snake ''[[Oligodon formosanus]],<ref name="Pike Clark Manica Tseng 2016" />'' the marbled sea snake ''[[Aipysurus eydouxii]]'',<ref name="Li Fry Kini 2005" /> African egg-eating snakes (''[[Dasypeltis]]'' spp.)<ref name=":0">{{Cite journal |last=Gans |first=Carl |date=1952 |title=The functional morphology of the egg-eating adaptations in the snake genus Dasypeltis |url=https://biostor.org/reference/194203 |journal=Zoologica |volume=37 |issue=18 |pages=209–244}}</ref> and the [[Indian egg-eating snake]] ''Elachistodon westermanni''.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Dandge |first=P. H. |last2=Tiple |first2=A. D. |date=2016 |title=Notes on Natural History, New Distribution Records and Threats of Indian Egg Eater Snake Elachistodon westermanni Reinhardt, 1863 (Serpentes: Colubridae): Implications for Conservation |url=https://www.researchgate.net/publication/301948059_Notes_on_natural_history_new_distribution_records_and_threats_of_indian_egg_eater_snake_Elachistodon_westermanni_reinhardt_1863_Serpentes_Colubridae_Implications_for_conservation |journal=Russian Journal of Herpetology |volume=23 |issue=1 |pages=55-62 |doi=10.30906/1026-2296-2016-23-1-55-62}}</ref> These snakes have various [[Adaptation|adaptations]] to their diet, such as atrophied teeth and [[venom]] glands, which are no longer needed for prey capture (though the few teeth of African egg-eating snakes are still used to help grip eggs when swallowing them).<ref name="Li Fry Kini 2005" /><ref name=":0" /> The marbled sea snake also has a [[Deletion (genetics)|deletion mutation]] in its [[three-finger toxin]] gene, reducing its venom toxicity by between <!--NOT AN INTEGER!-->50-<!--fold--> and 100-fold.<ref name="Pike Clark Manica Tseng 2016">{{cite journal |last1=Pike |first1=David A. |last2=Clark |first2=Rulon W. |last3=Manica |first3=Andrea |last4=Tseng |first4=Hui-Yun |last5=Hsu |first5=Jung-Ya |last6=Huang |first6=Wen-San |display-authors=3 |title=Surf and turf: predation by egg-eating snakes has led to the evolution of parental care in a terrestrial lizard |journal=[[Scientific Reports]] |volume=6 |issue=1 |date=26 February 2016 |article-number=22207 |doi=10.1038/srep22207 |pmc=4768160 |pmid=26915464 |bibcode=2016NatSR...622207P }}</ref><ref name="Li Fry Kini 2005">{{cite journal |last1=Li |first1=Min |last2=Fry |first2=B.G. |last3=Kini |first3=R. Manjunatha |title=Eggs-Only Diet: Its Implications for the Toxin Profile Changes and Ecology of the Marbled Sea Snake (''Aipysurus eydouxii'') |journal=[[Journal of Molecular Evolution]] |volume=60 |issue=1 |year=2005 |doi=10.1007/s00239-004-0138-0 |pages=81–89 |pmid=15696370 |bibcode=2005JMolE..60...81L |s2cid=17572816 }}</ref> In the African and Indian egg-eating snakes, there are hypapophyses (protrusions) on the [[Vertebra|vertebrae]] which are used to break swallowed eggs.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Among invertebrates, the aquatic [[piscicolidae|piscicolid]] [[leech]] ''[[Cystobranchus virginicus]]'' is an egg predator. It may be an obligate egg-feeder, as it has not been seen feeding on an adult, but has been found in the nests of a variety of species of North American freshwater fish of the genera ''[[Campostoma]]'' and ''[[Moxostoma]]''.<ref name="Light Fiumera Porter pp. 50–56">{{cite journal |last1=Light |first1=Jessica E. |last2=Fiumera |first2=Anthony C. |last3=Porter |first3=Brady A. |title=Egg-feeding in the freshwater piscicolid leech Cystobranchus virginicus (Annelida, Hirudinea) |journal=[[Invertebrate Biology]] |volume=124 |issue=1 |date=2005 |doi=10.1111/j.1744-7410.2005.1241-06.x |pages=50–56}}</ref> A species of [[thrips]], ''Mirothrips arbiter'', from Brazil is an obligate egg predator; it breeds in colonies of paper wasps ([[Polistinae]]); both its larvae and its adults feed on the eggs of the wasp.<ref name="Cavalleri de Souza Prezoto Mound 2013">{{cite journal |last1=Cavalleri |first1=Adriano |last2=de Souza |first2=André R. |last3=Prezoto |first3=Fábio |last4=Mound |first4=Laurence A. |title=Egg predation within the nests of social wasps: a new genus and species of Phlaeothripidae, and evolutionary consequences of Thysanoptera invasive behaviour |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=109 |issue=2 |date=13 May 2013 |doi=10.1111/bij.12057 |pages=332–341|s2cid=86756233 |doi-access=free }}</ref> === Strategije protiv predacije jaja === {{further|Antipredator adaptation}} [[File:Long-tailed Skink (Mabuya longicaudata) 長尾南蜥2.jpg|thumb|left|The long-tailed skink, ''[[Eutropis longicaudata]]'', actively defends its nest against snakes.<ref name="Long-tailed skink 2013"/>]] [[r/K selection theory|''r''/''K'' selection theory]] implies two broad strategies for surviving predation: to reproduce so rapidly (''r''-strategists) that predators are unable to eliminate the prey; or to provide sufficient care (''K''-strategists) for a smaller number of offspring that enough of them survive to adulthood.<ref>{{cite journal |last1=Verhulst |first1=P.F. |author-link=Pierre François Verhulst |year=1838 |title=Notice sur la loi que la population pursuit dans son accroissement |journal=Corresp. Math. Phys. |volume=10 |pages=113–121 |url={{Google books |plainurl=yes |id=eRNbAAAAYAAJ |page=113 }} }}</ref> In the case of eggs, this means that ''r''-strategists lay large numbers of eggs, while ''K''-strategists take care to protect a smaller number of eggs. Lacebugs of the genus ''[[Corythucha]]'' are subject to egg predation by obligate egg predators like [[mirid bugs]], [[pirate bugs]], and [[thrips]], and respond to it in varying ways. ''C. solani'' mothers defend their eggs from predators, while ''C. marmorata'' buries its eggs inside leaves and distributes them in space and time.<ref name="Tallamy Denno 1981">{{cite book |last1=Tallamy |first1=Douglas W. |last2=Denno |first2=Robert F. |title=Proceedings in Life Sciences |chapter=Alternative Life History Patterns in Risky Environments: An Example from Lacebugs |year=1981 |isbn=978-1-4612-5943-5 |doi=10.1007/978-1-4612-5941-1_9 |pages=129–147}}</ref> [[File:Little Ringed Plover 7613.jpg|thumb|[[Little ringed plover]] at its nest; the eggs are [[camouflage]]d like the pebbles among which they are laid.]] Bird nests are vulnerable to egg predation, especially for those such as [[Common eider|eider ducks]] which nest on the ground. In response to the robbing of eggs from eider duck nests, half the individuals started a fresh clutch of eggs in a new nest; they always avoided the area around the robbed nest.<ref name="Hanssen Erikstad 2012">{{cite journal |last1=Hanssen |first1=Sveinn Are |last2=Erikstad |first2=Kjell Einar |title=The long-term consequences of egg predation |journal=Behavioral Ecology |volume=24 |issue=2 |date=2012 |doi=10.1093/beheco/ars198 |pages=564–569 |doi-access=free }}</ref> Tree-nesting birds, too, are depredated by snakes, mammals, and birds, particularly in tropical forests. In Costa Rica, the rate of nest predation on artificial nests was greatest at intermediate altitudes (between 500 and 650 metres), with a decline in predation at higher altitudes to 2,740 metres. This may explain why many bird species migrate uphill to breed.<ref name="Boyle 2008">{{cite journal |last=Boyle |first=W. Alice |title=Can variation in risk of nest predation explain altitudinal migration in tropical birds? |journal=Oecologia |volume=155 |issue=2 |date=10 January 2008 |doi=10.1007/s00442-007-0897-6 |pages=397–403|pmid=18188606 |bibcode=2008Oecol.155..397B |s2cid=20813558 }}</ref> Egg predation by snakes is rarely directly opposed, but the Asian long-tailed skink ''[[Eutropis longicaudata]]'' aggressively protects its eggs from the Formosa kukri snake, ''[[Oligodon formosanus]]''.<ref name="Huang Pike 2011">{{cite journal |last1=Huang |first1=W.-S. |last2=Pike |first2=D. A. |title=Does maternal care evolve through egg recognition or directed territoriality? |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=24 |issue=9 |date=8 June 2011 |doi=10.1111/j.1420-9101.2011.02332.x |pages=1984–1991|pmid=21649766 |s2cid=44790950 |doi-access=free }}</ref><ref name="Long-tailed skink 2013">{{cite web |title=Snakes meet their match in offspring-protecting lizards |url=https://phys.org/news/2013-01-snakes-offspring-protecting-lizards.html |publisher=Phys.org |access-date=11 September 2018 |date=30 January 2013}}</ref><ref name="Huang Lin Dubey Pike pp. 429–437">{{cite journal |last1=Huang |first1=Wen-San |last2=Lin |first2=Si-Min |last3=Dubey |first3=Sylvain |last4=Pike |first4=David A. |editor-last=Coulson |editor-first=Tim |title=Predation drives interpopulation differences in parental care expression |journal=Journal of Animal Ecology |volume=82 |issue=2 |date=2012 |doi=10.1111/1365-2656.12015 |pages=429–437|pmid=23237108 |doi-access=free }}</ref> Bird eggs are coloured and patterned, seemingly primarily for [[camouflage]] to deceive the eyes of egg predators; for example, [[Eurasian curlew]]s nest among tall grasses and have eggs that are green and spotted like their background, as well as being defended by the adults; in contrast, the eggs of [[little ringed plover]]s, laid on pebbly beaches, are pale and speckled, hard to see among small stones.<ref name="Stoddard Marshall Kilner 2011">{{cite journal |last1=Stoddard |first1=Mary Caswell |last2=Marshall |first2=Kate L.A. |last3=Kilner |first3=Rebecca M. |title=Imperfectly Camouflaged Avian Eggs: Artefact or Adaptation? |journal=Avian Biology Research |volume=4 |issue=4 |year=2011 |doi=10.3184/175815511x13207484398647 |pages=196–213|s2cid=21749959 }}</ref> {{clear}} == Fosilni zapis == [[File:Sanajeh diagram.jpg|thumb|upright|Dijagram pronađene fosilne zmije ''[[Sanajeh]]'', omotane oko jaja i mladunaca sauropoda.]] Moguće je da je predacija jaja drevna strategija hranjenja. Fosil zmije roda ''[[Sanajeh]]'' iz zapadne Indije ([[kasna kreda]]) pronađen je omotan oko jajeta i mladunčeta [[sauropod]]nog dinosaura. ''Sanajeh'', koja je najvjerojatnije bila predator na mjestima gnježđenja sauropoda, imala je dužino od oko 3,5 metara; njena lubanja je bila duga 95 milimetara.<ref name="Wilson 2010">{{cite journal |last=Wilson |first=J.A. |author2=Mohabey, D.M. |author3=Peters, S.E. |author4=Head, J.J. |year=2010 |title=Predation upon Hatchling Dinosaurs by a New Snake from the Late Cretaceous of India |article-number=e1000322 |journal=PLOS Biology |pmid=20209142 |volume=8 |pmc=2830453 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pbio.1000322 |editor1-last=Benton |editor1-first=Michael J. |doi-access=free }}</ref> ''[[Oviraptor]]'' je bio dinosaur iz kasne krede; svoje ime, koje znači "kradljivac jaja", dobio je jer se u početku smatralo da se hranio jajima; kasnije je otkriveno da je sam ležao na jajima, a za njegove bezube čeljusti se sada smatra da su bile prilagođene drugačijoj ishrani, možda sastavljenoj od lišća.<ref name=Norell1994>{{cite journal |last1=Norell |first1=M. A. |last2=Clark |first2=J. M. |last3=Dashzeveg |first3=D. |last4=Barsbold |first4=R. |last5=Chiappe |first5=L. M. |last6=Davidson |first6=A. R. |last7=McKenna |first7=M. C. |last8=Altangerel |first8=P. |last9=Novacek |first9=M. J. |date=1994 |title=A theropod dinosaur embryo and the affinities of the Flaming Cliffs Dinosaur eggs |journal=Science |volume=266 |issue=5186 |pages=779−782 |bibcode=1994Sci...266..779N |doi=10.1126/science.266.5186.779 |pmid=17730398 |jstor=2885545 |s2cid=22333224 |url=https://www.researchgate.net/publication/6110932}}</ref><ref name=Norelll1995>{{cite journal |last1=Norell |first1=M. A. |last2=Clark |first2=J. M. |last3=Chiappe |first3=L. M. |last4=Dashzeveg |first4=D. |date=1995 |title=A nesting dinosaur |journal=Nature |volume=378 |issue=6559 |pages=774−776 |bibcode=1995Natur.378..774N |doi=10.1038/378774a0 |s2cid=4245228 |url=https://www.researchgate.net/publication/234545714}}</ref><ref name=DongCurrie1996>{{cite journal |last1=Dong |first1=Z. |last2=Currie |first2=P. J. |date=1996 |title=On the discovery of an oviraptorid skeleton on a nest of eggs at Bayan Mandahu, Inner Mongolia, People's Republic of China |journal=Canadian Journal of Earth Sciences |volume=33 |issue=4 |pages=631−636 |bibcode=1996CaJES..33..631D |doi=10.1139/e96-046}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Smith |first1=D. K. |date=1990 |title=Osteology of Oviraptor philoceratops, a possible herbivorous theropod from the Upper Cretaceous of Mongolia |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=10 |issue=supp. 003 |pages=42A |doi=10.1080/02724634.1990.10011841}}</ref> Za sauropodne dinosaure, neke od najvećih životinja koje su ikada živjele, iznenađujuće se pokazalo da su slijedili ''r''-selekcijsku reproduktivnu strategiju, stvarajući veliki broj jaja s tvrdom ljuskom. To je u suprotnosti sa ''K''-selekcijskom strategijom kod [[kitovi|kitova]], koji su morski sisari slične veličine. Kitovi stvaraju malo jaja koja se razvijaju interno, primajući visok nivo roditeljskog ulaganja. Mogući uzrok je ograničena veličina jaja: ekstrapolirajući iz veličine ptičjih jaja u odnosu na tjelesnu težinu odrasle jedinke, sauropod od 10 tona bi proizveo jaja težine oko 333 kilograma, što je daleko iznad granice (oko 10 kilograma) koju ljuska jajeta može podnijeti. Ako je to tačno, onda su sauropodi neizbježno morali slijediti ''r''-selekcijsku strategiju s mnogo relativno malenih jaja iz tog razloga, a ne specifično kao odgovor na predaciju jaja.<ref name="Sander 2008">{{cite journal |last1=Sander |first1=P. Martin |last2=Peitz |first2=Christian |last3=Jackson |first3=Frankie D. |last4=Chiappe |first4=Luis M. |title=Upper Cretaceous titanosaur nesting sites and their implications for sauropod dinosaur reproductive biology |journal=[[Palaeontographica, Abteilung A]] |date=July 2008 |volume=284 |issue=4–6 |pages=69–107 |url=https://www.researchgate.net/publication/260391453 |doi=10.1127/pala/284/2008/69|bibcode=2008PalAA.284...69S }}</ref> == Interakcija sa ljudima == === Šteta za komercijalni ribolov === Among fish, egg predation by species such as [[haddock]] (''Melanogrammus aeglefinus'') can contribute to the decline in commercially-important fish populations such as of [[Atlantic herring]] (''Clupea harengus''). This effect can be important in attempts to restore fisheries damaged by [[overfishing]].<ref name="Richardson Hare Fogarty Link pp. 13606–13611">{{cite journal |last1=Richardson |first1=D. E. |last2=Hare |first2=J. A. |last3=Fogarty |first3=M. J. |last4=Link |first4=J. S. |title=Role of egg predation by haddock in the decline of an Atlantic herring population |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=33 |date=2011 |doi=10.1073/pnas.1015400108 |pages=13606–13611|pmc=3158212 |pmid=21825166 |bibcode=2011PNAS..10813606R |doi-access=free }}</ref> === Unesene i invazivne vrste === [[File:Intraguild predation (2127214009) (cropped).jpg|thumb|left|3rd instar larva of ''[[Harmonia axyridis]]'' eating an egg of another ladybird species (probably ''[[Adalia (beetle)|Adalia]]'')]] [[Invasive species]] frequently prey on eggs and young of native species. The harlequin ladybird ''[[Harmonia axyridis]]'' eats eggs of species including other ladybirds, such as the two-spot ladybird ''[[Adalia bipunctata]]''. Females of the prey species laid eggs with higher amounts of defensive alkaloids when egg predation was occurring.<ref name="Paul Stevens Burton Pell 2018">{{cite journal |last1=Paul |first1=Sarah C. |last2=Stevens |first2=Martin |last3=Burton |first3=Jake |last4=Pell |first4=Judith K. |last5=Birkett |first5=Michael A. |last6=Blount |first6=Jonathan D. |display-authors=3 |title=Invasive Egg Predators and Food Availability Interactively Affect Maternal Investment in Egg Chemical Defense |journal=Frontiers in Ecology and Evolution |volume=6 |date=2018 |doi=10.3389/fevo.2018.00004 |doi-access=free |hdl=10871/30982 |hdl-access=free }}</ref> Egg predation is an especially severe threat to colonies of ground-nesting seabirds. These have often selected offshore islands as nest sites, as the islands historically had fewer predators than the mainland. Accidental introductions of predator species have upset seabird reproduction, as the predators have a concentrated supply of food in the form of eggs on the ground or in burrows, and can increase rapidly. Offshore island populations in Australasia have been widely affected by exotic species such as rats, arriving by ship from Eurasia. Native species, such as blotched blue-tongue lizards, ''[[Tiliqua nigrolutea]]'', and water-rats, ''[[Hydromys chrysogaster]]'', may also have an impact on seabirds like the short-tailed shearwater, ''[[Ardenna tenuirostris]]'' on islands off [[Tasmania]], though predation rates were relatively low<!--8.3% of eggs eaten-->. Eggs were usually<!--90%--> taken when burrows were unattended, implying that the parent birds were able to defend their eggs effectively against these predators.<ref>{{cite journal |last=Carey |first=Mark J. |title=Predation of short-tailed shearwater eggs on Great Dog Island, Tasmania |journal=Australian Field Ornithology |volume=27 |issue=2 |year=2010 |pages=59–64 |url=https://www.birdlife.org.au/afo/index.php/afo/article/viewFile/470/454}}</ref>{{-}} === Kontrola predatora jaja === Tamo gdje su populacije od značaja ugrožene predatorima jaja, čuvari prirode pokušavaju kontrolirati predatore kako bi omogućili vrstama plijena da se oporave. U slučaju grabežljivih ptica, jedan od pristupa bio je postavljanje jaja-mamaca tretiranih sporodjelujućim avicideom [[DRC-1339]]. To je, na primjer, kontroliralo populaciju [[gavran]]a koji su ugrožavali [[Centrocercus|tetrijebe]] koji se gnijezde na tlu,<ref name="Spencer 2002">{{cite journal |last=Spencer |first=Jack O. |title=DRC-1339 use and control of common ravens |journal=Proceedings of the Vertebrate Pest Conference |volume=20 |year=2002 |doi=10.5070/v420110074 |s2cid=92060817 |doi-access=free }}</ref> a među morskim pticama, [[Laridae|galebove]] koji su ugrožavali kolonije [[Sterninae|čigri]] prilikom gniježđenja.<ref>{{cite journal |last1=Blodget |first1=Bradford G. |last2=Henze |first2=Laura |title=Use of DRC-1339 to eliminate gulls and re-establish a tern nesting colony in Buzzards Bay, Massachusetts |year=1991 |journal=Fifth Eastern Wildlife Damage Control Conference |at=article 5 |url=https://digitalcommons.unl.edu/ewdcc5/5}}</ref> [[Morske kornjače]] se razmnožavaju polaganjem i zakopavanjem jaja na plažama za gniježđenje, tako da kontrola predatora jaja na tim mjestima može biti učinkovita u pomaganju oporavka populacija kornjača.<ref>{{cite journal |last1=Blodget |first1=Bradford G. |last2=Henze |first2=Laura |title=Use of DRC-1339 to eliminate gulls and re-establish a tern nesting colony in Buzzards Bay, Massachusetts |year=1991 |journal=Fifth Eastern Wildlife Damage Control Conference |at=article 5 |url=https://digitalcommons.unl.edu/ewdcc5/5}}</ref> [[Sea turtle]]s breed by laying and burying their eggs on nesting beaches, so the control of egg predators at these sites may be effective in assisting the recovery of turtle populations.<ref name="McCullough 1992">{{cite book |last=McCullough |first=Dale |title=Wildlife 2001: populations |publisher=Springer |publication-place=Dordrecht |year=1992 |isbn=978-94-011-2868-1 |oclc=840309647 |page=352}}</ref> == Povezano == {{commonscat|Animals eating eggs}} * [[Oofagija]] * [[Balut]] * [[Predacija sjemenki]] == Reference == {{reflist|30em}} {{načini ishrane}} 8ni8twq9njwa9sbmqmwoc8okc4uyinz Ksenofobija 0 236652 42581176 1807361 2026-04-16T13:57:23Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581176 wikitext text/x-wiki '''Ksenofobija''' označava [[strah]] ili anksioznost prema strancima ili nepoznatom, etimološki riječi dolazi od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi ξένος (ksenos), što znači ''stranac'' i φόβος (fobos) - strah. Pojam se općenito rabi za opisivanje straha ili mržnje prema stranicima ili općenito, prema ljudima drugačijim od samoga sebe. Na primjer, [[rasizam]] se ponekad opisuje kao oblik ksenofobije. Ksenofobija implicira vjerovanje (bez obzira na njenu istinitost) da je objekt straha (mržnje) na neki način stran. Predrasude protiv žena ne mogu se smatrati oblicima ksenofobije u ovom smislu, osim u ograničenim slučajevima ekskluzivno muških društava (institucija). Pojam ''ksenofilija'' odnosi se na suprotnu pojavu, simpatiziranju stranaca. "DSM-IV" pravilnik u opisu ove fobije spominje "intenzivnu anksioznost" koja slijedi izlaganju objektu fobije, bilo u stvarnom životu ili putem mašte ili video zapisa. Postoje dva glavna objekta ove fobije: * prvi je grupa građana u [[društvo|društvu]], koja se po nekom kriteriju smatra izdvojenom, to su često nedavni doseljenici, no ksenofobija može biti usmjerena i prema grupi koja je dio društva već stoljećima. Ovaj oblik ksenofobije može uzrokovati (potaknuti) nasilne reakcije, a krajnji vid mu je [[genocid]]. [[Šovinizam]] je agresivni oblik [[nacionalizam|nacionalizma]] koji iskazuje ksenofobiju. * drugi oblik ksenofobije je primarno kulturalni, a objekti fobije su kulturalni elementi koje smatramo stranima. Sve kulture su podložne stranim utjecajima, no kulturalna ksenofobija je često vrlo usmjerena, na primjer prema posuđenicama iz stranih jezika. Ovaj oblik ksenofobije rijetko izaziva nasilje prema ljudima, no može uzrokovati političke kampanje za kulturnu ili jezičnu čistoću (rabi se izraz ''[[purizam]]''). Izolacionizam, opća odbojnost prema svemu stranom ne može se opisati kao oblik ksenofobije. {{Ksenofobije}} [[Kategorija:Fobije]] [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Rasizam]] ojz1adzabwwobn6xumglw53i6fnrp5w Korisnik:Duma/U radu5 2 252974 42581192 42581156 2026-04-16T13:59:49Z Duma 16555 42581192 wikitext text/x-wiki '''Suessov efekat''' je promjena u odnosu [[atmosfera|atmosferskih]] koncentracija teških izotopa ugljika (<sup>13</sup>C i <sup>14</sup>C) primjesom velikih količina CO<sub>2</sub> dobivenog iz fosilnih goriva, koji ne sadrži <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> i osiromašen je sa <sup>13</sup>CO<sub>2</sub> u odnosu na CO<sub>2</sub> u atmosferi i ugljik u gornjem okeanu i kopnenoj biosferi.<ref>{{cite journal |last1=Tans |first1=P.P. |last2=de Jong |first2=A.F.M. |last3=Mook |first3=W. G. |date=30 August 1979 |title=Natural atmospheric <sup>14</sup>C variation and the Suess effect |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |doi=10.1038/280826a0 |volume=280 |issue=5725 |pages=826–828 |bibcode=1979Natur.280..826T |s2cid=4323299 }}</ref> Otkrio ga je austrijski hemičar [[Hans Suess]], po kojem je i nazvan,<ref>{{cite web |title=CARD: What is the Suess effect? |publisher=Canadian Archaeological Radioactive Database |url=http://www.canadianarchaeology.ca/radiocarbon/card/suess.htm |access-date=2007-10-19 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929103612/http://www.canadianarchaeology.ca/radiocarbon/card/suess.htm |archive-date=2007-09-29}}</ref> nakon što je primijetio utjecaj tog efekta na tačnost [[Radiokarbonsko datiranje|datiranja radiokarbonom]]. U novije vrijeme, Suessov efekat se koristi u istraživanjima [[klimatske promjene|klimatskih promjena]]. Taj termin se prvobitno odnosio samo na razrjeđivanje atmosferskog <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> u odnosu na <sup>12</sup>CO<sub>2</sub>. Koncept je kasnije proširen na razrjeđivanje <sup>13</sup>CO<sub>2</sub> i na druge rezervoare ugljika poput okeana i tla, opet u odnosu na <sup>12</sup>C.<ref>{{cite journal |last=Keeling |first=C. D. |year=1979 |title=The Suess effect: <sup>13</sup>Carbon-<sup>14</sup>Carbon interrelations. |journal=Environment International |doi=10.1016/0160-4120(79)90005-9 |volume=2 |issue=4–6|pages=229–300|bibcode=1979EnInt...2..229K }}</ref> Iako se odnos atmosferskog <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> i <sup>12</sup>CO<sub>2</sub> smanjio tokom industrijskog doba (prije atmosferskog testiranja nuklearnog oružja, koje je počelo oko 1950. godine), zbog povećanja količine atmosferskog CO<sub>2</sub> u tom periodu, otprilike između 1850. i 1950. godine, uzrokovanog sagorijevanjem fosilnih goriva, količina atmosferskog <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> se zapravo povećala.<ref>{{cite journal |last1=Schwartz |first1=S. E. |last2=Hua |first2=Q. |last3=Andrews |first3=D. E. |last4=Keeling |first4=R. F. |last5=Lehman |first5=S. J. |last6=Turnbull |first6=J. C. |last7=Reimer |first7=P, J. |last8=Miller |first8=J. B. |last9=Meijer |first9=H. A. J.|year=2024 |title= Discussion: Presentation of Atmospheric <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> Data. |journal=Radiocarbon |doi=10.1017/RDC.2024.27 |volume=xx |issue=xx|pages=1–14|doi-access=free |hdl=11370/14e028b8-948f-4b08-abf2-9908359d0a52 |hdl-access=free }}</ref> == Izotopi ugljika == Carbon has three naturally occurring [[isotopes]]. About 99% of carbon on Earth is [[carbon]]-12 ([[Carbon-12|<sup>12</sup>C]]), about 1% is carbon-13 ([[Carbon-13|<sup>13</sup>C]]), and a trace amount is carbon-14 ([[Carbon-14|<sup>14</sup>C]]). The <sup>12</sup>C and <sup>13</sup>C isotopes are stable, while <sup>14</sup>C decays radioactively to [[nitrogen]]-14 ([[Nitrogen-14|<sup>14</sup>N]]) with a [[half-life]] of 5730 years. <sup>14</sup>C on Earth is produced nearly exclusively by the interaction of cosmic radiation with the upper atmosphere. A <sup>14</sup>C atom is created when a [[Neutron temperature|thermal neutron]] displaces a [[proton]] in <sup>14</sup>N. Minuscule amounts of <sup>14</sup>C are produced by other radioactive processes; a large amount was produced in the atmosphere during nuclear testing before the [[Limited Test Ban Treaty]]. Natural <sup>14</sup>C production and hence atmospheric concentration varies only slightly over time. Plants take up <sup>14</sup>C by fixing atmospheric carbon through [[photosynthesis]]. Animals then take <sup>14</sup>C into their bodies when they consume plants (or consume other animals that consume plants). Thus, living plants and animals have nearly the same ratio of <sup>14</sup>C to <sup>12</sup>C as the atmospheric CO<sub>2</sub>. Once organisms die they stop exchanging carbon with the atmosphere and thus no longer take up new <sup>14</sup>C. This effect is the basis of [[radiocarbon dating]], with the provison that mass-dependent fractionation and the decrease in <sup>14</sup>C due to radioactive decay are accounted for. [[Photosynthesis|Photosynthetically]] fixed carbon in terrestrial plants is depleted in <sup>13</sup>C compared to atmospheric CO<sub>2</sub>.<ref>{{cite journal |last1=Farquhar |first1=G. D. |last2=Ehleringer |first2=J. R. |last3=Hubick |first3=K. T. |title=Carbon Isotope Discrimination and Photosynthesis |journal=Annu. Rev. Plant Physiol. Plant Mol. Biol. |doi=10.1146/annurev.pp.40.060189.002443 |volume=40 |pages=503–537|year=1989 }}</ref> This [[Fractionation of carbon isotopes in oxygenic photosynthesis|fractionation of carbon isotopes]] is caused by [[kinetic isotope effect]]s and mass dependence of CO<sub>2</sub> diffusivity. The overall effect is slight in [[C4 carbon fixation|C4]] plants but much greater in [[C3 carbon fixation|C3]] plants which form the bulk of terrestrial biomass worldwide. Depletion in [[Crassulacean acid metabolism|CAM]] plants vary between the values observed for C3 and C4 plants. In addition, most [[fossil fuels]] originate from C3 biological material produced tens to hundreds of millions of years ago. C4 plants did not become common until about 6 to 8 million years ago, and although CAM photosynthesis is present in [[Isoetes|modern relatives]] of the [[Lepidodendron|Lepidodendrales]] of the [[Carboniferous]] lowland forests, even if these plants also had CAM photosynthesis they were not a major component of the total biomass. Fossil fuels such as [[coal]] and [[petroleum|oil]] are made primarily of plant material that was deposited millions of years ago. This period of time equates to thousands of half-lives of <sup>14</sup>C, so essentially all of the <sup>14</sup>C in fossil fuels has decayed.<ref>{{cite journal |last1=Bozhinova |first1=D. |last2=van der Molen |first2=M. K. |last3=van der Velde |first3=I. R. |last4=Krol |first4=M. C. |last5=van der Laan |first5=S. |last6=Meijer |first6=H. A. J. |last7=Peters |first7=W. |date=17 July 2014 |title=Simulating the integrated summertime Δ14CO2 signature from anthropogenic emissions over Western Europe |journal=Atmos. Chem. Phys. |doi=10.5194/acp-14-7273-2014 |volume=14 |issue=14 |pages=7273–7290|url=http://www.atmos-chem-phys.net/14/7273/2014/acp-14-7273-2014.html |doi-access=free }}</ref> Fossil fuels also are depleted in <sup>13</sup>C relative to the atmosphere, because they were originally formed from living organisms. Therefore, the carbon from fossil fuels that is returned to the atmosphere through combustion is depleted in both <sup>13</sup>C and <sup>14</sup>C compared to atmospheric carbon dioxide. == Povezano == * [[Okolišni izotopi]] * [[Puls bombe]] == Reference == {{Reflist}} == Daljnje čitanje == * {{cite journal |last1=Cabaneiro |first1=A. |last2=Fernandez |first2=I. |date=October 2015 |title=Disclosing biome sensitivity to atmospheric changes: Stable C isotope ecophysiological dependences during photosynthetic CO<sub>2</sub> uptake in Maritime pine and Scots pine ecosystems from southwestern Europe. |journal=Environmental Technology & Innovation |doi=10.1016/j.eti.2015.04.007 |volume=4|pages=52–61 |doi-access=free |bibcode=2015EnvTI...4...52C }} (a 25-year-long dendrochronological study (1978–2002) using stable C isotope ratio mass spectrometry in growth rings of perennial trees from the Southern Atlantic Europe that explores the Suess Effect-ecosystem relationships to examine the biome sensitivity to <sup>13</sup>C-CO<sub>2</sub> atmospheric changes) * {{cite journal |last=Suess |first=H. E. |date=September 1955 |title=Radiocarbon Concentration in Modern Wood |journal=Science |doi=10.1126/science.122.3166.415-a |volume=122 |issue=3166 |pages=415–417|bibcode=1955Sci...122..415S |s2cid=177102578 }} (in Northern hemisphere) * {{cite conference |last1=Lerman |first1=J. C. |last2=Mook |first2=Wim |authorlink2=Wim Mook |last3=Vogel |first3=J. C. |editor-last=Olsson |editor-first=Ingrid U. |year=1970 |title=Radiocarbon Variations and Absolute Chronology: Proceedings of the Twelfth Nobel Symposium held at the Institute of Physics at Uppsala University |publisher=Wiley |location=New York |lccn=73115769 |pages=275–301}} (in the Southern Hemisphere) == Vanjske poveznice == * [http://www.nature.com/nature/journal/v298/n5875/abs/298641a0.html Anomalni Suessov efekat iznad Evrope] * [https://core.ac.uk/download/pdf/30925213.pdf Obim i porijeklo antropogenog povećanja CO<sub>2</sub> i Suessovog efekta kod <sup>13</sup>C u nordijskim morima od 1981. godine] * [http://www.cosis.net/abstracts/EGU05/07664/EGU05-J-07664.pdf Jesu li obradiva tla urbanih područja pod utjecajem atmosferskog Suessovog efekta??] * [https://doi.org/10.1007%2Fs10933-006-9056-z Potreba za korekcijom Suessovog efekta pri primjeni δ<sup>13</sup>C u sedimentu autotrofnog jezera Tanganjika, kao pokazatelja produktivnosti u antropocenu] q5b3428h3vn1kip2hdavhf9zm7exvhn 42581214 42581192 2026-04-16T17:16:34Z Duma 16555 42581214 wikitext text/x-wiki '''Suessov efekat''' je promjena u odnosu [[atmosfera|atmosferskih]] koncentracija teških izotopa ugljika (<sup>13</sup>C i <sup>14</sup>C) primjesom velikih količina CO<sub>2</sub> dobivenog iz fosilnih goriva, koji ne sadrži <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> i osiromašen je sa <sup>13</sup>CO<sub>2</sub> u odnosu na CO<sub>2</sub> u atmosferi i ugljik u gornjem okeanu i kopnenoj biosferi.<ref>{{cite journal |last1=Tans |first1=P.P. |last2=de Jong |first2=A.F.M. |last3=Mook |first3=W. G. |date=30 August 1979 |title=Natural atmospheric <sup>14</sup>C variation and the Suess effect |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |doi=10.1038/280826a0 |volume=280 |issue=5725 |pages=826–828 |bibcode=1979Natur.280..826T |s2cid=4323299 }}</ref> Otkrio ga je austrijski hemičar [[Hans Suess]], po kojem je i nazvan,<ref>{{cite web |title=CARD: What is the Suess effect? |publisher=Canadian Archaeological Radioactive Database |url=http://www.canadianarchaeology.ca/radiocarbon/card/suess.htm |access-date=2007-10-19 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929103612/http://www.canadianarchaeology.ca/radiocarbon/card/suess.htm |archive-date=2007-09-29}}</ref> nakon što je primijetio utjecaj tog efekta na tačnost [[Radiokarbonsko datiranje|datiranja radiokarbonom]]. U novije vrijeme, Suessov efekat se koristi u istraživanjima [[klimatske promjene|klimatskih promjena]]. Taj termin se prvobitno odnosio samo na razrjeđivanje atmosferskog <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> u odnosu na <sup>12</sup>CO<sub>2</sub>. Koncept je kasnije proširen na razrjeđivanje <sup>13</sup>CO<sub>2</sub> i na druge rezervoare ugljika poput okeana i tla, opet u odnosu na <sup>12</sup>C.<ref>{{cite journal |last=Keeling |first=C. D. |year=1979 |title=The Suess effect: <sup>13</sup>Carbon-<sup>14</sup>Carbon interrelations. |journal=Environment International |doi=10.1016/0160-4120(79)90005-9 |volume=2 |issue=4–6|pages=229–300|bibcode=1979EnInt...2..229K }}</ref> Iako se odnos atmosferskog <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> i <sup>12</sup>CO<sub>2</sub> smanjio tokom industrijskog doba (prije atmosferskog testiranja nuklearnog oružja, koje je počelo oko 1950. godine), zbog povećanja količine atmosferskog CO<sub>2</sub> u tom periodu, otprilike između 1850. i 1950. godine, uzrokovanog sagorijevanjem fosilnih goriva, količina atmosferskog <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> se zapravo povećala.<ref>{{cite journal |last1=Schwartz |first1=S. E. |last2=Hua |first2=Q. |last3=Andrews |first3=D. E. |last4=Keeling |first4=R. F. |last5=Lehman |first5=S. J. |last6=Turnbull |first6=J. C. |last7=Reimer |first7=P, J. |last8=Miller |first8=J. B. |last9=Meijer |first9=H. A. J.|year=2024 |title= Discussion: Presentation of Atmospheric <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> Data. |journal=Radiocarbon |doi=10.1017/RDC.2024.27 |volume=xx |issue=xx|pages=1–14|doi-access=free |hdl=11370/14e028b8-948f-4b08-abf2-9908359d0a52 |hdl-access=free }}</ref> == Izotopi ugljika == Ugljik ima tri prirodna [[izotop]]a. Oko 99% ugljika na Zemlji je [[ugljik]]-12 ([[ugljik-12|<sup>12</sup>C]]), oko 1% je ugljik-13 ([[ugljik-13|<sup>13</sup>C]]), a u tragovima se javlja i ugljik-14 ([[ugljik-14|<sup>14</sup>C]]). Izotopi <sup>12</sup>C i <sup>13</sup>C su stabilni, dok se <sup>14</sup>C radioaktivno raspada na [[azot]]-14 ([[azot-14|<sup>14</sup>N]]) s vremenom [[Vrijeme poluraspada|poluraspada]] od 5730 godina. <sup>14</sup>C na Zemlji se proizvodi gotovo isključivo interakcijom kozmičkog zračenja s gornjim slojevima atmosfere. Atom <sup>14</sup>C nastaje kada [[temperatura detekcije neutrona|termalni neutron]] istisne [[proton]] u <sup>14</sup>N. Minorne količine <sup>14</sup>C proizvode se drugim radioaktivnim procesima; velika količina je proizvedena u atmosferi tokom nuklearnih testiranja prije [[Partial Nuclear Test Ban Treaty|Sporazuma o ograničenoj zabrani nuklearnih testiranja]]. Prirodna proizvodnja <sup>14</sup>C, a time i atmosferska koncentracija, varira samo neznatno tokom vremena. Biljke apsorbiraju <sup>14</sup>C fiksirajući atmosferski ugljik putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. Životinje zatim unose <sup>14</sup>C u svoja tijela kada konzumiraju biljke (ili druge životinje koje konzumiraju biljke). Dakle, žive biljke i životinje imaju gotovo isti omjer <sup>14</sup>C i <sup>12</sup>C kao i atmosferski CO<sub>2</sub>. Nakon što organizmi uginu, prestaju razmjenjivati ​​ugljik s atmosferom i stoga više ne apsorbiraju novi <sup>14</sup>C. Taj efekat je osnova [[Radiokarbonsko datiranje|radiokarbonskog datiranja]], s tim da se uzimaju u obzir frakcioniranje ovisno o masi i smanjenje <sup>14</sup>C zbog radioaktivnog raspada. [[fotosinteza|Fotosintetski]] fiksirani ugljik u kopnenim biljkama je osiromašen u <sup>13</sup>C u poređenju sa atmosferskim CO<sub>2</sub>.<ref>{{cite journal |last1=Farquhar |first1=G. D. |last2=Ehleringer |first2=J. R. |last3=Hubick |first3=K. T. |title=Carbon Isotope Discrimination and Photosynthesis |journal=Annu. Rev. Plant Physiol. Plant Mol. Biol. |doi=10.1146/annurev.pp.40.060189.002443 |volume=40 |pages=503–537|year=1989 }}</ref> To [[Frakcioniranje izotopa ugljika u oksigenskoj fotosintezi|frakcionisanje izotopa ugljika]] uzrokovano je [[Kinetički izotopski efekat|kinetičkim izotopskim efektima]] i ovisnošću mase o difuzivnosti CO<sub>2</sub>. Ukupni efekat je blag kod [[C4 ugljenična fiksacija|C4]] biljaka, ali mnogo veći kod [[C3 ugljenična fiksacija|C3]] biljaka koje čine većinu kopnene biomase širom svijeta. Osiromašenje kod [[CAM fotosinteza|CAM]] biljaka varira između vrijednosti zabilježenih za C3 i C4 biljke. Osim toga, većina [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] potiče od C3 biološkog materijala proizvedenog prije desetina do stotina miliona godina. C4 biljke nisu postale uobičajene do prije otprilike 6 do 8 miliona godina i, iako je CAM fotosinteza prisutna kod [[Isoetes|modernih srodnika]] [[Lepidodendron|lepidodendrala]] iz [[Karbon (period)|karbon]]skih nizinskih šuma, čak i ako su te biljke također imale CAM fotosintezu, one nisu bile glavna komponenta ukupne biomase. Fosilna goriva poput [[ugalj|uglja]] i [[nafta|nafte]] stvorena su prvenstveno od biljnog materijala koji je taložen prije stotina miliona godina. Taj vremenski period jednak je hiljadama vremena poluraspada <sup>14</sup>C, tako da se u suštini sav <sup>14</sup>C u fosilnim gorivima raspao.<ref>{{cite journal |last1=Bozhinova |first1=D. |last2=van der Molen |first2=M. K. |last3=van der Velde |first3=I. R. |last4=Krol |first4=M. C. |last5=van der Laan |first5=S. |last6=Meijer |first6=H. A. J. |last7=Peters |first7=W. |date=17 July 2014 |title=Simulating the integrated summertime Δ14CO2 signature from anthropogenic emissions over Western Europe |journal=Atmos. Chem. Phys. |doi=10.5194/acp-14-7273-2014 |volume=14 |issue=14 |pages=7273–7290|url=http://www.atmos-chem-phys.net/14/7273/2014/acp-14-7273-2014.html |doi-access=free }}</ref> Fosilna goriva su također osiromašena sa <sup>13</sup>C u odnosu na atmosferu, jer su prvobitno nastala od živih organizama. Stoga je ugljik iz fosilnih goriva koji se vraća u atmosferu sagorijevanjem osiromašen i sa <sup>13</sup>C i sa <sup>14</sup>C u poređenju sa atmosferskim ugljen dioksidom. == Povezano == * [[Okolišni izotopi]] * [[Puls bombe]] == Reference == {{Reflist}} == Daljnje čitanje == * {{cite journal |last1=Cabaneiro |first1=A. |last2=Fernandez |first2=I. |date=October 2015 |title=Disclosing biome sensitivity to atmospheric changes: Stable C isotope ecophysiological dependences during photosynthetic CO<sub>2</sub> uptake in Maritime pine and Scots pine ecosystems from southwestern Europe. |journal=Environmental Technology & Innovation |doi=10.1016/j.eti.2015.04.007 |volume=4|pages=52–61 |doi-access=free |bibcode=2015EnvTI...4...52C }} (a 25-year-long dendrochronological study (1978–2002) using stable C isotope ratio mass spectrometry in growth rings of perennial trees from the Southern Atlantic Europe that explores the Suess Effect-ecosystem relationships to examine the biome sensitivity to <sup>13</sup>C-CO<sub>2</sub> atmospheric changes) * {{cite journal |last=Suess |first=H. E. |date=September 1955 |title=Radiocarbon Concentration in Modern Wood |journal=Science |doi=10.1126/science.122.3166.415-a |volume=122 |issue=3166 |pages=415–417|bibcode=1955Sci...122..415S |s2cid=177102578 }} (in Northern hemisphere) * {{cite conference |last1=Lerman |first1=J. C. |last2=Mook |first2=Wim |authorlink2=Wim Mook |last3=Vogel |first3=J. C. |editor-last=Olsson |editor-first=Ingrid U. |year=1970 |title=Radiocarbon Variations and Absolute Chronology: Proceedings of the Twelfth Nobel Symposium held at the Institute of Physics at Uppsala University |publisher=Wiley |location=New York |lccn=73115769 |pages=275–301}} (in the Southern Hemisphere) == Vanjske poveznice == * [http://www.nature.com/nature/journal/v298/n5875/abs/298641a0.html Anomalni Suessov efekat iznad Evrope] * [https://core.ac.uk/download/pdf/30925213.pdf Obim i porijeklo antropogenog povećanja CO<sub>2</sub> i Suessovog efekta kod <sup>13</sup>C u nordijskim morima od 1981. godine] * [http://www.cosis.net/abstracts/EGU05/07664/EGU05-J-07664.pdf Jesu li obradiva tla urbanih područja pod utjecajem atmosferskog Suessovog efekta??] * [https://doi.org/10.1007%2Fs10933-006-9056-z Potreba za korekcijom Suessovog efekta pri primjeni δ<sup>13</sup>C u sedimentu autotrofnog jezera Tanganjika, kao pokazatelja produktivnosti u antropocenu] cwxsirio3uhc7rv3g0zx1co0hjem4f9 42581261 42581214 2026-04-17T06:39:06Z Duma 16555 42581261 wikitext text/x-wiki [[File:Artist’s impression of Corot-7b.jpg|240px|thumb|right|Umjetnički prikaz [[CoRoT-7b]], egzoplaneta vjerovatno prekrivenog lavom]] A '''lava planet''' is a type of [[terrestrial planet]] whose [[planetary surface]] is mostly or entirely covered by [[magma ocean]]s or pools of erupted [[lava]]. Situations where such planets could exist include a young terrestrial planet just after its formation, a planet that has recently suffered a large [[crust (geology)|crust]]-splitting [[impact event]], or a planet orbiting very close to its [[star]] causing intense irradiation and [[tidal force]]s to melt its surface.<ref>{{cite journal |last1=Henning |first1=Wade G. |last2=O'Connell |first2=Richard J. |last3=Sasselov |first3=Dimitar D. |title=Tidally Heated Terrestrial Exoplanets: Viscoelastic Response Models |journal=The Astrophysical Journal |date=20 December 2009 |volume=707 |issue=2 |pages=1000–1015 |arxiv=0912.1907 |doi=10.1088/0004-637X/707/2/1000|bibcode=2009ApJ...707.1000H |s2cid=119286375 }}</ref> No lava planets have been confirmed to exist, although several candidate [[exoplanets]] have been identified. == Factors and characteristics == Lava planets would probably orbit extremely close to their parent star. In planets with eccentric orbits, the gravity from the nearby star would distort the planet periodically, with the resulting friction producing [[Internal heating|internal heat]]. This [[tidal heating]] could melt rocks into [[magma]], which would then erupt through [[volcano]]es. This would be similar to the Solar System moon [[Io (moon)|Io]], orbiting close to its parent [[Jupiter]]. Io is the most geologically active world in the Solar System, with hundreds of volcanic centres and extensive lava flows. Lava worlds orbiting extremely closely to the parent star may possibly have even more volcanic activity than Io, leading some astronomers to use the term ''super-Io''.<ref>{{cite journal |last1=Barnes |first1=Rory |last2=Raymond |first2=Sean N. |last3=Greenberg |first3=Richard |last4=Jackson |first4=Brian |last5=Kaib |first5=Nathan A. |title=CoRoT-7b: SUPER-EARTH OR SUPER-Io? |journal=The Astrophysical Journal |date=1 February 2010 |volume=709 |issue=2 |pages=L95–L98 |arxiv=0912.1337 |doi=10.1088/2041-8205/709/2/L95|bibcode=2010ApJ...709L..95B |s2cid=19867114 }}</ref> These "super-Io" exoplanets may resemble Io with extensive sulfur concentrated on their surfaces that is associated with the continuous active volcanism.<ref name="Battaglia2014LPSC">{{cite web |url=http://www.hou.usra.edu/meetings/lpsc2014/pdf/1007.pdf |first1=Steven M. |last1=Battaglia |first2=Marco E. |last2=Castillo |first3=Christine A. |last3=Knudson |title=An investigation of extensive tidally heated super-earths (super-ios) using a sulfur solubility model of Gliese 876 d |date=March 2014 |publisher=45th Lunar and Planetary Science Conference }}</ref> However, tidal heating is not the only factor shaping a lava planet. In addition to tidal heating from orbiting close to their parent star, the intense stellar irradiation could melt the surface crust directly into lava. The entire star-facing surface of a [[tidally locked]] planet could be left covered in a lava ocean while the nightside may have [[lava lake]]s, or even lava rain caused by the condensation of vaporized rock from the dayside. The mass of the planet would also be a factor. The appearance of [[plate tectonics]] on terrestrial planets is related to planetary mass, with more massive planets than Earth expected to exhibit plate tectonics and thus more intense volcanic activity. Also, a [[Mega Earth]] may retain so much internal heat from its formation that a solid crust cannot form. [[Protoplanet]]s tend to have intense volcanic activity resulting from large amounts of [[internal heating]] just after formation, even relatively small planets that orbit far from their parent stars. Lava planets can also result from giant impacts; Earth was briefly a lava planet after being impacted by [[Theia (planet)|a Mars-sized body]] which [[Giant impact hypothesis|formed the Moon]]. A 2020 [[preprint]] study finds that lava planets have low [[geometric albedo]]s of around 0.1 and that molten lava on the surface can cool and harden to form [[Quenching|quenched glass]].<ref>{{cite journal |last1=Essack |first1=Zahra |last2=Seager |first2=Sara |last3=Pajusalu |first3=Mihkel |title=Low-albedo Surfaces of Lava Worlds |journal=The Astrophysical Journal |date=4 August 2020 |volume=898 |issue=2 |pages=160 |arxiv=2008.02789 |doi=10.3847/1538-4357/ab9cba|bibcode=2020ApJ...898..160E |s2cid=221006307 |doi-access=free }}</ref> == Kandidati == There are no known lava worlds in the [[Solar System]]. But several known exoplanets are likely lava worlds, given their small enough masses, sizes, and orbits. Likely lava exoplanets include [[CoRoT-7b]],<ref>{{cite web |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2009/10/091006-hellish-planet-rain-lava.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091010010103/http://news.nationalgeographic.com/news/2009/10/091006-hellish-planet-rain-lava.html |url-status=dead |archive-date=October 10, 2009 |title=Hellish Exoplanet Rains Hot Pebbles, Has Lava Oceans |date=October 6, 2009 |publisher=National Geographic |author=Ker Than}}</ref> [[Kepler-10b]],<ref>{{cite web |url=http://www.armaghplanet.com/blog/kepler-10b-world-of-lava-oceans.html |title=Kepler-10b: world of lava oceans |date=January 11, 2011 |work=Astronotes |access-date=July 14, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160319020220/http://www.armaghplanet.com/blog/kepler-10b-world-of-lava-oceans.html |archive-date=March 19, 2016 |url-status=dead }}</ref>, [[K2-141b]]<ref>{{cite journal |last1=Herath |first1=Mahesh |last2=Boukaré |first2=Charles-Édouard |last3=Cowan |first3=Nicolas B. |doi=10.1093/mnras/stae2431 |title=Thermal evolution of lava planets |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]] | date=October 29, 2024 |volume=535 |issue=3 |pages=2404–2414 |doi-access=free }} </ref> and [[Kepler-78b]].<ref>{{cite web |last1=Wall |first1=Mike |title=On Strange Lava Planet and Iron World, 'Years' Take Only Hours |url=https://www.space.com/22429-alien-planets-kepler-lava-iron.html |website=[[Space.com]] |access-date=19 September 2018 |date=20 August 2013}}</ref> == Povezano == * [[Htonska planeta]] * [[Popis tipova planeta]] * [[Okean magme]] == Reference == {{reflist}} == Daljnje čitanje == * [https://arxiv.org/abs/2012.07337 Lava svijet: Od rane Zemlje do egzoplaneta], Keng-Hsien Chao, Rebecca deGraffenried, Mackenzie Lach, William Nelson, Kelly Truax, Eric Gaidos, 14 Dec 2020 o9k6rjz2nnk2q1mwnseovq1y7pwi56i 2027. 0 257504 42581169 42554967 2026-04-16T12:33:35Z Alekol 2231 42581169 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2027}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2027}} Godina '''2027''' (MMXXVII) će biti [[redovna godina koja počinje u petak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pravne pismenosti; održivog i izdržljivog turizma. * Nove godine: 火羊 [[Kineska nova godina|kineska]] 6. 2.; ☪ islamska ca. 6. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 1/2. 10. * Uskrs: ✝ zapadni 28. 3.; 🞣 istočni 2. 5. * Bajram: Ramazanski 9. 3.; Kurban 17. 5. == Događaji == == Predviđeni događaji == * 15. 5. - 15. 8. - Specijalizovana izložba EXPO 2027 u Beogradu, "Igraj za čovečanstvo, sport i muzika za sve". * 27. 8. - 12. 9. - Svetsko prvenstvo u košarci, [[Katar]]. * 1. 9. - Preporučeni datum nezavisnosti Autonomnog Regiona [[Bougainville (otok)|Bougainville]] od [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]]. === Nepoznati datumi === * januar - Planirano lansiranje [[ESA]]-inog svemirskog teleskopa ''PLATO'' za traženje [[egzoplaneta]], naročito onih nalik Zemlji, u nastanjivoj zoni oko zvezda nalik Suncu. * {{circa}} april - Predsednički izbori u Francuskoj. == Rođenja == == Smrti == == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2027.| ]] pdjncwb4b8v3fbk4k1m8ndaodwm1nar Islamofobija 0 274537 42581181 42446162 2026-04-16T13:57:42Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581181 wikitext text/x-wiki {{Islam}} '''Islamofobija''' obuhvaća [[Predrasuda|predrasude]], [[Mržnja|mržnju]] i [[strah]] od [[islam]]a i [[Muslimani (vjernici)|muslimana]]. Iako religijska netrpeljivost prema islamu i progoni muslimana imaju dugu [[Historija islama|historiju]] i sežu od [[7. vijek]]a, na islamofobiju se danas gleda primarno kao na suvremeni fenomen u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]] koji se rasplamsao na prijelazu iz [[20. vijek|20.]] u [[21. vijek]]. Glavni događaji koji su tomu prethodili su [[Terorizam|teroristički]] [[Napadi 11. septembra 2001.|napadi 11. 9. 2001.]] na [[New York]], kao i popularizacija radikalnog koncepta [[Samuel P. Huntington|Samuela P. Huntingtona]] o [[Sukob civilizacija|sukobu civilizacija]] i unutarnjem ratu kultura. Kao dodatni motivi uzimaju se oštre dnevnopolitičke debate o pravima muslimanskih imigranata kao što su gradnja [[džamija]], [[Antimaskirni zakoni|pokrivanje lica]], itd. Učestali zatvoreni stavovi koji karakteriziraju islamofobiju su: * Islam je monolitni blok, statičan i neosjetljiv na promjene. * Islam nema zajedničkih vrijednosti s drugim [[kultura]]ma; nije podložan utjecajima i ne utječe na druge. * Islam je inferioran [[Zapadni svijet|Zapadu]]; barbarski, iracionalan, primitivan i [[Seksizam|seksistički]]. * Islam je nasilan, agresivan i prijeteći, sklon podržavanju [[Terorizam|terorizma]], aktivan u [[Sukob civilizacija|sukobu civilizacija]]. * Islam je politička [[ideologija]] koja se koristi za politički ili vojni prodor. * Islam odbacuje svaki tip kritike na njegov račun. * [[Diskriminacija]] prema muslimanima i njihovo isključivanje iz [[Društvo|društva]] su opravdani. * Neprijateljstvo prema islamu je prirodna i normalna pojava. Više naučnika islamofobiju na [[Zapadni svijet|Zapadu]] dovodi u kontekst s [[Rasizam|rasizmom]] odnosno formom [[Arabofobija|arabofobije]] ili [[Turkofobija|turkofobije]], a neki pronalaze vjerske analogije i sa starijim fenomenima [[Antisemitizam|antisemitizma]] i [[Antikatolicizam|antikatolicizma]]. Politička islamofobija najčešće se temelji na poistovjećivanju islama i muslimana s njihovim radikalnim [[ideologija]]ma odnosno pojedincima. Određene političke struje unutar [[SAD|Sjedinjenih Država]] i njihovih savezničkih država prozivane su da svjesno šire islamofobiju s ciljem oblikovanja javnog mnijenja odnosno opravdavanja interesnih [[Rat protiv terorizma|vojnih pohoda]] diljem [[svijet]]a. == Povezano == * [[Kristijanofobija]] (hristijanofobija) * [[Antisemitizam|Judeofobija]] * [[Hindufobija]] == Literatura == * {{en icon}} {{Cite book|last=Allen|first=Christopher|title=Islamophobia|publisher=[[Ashgate Publishing]]|location=Farnham|year=2010.|isbn=9780754651406|oclc=764538918}} * {{sh icon}} {{Cite book|last=Cerić|first=Mustafa|authorlink=Mustafa Cerić|title=Islam i državljanstvo u Europi: Islam and the West|publisher=Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca|location=Sarajevo|page=str. 8.|year=2000.|isbn=9789958470622|oclc=492357518}} * {{en icon}} {{Cite book|last=Conway|first=Gordon|title=Islamophobia: A challenge for us all|publisher=Runnymede Trust|location=London|year=1997.|isbn=9780902397989|oclc=40323425}} * {{en icon}} {{Cite book|last=Gottschalk|first=Peter|coauthors=Greenberg, Gabriel|title=Islamophobia: Making Muslims the Enemy|url=https://archive.org/details/islamophobiamaki0000gott|publisher=[[Rowman & Littlefield Publishers]]|location=Lanham|year=2008.|isbn=9780742552869|oclc=87130031}} * {{sh icon}} {{Cite book|last=Milardović|first=Anđelko|authorlink=Anđelko Milardović|title=Stranac i društvo: Fenomenologija stranca i ksenofobije|publisher=Pan Liber|location=Zagreb|page=str. 111.-112. i 205.|year=2013.|isbn=9789536285648}} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Islamophobia |commonscatsh = Islamofobija |wječnik = islamofobija }} {{Ksenofobije}} [[Kategorija:Islamofobija| ]] [[Kategorija:Islam]] [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Rasizam]] doglz3lxpkfnl0v5asj9y6kpm0w5dug Luzijade 0 1194492 42581199 41843331 2026-04-16T14:57:41Z Inokosni organ 160059 42581199 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} '''Luzijade''' ({{jez-port|Os Lusíadas}}) je [[ep]] [[Luis de Kamoes|Luisa de Kamoesa]] iz [[1572]]. godine, koji u deset pesama opeva čuveni istraživački pohod [[Vasco da Gama|Vasca da Game]] u [[Indija|Indiju]] (1497—1498).<ref name="WDL">{{cite web |url=http://www.wdl.org/en/item/11198/ |title=The Lusiads |website = World Digital Library |date = 1800-1882 |accessdate = 2. 9. 2013. }}</ref> Koristeći se postupkom klasičnog epa, Kamoes je utkao u svoj putopis sve važne događaje [[portugal]]ske istorije. Vasko de Gama i njegovi mornari predstavljaju sve portugalske istraživače, ali i narod u celini; tako je stvorena nacionalna epopeja. Naslov koji posredno pominje Luzitance (Portugalce), inspirisan je mitološkom tradicijom po kojoj je [[Dioniz|Bahus]]ov sin [[Luzus]] osnivač [[Luzitanija|Luzitanije]]. U celini, ovaj ep predstavlja savršen uzor [[barok]]ne umetnosti. == Reference == {{Commonscat|Os Lusíadas}} {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Knjige 1572.]] [[Kategorija:Portugalska književnost]] 483tw3zqbkcbrt7u1lum5qf33sikwhe Masserberg 0 1368346 42581251 42518627 2026-04-17T04:37:24Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Masserberg.png]] → [[File:DEU Masserberg COA.svg]] PNG → SVG 42581251 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Mazerberg | izvorni_naziv = ''Masserberg'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Masserberg COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.659<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 74 | aglomeracija = | površina = 36,1 | gšir = 50.52 | gduž = 10.96972 | nadmorska_visina = 780 | registarska_oznaka = HBN | pozivni_broj = 036870 | poštanski_kod = 98666 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.masserberg.de/ www.masserberg.de] | gradonačelnik = ''Friedel Hablitzel'' | stranka = SPD | ije = da }} '''Mazerberg''' ({{jez-nem|Masserberg}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 43 opštinska središta okruga [[Okrug Hildburghauzen|Hildburghauzen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.659 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16069061. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Masserberg in HBN.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Hildburghauzen]] Mazerberg se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Hildburghauzen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 780 metara. Površina opštine iznosi 36,1&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.659 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 74 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Masserberg}} * [http://www.masserberg.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Hildburghauzen}} lp9mjryapiqqtrznx69n5vyxahzrgsy Janjevo 0 1448912 42581242 42515228 2026-04-16T22:40:00Z ~2026-23476-16 344217 /* Značajne osobe */ 42581242 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Janjevo / Јањево | drugo_ime = Janjeva | službeno_ime = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | tip_naselja = [[Naselje]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | transkripcija_jezik1_vrsta1 = | transkripcija_jezik1_info1 = | transkripcija_jezik1_vrsta2 = | transkripcija_jezik1_info2 = <!-- itd, sve do transkripcija_jezik1_vrsta6 / transkripcija_jezik1_info6 --> | transkripcija_jezik2 = | transkripcija_jezik2_vrsta = | transkripcija_jezik2_info = | transkripcija_jezik2_vrsta1 = | transkripcija_jezik2_info1 = | transkripcija_jezik2_vrsta2 = | transkripcija_jezik2_info2 = <!-- itd, sve do transkripcija_jezik2_vrsta6 / transkripcija_jezik2_info6 --> | slika_horizont = Janjeva foto Arben Llapashtica.JPG | slika_veličina = 250 | slika_alt = | slika_opis = Pogled na Janjevo i crkvu sv. Nikole | slika_zastava = | zastava_alt = | zastava_okvir = | zastava_link = | slika_grb = | grb_alt = | grb_veličina = | grb_link = | grb_vrsta = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = | mapa_alt = | opis_mape = | marker_mapa = Kosovo | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef = <!-- uneti „1” (bez navodnika) za prikaz reljefne mape umesto administrativne. Za neke države je moguće uneti i druge brojeve za prikaze drugačijih mapa --> | koordinate = {{coord|42|34|23.6|N|21|14|52.9|E|region:XK|display=inline,title}} | koordinate_vrsta = | koordinate_napomene = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Kosovo}} | podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]] | podjela_ime1 = [[Okrug Priština|Priština]] | podjela_vrsta2 = [[Općine Kosova|Općina]] | podjela_ime2 = [[Lipjani (općina)|Lipjani]] | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivanje_naslov1 = <!-- parametri idu do osnivanje_naslov7 --> | osnivanje_datum1 = <!-- parametri idu do osnivanje_datum7 --> | ugašen_naslov = <!-- za bivše gradove --> | ugašen_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = | vlada_napomene = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_titula1 = <!-- parametri idu do vođa_titula4 --> | vođa_ime1 = <!-- parametri idu do vođa_ime4 --> | površina_ukupno = <!-- zarez za decimale, ne odvajati hiljade/tisuće i milione/milijune tačkama --> | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_blank1_naslov = | površina_blank1 = | površina_blank2_naslov = | površina_blank2 = | površina_napomene = | površina_urban_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_napomena = | dužina_km = | širina_km = | dimenzije_napomene = | nadmorska_visina = 609 | visina_napomene = | stanovništvo_datum = [[2011.]] | stanovništvo_ukupno = 2137 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_blank1 = | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[CET]] | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_pomak = +1 | utc_pomak_DST = +2 | utc_pomak2 = <!-- parametri idu do utc_pomak5 --> | utc_pomak2_DST = <!-- parametri idu do utc_pomak5_DST --> | poštanski_broj_vrsta = | poštanski_broj = | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = | registarska_oznaka_vrsta = | registarska_oznaka = | iso_kod = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | napomene = }} '''Janjevo''' ([[albanski]]: ''Janjeva''; [[ćirilica]]: Јањево), [[naselje]] na [[Kosovo|Kosovu]] u općini [[Lipjani (općina)|Lipjani]]. Naselje je poznato po, nekada brojnoj, hrvatskoj skupini [[Janjevci|Janjevaca]]. == Geografija == Nalazi se 10&nbsp;km jugoistočno od [[Priština|Prištine]] i severoistočno od [[Lipljan]]a na rečnim terasama Janjevske reke koja silazi sa zapadnih strana planine Koznice. Samo mesto je dosta zbijeno na padinskim stranama, koje se dosta strmo spuštaju ka reci. Atar se nalazi na teritoriji katastarske opštine Janjevo površine 1085 ha. Naselje pripada poznatom rudarskom području [[Novo brdo|Novog brda]] i zajedno sa Novim brdom je bilo jedno od značajnih mesta u [[Istorija Srbije u srednjem veku|srednjovekovnoj Srbiji]]. == Historija == Na osnovu privilegija garantovanih od srpskih vladara iz [[Dinastija Nemanjića|dinastije Nemanjića]], [[Dubrovačka Republika]] je osnovala svoju koloniju u 13. i 14. veku. Najstariji pomen Janjeva je iz 1303. godine kada barski nadbiskup Marin Petrov Žaretić opisuje selo u okviru katoličke župe. Smatra se da su najstariji naseljenici bili Srbi, Albanci i [[Saksonci]] (nemački rudari Sasi), a nakon dolaska Dubrovčana postalo je stalno naselje. Doseljenici iz Dubrovnika su bili najraznovrsnijih socijalnih slojeva: znameniti ljudi, trgovci, rudari, obućari... Tumačenje imena sela je dvojako, po prvom ime sela dolazi od mesta [[Janjina (Hrvatska)|Janjina]] na poluostrvu [[Pelješac|Pelješcu]] koji je bio u sklopu Dubrovačke Republike, a po drugom od reči za drvo topolu-janja. Padom Novog brda i dolaskom [[Turci|Turaka]] 1455. godine razvija se kao tipično orijentalno naselje. Međutim i za vreme [[Osmansko Carstvo|Osmanske vlasti]] Dubrovčani su sačuvali velike privilegije u naselju, i pored toga dolazi do stagnacije u razvoju naselja. Prema [[Barska nadbiskupija|barskom nadbiskupu]] Marinu III Biciju u Janjevu je [[1610]]. godine živelo 200 pravoslavnih, 180 islamskih i 120 katoličkih domova. Nakon [[Veliki turski rat|Habsburško-turskog rata]] 1683-1699. godine i ratovanja na strani “bratske“ hrišćanske vojske, i usled poraza austrijske vojske, a plašeći se turske odmazde, katoličko stanovništvo zajedno sa Srbima i delom Albanaca napušta ovo područje u [[Velike seobe Srba|Velikoj seobi Srba]]. Posle odlaska katoličkog stanovništva po izvorima iz 1722. godine u Janjevu je bilo je svega 10 katoličkih domova sa oko 80 članova. Odlaskom starog katoličkog stanovništva doseljava se novo hrvatsko stanovništvo iz dubrovačkih kolonija Novo Brdo i [[Kratovo]] u [[Makedonija|Makedoniji]], kao i stanovništvo iz [[Bosna|Bosne]] i južne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Ovim je delimično ublažen demografski gubitak hrvatskog stanovništva s kraja 17. veka. Oslobađanjem Kosova od vlasti Osmanskog Carstva naselje je, po podacima [[Jovan Cvijić|Jovana Cvijića]], 1911. godine imalo 515 kuća, 400 katoličkih, 75 albanskih, 20 domova muhadžira (izbeglica islamske vere iz Srbije), 2 turske i 18 romskih (mađupskih). Do 1955. godine Janjevo je bilo sedište Opštine Janjevo u sklopu Sitničkog sreza koja je u svom sastavu pored varošice Janjevo imala i sledeća naseljena mesta: Androvac, Brus, Bukovica, Vogačica, Oklap, Okosnica, Teća, Trbovce, Šaškovac i Šišarka. Izbijanjem [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] 1991. godine, i jačanjem nacionalizma dolazi do prvog većeg organizovanog preseljenja Hrvata iz Janjeva u Hrvatsku, a izbijanjem [[Rat na Kosovu i Metohiji|rata na Kosovu i Metohiji]] 1998. godine dolazi i do drugog organizovanog preseljenja u Hrvatsku. Iako u samom Janjevu nije bilo oružanih sukoba, ogromna većina hrvatskog stanovništva je napustila svoje domove. Najveći broj raseljenih Janjevaca je u Hrvatskoj nastanjen je u [[zagreb]]ačkoj četvrti [[Dubrava (kvart)|Dubravi]] i dalmatinskom mestu [[Kistanje|Kistanju]]. Procene su da u Janjevu danas živi 300-350 Hrvata i 200 Albanaca. Najbrojnije porodice 1991. godine su: Palići (Matić i Rucić), Glasnovići (Tomkić i Topalović), Ćibarići, Berišići (Ancić, Mazarekić i Golomejić), Macukići, Cirimotići. Broj domaćinstava je sa 630 prema popisu 1991. godine smanjen na svega 390 domaćinstava 2008. godine, od kojih su mnoga samačka domaćinstva. Obližnja hrvatska sela [[Šišarka (Lipljan)|Šišarka]] i [[Okosnica]] su 2008. godine bila bez stanovnika. Zaštitnik mesta je [[sveti Nikola]] kome je posvećena i crkva u Janjevu. == Stanovništvo == {{Populacije kroz historiju |footnote = Izvori:<ref>{{Cite web |title=Popis stanovništva na Kosovu 1948-2011 |url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm |access-date=2024-03-04 |archive-date=2015-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150505232018/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm }}</ref> |title = Populacija<br>kroz historiju |align=left |percentages = |[[1948.]]|3090 |[[1953.]]|3420 |[[1961.]]|3762 |[[1971.]]|4742 |[[1981.]]|5086 |[[1991.]]|4797 |[[2011.]]|2137 }} {{-}} == Značajne osobe == * [[Pajsije I Janjevac]], patrijarh Srpske pravoslavne crkve * [[Vikentije Popović-Hadžilavić]], mitropolit Srpske pravoslavne crkve * [[Nikola Gečević – Koce.]] Skladatelj član Rock sastava "Regata" Autor glazbe popularne pjesme "Andrea" * [[Nikola Čolak]], hrv. povjesničar * [[Josip Glasnović]], hrv. športski strijelac, olimpijski pobjednik u trapu * mr. sc. Zvonimir Ancić, glasnogovornik HBK * [[Đorđija Palić]], hrv. pjevačica<ref name="Večernji list">{{Cite web |url=http://www.vecernji.hr/estrada/elizabeta-je-pjevala-prije-nego-sto-je-naucila-govoriti-a-mihaela-je-propjevala-na-njemackom-923096 |title=Elizabeta je pjevala prije nego što je naučila govoriti, a Mihaela je propjevala na njemačkom |accessdate=7. prosinca 2016. |last1=Carević |first1=Ivana |date=24. veljače 2014. |publisher=Večernji list}} </ref> * [[Kornelija Palić]], hrv. pjevačica<ref name="Večernji list"/> * [[Stjepan Konstantin Gečević]] (1874. – 1929.), kosovski albanski katolički svećenik, franjevac, pisac, prevoditelj, folklorist i arheolog, proučavatelj Zakonika Leke Dukagjinija<ref>Kanon Leke Dukađinija, sakupio i kodificirao Sthjefen Konstantin Gjeqovi, gl. ur. Vladimir Štokalo, ur. Petar Požar, prijevod, predgovor i objašnjenja Halit Trnavci, Stvarnost, Zagreb, 1986., str. 7-8 u Predgovoru</ref> * Vinko Glasnović, skladatelj, dirigent i pjevač * [[Željko Glasnović]], hrvatski general porijeklom iz Janjeva * [[Marija Glasnović]], prva učiteljica na Kosovu * [[Serafin Kodić Glasnović]], blaženik Katoličke Crkve, mučenik * [[Fra Ivan Matić]], voditelj Kuće susreta Tabor * [[Marijan Brkić]], skladatelj, aranžer, producent i gitarist, poznat po svom djelovanju u sastavima Prljavo kazalište i Parni valjak * [[Mario Petreković]] hrvatski radijski i TV voditelj, komičar i glumac. * [[Lovro Dokić]], hrvatski paraolimpijski reprezentativac u skijanju * [[Matija Mazarek]] (''Masarek'', ''Matija Mazrreku'', Mattaeus Massarech; (1726. – 1808.) [[nadbiskup]] u [[Skopje|Skopju]]. * [[Zef Gashi]], kosovsko-albanski salezijanac, svećenik, barski nadbiskup i primas Srbije. * [[Ambrozije Matušić]] SDB, janjevsko-hrvatski salezijanac, svećenik, dva mandata bio provincijal Hrvatske salezijanske provincije, koja se prostire po Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. * [[Ernest Mazarekić]], umjetnik, fotograf * [[Petar Palić]], biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski == Reference == {{reflist}} {{Općina Lipjani}} {{Authority control}} [[Kategorija:Naselja u općini Lipjani]] ro2y0wgfsiz0rbecqfqd9yufloyoq05 Kojšov 0 1460564 42581218 42564993 2026-04-16T17:48:06Z Akul59 131397 pozivni broj, veb, zastava 42581218 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Kojšov |originalni_naziv = Kojšov |slika = Kojsov11Slovakia10.jpg |opis_slike = Kojšov |gradska_zastava = Kojsov-gelnica-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Okrug Gelnjica|Gelnjica]] |nadm visina = 463<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-04-16}}</ref> |poštanski_kod = 055 52<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 53<ref name="base" /> |registarska_oznaka = GL |gšir = 48.831667 |gduž = 20.993333 }} '''Kojšov''' ({{jez-svk|Kojšov}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Gelnjica|okrugu Gelnjica]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Kojšov}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Gelnjica}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Gelnjica]] [[Kategorija:Košički kraj]] 1xmc6aeaqwx7orqv521rqkhbzd2wnlg Oslany 0 1460924 42581254 42565603 2026-04-17T05:42:05Z Akul59 131397 slika, zastava 42581254 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Oslany |originalni_naziv = Oslany |slika = Oslany - obecný úrad.jpg |opis_slike = Oslany |gradska_zastava = Oslany - vlajka.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 274 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.631389 |gduž = 18.474444 }} '''Oslany''' ({{jez-svk|Oslany}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Oslany}} * [http://www.oslany.sk/ Oslany] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] 30oo8u38pi1uq4pyyvij7ga5cxx5pxn Opatovce nad Nitrou 0 1460925 42581252 42565579 2026-04-17T05:38:38Z Akul59 131397 zastava 42581252 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Opatovce nad Nitrou |originalni_naziv = Opatovce nad Nitrou |slika = |opis_slike = |gradska_žastava = Opatovce nad nitrou-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 258 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.7626 |gduž = 18.5708 }} '''Opatovce nad Nitrou''' ({{jez-svk|Opatovce nad Nitrou}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category-inline|Opatovce nad Nitrou}} * [http://www.opatovcenadnitrou.sk/ Opatovce nad Nitrou] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] kgnz0dmiewg5ryfl2minowyeuztvjgq 42581253 42581252 2026-04-17T05:39:13Z Akul59 131397 42581253 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Opatovce nad Nitrou |originalni_naziv = Opatovce nad Nitrou |slika = |opis_slike = |gradska_zastava = Opatovce nad nitrou-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 258 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.7626 |gduž = 18.5708 }} '''Opatovce nad Nitrou''' ({{jez-svk|Opatovce nad Nitrou}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category-inline|Opatovce nad Nitrou}} * [http://www.opatovcenadnitrou.sk/ Opatovce nad Nitrou] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] 7bkz4yf5ghob4fpnw4mtbmk93h96urw Podhradie (Prievidza) 0 1461022 42581255 42565693 2026-04-17T05:50:53Z Akul59 131397 zastava 42581255 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Podhradje}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Podhradie |originalni_naziv = Podhradie |slika = Podhradie PD.jpg |opis_slike = Podhradie |gradska_zastava = Podhradie-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 549 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.6853 |gduž = 18.6312 }} '''Podhradie''' ({{jez-svk|Podhradie}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Podhradie, Prievidza District}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] qb7axrmwf23azmjpvv99xcj1vlnhaic Pravenec 0 1461073 42581258 42565754 2026-04-17T05:57:50Z Akul59 131397 slika, zastava 42581258 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Pravenec |originalni_naziv = Pravenec |slika = Pravenec.jpg |opis_slike = Pravenec |gradska_zastava = Pravenec-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 324 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.856111 |gduž = 18.648611 }} '''Pravenec''' ({{jez-svk|Pravenec}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pravenec}} * [http://www.obecpravenec.sk/ Pravenec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210719113543/http://www.obecpravenec.sk/ |date=2021-07-19 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] 8my3ev101k08vxpk30x8ongr7dnbf5g Poruba (Prievidza) 0 1461074 42581257 42565730 2026-04-17T05:54:30Z Akul59 131397 zastava 42581257 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Poruba}} {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Poruba |originalni_naziv = Poruba |slika = Municipal_office_poruba.JPG |opis_slike = Mjesna kancelarija |gradska_zastava = Poruba-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 410 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.816667 |gduž = 18.583333 }} '''Poruba''' ({{jez-svk|Poruba}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Poruba, Prievidza District}} * [http://www.poruba.sk/ Poruba] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] inm0knu15ymxc47acqgs12jvxtqq3gd Poluvsie 0 1461075 42581256 42565721 2026-04-17T05:52:59Z Akul59 131397 zastava 42581256 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Poluvsie |originalni_naziv = Poluvsie |slika = |opis_slike = |gradska_zastava = Poluvsie-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 310 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.844444 |gduž = 18.640556 }} '''Poluvsie''' ({{jez-svk|Poluvsie}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category-inline|Poluvsie (Prievidza District)}} * [https://www.poluvsie.sk/ Poluvsie] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] ia90sj4yfpsbmfnvr8aleybxb9q7f73 Radobica 0 1461124 42581259 42565808 2026-04-17T06:01:08Z Akul59 131397 zastava 42581259 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Radobica |originalni_naziv = Radobica |slika = |opis_slike = |gradska_zastava = Radobica-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 435 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.5853 |gduž = 18.5001 }} '''Radobica''' ({{jez-svk|Radobica}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.radobica.sk/ Radobica] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] t5nv8xxm07e81geld1nlo38wwym6723 Šablon:Sastav Austrija 2008 EP 10 1479181 42581202 5991216 2026-04-16T15:26:36Z Edgar Allan Poe 29250 42581202 wikitext text/x-wiki {{National squad | name = Sastav Austrija 2008 EP | bg = red | fg = white | country = Austrija | genitiv = Austrije | comp link = UEFA Euro 2008. | comp = UEFA Euru 2008. | p1 = [[Alex Manninger|Manninger]] | p2 = [[Joachim Standfest|Standfest]] | p3 = [[Martin Stranzl|Stranzl]] | p4 = [[Emanuel Pogatetz|Pogatetz]] | p5 = [[Christian Fuchs|Fuchs]] | p6 = [[René Aufhauser|Aufhauser]] | p7 = [[Ivica Vastić|Vastić]] | p8 = [[Christoph Leitgeb|Leitgeb]] | p9 = [[Roland Linz|Linz]] | p10 = [[Andreas Ivanschitz|Ivanschitz]] (c) | p11 = [[Ümit Korkmaz|Korkmaz]] | p12 = [[Ronald Gërçaliu|Gërçaliu]] | p13 = [[Markus Katzer|Katzer]] | p14 = [[György Garics|Garics]] | p15 = [[Sebastian Prödl|Prödl]] | p16 = [[Jürgen Patocka|Patocka]] | p17 = [[Martin Hiden|Hiden]] | p18 = [[Roman Kienast|Kienast]] | p19 = [[Jürgen Säumel|Säumel]] | p20 = [[Martin Harnik|Harnik]] | p21 = [[Jürgen Macho|Macho]] | p22 = [[Erwin Hoffer|Hoffer]] | p23 = [[Ramazan Özcan|Özcan]] | coach = [[Josef Hickersberger|Hickersberger]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni sastava fudbalskih reprezentacija na EP 2008.|Austrija]] </noinclude> cxzchwoki45nsu5xal2472qf4z70ow0 Pavle Bastajić 0 1479694 42581223 42532255 2026-04-16T18:54:15Z Stefanguzvica 88249 42581223 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić - Paja''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. svibnja 1890. - [[Jasenovac]], kolovoz 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na Zagrebačkom sveučilištu i atentata na bana Cuvaja [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te saradnik obaveštajne mreže [[Kominterna|Kominterne]] i sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. V 1890 u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u Zagrebu.<ref name="hbl"/> === Revolucionar === Od mladosti je pripadao revolucionarnom pokretu jugoslovenske omladne u Austro-Ugarskoj, zajedno sa [[Bogdan Žerajić|Bogdanom Žerajićem]], [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/248_5.htm Vera Mujbegovic: TUZLA MOJE MLADOSTI<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Skupa sa drugim pripadnicima revolucionarne omadine, sudjelovao u pripremi atentata na bana Cuvaja [[1912]]. godine.<ref name="krlezijana"/> Nakon neuspjela atentata odlazi u Beograd i sudjeluje kao dobrovoljac u balkanskom ratu 1912.<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[prvi svjetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. U vezi sa [[Solunski proces|Solunskim procesom]] morao je emigrirati i odlazi u Francusku, a potom u Švicarsku, gdje u Lausannei završava studij sociologije.<ref name="krlezijana"/> Zbog revolucionarne djelatnosti švicarska ga je policija protjerala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Emigracija u Beču === Kao politički emigrant i profesionalni revolucionar živio je u emigraciji [[Beč]]u i [[Pariz]]u. U Beču od [[1920]]. do [[1926]]. godine radi u klubu jugoslovenskih studenata marksista, postaje članom [[KPJ]] i uređuje međunarodni list ''La Federation Balcanique''.<ref name="krlezijana"/> Potkraj 1924. godine Krleža je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] === Sovjetski obaveštajac === U narednim godinama Bastajić postaje suradnik Obavještajnog odjela [[Kominterna|Kominterne]], specijalist za »egzekucije«.<ref name="krlezijana"/> Nakon nekoliko godina obavljanja "prljavih" poslova tokom [[Staljin]]ove [[Velika čistka|Velike čistke]], pokušava da se izvuče iz svega. [[1938]]. godine novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista kao "špijuna, provokatora i duplih agenata" ([[Rajko Jovanović]], [[Mustafa Golubić]], [[Labud Kusovac]]...).<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju === [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> === Smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] 26qosbndyvb9ngrm1k701v6kkqir0cy 42581225 42581223 2026-04-16T19:16:18Z Stefanguzvica 88249 42581225 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. - [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na Zagrebačkom sveučilištu i atentata na bana Cuvaja [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te saradnik obaveštajne mreže [[Kominterna|Kominterne]] i sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. V 1890 u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u Zagrebu.<ref name="hbl"/> === Revolucionar === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladne u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine.<ref name="krlezijana"/> Nakon neuspelog atentata odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i postaje član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. Nakon okupacije Srbije i prelaska preko Albanije, Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je član Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Kao politički emigrant i profesionalni revolucionar živio je u emigraciji [[Beč]]u i [[Pariz]]u. U Beču od [[1920]]. do [[1926]]. godine radi u klubu jugoslovenskih studenata marksista, postaje članom [[KPJ]] i uređuje međunarodni list ''La Federation Balcanique''.<ref name="krlezijana"/> Potkraj 1924. godine Krleža je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] === Sovjetski obaveštajac === U narednim godinama Bastajić postaje suradnik Obavještajnog odjela [[Kominterna|Kominterne]], specijalist za »egzekucije«.<ref name="krlezijana"/> Nakon nekoliko godina obavljanja "prljavih" poslova tokom [[Staljin]]ove [[Velika čistka|Velike čistke]], pokušava da se izvuče iz svega. [[1938]]. godine novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista kao "špijuna, provokatora i duplih agenata" ([[Rajko Jovanović]], [[Mustafa Golubić]], [[Labud Kusovac]]...).<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju === [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> === Smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] q84g77tqk6bzwy1wwss3120wr22eo30 42581232 42581225 2026-04-16T19:50:27Z Stefanguzvica 88249 42581232 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na Zagrebačkom sveučilištu i atentata na bana Cuvaja [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te saradnik obaveštajne mreže [[Kominterna|Kominterne]] i sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. V 1890 u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u Zagrebu.<ref name="hbl"/> === Revolucionar === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine.<ref name="krlezijana"/> Nakon neuspelog atentata odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i postaje član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Bio je povezan sa [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]] i [[Crna ruka|Crnom rukom]] u vreme [[Solunski proces|Solunskog procesa]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Kao politički emigrant i profesionalni revolucionar živio je u emigraciji [[Beč|Beču]] i [[Pariz|Parizu]]. U Beču se nalazio od [[1920]]. godine, radio u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Od [[1924]]. uređuje međunarodni list ''La Federation Balcanique''.<ref name="krlezijana"/> Potkraj 1924. godine Krleža je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] === Sovjetski obaveštajac === U narednim godinama Bastajić postaje suradnik Obavještajnog odjela [[Kominterna|Kominterne]], specijalist za »egzekucije«.<ref name="krlezijana"/> Nakon nekoliko godina obavljanja "prljavih" poslova tokom [[Staljin]]ove [[Velika čistka|Velike čistke]], pokušava da se izvuče iz svega. [[1938]]. godine novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista kao "špijuna, provokatora i duplih agenata" ([[Rajko Jovanović]], [[Mustafa Golubić]], [[Labud Kusovac]]...).<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju === [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> === Smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] idoylrt5ca5507fofjp2n2tjj2z2bde 42581234 42581232 2026-04-16T19:58:38Z Stefanguzvica 88249 42581234 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na Zagrebačkom sveučilištu i atentata na bana Cuvaja [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te saradnik obaveštajne mreže [[Kominterna|Kominterne]] i sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. V 1890 u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u Zagrebu.<ref name="hbl"/> === Revolucionar === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine.<ref name="krlezijana"/> Nakon neuspelog atentata odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i postaje član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Bio je povezan sa [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]] i [[Crna ruka|Crnom rukom]] u vreme [[Solunski proces|Solunskog procesa]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Kao politički emigrant i profesionalni revolucionar živio je u emigraciji [[Beč|Beču]] i [[Pariz|Parizu]]. U Beču se nalazio od [[1920]]. godine, radio u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Od [[1924]]. uređuje međunarodni list ''La Fédération balkanique''.<ref name="krlezijana"/> Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> === Sovjetski obaveštajac === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]] U narednim godinama Bastajić postaje suradnik Obavještajnog odjela [[Kominterna|Kominterne]], specijalist za »egzekucije«.<ref name="krlezijana"/> Nakon nekoliko godina obavljanja "prljavih" poslova tokom [[Staljin]]ove [[Velika čistka|Velike čistke]], pokušava da se izvuče iz svega. [[1938]]. godine novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista kao "špijuna, provokatora i duplih agenata" ([[Rajko Jovanović]], [[Mustafa Golubić]], [[Labud Kusovac]]...).<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju === [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> === Smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique''] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] hyxqwhpcdytiek7eehdbua2jachx86m 42581235 42581234 2026-04-16T20:10:30Z Stefanguzvica 88249 42581235 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te saradnik obaveštajne mreže [[Kominterna|Kominterne]] i sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. V 1890 u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref name="hbl"/> === Revolucionar === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine.<ref name="krlezijana"/> Nakon neuspelog atentata odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i postaje član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Bio je povezan sa [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]] i [[Crna ruka|Crnom rukom]] u vreme [[Solunski proces|Solunskog procesa]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Kao politički emigrant i profesionalni revolucionar živio je u emigraciji [[Beč|Beču]] i [[Pariz|Parizu]]. U Beču se nalazio od [[1920]]. godine, radio u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Od [[1924]]. uređuje međunarodni list ''La Fédération balkanique''.<ref name="krlezijana"/> Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> === Sovjetski obaveštajac === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]] Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].<ref name="gužvica"/> 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}}<ref name="gužvica"/> [[1938]]. godine novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista kao "špijuna, provokatora i duplih agenata" ([[Rajko Jovanović]], [[Mustafa Golubić]], [[Labud Kusovac]]...).<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju === [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> === Smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique''] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] qtdolhivot5439qgqpu5akgyahev0h1 42581236 42581235 2026-04-16T20:19:29Z Stefanguzvica 88249 42581236 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te saradnik obaveštajne mreže [[Kominterna|Kominterne]] i sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. V 1890 u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref name="hbl"/> === Revolucionar === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine.<ref name="krlezijana"/> Nakon neuspelog atentata odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i postaje član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Bio je povezan sa [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]] i [[Crna ruka|Crnom rukom]] u vreme [[Solunski proces|Solunskog procesa]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Kao politički emigrant i profesionalni revolucionar živio je u emigraciji [[Beč|Beču]] i [[Pariz|Parizu]]. U Beču se nalazio od [[1920]]. godine, radio u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Od [[1924]]. uređuje međunarodni list ''La Fédération balkanique''.<ref name="krlezijana"/> Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> === Sovjetski obaveštajac === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]] Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].<ref name="gužvica"/> 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].<ref name="gužvica"/>{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.<ref>[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]</ref> [[1938]]. godine novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista kao "špijuna, provokatora i duplih agenata" ([[Rajko Jovanović]], [[Mustafa Golubić]], [[Labud Kusovac]]...).<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju === [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> === Smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique''] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] 46pf300b04vfn1f4prb8oek72uxbd5n 42581238 42581236 2026-04-16T20:29:28Z Stefanguzvica 88249 42581238 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te saradnik obaveštajne mreže [[Kominterna|Kominterne]] i sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. V 1890 u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref name="hbl"/> === Revolucionar === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine.<ref name="krlezijana"/> Nakon neuspelog atentata odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i postaje član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Bio je povezan sa [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]] i [[Crna ruka|Crnom rukom]] u vreme [[Solunski proces|Solunskog procesa]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Kao politički emigrant i profesionalni revolucionar živio je u emigraciji [[Beč|Beču]] i [[Pariz|Parizu]]. U Beču se nalazio od [[1920]]. godine, radio u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Od [[1924]]. zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuje međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/01/Revolucionarna---tampa-u-Kraljevini-Srba-Hrvata-i-Slovenaca-1918-1929-pisi.pdf Milan Vesović, ''Revolucionarna štampa u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca'' (Beograd: Institut za savremenu istoriju, Narodna knjiga, 1979), 120.]</ref> Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> === Sovjetski obaveštajac === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]] Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].<ref name="gužvica"/> 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].<ref name="gužvica"/>{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.<ref>[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]</ref> [[1938]]. godine novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista kao "špijuna, provokatora i duplih agenata" ([[Rajko Jovanović]], [[Mustafa Golubić]], [[Labud Kusovac]]...).<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju === [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, [[Miroslav Krleža|Miroslava Krležu]] u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> === Smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique''] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] hpf1gx0cfz1n4fgxvdnxe9pwi9jalvg 42581269 42581238 2026-04-17T08:43:38Z Stefanguzvica 88249 42581269 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref name="hbl"/> === Od nacionalnog do socijalnog revolucionara === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine.<ref name="krlezijana"/> Nakon neuspelog atentata odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Navodno je, po Gaćinovićevim planovima, trebao da bude atentator na [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]], kada su još postojali planovi da se nadvojvoda ubije u Francuskoj.<ref>Milena Šotra Gaćinović, ''Viđenja iz iseljeničkog života u Americi'' (Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1990), 123–125.</ref> Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Bio je povezan sa [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]] i [[Crna ruka|Crnom rukom]] u vreme [[Solunski proces|Solunskog procesa]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Kao politički emigrant i profesionalni revolucionar živio je u emigraciji [[Beč|Beču]] i [[Pariz|Parizu]]. U Beču se nalazio od [[1920]]. godine, radio u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.<ref>Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.</ref> Od [[1924]]. zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuje međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''.<ref>[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/01/Revolucionarna---tampa-u-Kraljevini-Srba-Hrvata-i-Slovenaca-1918-1929-pisi.pdf Milan Vesović, ''Revolucionarna štampa u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca'' (Beograd: Institut za savremenu istoriju, Narodna knjiga, 1979), 120.]</ref> Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].<ref>Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485. </ref> === Sovjetski obaveštajac === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]] Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].<ref name="gužvica"/> 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].<ref name="gužvica"/>{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.<ref>[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]</ref> [[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa "nacionalno-revolucionarnim" organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je "više anarhista nego komunista".<ref>Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.</ref> Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].<ref name="gužvica"/> Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.<ref name="radanović">[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&isAllowed=y Milan Radanović, "Dida De Majo (1906-1964): Biografija", ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]</ref> Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u [[Pariz]], gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa "nacionalnim revolucionarima" koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.<ref name="radanović"/> Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}} U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}<ref>Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.</ref> [[1938]]. godine novo Titovo rukovodstvo je povelo kampanju protiv njega i drugih istaknutih komunista kao "špijuna, provokatora i duplih agenata" ([[Rajko Jovanović]], [[Mustafa Golubić]], [[Labud Kusovac]]...).<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju === [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> === Smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique''] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] 0cxmxss3j6iu4r2k42g5pis9em6qbi0 42581272 42581269 2026-04-17T09:26:23Z Stefanguzvica 88249 42581272 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref name="hbl"/> === Od nacionalnog do socijalnog revolucionara === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine.<ref name="krlezijana"/> Nakon neuspelog atentata odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Navodno je, po Gaćinovićevim planovima, trebao da bude atentator na [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]], kada su još postojali planovi da se nadvojvoda ubije u Francuskoj.<ref>Milena Šotra Gaćinović, ''Viđenja iz iseljeničkog života u Americi'' (Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1990), 123–125.</ref> Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Bio je povezan sa [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]] i [[Crna ruka|Crnom rukom]] u vreme [[Solunski proces|Solunskog procesa]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.<ref>Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.</ref> [[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u [[Pariz]], gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali "podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]".<ref>[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, "Мое знакомство с революционерами и цареубийцами", u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]</ref> Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].<ref>Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485. </ref> === Sovjetski obaveštajac === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]] Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].<ref name="gužvica"/> 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].<ref name="gužvica"/>{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.<ref>[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]</ref> [[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa "nacionalno-revolucionarnim" organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je "više anarhista nego komunista".<ref>Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.</ref> Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].<ref name="gužvica"/> Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.<ref name="radanović">[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&isAllowed=y Milan Radanović, "Dida De Majo (1906-1964): Biografija", ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]</ref> Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa "nacionalnim revolucionarima" koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.<ref name="radanović"/> Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}} U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}<ref>Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.</ref> Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.<ref>[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju === [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> === Smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique''] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] szecwtfmyfpcoh2pq3h2h3jfowqj9no 42581273 42581272 2026-04-17T11:08:27Z Stefanguzvica 88249 42581273 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref name="hbl"/> === Od nacionalnog do socijalnog revolucionara === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu "Moskva", trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Apisa su dobili bombu, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} U vreme neuspešnog atentata, u junu 1912. godine, sam Bastajić nalazio se u Beogradu, gde se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}} [[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]] Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Navodno je, po Gaćinovićevim planovima, trebao da bude atentator na [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]], kada su još postojali planovi da se nadvojvoda ubije u Francuskoj.<ref>Milena Šotra Gaćinović, ''Viđenja iz iseljeničkog života u Americi'' (Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1990), 123–125.</ref> Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]], u kojem se borio na strani srpske vojske. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.<ref>Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.</ref> [[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u [[Pariz]], gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali "podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]".<ref>[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, "Мое знакомство с революционерами и цареубийцами", u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]</ref> Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].<ref>Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485. </ref> === Sovjetski obaveštajac === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]] Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].<ref name="gužvica"/> 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].<ref name="gužvica"/>{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.<ref>[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]</ref> [[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa "nacionalno-revolucionarnim" organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je "više anarhista nego komunista".<ref>Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.</ref> Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].<ref name="gužvica"/> Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.<ref name="radanović">[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&isAllowed=y Milan Radanović, "Dida De Majo (1906-1964): Biografija", ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]</ref> Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa "nacionalnim revolucionarima" koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.<ref name="radanović"/> Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}} U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}<ref>Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.</ref> Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.<ref>[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju i smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 191–1914|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique''] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] 38ljuvdvnihnbbkq00boo30mbf2nydw 42581275 42581273 2026-04-17T11:23:41Z Stefanguzvica 88249 42581275 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Pavle Bastajić | slika = Pavle Bastajić.png | opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine | datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]]. | mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.) | mesto_smrti =[[Jasenovac]] | država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]] |profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac |KPJ=[[1919]]. }} '''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac. Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih. == Biografija == Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.<ref name="krlezijana">[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)</ref> Po nacionalnosti je bio Srbin.<ref>[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&nbsp;|&nbsp;Intermagazin<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.<ref name="hbl"/> Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista.<ref name="krlezijana"/> Studirao je pravo u [[Zagreb|Zagrebu]].<ref name="hbl"/> === Od nacionalnog do socijalnog revolucionara === Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu "Moskva", trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Apisa su dobili bombu, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} U vreme neuspešnog atentata, u junu 1912. godine, sam Bastajić nalazio se u Beogradu, gde se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}} [[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]] Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].<ref name="krlezijana"/> Navodno je, po Gaćinovićevim planovima, trebao da bude atentator na [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]], kada su još postojali planovi da se nadvojvoda ubije u Francuskoj.<ref>Milena Šotra Gaćinović, ''Viđenja iz iseljeničkog života u Americi'' (Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1990), 123–125.</ref> [[1914]]. godine se nalazio na studijama u [[Pariz|Parizu]], i bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.<ref>Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.</ref> U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]] i stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.<ref name="gužvica">[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, "Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo", ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]</ref> U Lozani završava studije sociologije.<ref name="krlezijana"/> [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja "Vila" u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje "Gaćinović".{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)</ref> === Komunista u Beču === Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama: [[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]] {{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}} Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.<ref>Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.</ref> [[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali "podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]".<ref>[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, "Мое знакомство с революционерами и цареубийцами", u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]</ref> Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.<ref name="krlezijana"/> Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].<ref>Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485. </ref> === Sovjetski obaveštajac === [[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]] Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].<ref name="gužvica"/> 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].<ref name="gužvica"/>{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.<ref>[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]</ref> [[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa "nacionalno-revolucionarnim" organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je "više anarhista nego komunista".<ref>Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.</ref> Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].<ref name="gužvica"/> Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.<ref name="radanović">[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&isAllowed=y Milan Radanović, "Dida De Majo (1906-1964): Biografija", ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]</ref> Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa "nacionalnim revolucionarima" koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.<ref name="radanović"/> Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}} U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}<ref>Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.</ref> Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.<ref>[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]</ref> [[1940]]. godine Bastajić bježi od [[NKVD]]-a koji ga hoće likvidirati.<ref name="krlezijana"/> Obraća se predsjedniku jugoslavenske vlade, svom nekadašnjem školskom kolegi [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]] da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.<ref name="krlezijana"/> === Povratak u Jugoslaviju i smrt === {{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}} [[1940]]. vratio se u Jugoslaviju. Bio je pod stalnim nadzorom policije. U listopadu 1940. posjećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu gdje mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svojem iskustvu komunističkog »egzekutora«, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da "jezovitije priče nije čuo u životu".<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/28841-Povijest-kao-krvoedna-zvijer.html e-novine.com - Povijest kao krvožedna zvijer<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> Krleža je nakon toga zaključio da ga je »Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti«.<ref name="krlezijana"/> Krajem 1940. godine, Pavle Bastajić se vratio u rodno selo Prkos, iz kojeg je bio odsutan blizu tri decenije. Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.<ref name="Baić">[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, Kotar Vrginmost u NOB, Beograd, 1980.] str. 760-789.</ref> [[1941]]. godine Bastajić je uhićen od ustaša, odveden u [[logor Jasenovac]] i ubijen.<ref name="hbl"/> Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način: {{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.<ref name="Baić"/>|Dušan Baić}} == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 191–1914|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}} * {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}} == Povezano == * [[Mustafa Golubić]] * [[Stradanje stanovnika sela Prkos]] == Vanjske veze == * [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique''] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon) {{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Biografije, Karlovac]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] [[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] ip1ypruxoaymk2gpinfnreb2t617fko Sokolarstvo 0 3558150 42581267 42412780 2026-04-17T08:01:06Z Zavičajac 76707 42581267 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Sokolarstvo, živa baština |slika = Parabuteo unicinctus takeoff.jpg |godina = 2010, 2012, 2016 |regija = Europa i Sjeverna Amerika<br />Arapske zemlje<br />Azija i Pacifik |id = 00442 |ugroženost = - |poveznica = http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00442 |država = {{ZD|UAE}} {{ZD|BEL}} {{ZD|NJE}} {{ZD|KAZ}}<br />{{ZD|ČEŠ}} {{ZD|FRA}} {{ZD|JKO}} {{ZD|ITA}}<br /> {{ZD|PAK}} {{ZD|POR}} {{ZD|MNG}} {{ZD|MAR}} {{ZD|ŠPA}}<br />{{ZD|SAU}} {{ZD|KAT}} {{ZD|SIR}} {{ZD|AUT}} {{ZD|MAĐ}} {{flag|Slovačka}} }} '''Sokolarstvo''' je jedan od načina [[lov]]a pomoću posebno uvježbanih [[grabljivice|ptica grabljivica]] poput [[sokolovke|sokola]], [[jastrebovke|jastreba]] ili [[orlovi|orlova]]. Koristi se za lov primjerice [[zec|zečeva]] i [[ptica]]. Sokolarstvo se obično može naći na prostorima velikih seoba ptica i njime se bave ljudi svakog godišta, spola, amaterski ili profesionalno<ref name=Falconry>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00442 Falconry, a living human heritage] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 5. studenog 2012.</ref>. Osoba koji se bavi sokolarstvom naziva se ''sokolar''. [[Datoteka:Falconry Day.jpg|mini|lijevo|200px|Sokolar u [[UAE]]-u za „Dan sokolarenja”, 14. siječnja 2012.]] Nije točno poznato gdje je nastalo sokolarstvo, ali se pretpostavlja da je nastalo negdje u stepama južne [[Azija|Azije]]. [[Datoteka:Sibylle-Schreiner.jpg|thumb|lijevo|200px|Sokolarka na konju]] [[Datoteka:KyrgyzEagleHuntsman.jpg|thumb|200px|Sokolar s orlom iz [[Karakol]]a, [[Kirgistan]]]] U [[europa|Europi]] je sokolarstvo stoljećima bilo [[privilegija]] [[plemstvo|plemstva]], a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se pojavljuje već od [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. == Kultura sokolarstva == Sokolarstvo je tradicijska djelatnost koja uključuje odgoj i treniranje ptica [[grabljivica]] da love plijen u prirodi. Iako je izvorno bio jedan od načina prikupljanja hrane, danas se više smatra tradicijskom vještinom i umijećem kojemu cilj nije uzimanje iz prirode, nego dijeljenje plijena s grabežljivcem<ref name=Falconry/>. Sokolari razvijaju snažne duhovne veze sa svojim pticama za čiji uzgoj, trening i rukovanje je potrebna iznimna požrtvovanost. Sokolarstvo se također i prenosi s koljena na koljeno kao obiteljska baština (npr. u Mongoliji, Maroku, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima gdje očevi vode djecu u pustinju kako bi izgradili povjerenje putem treninga), ali i formalizirana obuka u klubovima. Iako svjetski sokolari potječu iz različitih sredina oni svi dijele zajedničke vrijednosti poput tradicija i navika, te metoda treninga i skrbi za ptice, ali i opreme koju koriste i veza koje ostvaruju sa svojim pticama.<ref name="sokol">[https://ich.unesco.org/en/RL/falconry-a-living-human-heritage-01209 UNESCO: Sokolarstvo - Pristupljeno 17.11.2021.]{{en}}</ref> Zbog toga je ova djelatnost upisana na [[UNESCO]]-v popis [[nematerijalna svjetska baština|nematerijalne svjetske baštine]] prvi put 2010. godine kao zajednička nematerijalna baština više zemalja, a dopunjavana 2012. i 2016. god. Na listi su: [[Njemačka]], [[Italija]], [[Kazahstan]], [[Pakistan]], [[Portugal]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Belgija]], [[Češka]], [[Francuska]], [[Južna Koreja]], [[Mongolija]], [[Maroko]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija]], [[Španjolska]], [[Sirija]], [[Austrija]], [[Mađarska]] i [[Slovačka]]<ref name=Falconry/>. == Sokolarstvo danas == U nekim [[zračna luka|zračnim lukama]] (''pr. [[Zračna luka Zagreb]]'') postoje zaposlenici sokolari koji uvježbanim sokolovima protjeruju jata [[ptica]] koje predstavljaju opasnost za [[zrakoplov]]e prilikom polijetanja ili slijetanja. Mnogi sokolari prezentiraju [[umjetnost]] sokolarstva, kojom prilikom ptice pokazuju svoje vještine leteći iznad gledatelja, obrušavajući se i vraćajući se na ruku sokolara. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|Falconry}} * [http://www.sokolarstvo.hr/ Hrvatski sokolarski savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916052942/http://www.sokolarstvo.hr/ |date=2009-09-16 }} * [http://www.potepuh.hr/miljana_sokolarstvo.html Sokolarstvo u okolici dvorca Miljana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090908052941/http://www.potepuh.hr/miljana_sokolarstvo.html |date=2009-09-08 }} * [http://www.ptice.net/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=17 webstranica Ptice. net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071021110534/http://www.ptice.net/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=17 |date=2007-10-21 }} {{Svjetska baština u Austriji}} {{Svjetska baština u Belgiji}} {{Svjetska baština u Češkoj}} {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{Svjetska baština u Južnoj Koreji}} {{Svjetska baština u Mađarskoj}} {{Svjetska baština u Maroku}} {{Svjetska baština u Mongoliji}} {{Svjetska baština u Španjolskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Privreda]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Austriji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Belgiji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Češkoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Italiji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Irskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Južnoj Koreji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Kataru]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Kazahstanu]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Kirgistanu]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mađarskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Maroku]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Mongoliji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Njemačkoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Pakistanu]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Poljskoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Portugalu]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Saudijskoj Arabiji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Siriji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Slovačkoj]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Španiji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] pbsdina0a438tbyumfpv539bvpa0pt9 Lista Caravaggiovih djela 0 4031228 42581228 42580936 2026-04-16T19:30:54Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, WGA04112).jpg]] → [[File:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg]] → File replacement: Update to a version with more pixels ([[c:c:GR]]) 42581228 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] avsdcy6u2efwldzpdy6otksv67huvcu 42581233 42581228 2026-04-16T19:57:18Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg]] → [[File:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg]] → File replacement: Updating from an old version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 42581233 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] hvnnkpmsnptr8lhleev1zr881nf9j8v 42581263 42581233 2026-04-17T06:51:49Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg]] → [[File:Caravaggio incredulity.jpg]] → File replacement: Updating from an old and lower-quality version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 42581263 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio incredulity.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] 33t5lf405jz10r8a0ecokdaomvz8671 António de Oliveira Salazar 0 4537169 42581193 42503984 2026-04-16T14:29:35Z Inokosni organ 160059 bolja slika 42581193 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Antonio Salazar | slika = Official portrait of Salazar from General Directorate of Security HQ (no watermark).jpg | opis_slike = Salazarov [[portret]] | ime pri rođenju = António de Oliveira Salazar | datum_rođenja = [[28. april]] [[1889]]. | mesto_rođenja = [[Santa Comba Dão]] | datum_smrti = [[27. jul]] [[1970]]. | mesto_smrti = [[Lisabon]] | država_smrti=[[Portugal]] | veb= | država_rođenja = [[Portugal]] | državljanstvo = | narodnost = [[Portugalci|Portugalac]] | poreklo = | veroispovest= [[Katolik]] | partija=Nacionalna unija | supružnik= | deca= | univerzitet=[[Univerzitet u Coimbri]] | profesija= [[profesor]] | funkcija 1= [[premijer]] | izbori 1 = | datum funkcije 1 = | početak funkcije 1 =[[1932]]. | kraj funkcije 1 = [[1968]]. | predsednik 1 = | reizbor 1 = | predsednik vlade 1= | vlada 1 = | prethodnik 1 =Domingos Oliveira | naslednik 1 =Marcelo Caetano | funkcija 2= [[predsjednik]] | izbori 2 = | datum_funkcije 2 = | početak funkcije 2 = [[1951]]. | kraj funkcije 2 =[[1951]]. | predsednik 2 = | prethodnik 2 =Óscar Carmona | naslednik 2 =Francisco Craveiro Lopes | amblem= | potpis=Firma_de_António_de_Oliveira_Salazar.svg | spisak= }} '''António de Oliveira Salazar''' ([[28. april]] [[1889]]., Vimieiro ([[Santa Comba Dão]]) - [[27. jul]] [[1970]]., [[Lisabon]]) bio je dugogodišnji [[portugal]]ski [[premijer]] ([[1932]].-[[1968|68]].) poznat kao [[diktator]] i žestoki protivnik de[[kolonizacija|kolonizacije]] [[Portugal]]a.<ref name=brit/> Salazar je bio filo[[fašizam|fašist]] obožavatelj [[Benito Mussolini|Mussolinija]] čiju je sliku držao na svom [[stol]]u, ali i lukav [[političar]] koji je znao promjeniti stranu kad mu je to trebalo, [[Benito Mussolini|Mussolinijevu]] je zamjenio [[papa|papinom]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name=fas>{{cite web |url=https://www.lootedart.com/P6K2NT221091 |title= ''Lisbon: War in the Shadows of the City of Light, 1939-45'' |author= Neill Lochery |publisher=Lootedart |language =engleski |accessdate = 1.5. 2020.}}</ref> == Biografija== Rođen je kao [[sin]] [[Menadžer|upravitelja]] imanja u Santa Comba Dão. Nakon [[obrazovanje|školovanja]] u [[Bogoslovija|sjemeništu]] u rodnom gradu (trebao je postati [[svećenik]]), studirao je na [[Univerzitet Coimbra|Univerzitetu Coimbra]], gdje [[1914]]. [[Diploma|diplomirao]] [[pravo]] i postao [[profesor]] [[ekonomija|ekonomije]] na istom [[fakultet]]u u [[Coimbra|Coimbri]]. Angažirao se u radu [[partija|partije]] Katolički centar, pa je [[1921]]. [[izbori|izabran je u Cortes ([[parlament]]), ali je nakon jedne sjednice podnio [[ostavka|ostavku]] i vratio se na [[univerzitet]].<ref name=brit/> Nakon što je [[vojska]] u [[maj]]u [[1926]]. u [[puč|državnom udaru]] srušila portugalsku parlamentarnu vladu, Salazaru je ponuđen kabinet ministra [[financije|financija]], ali kako nisu prihvaćeni njegovi zahtjevi on je to odbio.<ref name=brit/> Nakon tog mu je [[1928]]. lider [[puč]]ista [[general]] [[Óscar Carmona]], ovaj put kao predsjednik]], ponovno ponudio - ministarstvo financija, uz potpunu slobodu rada, pa je Salazar to prihvatio. Kao ministar financija preokrenuo je [[vijek]]ovnu tradiciju [[budžet]]skog manjka, pa je Portugal konačno imao viškove.<ref name=brit/> Carmona je Salazara [[5. jul]]a [[1932]]. postavio za [[premijer]]a. Došavši na vlast izradio je novi [[ustav]] i time reorganizirao portugalski [[politički sistem]] u [[Autokracija|autokratski]]. Na njegovu vladavinu snažno je utjecala [[katolicizam|katolička]], [[papa|papinska]] i [[nacionalizam|nacionalistička]] misao. Salazar je svoj novi portugalski [[režim]] nazvao ''Estado Novo'' (Nova država), [[parlament]] je bio sastavljen isključivo od vladinih pristalica, Salazar je sam birao svoje ministre, i strogo nadzirao njihov rad. Sve u svemu to je bila [[diktatura]], ograničanih [[Politička sloboda|političkih sloboda]] u kom je [[vojna policija]] proganjala [[opozicija|opozicionare]], pod krinkom koncentracije na [[ekonomija|ekonomski]] oporavak.<ref name=brit/> U [[Kriza|kriznim]] vremenima nastalim zbog [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Salazar se pored tog što je ostao [[premijer]] prihvatio i dužnosti ministra rata ([[1936]].- [[1944|44]]) i ministra vanjskih poslova ([[1936]].-[[1947|47]].).<ref name=brit/> Njegovao je prijateljske odnose sa bliskim mu [[Francisco Franco|Franciscom Francom]] i priznao njegovu nacionalističku vladu još [[1938]]., ali je za [[Drugi svjetski rat|rata]] održao Portugal [[Neutralna država|neutralnim]], a nakon rata među prvima uveo zemlju u [[NATO]] [[1949]].<ref name=brit/> Salazar je [[Drugi svjetski rat|rat]] koristio kao mogućnost da Portugal nešto zaradi na obje zaraćene strane, sa [[Treći Reich|Njemcima]] je trgovao prodajući im za velike pare [[volfram]], a sa [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]] tako što je omogućio da se ispočetka preko Portugala izvuku mnogi iz okova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], a kasnije time što je [[Američka ratna avijacija|Američkoj ratnoj avijaciji]] omogućio da koriste [[Azori|Azore]].<ref name=fas/> Nakon rata je napore usmjerio na modernizaciju [[transport]]a, od [[željeznica|željeznice]], [[cesta]] do [[trgovačka mornarica|trgovačke mornarice]], pa je osnovana i nacionalna [[avio-kompanija]] (''Transportes Aéreos Portugueses''). [[Električna energija|Elektrifikacija]] je bila planirana za cijelu zemlju a građene su i [[selo|seoske]] [[škola|škole]]. Ipak je njegovo tvrdoglavo inzistiranje na održavanju [[afrika|afričkih]] [[kolonija]], koštalo previše zemlju i predstavljalo [[anahronizam]], jer su u to vrijeme nestale sve ostale [[Evropa|evropske]] kolonije po Africi.<ref name=brit/> Salazar je u [[septembar|septembru]] [[1968]]. pretrpio [[moždani udar]] i više nije bio u stanju vršiti dužnost, pa ga je na premjerskom mjestu zamijenio Marcello Caetano, umro je dvije godine kasnije.<ref name=brit/> Salazar se nikad nije oženio, živio je vrlo jednostavno i štedljivo, rijetko se pojavljivao u javnosti i nikad nije otputovao izvan [[Portugal]]a.<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Antonio-de-Oliveira-Salazar |title= ''António de Oliveira Salazar, prime minister of Portugal'' |publisher= Encyclopaedia Britannica |language =engleski |accessdate = 1.5. 2020.}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book|ref=harv|last=Raby|first=D. L.|title=Fascism and Resistance in Portugal: Communists, Liberals and Military Dissidents in the Opposition to Salazar, 1941-1974|url=http://books.google.com/books?id=FA4NAQAAIAAJ|year=1988|publisher=Manchester University Press|isbn=978-0-7190-2797-0}} *{{cite book|last=Derrick|first=Michael; R.J. Stove,|title=The Portugal of Salazar|year=1938|url=https://archive.org/details/portugalofsalaza011716mbp|publisher=Campion Books, Ltd.|location=New York|isbn=|authorlink=|ref=harv}} *{{cite book|last=Egerton|first=F. Clement C. Egerton|title=Salazar, Rebuilder of Portugal|year=1943|url=http://books.google.es/books?id=CPN_QgAACAAJ&dq=egerton+salazar&hl=es&sa=X&ei=L8OMU9HHBcvisASUk4L4Dg&ved=0CDkQ6AEwAQ|publisher=Hodder & Stoughton.|location=London|isbn=|authorlink=|ref=harv}} *{{cite book |last=Hayes |first=Carlton J.H. |year=1945 |title=Wartime mission in Spain, 1942-1945 |url=http://books.google.es/books/about/Wartime_Mission_in_Spain.html?id=W0wmAAAAMAAJ&redir_esc=y |location= |publisher=Macmillan Company 1st Edition |page= |isbn=9781121497245 |accessdate= |ref=harv }} *{{cite book |last=Hoare |first=Samuel |year=1946 |title=Ambassador on Special Mission |url=http://books.google.com/books/about/Ambassador_on_Special_Mission.html?id=w0vPAAAAMAAJ&redir_esc=y |location=UK |publisher=Collins; First Edition |pages=124 and 125 |isbn= |accessdate= |ref=harv }} *{{cite book|last=Kay|first=Hugh|title=Salazar and Modern Portugal|url=https://archive.org/details/salazarmodernpor0000kayh|year=1970|publisher=Hawthorn Books|location=NY, USA|ref=harv}} *{{cite journal |last=Leite |first=Joaquim da Costa |last2= |first2= |year=1998 |title=Neutrality by Agreement: Portugal and the British Alliance in World War II |url=http://digitalcommons.wcl.american.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1305&context=auilr |journal= |publisher=American University International Law Review |volume=14 |issue=1 |pages=185–199 |doi= |accessdate=March 19, 2014 |ref=harv }} *{{cite book|last= Lochery|first= Neill|year= 2011|title= Lisbon: War in the Shadows of the City of Light, 1939-1945|url= http://books.google.es/books?hl=es&id=OWWJxLAAq9oC&q=sousa+mendes#v=snippet&q=sousa%20mendes&f=false|location= United States|publisher= PublicAffairs; 1 edition|pages= 345|isbn= 9781586488796|accessdate= |ref= harv}} *{{cite book |last=Meneses |first=Filipe |year=2009 |title=Salazar: A Political Biography |url=http://books.google.es/books/about/Salazar.html?id=hewsI4PU6sMC&redir_esc=y |location= |publisher=Enigma Books; 1 edition |pages=544 |isbn=978-1929631902 |accessdate= |ref=harv }} *{{cite book |last= Milgram|first=Avraham |year=2011 |title=Portugal, Salazar, and the Jews |url=|location= |publisher= Yad Vashem|pages=324 |isbn= 9789653083875 |accessdate= |ref = harv}} *{{cite journal |last= Milgram |first= Avraham |last2= |first2= |year= 1999 |title= Portugal, the Consuls, and the Jewish Refugees,1938-1941 |url= http://yad-vashem.org.il/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%203230.pdf |journal= |publisher= Shoah Resource Center, The International School for Holocaust Studies |volume= XXVII |issue= |pages= 123–156 |doi= |accessdate= March 19, 2014 |ref= harv |archive-date= 2017-10-26 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171026164048/http://yad-vashem.org.il/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%203230.pdf/ }} *Nogueira, Franco (1977–1985), ''Salazar: estudo biográfico'', 6 vol. ::{{cite book|title=A mocidade e os princípios, 1889–1928 (3. ed. com estudo prévio pelo Joaquim Veríssimo Serrão)|volume=1|origyear=1977|year=2000|publisher=Civilização Editora|location=Porto [Portugal]|isbn=972-26-1839-3|edition=3a ed.|ref = harv}} ::{{cite book|title=Os tempos áureos, 1928–1936 (2. ed.)|volume=2|year=1977|publisher=Livraria Civilização|location=Porto|isbn=972-26-1840-7|ref = harv}} ::{{cite book|title=As grandes crises, 1936–1945|volume=3|year=1978|publisher=Livraria Civilização|location=Porto|isbn=972-26-1843-1|edition=5a ed.|ref = harv}} ::{{cite book|title=O ataque, 1945–1958|volume=4|year=1980|publisher=Livraria Civilização|location=Porto|isbn=972-26-1844-X|edition=4a ed.|ref = harv}} ::{{cite book|title=A resistência, 1958–1964|volume=5|year=1984|publisher=Livraria Civilização|location=Porto|isbn=972-26-1841-5|edition=4. ed.|ref = harv}} ::{{cite book|title=O último combate (1964–1970)|volume=6|year=1985|publisher=Civilização Editora|location=Porto [Portugal]|ref = harv}} *{{cite book|last=Pereira|first=Pedro Teotónio|year=1987|title=Correspondência de Pedro Teotónio Pereira Oliveira Salazar|url= |language=Portuguese|location= |publisher=Presidência do Conselho de Ministros. Comissão do Livro Negro sobre o Regime Fascista|pages= |isbn= |accessdate= |ref=harv}} *{{cite book |last1= Pimentel|first1= Irene|last2=Ninhos |first2=Claudia|year= 2013 |title= Salazar, Portugal e o Holocausto|language=Portuguese|url= |location= Lisbon|publisher= |pages= 908|isbn=9789896442217 |accessdate=|ref = harv }} *{{cite book |last=Rendel |first=Sir George |date=1957 |title=The Sword and the Olive - Recollections of Diplomacy and Foreign Service 1913-1954 |url=https://archive.org/details/swordoliverecoll0000rend |edition=First |location= |publisher=John Murray |page= |isbn= |asin=B000UVRG60 |accessdate= |ref=harv }} *{{cite journal|last=Wheeler|first=Douglas L.|title=In the Service of Order: The Portuguese Political Police and the British, German and Spanish Intelligence, 1932-1945|journal=Journal of Contemporary History|year=1983|volume=18|issue=1|pages=1–25|url=http://www.jstor.org/stable/260478|accessdate=10 May 2014|publisher=Sage Publications, Ltd.|doi=10.1177/002200948301800101}} *{{cite book|last=Wiarda|first=Howard J.|year=1977|title=Corporatism and Development: The Portuguese Experience|url=http://books.google.es/books/about/Corporatism_and_development.html?id=dHFaAAAAIAAJ&redir_esc=y|edition=First|language=|location=|publisher=Univ of Massachusetts Press|pages=|isbn=0870232215|accessdate=|ref=harv}} * Baklanoff, Eric N. "The Political Economy of Portugal's Later 'Estado Novo': A Critique of the Stagnation Thesis." ''Luso-Brazilian Review'' (1992): 1-17. [http://www.jstor.org/stable/3513163 in JSTOR] * Graham, Lawrence S., and Harry M. Makler. ''Contemporary Portugal: the revolution and its antecedents'' (U of Texas Press, 1979) * Hamann, Kerstin, and Paul Christopher Manuel. "Regime changes and civil society in twentieth-century Portugal." ''South European Society and Politics'' 4.1 (1999): 71-96. * Kay, Hugh. ''Salazar and modern Portugal'' (1970) * de Meneses, Filipe. ''Salazar: A Political Biography'' (2009) * Payne, Stanley G. ''A History of Spain and Portugal'' (2 vol 1973) [http://libro.uca.edu/payne2/index.htm full text online vol 2 after 1700]; standard scholarly history; chapter 27 pp 663–83 * Pimentel, Irene. "Women's Organizations and Imperial Ideology under the Estado Novo." ''Portuguese Studies'' (2002): 121-131. [http://www.jstor.org/stable/41105184 in JSTOR] * Pitcher, M. Anne. ''Politics in the Portuguese Empire: the State, industry, and cotton, 1926-1974'' ( Oxford University Press, 1993) * Stoer, Stephen R., and Roger Dale. "Education, state, and society in Portugal, 1926-1981." ''Comparative Education Review'' (1987): 400-418. [http://www.jstor.org/stable/1188572 in JSTOR] * Weber, Ronald. ''The Lisbon Route: Entry and Escape in Nazi Europe'' (2011). *West, S. George. 'The Present Situation in Portugal', ''International Affairs'' (1938) 17#2 pp.&nbsp;211–232 [http://www.jstor.org/stable/2602248 in JSTOR]. *{{cite book|last=Wright|first=George|title=The destruction of a nation: United States' policy towards Angola since 1945|url=https://archive.org/details/destructionofnat0000wrig|year=1997|publisher=[[Pluto Press]]|location=London|isbn=0-7453-1029-X|authorlink=}} *Ribeiro De Meneses, Filipe. ''Slander, Ideological Differences, or Academic Debate? The "Verão Quente" of 2012 and the State of Portuguese Historiography'', E-Journal of Portuguese History (2012), 10#1 pp 62–77. [http://www.brown.edu/Departments/Portuguese_Brazilian_Studies/ejph/html/issue19/html/v10n1a04.html Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125160245/https://www.brown.edu/Departments/Portuguese_Brazilian_Studies/ejph/html/issue19/html/v10n1a04.html |date=2021-01-25 }}. *{{cite book|last=Salazar|first=António de Oliveira|title=Doctrine and action: Internal and foreign policy of the new Portugal, 1928-1939|year=1939|publisher= Faber and Faber|location=London|ASIN= B00086D6V6}} *{{cite book|last=Coelho|first=Eduardo Coelho; António Macieira|title=Salazar, o fim e a morte: história de uma mistificação ; inclui os textos inéditos do Prof. Eduardo Coelho 'Salazar e o seu médico' e 'Salazar visto pelo seu médico'|year=1995|publisher=Publ. Dom Quixote|location=Lisboa|isbn=972-20-1272-X|edition=1. ed.}} *{{cite book|last1=de Melo Rita,|first1=Maria da Conceição|author2=Vieira, Joaquim|title=Os meus 35 anos com Salazar|date=2007|publisher=A Esfera dos Livros|location=Lisbon|isbn=9789896260743|edition=1st|language=Portuguese}} - Salazar seen by "Micas", one of his two adopted children. * Kian-Harald Karimi: ''‚Es wird nicht diskutiert!‘ Die Ordnung des Diskurses im Neuen Staat.'' In: Henry Thorau (Hrsg.): ''Portugiesische Literatur.'' Suhrkamp, Frankfurt am Main 1997, S. 236–258. * Antonio Louçã: ''Nazigold für Portugal: Hitler und Salazar.'' Wien 2002, {{ISBN|3-85493-060-7}}. * Paul H. Lewis: ''Latin fascist elites. The Mussolini, Franco, and Salazar regimes.'' Westport, Conn. 2002. * António Costa Pinto: ''The Salazar „New State“ and European fascism.'' EUI working papers in history 12, San Domenico (FI) 1991. * Jürgen Zimmerer: ''Der bestregierte Staat Europas. Salazar und sein „Neues Portugal“ im konservativen Abendland-Diskurs der frühen BRD.'' In: ''Portugal – Alemanha – Brasil.'' Actas do VI Encontro Luso – Alemão = Portugal - Alemanha - Portugal: 6. Deutsch-Portugiesisches Arbeitsgespräch, Band 1 / Org. Orlando Grossegesse. Erwin Koller; Armando Malheiro da Silva. Minho, S. 81–101. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|António de Oliveira Salazar}} * [https://www.britannica.com/biography/Antonio-de-Oliveira-Salazar ''António de Oliveira Salazar, prime minister of Portugal'' (na portalu Encyclopaedia Britannica)] {{en icon}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1889|1970|Antonio Salazar}} [[Kategorija:Predsjednici Portugala]] [[Kategorija:Portugalski političari]] [[Kategorija:Ekonomisti]] [[Kategorija:Biografije, Hladni rat]] iju19khapthf4xuc6ix00q7yzeelrek Razgovor s korisnikom:Ante Vranković 3 4539923 42581221 42536538 2026-04-16T18:30:08Z Ante Vranković 28327 molba 42581221 wikitext text/x-wiki <div style="width:96%; align=left; padding:1em 2%;"> Pozdrav, '''{{PAGENAME}}'''! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]! <br /> Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.</div> <div style="width:96%; align=left; padding:1em 2%; background: #f7f8ff; border: 1px dotted gray"> Savjetujemo vam da pročitate što [[Wikipedia|Wikipedija jest]], a što [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Wikipedija nije]].<br /> Odgovori na neka od često postavljanih pitanja: * [[Pomoć:Uređivanje|Kako se uređuje članak]]? * [[Pomoć:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti novi članak]]? * [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] * [[Wikipedia:Uputstva|Uputstva]] Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, '''Wikipedijanac'''! Molimo vas da se potpisujete na '''stranama za razgovor''' koristeći četiri tilde (<nowiki>~~~~</nowiki>); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na [[User talk:OC Ripper|mojoj stranici za razgovor]], da postavite pitanje na stranici koju zovemo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|pijaca]] ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli! {{#if:|{{{1}}}}} <br /> '''If you don't speak Serbo-Croatian:''' This is the welcome message sent to new users of sh.wikipedia. </div> <center>'''''[[Wikipedia:Jezičke kutijice/Sh-0|Don't speak Serbo-Croatian? Sh-0?]] -- talk with us via [[Wikipedia:Pijaca|our village pump in English]]''''' </center> </div> --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 13:35, 26 avgust-коловоз 2015 (CEST) == Lifetime == Kada prenosis clanak o nekoj biografiji sa hr wiki kao sto je [https://sh.wikipedia.org/wiki/Eduardo_Paolozzi] samo jos dodaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Eduardo_Paolozzi&diff=33774074&oldid=33770705] sablon Lifetime kao sto sam ja dodao u clanak koji si preneo. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 01:57, 28 juli 2016 (CEST) :U redu, imam još biografija. Tamo ću to napraviti. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 05:29, 28 juli 2016 (CEST) ::Jos jedan savet kada odgovaras bilo kome odgovori na korisnickoj stranici korisnika koji ti pise zato bi stiglo obavestenje u gornjem desnom uglu kod korisnickog imena. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 11:49, 28 juli 2016 (CEST) :::Ne nužno, {{u|Kolega2357}}. Ako Ante želi korespondenciju održati na jednom mjestu, a želi i notifikacijom obavijestiti korespondenta, može koristiti predloške poput {{tl|u}}, {{tl|reply to}} itsl. (Na enwikiju postoji dokumentacija tih predložaka u kojoj stoje upute za upotrebu.) Na taj način će održati kompletnu konverzaciju u kontinuitetu, a i drugi će dobiti obavijest o repliciranju. [[File:Face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 11:07, 29. srpnja 2016. (CEST) ::::Vrijedna informacija! Hvala {{k|Conquistador}} - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 16:08, 29 juli 2016 (CEST) :::::Nema na čemu. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 16:40, 29. srpnja 2016. (CEST) ==Dobrodošao== Pozdrav Ante i dobrodošao! Ugodno je iznenađenje vidjeti te ovdje.--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 00:19, 31 juli 2016 (CEST) Znaš {{k|Wolmar}} kako se kaže, "Za sve ima vrijeme pod suncem." (Propovjednik, 3,1). Ljeto je, imamo sunce, a imamo, evo, i vrijeme. =) [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 01:53, 31 juli 2016 (CEST) :Propovjednik 3,22 :) Drago mi je i da imamo suradnika s akademskim obrazovanjem iz povijesti umjetnosti. Ja muku mučim s [https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Wolmar/U_radu_2 tim područjem], jer nemam formalnog obrazovanja samo nešto entuzijazma, pa ako primijetiš da u članku "lupim" glupost, slobodno me obavijesti.--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 02:24, 31 juli 2016 (CEST) Ljep citat, {{k|Wolmar}}, Propovjednik je atipična knjiga, vrlo zanimljiva iz niza razloga, svakako, nimalo predvidljiva ni dosadna. =) Bitna je dobra volja za pisanje, a ako nešto vidim, javim ti! - Svako dobro, - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 03:04, 31 juli 2016 (CEST) == ZAHVALA za nagradu == Dragi, {{k|Wolmar}}, puno ti hvala za nagradu! =) Tek sad sam ju uočio =) Ja imam velike amplitude u kontributorstvu, što je vezano s olujnim zbivanjima u privatno-javnoj pravosudnoj bitci koju vodim, i koja nadam se pokalo ide u dobar finiš, ali VRLO dugo traje... - Svako dobro, - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 22:36, 20 august 2016 (CEST) :Pročitao sam tvoju pravosudnu priču preko poveznica koje si stavio na tvoju suradničku stranicu, nevjerojatno, gotovo nadrealno. Znam kakav stres ljudi prolaze za vrijeme suđenja, prošao sam i ja jedno suđenje kao oštećenik i srećom je dobro završilo, iako nije usporedivo s tvojim slučajem. Želim ti da se sve s tim dobro završi, vidjeti ćeš koje olakšanje na kraju :)--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 12:18, 21 august 2016 (CEST) Dragi, {{k|Wolmar}}, puno ti hvala na razumijevanju!! Od srca! Morat će biti opako, ali idem do kraja! Nemam drugog ni izbora, a uskoro izlazi i knjiga pod naslovom "Pravosudna mafija", pa ćemo vidjeti mogu li svi ti kriminalci spektakularno javno usmrtit čovjeka kojem je 15 instanci i 3 suda dala za pravo ili ne? Ako ne, ceh im neće biti baš nizak, moraće i oni shvatit što je kredit i da se kriminal ne isplati, na kraju, ali ipak ne isplati. Hvala ti na rauzmjevanju sudruže u borbi za pravdu! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 01:34, 22 august 2016 (CEST) ==Fotografije== Dakle, ne želim ispasti cenzorski nastrojen ili nešto slično, ali... Wikipedija nije repozitorij slika niti fotogalerija. Pravilo je da se na Wikipediju postavljaju samo one slike koje se ne mogu postaviti na Commons, a korisne su u člancima. Tvoje slike se, prema licenciranju, mogu postaviti na Commons i nemaju apsolutno nikakve funkcije u člancima. Dakle, nema problema da te slike stoje na tvojoj korisničkoj stranici, ali ih uredno uploadaj na Commons jer ovako nemaju smisla. Ponavljam, Wikipedija naprosto nije repozitorij slika. Isto vrijedi i za replike umjetničkih djela; ukoliko postoji dozvola autora, onda neka slike idu na Commons. Tokom dana ću izvršiti pregled postavljenih slika - slike koje nemaju funkciju u člancima ću pobrisati, a one koje imaju, a mogu na Commons, ću etiketirati za brisanje pa ih postavi na Commons da ih se može odavde pobrisati --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:57, 8 juni 2018 (CEST) :Dakle, ukupno je 30 fotografija za prebacivanje na Commons. Ostale su ili nepotrebne ili nekompatibilne s enciklopedijskim sadržajem; i one se mogu prebaciti na Commons, dakako, ali to je stvar osobnog izbora, ne potrebe. S obzirom da prebacivanje nije neki veliki problem, nadam se da će se ovo do ponedjeljka srediti :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 15:28, 8 juni 2018 (CEST) ==Odgovor== Ovako, te stvari imaju određenu povijesnu vrijednost u smislu građanskog aktivizma, istina lokalnog, ali za to (djelomično) i služe loklane inačice enciklopedije. Izbrisana je i jedna umjetnička slika, to mi tek nije jasno. Za reproduciranje umjetničkih slika ne bi trebala neka posebna dozvola, jer su fotografije moje, a ja sam (službeno priznati, a takvih je u Hrvatskoj samo 8!) likovni kritičar, te se na njih hrvatski zakon o autorskim pravima ne odnosi: linovna kritika bi bez te odredbe bila nemoguća i zato je zakon takav. Mogu ja pitat ljude da pošalju dozvolu, slikar Alfred F. Krupa je bio oduševljen što sam iskoristio njegove slike. Molim za upute kako da prebacim slike na Commons, naime ne znam to. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 22:58, 8 juni 2018 (CEST) ipj :Dakle... nije stvar njihova značaja u kontekstu aktivizma ili ne, odnosno njihove vrijednosti ''per se''. Stvar je da, otkako sam prije par godina sredio pitanje datoteka na ovoj Wikipediji, a tu je bio apsolutni kaos i da se netko uhvatio, mogao je tužiti Wikipediju bez problema, imamo određeni standard kojega se nastojimo držati i koji se od tog trenutka prilično dosljedno provodi. Jedno od pravila je da Wikipedija nije spremište slika, dakle na samu Wikipediju trebale bi se postaviti isključivo one slike koje su nužne (najčešće su to PU slike koje ne mogu na Commons, a korisne su u člancima), dok bi sve ostalo, što može, trebalo ići na Commons. Commons je spremište slika koje su javno dobro. :Nažalost, tvoje slike s prosvjeda imaju dva "problema" tu. Prvi je taj da su one u javnom vlasništvu ''per'' tvojoj vlastitoj odluci, dakle samo to je dovoljno da one budu uklonjene s Wikipedije i postavljene na Commons, jer kao materijal koji je JD, ne postoji adekvatan razlog da one budu na Wikipediji. Druga stvar je što se one ne koriste ni u jednom članku, osim na tvojoj korisničkoj stranici. Samo po sebi, to nije nikakav problem, jer, naravno, ti svoju korisničku stranicu možeš urediti kako ti drago, dakle to uopće nije sporno, ali ta činjenica opet pobija potrebu postojanja tih slika u bazi datoteka sh.wiki jer su za sam enciklopedijski projekt (dakle, ono što je sukus ove Wikipedije, a to su članci) nevažne. :Sumarno, nitko ne tvrdi da su te slike beznačajni šrot i da njima nije mjesto na tvojoj korisničkoj stranici, daleko od toga, samo - treba ih postaviti na Commons, a onda ih slobodno vrati na korisničku stranicu :) :Što se pak umjetničkih slika tiče, nisam siguran kako se odredbe zakonā o autorskim pravima, odnosno u ovom slučaju hrvatskog ZAPSP-a (jer su djela hrvatskih slikara), ne primjenjuje na likovne kritičare (Možeš mi citirati tu odredbu? Osim ako ne misliš na ovo o čemu pišem u nastavku), ali sve i da je tako, Wikipedija ne čini iznimku. Da, tu bi se možda moglo govoriti o onoj obrazovnoj funkciji, u smislu da se autorska prava ne primjenjuju ako se djelo koristi u obrazovne svrhe, ali to je tumačenje koje, nažalost, nigdje nije potvrđeno jer se na Wikipediji edukacijska svrha kosi s javnim izlaganjem, odnosno, Wikipedija nije školska učionica ili fakultetska predavaonica, već javno dostupan izvor i onda imaš koliziju dvau načela, a tu je onda stvar tumačenja, a tu ni ja, koji jesam pravnik po vokaciji, nemam autoritet kojeg ima sud; koliko ja znam, sudska praksa po tom pitanju je nepostojeća. :Za Commons će ti, svakako, trebati dozvole, tako da se, ako ih namjeravaš postavljati tamo, svakako pobrini da ih dobiješ. Što se tiče postupka, on ti je, vjeruem, još jednostavniji od ovog našeg postupka jer te projekt sam vodi kroz to. Pristupi [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard ovom linku] i samo prati upute :) Ako bude što štekalo, slobodno se javi --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:07, 9 juni 2018 (CEST) Što se tiče dozvoljenog reproduciranja u edukativne i kritičke svrhe, o tome, u malo zastarjeloj formi, govori ZAPSP, čl. 85, 89, 90. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 21:04, 9 juni 2018 (CEST) ---- Da ne ispadne da brišem bez najave... nadao sam se da ćeš moći prebaciti onih 30-ak slika do ponedjeljka; danas je četvrtak. Čisto da provjerim, imaš li ih namjeru prebacivati ili ne, odnosno, dokad bi to mogao uraditi? :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:13, 14 juni 2018 (CEST) Nisam ja to bio shvatio. Mislio sam da su ove ostale OK. Imam sad pisanu obranu za pisati za sud, ključna stvar u životu. To sam sanjao pred 40 godina, kad sam imao 6(!). Mogao bi nakon toga, za cca 10 dana. Međutim tamo mi ponekad prave problem s dozvolama za reproduciranje slika i brišu. Nisam siguran kako tom da doskočim. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 10:36, 16 juni 2018 (CEST) :Okej, nije problem pričekati. Kao što sam rekao tamo, valjalo bi nabaviti neku pisanu potvrdu/dozvolu, najbolje preko maila i onda ju nalijepiti na Commons --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 11:56, 16 juni 2018 (CEST) Bojim se da je to za mnoge radove nemoguće, jerbo nisam u kontaktu s tim autorima tj. slikarima. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 23:23, 17 juni 2018 (CEST) :Onda, čini mi se, nema osnove za njihovo postavljanje na Commons, ali ni držanje na Wikipediji, jer postoji cijela plejada referentnih slobodnih primjeraka :/ Za koje slike možeš nabaviti dozvole? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:11, 18 juni 2018 (CEST) Nije mi to jasno jer kako sam naveo, po zakonu kao likovni kritičar smijem objavljivati. Drukčije je kritiku nemoguće uopće raditi. Mogu dobiti od Alfreda F. Krupe. Možda još koga. Vidiću dalje. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) Skoro sve te slike, vlasništvo su 1 kolekcionara, Stjepana Pohižeka. Pitaću njega za dozvolu. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 14:37, 18 juni 2018 (CEST) :Tako je, u publikacijama i kritikama. Dodavanje slika u članak o godišnjim dobima ne spada ni pod jedno, ni pod drugo i mislim da tu pravno ne bi dobro prošli :/ Uostalom, ako i jest tako, te slike nisu u javnom vlasništvu, nego eventualno pod poštenom upotrebom, a za to ne postoji osnova, odnosno - postoje slobodne slike i onda ne postoji razlog zašto bi te slike bile tu. Daj mi, molim te, saznaj od koga možeš dobiti dozvolu pa da ostale mogu pobrisati :) :Jesi siguran da tu ne vrijede autorska prava autora? Mislim, autorsko pravo polaže autor, a ne vlasnik... Picassove slike u privatnom vlasništvu, kao i one u javnom vlasništvu muzeja, također su zaštićene --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:56, 18 juni 2018 (CEST) Neka prava imam čak ja. - Probaću postaviti na Commons pa što prođe - prođe. Daj mi desetak dana jer imam gužvu sa sudom, kako opisah. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 21:40, 18 juni 2018 (CEST) ::Dogovoreno :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:57, 18 juni 2018 (CEST) Na Commonsu me traže dozvole za slike od samih autora tj. slikara. Neke ću pribaviti, ostalo ćemo skinuti. Eto, stvar je u radu. No ne znam što će biti s naslovnicama knjiga, srećom njih neće bit puno, ali baš radim članak o Marini Baričević, likovnoj kritičarki, koji se bez tog ne može napraviti. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 20:07, 19 juni 2018 (CEST) :Korice knjiga nipošto ne mogu na Commons; iznimka su stare knjige, ali to nije u tvom slučaju. S druge strane, ako se ne radi o članku o samoj knjizi, nema razloga da one budu na Wikipediji; vidjet ćemo --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:12, 19 juni 2018 (CEST) Ovako, imam dozvolu jednog autora, njega ću i zadržati. Također ja sam vlasnik autorskih prava iza moje pok. majke Anice Vranković. Ne znam samo gdje da stavim te dozvole: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Anica_Vrankovi%C4%87_-_Autoportret_sa_sinom,_1981.,_nedovr%C5%A1eno.png - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 23:19, 24 juni 2018 (CEST) :Možda [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:OTRS ovo] pomogne? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:19, 25 juni 2018 (CEST) Hvala! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 00:52, 27 juni 2018 (CEST) ---- Kako je prošao dogovoreni rok, a da ipak ne brišem bez da ti se javim, samo da provjerim - u kojoj su fazi slike? Jesi se uspio snaći na Commonsu? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:41, 12 juli 2018 (CEST) Ovako, sud me iscrpio užasno. Na commons nisam još ništa stavio od djela likovnih umjetnika. Staviću samo slike od Alfreda F. Krupe i od moje majke jer za to imam dozvolu. Probaću se time pozabaviti i napraviti do kraja ovog mjeseca. Svako dobro, - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 02:47, 15 juli 2018 (CEST) :Primljeno na znanje --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 11:49, 15 juli 2018 (CEST) Probat ću danas ili sutra napraviti. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 06:37, 29 juli 2018 (CEST) Pokušavam ali nisam siguran da li sam dobro radio i hoće li ispasti išta od toga. Nema veze, može se i izbrisat sve, i to je to. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 07:43, 29 juli 2018 (CEST) Stigao mi je nekakav e-mail, vidjećemo.... - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 07:50, 29 juli 2018 (CEST) Dobio sam odgovor ali ne shvaćam šta hoće: Dear Ante Vranković, Thank you for offering to allow Wikipedia to reuse your multimedia content! Unfortunately, we cannot use your content on the basis of statements such as "I allow Wikipedia to use my photos". Because Wikipedia content is designed for reuse, the media needs to be released under a free license in order for it to be included in Wikimedia projects. A license is a legal statement that specifies the conditions under which you permit other people to reuse, redistribute, or make derivative works of your work. We need a clear statement that tells us that you own the copyright to the image and tells us what license you would like to release your work under. The most restrictive license permitted on the Wikimedia Commons is Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International. <https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/> This license allows other people to use and redistribute your work as long as they attribute it to you and redistribute any derivative works under the same terms. We can not accept media with a license that restricts commercial use or the creation of derivative works, since one of the main goals of Wikimedia Commons is to store media that can be used by anyone and for any purpose. There are also other licenses available. If you only want attribution for your work you can use Creative Commons Attribution 4.0 International. <https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/>. This license allows other people to use, redistribute, and create derivatives of your work as long as they attribute it to you. If you want to release all your rights to your work you can also use the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. This license allows other people to use, redistribute, and create derivatives of your work without restriction. For a list of all licenses permitted on Wikimedia Commons please see <https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Copyright_tags>. Please use the email template given at <https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Consent> when replying so that we can confirm that you clearly understand the terms of the copyright release. Yours sincerely, Paulo Santos Perneta -- Wikimedia Commons - https://commons.wikimedia.org/ --- 29/07/2018 05:21 - Ante Vranković wrote: > From: Krupa <mladen.krupa@gmail.com> > Sent: Monday, June 18, 2018 2:07 PM > To: Ante Vranković <ante.vrankovic1@optinet.hr> > Subject: DOPUŠTENJE - PERMISSION > DOPUŠTENJE > Ovim putem dozvoljavam gosp. Anti Vrankoviću korištenje svih vizualnih > materijala koji predstavljaju moj slike i slikarski rad, a u svrhu > ilustracija na stranicama Wikipedie. > PERMISSION > > In this way, I allow Mr. Ante Vrankovic to use all the visual > materials that represent my paintings and my painting work, for the > purpose of illustrations on the pages of Wikipedia. > Alfred (Freddy) Krupa mag.art GCCR AEAF Fmr Visiting Professor at the > University of Zagreb Fmr Guest Lecturer at the Academy of Fine Arts in > Zagreb (ALU) Hon.Prof. in Fine Arts at the Albizu University Miami > Campus ---- Okej, pročitao sam sve. Kako ja točno mogu pomoći tu? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 20:29, 31 juli 2018 (CEST) == Grafike stare 100 godina == Molim da mi kažete mogu li staviti grafike stare točno 100 godina (1918.) na Wikipediju, Commons ako treba, kao ilustracije članka o slikaru Trepšeu kojeg pišem? - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 05:31, 15 oktobar 2018 (CEST) == Link == To je sve super, ali Wikipedija nije repozitorij Facebook linkova. To je naprosto tako :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:49, 29 rujan-септембар 2022 (CEST) :OK. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 01:40, 30 rujan-септембар 2022 (CEST) == Patrolerska ovlaštenja == Zdravo, Ante! Jesi li možda razmišljao da se [[Wikipedia:Zahtjevi za ovlaštenja|kandidiraš za patrolera]]? Svaka pomoć bi bila dobrodošla! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:09, 4 decembar 2022 (CET) :Hvala na komplimentu i na ponudi, sada sam u nekoj velikoj životnoj stihiji, možda za nekoliko mjeseci. Hvala još jednom! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 00:24, 12 decembar 2022 (CET) Pozdrav, Ante! Ako ti nije mrsko, značilo bi mi kada bi se izjasnio u [[Wikipedia:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa#Aca|glasanju o mojoj kandidaturi]]. Bilo je tu svakojakih vanjskih komentara, a meni je važnije vidjeti kakvo je mišljenje korisnika ovoga projekta. Unapred zahvalan! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:43, 26 decembar 2022 (CET) Jako slabo pratim događanja, brinem svoje brige tj. gledam svoja posla, jer sam se jednom zakačio s tadašnjom mafijom na hrvatskoj Wikipediji te su me jedinog doživotno blokirali(!). jedino mene i samo još neke očite trolove. A napisao sam preko 100 tekstova za koje dam dobio i nekoliko nagrada. I u toj stvari sam žestoko imao pravo, ali ne, oni su tražili da jedem ..... =) Mafiju su par godina kasnije potjerali ali mene nisu odblokirali. I bolje! =) Imam pametnijeg posla a ako nešto hoću napisat mogu i ovdje ili na engleskoj Wikipediji. Dakle jako slabo se razumijem u događanja ovdje, ali ću malo pogledat pa ću glasovati. Svako dobro! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 18:29, 26 decembar 2022 (CET) == Prijedlog za novog administratora i birokratu == U toku je zahtjev za dodjelu [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|administratorskog]] i [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|birokratskog statusa]]. Pozivamo Vas da učestvujete u procesu i iznesete svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:14, 10 septembar 2023 (CEST) == Pomoć == Uh, mislim da je to zbog novog sučelja. Mislim da trebaš kliknuti gore na vrhu na ikonicu čovječuljka i tu bi trebali biti doprinosi, ako na to misliš? Ako ne, javljaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 11. maja 2025. u 11:59 (CEST) :To je to, hvala! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 11. maja 2025. u 15:21 (CEST) ::Nema na čemu! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 11. maja 2025. u 15:22 (CEST) == Napomena == Ante, samo da ti javim - kategorija Rembrandtove slike prebačena je na Slike Rembrandta van Rijna radi usklađivanja s ostalim sličnim kategorijama. Pa da znaš kada budeš pisao da samo to utipkaš. :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. decembra 2025. u 14:34 (CET) :Evo ti i jedna za [[:Kategorija:Grafike Rembrandta van Rijna|grafike, bakroreze i slično]], da imaš! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. decembra 2025. u 13:01 (CET) ::Dragi prijatelju, svaka nagrada mi je jako draga, a ova od tebe ne naki način osobito! - 3. januara 2026. u 07:17 (CET) – [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 3. januara 2026. u 07:17 (CET) == Molba za pomoć == Pokušavao sam spojiti više puta ovu moju korisničku stranicu s mojom korisničkom stranicom na engleskom (https://en.wikipedia.org/wiki/User:Ante_Vrankovi%C4%87), ali nisam uspio, možete li mi pomoći? - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 16. aprila 2026. u 20:29 (CEST) 5wcovbd8m0tsjmyv0imq057hv2kcicf 42581243 42581221 2026-04-16T23:41:16Z Edgar Allan Poe 29250 /* Molba za pomoć */ odgovor 42581243 wikitext text/x-wiki <div style="width:96%; align=left; padding:1em 2%;"> Pozdrav, '''{{PAGENAME}}'''! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]! <br /> Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.</div> <div style="width:96%; align=left; padding:1em 2%; background: #f7f8ff; border: 1px dotted gray"> Savjetujemo vam da pročitate što [[Wikipedia|Wikipedija jest]], a što [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Wikipedija nije]].<br /> Odgovori na neka od često postavljanih pitanja: * [[Pomoć:Uređivanje|Kako se uređuje članak]]? * [[Pomoć:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti novi članak]]? * [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] * [[Wikipedia:Uputstva|Uputstva]] Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, '''Wikipedijanac'''! Molimo vas da se potpisujete na '''stranama za razgovor''' koristeći četiri tilde (<nowiki>~~~~</nowiki>); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na [[User talk:OC Ripper|mojoj stranici za razgovor]], da postavite pitanje na stranici koju zovemo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|pijaca]] ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli! {{#if:|{{{1}}}}} <br /> '''If you don't speak Serbo-Croatian:''' This is the welcome message sent to new users of sh.wikipedia. </div> <center>'''''[[Wikipedia:Jezičke kutijice/Sh-0|Don't speak Serbo-Croatian? Sh-0?]] -- talk with us via [[Wikipedia:Pijaca|our village pump in English]]''''' </center> </div> --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 13:35, 26 avgust-коловоз 2015 (CEST) == Lifetime == Kada prenosis clanak o nekoj biografiji sa hr wiki kao sto je [https://sh.wikipedia.org/wiki/Eduardo_Paolozzi] samo jos dodaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Eduardo_Paolozzi&diff=33774074&oldid=33770705] sablon Lifetime kao sto sam ja dodao u clanak koji si preneo. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 01:57, 28 juli 2016 (CEST) :U redu, imam još biografija. Tamo ću to napraviti. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 05:29, 28 juli 2016 (CEST) ::Jos jedan savet kada odgovaras bilo kome odgovori na korisnickoj stranici korisnika koji ti pise zato bi stiglo obavestenje u gornjem desnom uglu kod korisnickog imena. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 11:49, 28 juli 2016 (CEST) :::Ne nužno, {{u|Kolega2357}}. Ako Ante želi korespondenciju održati na jednom mjestu, a želi i notifikacijom obavijestiti korespondenta, može koristiti predloške poput {{tl|u}}, {{tl|reply to}} itsl. (Na enwikiju postoji dokumentacija tih predložaka u kojoj stoje upute za upotrebu.) Na taj način će održati kompletnu konverzaciju u kontinuitetu, a i drugi će dobiti obavijest o repliciranju. [[File:Face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 11:07, 29. srpnja 2016. (CEST) ::::Vrijedna informacija! Hvala {{k|Conquistador}} - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 16:08, 29 juli 2016 (CEST) :::::Nema na čemu. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 16:40, 29. srpnja 2016. (CEST) ==Dobrodošao== Pozdrav Ante i dobrodošao! Ugodno je iznenađenje vidjeti te ovdje.--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 00:19, 31 juli 2016 (CEST) Znaš {{k|Wolmar}} kako se kaže, "Za sve ima vrijeme pod suncem." (Propovjednik, 3,1). Ljeto je, imamo sunce, a imamo, evo, i vrijeme. =) [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 01:53, 31 juli 2016 (CEST) :Propovjednik 3,22 :) Drago mi je i da imamo suradnika s akademskim obrazovanjem iz povijesti umjetnosti. Ja muku mučim s [https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Wolmar/U_radu_2 tim područjem], jer nemam formalnog obrazovanja samo nešto entuzijazma, pa ako primijetiš da u članku "lupim" glupost, slobodno me obavijesti.--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 02:24, 31 juli 2016 (CEST) Ljep citat, {{k|Wolmar}}, Propovjednik je atipična knjiga, vrlo zanimljiva iz niza razloga, svakako, nimalo predvidljiva ni dosadna. =) Bitna je dobra volja za pisanje, a ako nešto vidim, javim ti! - Svako dobro, - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 03:04, 31 juli 2016 (CEST) == ZAHVALA za nagradu == Dragi, {{k|Wolmar}}, puno ti hvala za nagradu! =) Tek sad sam ju uočio =) Ja imam velike amplitude u kontributorstvu, što je vezano s olujnim zbivanjima u privatno-javnoj pravosudnoj bitci koju vodim, i koja nadam se pokalo ide u dobar finiš, ali VRLO dugo traje... - Svako dobro, - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 22:36, 20 august 2016 (CEST) :Pročitao sam tvoju pravosudnu priču preko poveznica koje si stavio na tvoju suradničku stranicu, nevjerojatno, gotovo nadrealno. Znam kakav stres ljudi prolaze za vrijeme suđenja, prošao sam i ja jedno suđenje kao oštećenik i srećom je dobro završilo, iako nije usporedivo s tvojim slučajem. Želim ti da se sve s tim dobro završi, vidjeti ćeš koje olakšanje na kraju :)--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 12:18, 21 august 2016 (CEST) Dragi, {{k|Wolmar}}, puno ti hvala na razumijevanju!! Od srca! Morat će biti opako, ali idem do kraja! Nemam drugog ni izbora, a uskoro izlazi i knjiga pod naslovom "Pravosudna mafija", pa ćemo vidjeti mogu li svi ti kriminalci spektakularno javno usmrtit čovjeka kojem je 15 instanci i 3 suda dala za pravo ili ne? Ako ne, ceh im neće biti baš nizak, moraće i oni shvatit što je kredit i da se kriminal ne isplati, na kraju, ali ipak ne isplati. Hvala ti na rauzmjevanju sudruže u borbi za pravdu! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 01:34, 22 august 2016 (CEST) ==Fotografije== Dakle, ne želim ispasti cenzorski nastrojen ili nešto slično, ali... Wikipedija nije repozitorij slika niti fotogalerija. Pravilo je da se na Wikipediju postavljaju samo one slike koje se ne mogu postaviti na Commons, a korisne su u člancima. Tvoje slike se, prema licenciranju, mogu postaviti na Commons i nemaju apsolutno nikakve funkcije u člancima. Dakle, nema problema da te slike stoje na tvojoj korisničkoj stranici, ali ih uredno uploadaj na Commons jer ovako nemaju smisla. Ponavljam, Wikipedija naprosto nije repozitorij slika. Isto vrijedi i za replike umjetničkih djela; ukoliko postoji dozvola autora, onda neka slike idu na Commons. Tokom dana ću izvršiti pregled postavljenih slika - slike koje nemaju funkciju u člancima ću pobrisati, a one koje imaju, a mogu na Commons, ću etiketirati za brisanje pa ih postavi na Commons da ih se može odavde pobrisati --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:57, 8 juni 2018 (CEST) :Dakle, ukupno je 30 fotografija za prebacivanje na Commons. Ostale su ili nepotrebne ili nekompatibilne s enciklopedijskim sadržajem; i one se mogu prebaciti na Commons, dakako, ali to je stvar osobnog izbora, ne potrebe. S obzirom da prebacivanje nije neki veliki problem, nadam se da će se ovo do ponedjeljka srediti :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 15:28, 8 juni 2018 (CEST) ==Odgovor== Ovako, te stvari imaju određenu povijesnu vrijednost u smislu građanskog aktivizma, istina lokalnog, ali za to (djelomično) i služe loklane inačice enciklopedije. Izbrisana je i jedna umjetnička slika, to mi tek nije jasno. Za reproduciranje umjetničkih slika ne bi trebala neka posebna dozvola, jer su fotografije moje, a ja sam (službeno priznati, a takvih je u Hrvatskoj samo 8!) likovni kritičar, te se na njih hrvatski zakon o autorskim pravima ne odnosi: linovna kritika bi bez te odredbe bila nemoguća i zato je zakon takav. Mogu ja pitat ljude da pošalju dozvolu, slikar Alfred F. Krupa je bio oduševljen što sam iskoristio njegove slike. Molim za upute kako da prebacim slike na Commons, naime ne znam to. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 22:58, 8 juni 2018 (CEST) ipj :Dakle... nije stvar njihova značaja u kontekstu aktivizma ili ne, odnosno njihove vrijednosti ''per se''. Stvar je da, otkako sam prije par godina sredio pitanje datoteka na ovoj Wikipediji, a tu je bio apsolutni kaos i da se netko uhvatio, mogao je tužiti Wikipediju bez problema, imamo određeni standard kojega se nastojimo držati i koji se od tog trenutka prilično dosljedno provodi. Jedno od pravila je da Wikipedija nije spremište slika, dakle na samu Wikipediju trebale bi se postaviti isključivo one slike koje su nužne (najčešće su to PU slike koje ne mogu na Commons, a korisne su u člancima), dok bi sve ostalo, što može, trebalo ići na Commons. Commons je spremište slika koje su javno dobro. :Nažalost, tvoje slike s prosvjeda imaju dva "problema" tu. Prvi je taj da su one u javnom vlasništvu ''per'' tvojoj vlastitoj odluci, dakle samo to je dovoljno da one budu uklonjene s Wikipedije i postavljene na Commons, jer kao materijal koji je JD, ne postoji adekvatan razlog da one budu na Wikipediji. Druga stvar je što se one ne koriste ni u jednom članku, osim na tvojoj korisničkoj stranici. Samo po sebi, to nije nikakav problem, jer, naravno, ti svoju korisničku stranicu možeš urediti kako ti drago, dakle to uopće nije sporno, ali ta činjenica opet pobija potrebu postojanja tih slika u bazi datoteka sh.wiki jer su za sam enciklopedijski projekt (dakle, ono što je sukus ove Wikipedije, a to su članci) nevažne. :Sumarno, nitko ne tvrdi da su te slike beznačajni šrot i da njima nije mjesto na tvojoj korisničkoj stranici, daleko od toga, samo - treba ih postaviti na Commons, a onda ih slobodno vrati na korisničku stranicu :) :Što se pak umjetničkih slika tiče, nisam siguran kako se odredbe zakonā o autorskim pravima, odnosno u ovom slučaju hrvatskog ZAPSP-a (jer su djela hrvatskih slikara), ne primjenjuje na likovne kritičare (Možeš mi citirati tu odredbu? Osim ako ne misliš na ovo o čemu pišem u nastavku), ali sve i da je tako, Wikipedija ne čini iznimku. Da, tu bi se možda moglo govoriti o onoj obrazovnoj funkciji, u smislu da se autorska prava ne primjenjuju ako se djelo koristi u obrazovne svrhe, ali to je tumačenje koje, nažalost, nigdje nije potvrđeno jer se na Wikipediji edukacijska svrha kosi s javnim izlaganjem, odnosno, Wikipedija nije školska učionica ili fakultetska predavaonica, već javno dostupan izvor i onda imaš koliziju dvau načela, a tu je onda stvar tumačenja, a tu ni ja, koji jesam pravnik po vokaciji, nemam autoritet kojeg ima sud; koliko ja znam, sudska praksa po tom pitanju je nepostojeća. :Za Commons će ti, svakako, trebati dozvole, tako da se, ako ih namjeravaš postavljati tamo, svakako pobrini da ih dobiješ. Što se tiče postupka, on ti je, vjeruem, još jednostavniji od ovog našeg postupka jer te projekt sam vodi kroz to. Pristupi [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard ovom linku] i samo prati upute :) Ako bude što štekalo, slobodno se javi --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:07, 9 juni 2018 (CEST) Što se tiče dozvoljenog reproduciranja u edukativne i kritičke svrhe, o tome, u malo zastarjeloj formi, govori ZAPSP, čl. 85, 89, 90. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 21:04, 9 juni 2018 (CEST) ---- Da ne ispadne da brišem bez najave... nadao sam se da ćeš moći prebaciti onih 30-ak slika do ponedjeljka; danas je četvrtak. Čisto da provjerim, imaš li ih namjeru prebacivati ili ne, odnosno, dokad bi to mogao uraditi? :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:13, 14 juni 2018 (CEST) Nisam ja to bio shvatio. Mislio sam da su ove ostale OK. Imam sad pisanu obranu za pisati za sud, ključna stvar u životu. To sam sanjao pred 40 godina, kad sam imao 6(!). Mogao bi nakon toga, za cca 10 dana. Međutim tamo mi ponekad prave problem s dozvolama za reproduciranje slika i brišu. Nisam siguran kako tom da doskočim. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 10:36, 16 juni 2018 (CEST) :Okej, nije problem pričekati. Kao što sam rekao tamo, valjalo bi nabaviti neku pisanu potvrdu/dozvolu, najbolje preko maila i onda ju nalijepiti na Commons --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 11:56, 16 juni 2018 (CEST) Bojim se da je to za mnoge radove nemoguće, jerbo nisam u kontaktu s tim autorima tj. slikarima. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 23:23, 17 juni 2018 (CEST) :Onda, čini mi se, nema osnove za njihovo postavljanje na Commons, ali ni držanje na Wikipediji, jer postoji cijela plejada referentnih slobodnih primjeraka :/ Za koje slike možeš nabaviti dozvole? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:11, 18 juni 2018 (CEST) Nije mi to jasno jer kako sam naveo, po zakonu kao likovni kritičar smijem objavljivati. Drukčije je kritiku nemoguće uopće raditi. Mogu dobiti od Alfreda F. Krupe. Možda još koga. Vidiću dalje. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) Skoro sve te slike, vlasništvo su 1 kolekcionara, Stjepana Pohižeka. Pitaću njega za dozvolu. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 14:37, 18 juni 2018 (CEST) :Tako je, u publikacijama i kritikama. Dodavanje slika u članak o godišnjim dobima ne spada ni pod jedno, ni pod drugo i mislim da tu pravno ne bi dobro prošli :/ Uostalom, ako i jest tako, te slike nisu u javnom vlasništvu, nego eventualno pod poštenom upotrebom, a za to ne postoji osnova, odnosno - postoje slobodne slike i onda ne postoji razlog zašto bi te slike bile tu. Daj mi, molim te, saznaj od koga možeš dobiti dozvolu pa da ostale mogu pobrisati :) :Jesi siguran da tu ne vrijede autorska prava autora? Mislim, autorsko pravo polaže autor, a ne vlasnik... Picassove slike u privatnom vlasništvu, kao i one u javnom vlasništvu muzeja, također su zaštićene --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:56, 18 juni 2018 (CEST) Neka prava imam čak ja. - Probaću postaviti na Commons pa što prođe - prođe. Daj mi desetak dana jer imam gužvu sa sudom, kako opisah. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 21:40, 18 juni 2018 (CEST) ::Dogovoreno :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:57, 18 juni 2018 (CEST) Na Commonsu me traže dozvole za slike od samih autora tj. slikara. Neke ću pribaviti, ostalo ćemo skinuti. Eto, stvar je u radu. No ne znam što će biti s naslovnicama knjiga, srećom njih neće bit puno, ali baš radim članak o Marini Baričević, likovnoj kritičarki, koji se bez tog ne može napraviti. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 20:07, 19 juni 2018 (CEST) :Korice knjiga nipošto ne mogu na Commons; iznimka su stare knjige, ali to nije u tvom slučaju. S druge strane, ako se ne radi o članku o samoj knjizi, nema razloga da one budu na Wikipediji; vidjet ćemo --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:12, 19 juni 2018 (CEST) Ovako, imam dozvolu jednog autora, njega ću i zadržati. Također ja sam vlasnik autorskih prava iza moje pok. majke Anice Vranković. Ne znam samo gdje da stavim te dozvole: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Anica_Vrankovi%C4%87_-_Autoportret_sa_sinom,_1981.,_nedovr%C5%A1eno.png - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 23:19, 24 juni 2018 (CEST) :Možda [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:OTRS ovo] pomogne? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:19, 25 juni 2018 (CEST) Hvala! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 00:52, 27 juni 2018 (CEST) ---- Kako je prošao dogovoreni rok, a da ipak ne brišem bez da ti se javim, samo da provjerim - u kojoj su fazi slike? Jesi se uspio snaći na Commonsu? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:41, 12 juli 2018 (CEST) Ovako, sud me iscrpio užasno. Na commons nisam još ništa stavio od djela likovnih umjetnika. Staviću samo slike od Alfreda F. Krupe i od moje majke jer za to imam dozvolu. Probaću se time pozabaviti i napraviti do kraja ovog mjeseca. Svako dobro, - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 02:47, 15 juli 2018 (CEST) :Primljeno na znanje --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 11:49, 15 juli 2018 (CEST) Probat ću danas ili sutra napraviti. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 06:37, 29 juli 2018 (CEST) Pokušavam ali nisam siguran da li sam dobro radio i hoće li ispasti išta od toga. Nema veze, može se i izbrisat sve, i to je to. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 07:43, 29 juli 2018 (CEST) Stigao mi je nekakav e-mail, vidjećemo.... - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 07:50, 29 juli 2018 (CEST) Dobio sam odgovor ali ne shvaćam šta hoće: Dear Ante Vranković, Thank you for offering to allow Wikipedia to reuse your multimedia content! Unfortunately, we cannot use your content on the basis of statements such as "I allow Wikipedia to use my photos". Because Wikipedia content is designed for reuse, the media needs to be released under a free license in order for it to be included in Wikimedia projects. A license is a legal statement that specifies the conditions under which you permit other people to reuse, redistribute, or make derivative works of your work. We need a clear statement that tells us that you own the copyright to the image and tells us what license you would like to release your work under. The most restrictive license permitted on the Wikimedia Commons is Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International. <https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/> This license allows other people to use and redistribute your work as long as they attribute it to you and redistribute any derivative works under the same terms. We can not accept media with a license that restricts commercial use or the creation of derivative works, since one of the main goals of Wikimedia Commons is to store media that can be used by anyone and for any purpose. There are also other licenses available. If you only want attribution for your work you can use Creative Commons Attribution 4.0 International. <https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/>. This license allows other people to use, redistribute, and create derivatives of your work as long as they attribute it to you. If you want to release all your rights to your work you can also use the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. This license allows other people to use, redistribute, and create derivatives of your work without restriction. For a list of all licenses permitted on Wikimedia Commons please see <https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Copyright_tags>. Please use the email template given at <https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Consent> when replying so that we can confirm that you clearly understand the terms of the copyright release. Yours sincerely, Paulo Santos Perneta -- Wikimedia Commons - https://commons.wikimedia.org/ --- 29/07/2018 05:21 - Ante Vranković wrote: > From: Krupa <mladen.krupa@gmail.com> > Sent: Monday, June 18, 2018 2:07 PM > To: Ante Vranković <ante.vrankovic1@optinet.hr> > Subject: DOPUŠTENJE - PERMISSION > DOPUŠTENJE > Ovim putem dozvoljavam gosp. Anti Vrankoviću korištenje svih vizualnih > materijala koji predstavljaju moj slike i slikarski rad, a u svrhu > ilustracija na stranicama Wikipedie. > PERMISSION > > In this way, I allow Mr. Ante Vrankovic to use all the visual > materials that represent my paintings and my painting work, for the > purpose of illustrations on the pages of Wikipedia. > Alfred (Freddy) Krupa mag.art GCCR AEAF Fmr Visiting Professor at the > University of Zagreb Fmr Guest Lecturer at the Academy of Fine Arts in > Zagreb (ALU) Hon.Prof. in Fine Arts at the Albizu University Miami > Campus ---- Okej, pročitao sam sve. Kako ja točno mogu pomoći tu? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 20:29, 31 juli 2018 (CEST) == Grafike stare 100 godina == Molim da mi kažete mogu li staviti grafike stare točno 100 godina (1918.) na Wikipediju, Commons ako treba, kao ilustracije članka o slikaru Trepšeu kojeg pišem? - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 05:31, 15 oktobar 2018 (CEST) == Link == To je sve super, ali Wikipedija nije repozitorij Facebook linkova. To je naprosto tako :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:49, 29 rujan-септембар 2022 (CEST) :OK. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 01:40, 30 rujan-септембар 2022 (CEST) == Patrolerska ovlaštenja == Zdravo, Ante! Jesi li možda razmišljao da se [[Wikipedia:Zahtjevi za ovlaštenja|kandidiraš za patrolera]]? Svaka pomoć bi bila dobrodošla! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:09, 4 decembar 2022 (CET) :Hvala na komplimentu i na ponudi, sada sam u nekoj velikoj životnoj stihiji, možda za nekoliko mjeseci. Hvala još jednom! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 00:24, 12 decembar 2022 (CET) Pozdrav, Ante! Ako ti nije mrsko, značilo bi mi kada bi se izjasnio u [[Wikipedia:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa#Aca|glasanju o mojoj kandidaturi]]. Bilo je tu svakojakih vanjskih komentara, a meni je važnije vidjeti kakvo je mišljenje korisnika ovoga projekta. Unapred zahvalan! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:43, 26 decembar 2022 (CET) Jako slabo pratim događanja, brinem svoje brige tj. gledam svoja posla, jer sam se jednom zakačio s tadašnjom mafijom na hrvatskoj Wikipediji te su me jedinog doživotno blokirali(!). jedino mene i samo još neke očite trolove. A napisao sam preko 100 tekstova za koje dam dobio i nekoliko nagrada. I u toj stvari sam žestoko imao pravo, ali ne, oni su tražili da jedem ..... =) Mafiju su par godina kasnije potjerali ali mene nisu odblokirali. I bolje! =) Imam pametnijeg posla a ako nešto hoću napisat mogu i ovdje ili na engleskoj Wikipediji. Dakle jako slabo se razumijem u događanja ovdje, ali ću malo pogledat pa ću glasovati. Svako dobro! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 18:29, 26 decembar 2022 (CET) == Prijedlog za novog administratora i birokratu == U toku je zahtjev za dodjelu [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|administratorskog]] i [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|birokratskog statusa]]. Pozivamo Vas da učestvujete u procesu i iznesete svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:14, 10 septembar 2023 (CEST) == Pomoć == Uh, mislim da je to zbog novog sučelja. Mislim da trebaš kliknuti gore na vrhu na ikonicu čovječuljka i tu bi trebali biti doprinosi, ako na to misliš? Ako ne, javljaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 11. maja 2025. u 11:59 (CEST) :To je to, hvala! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 11. maja 2025. u 15:21 (CEST) ::Nema na čemu! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 11. maja 2025. u 15:22 (CEST) == Napomena == Ante, samo da ti javim - kategorija Rembrandtove slike prebačena je na Slike Rembrandta van Rijna radi usklađivanja s ostalim sličnim kategorijama. Pa da znaš kada budeš pisao da samo to utipkaš. :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. decembra 2025. u 14:34 (CET) :Evo ti i jedna za [[:Kategorija:Grafike Rembrandta van Rijna|grafike, bakroreze i slično]], da imaš! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. decembra 2025. u 13:01 (CET) ::Dragi prijatelju, svaka nagrada mi je jako draga, a ova od tebe ne naki način osobito! - 3. januara 2026. u 07:17 (CET) – [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 3. januara 2026. u 07:17 (CET) == Molba za pomoć == Pokušavao sam spojiti više puta ovu moju korisničku stranicu s mojom korisničkom stranicom na engleskom (https://en.wikipedia.org/wiki/User:Ante_Vrankovi%C4%87), ali nisam uspio, možete li mi pomoći? - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 16. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Je sada okej? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 01:41 (CEST) bo6pu67bz21b02cgaru53k5u0ksq6aq 42581247 42581243 2026-04-17T00:04:11Z Ante Vranković 28327 /* Molba za pomoć */ zahvala 42581247 wikitext text/x-wiki <div style="width:96%; align=left; padding:1em 2%;"> Pozdrav, '''{{PAGENAME}}'''! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]! <br /> Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.</div> <div style="width:96%; align=left; padding:1em 2%; background: #f7f8ff; border: 1px dotted gray"> Savjetujemo vam da pročitate što [[Wikipedia|Wikipedija jest]], a što [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Wikipedija nije]].<br /> Odgovori na neka od često postavljanih pitanja: * [[Pomoć:Uređivanje|Kako se uređuje članak]]? * [[Pomoć:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti novi članak]]? * [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] * [[Wikipedia:Uputstva|Uputstva]] Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, '''Wikipedijanac'''! Molimo vas da se potpisujete na '''stranama za razgovor''' koristeći četiri tilde (<nowiki>~~~~</nowiki>); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na [[User talk:OC Ripper|mojoj stranici za razgovor]], da postavite pitanje na stranici koju zovemo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|pijaca]] ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli! {{#if:|{{{1}}}}} <br /> '''If you don't speak Serbo-Croatian:''' This is the welcome message sent to new users of sh.wikipedia. </div> <center>'''''[[Wikipedia:Jezičke kutijice/Sh-0|Don't speak Serbo-Croatian? Sh-0?]] -- talk with us via [[Wikipedia:Pijaca|our village pump in English]]''''' </center> </div> --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 13:35, 26 avgust-коловоз 2015 (CEST) == Lifetime == Kada prenosis clanak o nekoj biografiji sa hr wiki kao sto je [https://sh.wikipedia.org/wiki/Eduardo_Paolozzi] samo jos dodaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Eduardo_Paolozzi&diff=33774074&oldid=33770705] sablon Lifetime kao sto sam ja dodao u clanak koji si preneo. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 01:57, 28 juli 2016 (CEST) :U redu, imam još biografija. Tamo ću to napraviti. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 05:29, 28 juli 2016 (CEST) ::Jos jedan savet kada odgovaras bilo kome odgovori na korisnickoj stranici korisnika koji ti pise zato bi stiglo obavestenje u gornjem desnom uglu kod korisnickog imena. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 11:49, 28 juli 2016 (CEST) :::Ne nužno, {{u|Kolega2357}}. Ako Ante želi korespondenciju održati na jednom mjestu, a želi i notifikacijom obavijestiti korespondenta, može koristiti predloške poput {{tl|u}}, {{tl|reply to}} itsl. (Na enwikiju postoji dokumentacija tih predložaka u kojoj stoje upute za upotrebu.) Na taj način će održati kompletnu konverzaciju u kontinuitetu, a i drugi će dobiti obavijest o repliciranju. [[File:Face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 11:07, 29. srpnja 2016. (CEST) ::::Vrijedna informacija! Hvala {{k|Conquistador}} - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 16:08, 29 juli 2016 (CEST) :::::Nema na čemu. [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 16:40, 29. srpnja 2016. (CEST) ==Dobrodošao== Pozdrav Ante i dobrodošao! Ugodno je iznenađenje vidjeti te ovdje.--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 00:19, 31 juli 2016 (CEST) Znaš {{k|Wolmar}} kako se kaže, "Za sve ima vrijeme pod suncem." (Propovjednik, 3,1). Ljeto je, imamo sunce, a imamo, evo, i vrijeme. =) [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 01:53, 31 juli 2016 (CEST) :Propovjednik 3,22 :) Drago mi je i da imamo suradnika s akademskim obrazovanjem iz povijesti umjetnosti. Ja muku mučim s [https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Wolmar/U_radu_2 tim područjem], jer nemam formalnog obrazovanja samo nešto entuzijazma, pa ako primijetiš da u članku "lupim" glupost, slobodno me obavijesti.--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 02:24, 31 juli 2016 (CEST) Ljep citat, {{k|Wolmar}}, Propovjednik je atipična knjiga, vrlo zanimljiva iz niza razloga, svakako, nimalo predvidljiva ni dosadna. =) Bitna je dobra volja za pisanje, a ako nešto vidim, javim ti! - Svako dobro, - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 03:04, 31 juli 2016 (CEST) == ZAHVALA za nagradu == Dragi, {{k|Wolmar}}, puno ti hvala za nagradu! =) Tek sad sam ju uočio =) Ja imam velike amplitude u kontributorstvu, što je vezano s olujnim zbivanjima u privatno-javnoj pravosudnoj bitci koju vodim, i koja nadam se pokalo ide u dobar finiš, ali VRLO dugo traje... - Svako dobro, - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 22:36, 20 august 2016 (CEST) :Pročitao sam tvoju pravosudnu priču preko poveznica koje si stavio na tvoju suradničku stranicu, nevjerojatno, gotovo nadrealno. Znam kakav stres ljudi prolaze za vrijeme suđenja, prošao sam i ja jedno suđenje kao oštećenik i srećom je dobro završilo, iako nije usporedivo s tvojim slučajem. Želim ti da se sve s tim dobro završi, vidjeti ćeš koje olakšanje na kraju :)--[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] ([[Razgovor sa korisnikom:Wolmar|razgovor]]) 12:18, 21 august 2016 (CEST) Dragi, {{k|Wolmar}}, puno ti hvala na razumijevanju!! Od srca! Morat će biti opako, ali idem do kraja! Nemam drugog ni izbora, a uskoro izlazi i knjiga pod naslovom "Pravosudna mafija", pa ćemo vidjeti mogu li svi ti kriminalci spektakularno javno usmrtit čovjeka kojem je 15 instanci i 3 suda dala za pravo ili ne? Ako ne, ceh im neće biti baš nizak, moraće i oni shvatit što je kredit i da se kriminal ne isplati, na kraju, ali ipak ne isplati. Hvala ti na rauzmjevanju sudruže u borbi za pravdu! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 01:34, 22 august 2016 (CEST) ==Fotografije== Dakle, ne želim ispasti cenzorski nastrojen ili nešto slično, ali... Wikipedija nije repozitorij slika niti fotogalerija. Pravilo je da se na Wikipediju postavljaju samo one slike koje se ne mogu postaviti na Commons, a korisne su u člancima. Tvoje slike se, prema licenciranju, mogu postaviti na Commons i nemaju apsolutno nikakve funkcije u člancima. Dakle, nema problema da te slike stoje na tvojoj korisničkoj stranici, ali ih uredno uploadaj na Commons jer ovako nemaju smisla. Ponavljam, Wikipedija naprosto nije repozitorij slika. Isto vrijedi i za replike umjetničkih djela; ukoliko postoji dozvola autora, onda neka slike idu na Commons. Tokom dana ću izvršiti pregled postavljenih slika - slike koje nemaju funkciju u člancima ću pobrisati, a one koje imaju, a mogu na Commons, ću etiketirati za brisanje pa ih postavi na Commons da ih se može odavde pobrisati --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:57, 8 juni 2018 (CEST) :Dakle, ukupno je 30 fotografija za prebacivanje na Commons. Ostale su ili nepotrebne ili nekompatibilne s enciklopedijskim sadržajem; i one se mogu prebaciti na Commons, dakako, ali to je stvar osobnog izbora, ne potrebe. S obzirom da prebacivanje nije neki veliki problem, nadam se da će se ovo do ponedjeljka srediti :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 15:28, 8 juni 2018 (CEST) ==Odgovor== Ovako, te stvari imaju određenu povijesnu vrijednost u smislu građanskog aktivizma, istina lokalnog, ali za to (djelomično) i služe loklane inačice enciklopedije. Izbrisana je i jedna umjetnička slika, to mi tek nije jasno. Za reproduciranje umjetničkih slika ne bi trebala neka posebna dozvola, jer su fotografije moje, a ja sam (službeno priznati, a takvih je u Hrvatskoj samo 8!) likovni kritičar, te se na njih hrvatski zakon o autorskim pravima ne odnosi: linovna kritika bi bez te odredbe bila nemoguća i zato je zakon takav. Mogu ja pitat ljude da pošalju dozvolu, slikar Alfred F. Krupa je bio oduševljen što sam iskoristio njegove slike. Molim za upute kako da prebacim slike na Commons, naime ne znam to. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 22:58, 8 juni 2018 (CEST) ipj :Dakle... nije stvar njihova značaja u kontekstu aktivizma ili ne, odnosno njihove vrijednosti ''per se''. Stvar je da, otkako sam prije par godina sredio pitanje datoteka na ovoj Wikipediji, a tu je bio apsolutni kaos i da se netko uhvatio, mogao je tužiti Wikipediju bez problema, imamo određeni standard kojega se nastojimo držati i koji se od tog trenutka prilično dosljedno provodi. Jedno od pravila je da Wikipedija nije spremište slika, dakle na samu Wikipediju trebale bi se postaviti isključivo one slike koje su nužne (najčešće su to PU slike koje ne mogu na Commons, a korisne su u člancima), dok bi sve ostalo, što može, trebalo ići na Commons. Commons je spremište slika koje su javno dobro. :Nažalost, tvoje slike s prosvjeda imaju dva "problema" tu. Prvi je taj da su one u javnom vlasništvu ''per'' tvojoj vlastitoj odluci, dakle samo to je dovoljno da one budu uklonjene s Wikipedije i postavljene na Commons, jer kao materijal koji je JD, ne postoji adekvatan razlog da one budu na Wikipediji. Druga stvar je što se one ne koriste ni u jednom članku, osim na tvojoj korisničkoj stranici. Samo po sebi, to nije nikakav problem, jer, naravno, ti svoju korisničku stranicu možeš urediti kako ti drago, dakle to uopće nije sporno, ali ta činjenica opet pobija potrebu postojanja tih slika u bazi datoteka sh.wiki jer su za sam enciklopedijski projekt (dakle, ono što je sukus ove Wikipedije, a to su članci) nevažne. :Sumarno, nitko ne tvrdi da su te slike beznačajni šrot i da njima nije mjesto na tvojoj korisničkoj stranici, daleko od toga, samo - treba ih postaviti na Commons, a onda ih slobodno vrati na korisničku stranicu :) :Što se pak umjetničkih slika tiče, nisam siguran kako se odredbe zakonā o autorskim pravima, odnosno u ovom slučaju hrvatskog ZAPSP-a (jer su djela hrvatskih slikara), ne primjenjuje na likovne kritičare (Možeš mi citirati tu odredbu? Osim ako ne misliš na ovo o čemu pišem u nastavku), ali sve i da je tako, Wikipedija ne čini iznimku. Da, tu bi se možda moglo govoriti o onoj obrazovnoj funkciji, u smislu da se autorska prava ne primjenjuju ako se djelo koristi u obrazovne svrhe, ali to je tumačenje koje, nažalost, nigdje nije potvrđeno jer se na Wikipediji edukacijska svrha kosi s javnim izlaganjem, odnosno, Wikipedija nije školska učionica ili fakultetska predavaonica, već javno dostupan izvor i onda imaš koliziju dvau načela, a tu je onda stvar tumačenja, a tu ni ja, koji jesam pravnik po vokaciji, nemam autoritet kojeg ima sud; koliko ja znam, sudska praksa po tom pitanju je nepostojeća. :Za Commons će ti, svakako, trebati dozvole, tako da se, ako ih namjeravaš postavljati tamo, svakako pobrini da ih dobiješ. Što se tiče postupka, on ti je, vjeruem, još jednostavniji od ovog našeg postupka jer te projekt sam vodi kroz to. Pristupi [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard ovom linku] i samo prati upute :) Ako bude što štekalo, slobodno se javi --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:07, 9 juni 2018 (CEST) Što se tiče dozvoljenog reproduciranja u edukativne i kritičke svrhe, o tome, u malo zastarjeloj formi, govori ZAPSP, čl. 85, 89, 90. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 21:04, 9 juni 2018 (CEST) ---- Da ne ispadne da brišem bez najave... nadao sam se da ćeš moći prebaciti onih 30-ak slika do ponedjeljka; danas je četvrtak. Čisto da provjerim, imaš li ih namjeru prebacivati ili ne, odnosno, dokad bi to mogao uraditi? :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:13, 14 juni 2018 (CEST) Nisam ja to bio shvatio. Mislio sam da su ove ostale OK. Imam sad pisanu obranu za pisati za sud, ključna stvar u životu. To sam sanjao pred 40 godina, kad sam imao 6(!). Mogao bi nakon toga, za cca 10 dana. Međutim tamo mi ponekad prave problem s dozvolama za reproduciranje slika i brišu. Nisam siguran kako tom da doskočim. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 10:36, 16 juni 2018 (CEST) :Okej, nije problem pričekati. Kao što sam rekao tamo, valjalo bi nabaviti neku pisanu potvrdu/dozvolu, najbolje preko maila i onda ju nalijepiti na Commons --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 11:56, 16 juni 2018 (CEST) Bojim se da je to za mnoge radove nemoguće, jerbo nisam u kontaktu s tim autorima tj. slikarima. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 23:23, 17 juni 2018 (CEST) :Onda, čini mi se, nema osnove za njihovo postavljanje na Commons, ali ni držanje na Wikipediji, jer postoji cijela plejada referentnih slobodnih primjeraka :/ Za koje slike možeš nabaviti dozvole? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:11, 18 juni 2018 (CEST) Nije mi to jasno jer kako sam naveo, po zakonu kao likovni kritičar smijem objavljivati. Drukčije je kritiku nemoguće uopće raditi. Mogu dobiti od Alfreda F. Krupe. Možda još koga. Vidiću dalje. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) Skoro sve te slike, vlasništvo su 1 kolekcionara, Stjepana Pohižeka. Pitaću njega za dozvolu. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 14:37, 18 juni 2018 (CEST) :Tako je, u publikacijama i kritikama. Dodavanje slika u članak o godišnjim dobima ne spada ni pod jedno, ni pod drugo i mislim da tu pravno ne bi dobro prošli :/ Uostalom, ako i jest tako, te slike nisu u javnom vlasništvu, nego eventualno pod poštenom upotrebom, a za to ne postoji osnova, odnosno - postoje slobodne slike i onda ne postoji razlog zašto bi te slike bile tu. Daj mi, molim te, saznaj od koga možeš dobiti dozvolu pa da ostale mogu pobrisati :) :Jesi siguran da tu ne vrijede autorska prava autora? Mislim, autorsko pravo polaže autor, a ne vlasnik... Picassove slike u privatnom vlasništvu, kao i one u javnom vlasništvu muzeja, također su zaštićene --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 14:56, 18 juni 2018 (CEST) Neka prava imam čak ja. - Probaću postaviti na Commons pa što prođe - prođe. Daj mi desetak dana jer imam gužvu sa sudom, kako opisah. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 21:40, 18 juni 2018 (CEST) ::Dogovoreno :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:57, 18 juni 2018 (CEST) Na Commonsu me traže dozvole za slike od samih autora tj. slikara. Neke ću pribaviti, ostalo ćemo skinuti. Eto, stvar je u radu. No ne znam što će biti s naslovnicama knjiga, srećom njih neće bit puno, ali baš radim članak o Marini Baričević, likovnoj kritičarki, koji se bez tog ne može napraviti. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 20:07, 19 juni 2018 (CEST) :Korice knjiga nipošto ne mogu na Commons; iznimka su stare knjige, ali to nije u tvom slučaju. S druge strane, ako se ne radi o članku o samoj knjizi, nema razloga da one budu na Wikipediji; vidjet ćemo --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:12, 19 juni 2018 (CEST) Ovako, imam dozvolu jednog autora, njega ću i zadržati. Također ja sam vlasnik autorskih prava iza moje pok. majke Anice Vranković. Ne znam samo gdje da stavim te dozvole: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Anica_Vrankovi%C4%87_-_Autoportret_sa_sinom,_1981.,_nedovr%C5%A1eno.png - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 23:19, 24 juni 2018 (CEST) :Možda [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:OTRS ovo] pomogne? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:19, 25 juni 2018 (CEST) Hvala! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 00:52, 27 juni 2018 (CEST) ---- Kako je prošao dogovoreni rok, a da ipak ne brišem bez da ti se javim, samo da provjerim - u kojoj su fazi slike? Jesi se uspio snaći na Commonsu? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:41, 12 juli 2018 (CEST) Ovako, sud me iscrpio užasno. Na commons nisam još ništa stavio od djela likovnih umjetnika. Staviću samo slike od Alfreda F. Krupe i od moje majke jer za to imam dozvolu. Probaću se time pozabaviti i napraviti do kraja ovog mjeseca. Svako dobro, - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 02:47, 15 juli 2018 (CEST) :Primljeno na znanje --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 11:49, 15 juli 2018 (CEST) Probat ću danas ili sutra napraviti. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 06:37, 29 juli 2018 (CEST) Pokušavam ali nisam siguran da li sam dobro radio i hoće li ispasti išta od toga. Nema veze, može se i izbrisat sve, i to je to. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 07:43, 29 juli 2018 (CEST) Stigao mi je nekakav e-mail, vidjećemo.... - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 07:50, 29 juli 2018 (CEST) Dobio sam odgovor ali ne shvaćam šta hoće: Dear Ante Vranković, Thank you for offering to allow Wikipedia to reuse your multimedia content! Unfortunately, we cannot use your content on the basis of statements such as "I allow Wikipedia to use my photos". Because Wikipedia content is designed for reuse, the media needs to be released under a free license in order for it to be included in Wikimedia projects. A license is a legal statement that specifies the conditions under which you permit other people to reuse, redistribute, or make derivative works of your work. We need a clear statement that tells us that you own the copyright to the image and tells us what license you would like to release your work under. The most restrictive license permitted on the Wikimedia Commons is Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International. <https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/> This license allows other people to use and redistribute your work as long as they attribute it to you and redistribute any derivative works under the same terms. We can not accept media with a license that restricts commercial use or the creation of derivative works, since one of the main goals of Wikimedia Commons is to store media that can be used by anyone and for any purpose. There are also other licenses available. If you only want attribution for your work you can use Creative Commons Attribution 4.0 International. <https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/>. This license allows other people to use, redistribute, and create derivatives of your work as long as they attribute it to you. If you want to release all your rights to your work you can also use the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. This license allows other people to use, redistribute, and create derivatives of your work without restriction. For a list of all licenses permitted on Wikimedia Commons please see <https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Copyright_tags>. Please use the email template given at <https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Consent> when replying so that we can confirm that you clearly understand the terms of the copyright release. Yours sincerely, Paulo Santos Perneta -- Wikimedia Commons - https://commons.wikimedia.org/ --- 29/07/2018 05:21 - Ante Vranković wrote: > From: Krupa <mladen.krupa@gmail.com> > Sent: Monday, June 18, 2018 2:07 PM > To: Ante Vranković <ante.vrankovic1@optinet.hr> > Subject: DOPUŠTENJE - PERMISSION > DOPUŠTENJE > Ovim putem dozvoljavam gosp. Anti Vrankoviću korištenje svih vizualnih > materijala koji predstavljaju moj slike i slikarski rad, a u svrhu > ilustracija na stranicama Wikipedie. > PERMISSION > > In this way, I allow Mr. Ante Vrankovic to use all the visual > materials that represent my paintings and my painting work, for the > purpose of illustrations on the pages of Wikipedia. > Alfred (Freddy) Krupa mag.art GCCR AEAF Fmr Visiting Professor at the > University of Zagreb Fmr Guest Lecturer at the Academy of Fine Arts in > Zagreb (ALU) Hon.Prof. in Fine Arts at the Albizu University Miami > Campus ---- Okej, pročitao sam sve. Kako ja točno mogu pomoći tu? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 20:29, 31 juli 2018 (CEST) == Grafike stare 100 godina == Molim da mi kažete mogu li staviti grafike stare točno 100 godina (1918.) na Wikipediju, Commons ako treba, kao ilustracije članka o slikaru Trepšeu kojeg pišem? - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 05:31, 15 oktobar 2018 (CEST) == Link == To je sve super, ali Wikipedija nije repozitorij Facebook linkova. To je naprosto tako :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:49, 29 rujan-септембар 2022 (CEST) :OK. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 01:40, 30 rujan-септембар 2022 (CEST) == Patrolerska ovlaštenja == Zdravo, Ante! Jesi li možda razmišljao da se [[Wikipedia:Zahtjevi za ovlaštenja|kandidiraš za patrolera]]? Svaka pomoć bi bila dobrodošla! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:09, 4 decembar 2022 (CET) :Hvala na komplimentu i na ponudi, sada sam u nekoj velikoj životnoj stihiji, možda za nekoliko mjeseci. Hvala još jednom! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 00:24, 12 decembar 2022 (CET) Pozdrav, Ante! Ako ti nije mrsko, značilo bi mi kada bi se izjasnio u [[Wikipedia:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa#Aca|glasanju o mojoj kandidaturi]]. Bilo je tu svakojakih vanjskih komentara, a meni je važnije vidjeti kakvo je mišljenje korisnika ovoga projekta. Unapred zahvalan! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:43, 26 decembar 2022 (CET) Jako slabo pratim događanja, brinem svoje brige tj. gledam svoja posla, jer sam se jednom zakačio s tadašnjom mafijom na hrvatskoj Wikipediji te su me jedinog doživotno blokirali(!). jedino mene i samo još neke očite trolove. A napisao sam preko 100 tekstova za koje dam dobio i nekoliko nagrada. I u toj stvari sam žestoko imao pravo, ali ne, oni su tražili da jedem ..... =) Mafiju su par godina kasnije potjerali ali mene nisu odblokirali. I bolje! =) Imam pametnijeg posla a ako nešto hoću napisat mogu i ovdje ili na engleskoj Wikipediji. Dakle jako slabo se razumijem u događanja ovdje, ali ću malo pogledat pa ću glasovati. Svako dobro! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 18:29, 26 decembar 2022 (CET) == Prijedlog za novog administratora i birokratu == U toku je zahtjev za dodjelu [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|administratorskog]] i [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|birokratskog statusa]]. Pozivamo Vas da učestvujete u procesu i iznesete svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:14, 10 septembar 2023 (CEST) == Pomoć == Uh, mislim da je to zbog novog sučelja. Mislim da trebaš kliknuti gore na vrhu na ikonicu čovječuljka i tu bi trebali biti doprinosi, ako na to misliš? Ako ne, javljaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 11. maja 2025. u 11:59 (CEST) :To je to, hvala! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 11. maja 2025. u 15:21 (CEST) ::Nema na čemu! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 11. maja 2025. u 15:22 (CEST) == Napomena == Ante, samo da ti javim - kategorija Rembrandtove slike prebačena je na Slike Rembrandta van Rijna radi usklađivanja s ostalim sličnim kategorijama. Pa da znaš kada budeš pisao da samo to utipkaš. :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. decembra 2025. u 14:34 (CET) :Evo ti i jedna za [[:Kategorija:Grafike Rembrandta van Rijna|grafike, bakroreze i slično]], da imaš! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. decembra 2025. u 13:01 (CET) ::Dragi prijatelju, svaka nagrada mi je jako draga, a ova od tebe ne naki način osobito! - 3. januara 2026. u 07:17 (CET) – [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 3. januara 2026. u 07:17 (CET) == Molba za pomoć == Pokušavao sam spojiti više puta ovu moju korisničku stranicu s mojom korisničkom stranicom na engleskom (https://en.wikipedia.org/wiki/User:Ante_Vrankovi%C4%87), ali nisam uspio, možete li mi pomoći? - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 16. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Je sada okej? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 01:41 (CEST) da, hvala! - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 02:03 (CEST) fcu16dz0ylfcdaz4ksebfn8bwn8x8rv Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi 0 4549014 42581197 42581031 2026-04-16T14:39:41Z Zavičajac 76707 42581197 wikitext text/x-wiki Lista [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] na području Europe obuhvata kulturne manifestacije, tradicije, običaje, rituale i vještine koje je prepoznala [[UNESCO|Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu]] (UNESCO). Lista je sortirana po zemljama, prema godini upisa i abecednom redu. == Po zemljama == === Albanija === [[Datoteka:A_traditional_male_folk_group_from_Skrapar.JPG|mini|[[Albansko višeglasno pjevanje]] u izvedbi pjevača iz [[Skrapar]]a]] * 2008. – [[Albansko polifonijsko pjevanje]] * 2022. – [[Xhubleta|Xhubleta, vještine, umijeće i oblici upotrebe]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Tropojski ples]] * 2025. – [[Umijeće sviranja, pjevanja i izrade lahute]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/albania-AL Nematerijalna kulturna baština u Albaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. novembar 2024.]</ref> === Andora === * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2022. – [[Medvjeđe svečanosti u Pirenejima]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/andorra-AD Nematerijalna kulturna baština u Andori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> [[File:Grass decorations, Armenian alphabet.jpg|mini|desno|Armensko pismo]] === Armenija === * 2008. – [[Duduk]] * 2010. – [[Hačkar]] * 2012. – [[Ep o Davidu od Sasuna]] * 2014. – [[Lavaš]] * 2017. – [[Kočari]] * 2019. – [[Armensko pismo]] * 2020. – [[Samostan sv. Tadeja|Hodočašće u manastir svetog Apostola Tadeja]] * 2023. – [[Kovački zanat]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/armenia-AM Nematerijalna kulturna baština u Armeniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> [[File:Fahne "Besondere Vorsicht Dachlawinen" Österreich.jpg|mini|desno|Upozorenje na opasnost od lavina u Hausmaueru, Klagenfurt, Austrija]] === Austrija === [[Datoteka:Villena falconry 2.JPG|mini|[[Sokolarstvo]] je svjetska kulturna baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati, Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)]] * 2012. – [[Sokolarstvo]] * 2012. – [[Festival u Imst]]u * 2015. – [[Španska škola jahanja iz Beča]] * 2016. – [[Centri za zanatstvo]] * 2018. – [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/austria-AT Nematerijalna kulturna baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Azerbejdžan === * 2008. – [[Mugham]] * 2009. – [[Ašik]] * 2010. – [[Azerbejdžanski tepih]] * 2012. – [[Tar (muzički instrument)]] * 2013. – [[Chovqan]] * 2014. – [[Kelaghayi]] * 2015. – [[Bakarni umjetnički radovi u Azerbejdžanu]] * 2016. – [[Jufka]] * 2016. – [[Novruz]] * 2017. – [[Kamancha]] * 2017. – [[Dolma]] * 2018. – [[Dede Korkut]] * 2018. – [[Yalli]] * 2020. – [[Minijaturna umjetnost U Azerbejdžanu]] * 2021. – [[Nar|Kultura nara]] * 2022. – [[Nasredin-hodža|Priče o Nasrudin-hodži]] * 2022. – [[Pehlivanska kultura]] * 2022. – [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]] * 2022. – [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]] * 2023. – [[Sedef|Ukrašavanje sedefom]] * 2023. – [[Duduk|Sviranje na balabanu]] * 2023. – [[Osvjetljavanje pisanih djela]] * 2023. – [[Iftar]] * 2024. – [[Tandir]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/azerbaijan-AZ Nematerijalna kulturna baština u Azerbejdžanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Belgija === [[Datoteka:Doudou.JPG|mini|[[Procesija divova i zmajeva]] je zajednička svjetska baština Francuske i Belgije]] * 2008. – [[Karneval Binche]] * 2008. – [[Procesija divova i zmajeva]] * 2009. – [[Procesija svete krvi u Bruggeu]] * 2010. – [[Houtem Jaarmarkt]] * 2010. – [[Krakelingen i Tonnekensbrand]] * 2011. – [[Ludoraznolikost]] * 2011. – [[Godišnjaci iz Leuvena]] * 2012. – [[Marševi u Regiji Sambre-Meuse]] * 2013. – [[Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu]] * 2014. – [[Očuvanje karijonske kulture]] * 2016. – [[Sokolarstvo]] * 2016. – [[Kultura piva u Belgiji]] * 2019. – [[Ommegang festival iz Brisela]] * 2020. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2021. – [[Namursko nanadmetanje na štulama]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Hraniteljstvo u Gilu]] * 2024. – [[Suhozid]] * 2025. – [[Briselsko štapno lutkarsko pozorište]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BE Nematerijalna kulturna baština u Belgiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Belorusija === * 2009. – [[Koledarski carevi]] * 2018. – [[Budslavska proslava]] * 2019. – [[Proljetni obred Jurauskog Karahoda]] * 2020. – [[Pčelarenje na drvetu]] * 2022. – [[Pletenje slame u Bjelorusiji]] * 2024. – [[Vytsinanka]] * 2025. – [[Negliubska tekstilna tradicija]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/belarus-BY Nematerijalna kulturna baština u Bjelorusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. decembar 2025.]</ref> [[File:Zmijanje embroidery in BL store 2.jpg|mini|Zmijanjski vez]] === Bosna i Hercegovina === * 2014. – [[Zmijanjski vez]] * 2017. – [[Drvorezbarstvo u Konjicu]] * 2018. – [[Berba trave ive na Ozrenu]] * 2020. – [[Kosidba na Kupresu]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2024. – [[Sevdalinka]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BA Nematerijalna kulturna baština u Bosni i Hercegovini - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Bugarska === [[Datoteka:Nestinar.bulgari.jpg|mini|[[Nestinarstvo]] u Bugarskoj]] * 2008. – [[Bistričke babe]] * 2009. – [[Nestinarstvo]] * 2014. – [[Čiprovački ćilim]] * 2015. – [[Surva festival]] * 2016. – [[Folklorni festival u Koprivšici]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2017. – [[Bugarsko čitalište]] * 2021. – [[Višeglasno pjevanje iz Dolena i Satovče]] * 2025. – [[Gajde|Gajde i sviranje na gajde u Bugarskoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.decembar 2025.]</ref> === Crna Gora === * 2021. – [[Bokeljska mornarica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/montenegro-ME Nematerijalna kulturna baština u Crnoj Gori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]</ref> [[File:RaftAndShip.png|mini|desno|Splavarenje na Vltavi u Češkoj 1903.]] === Češka === * 2008. – [[Slovački verbunk]] * 2010. – [[Sokolarstvo]] * 2010. – [[Pokladni običaji u području Hlinecko]] * 2011. – [[Povorka kraljeva u Češkoj]] * 2016. – [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2020. – [[Ručna izrada ukrasa za božićno drvo]] * 2022. – [[Očuvanje starih zanata u Češkoj]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2025. – [[Amaterska pozorišna gluma u Češkoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/czechia-CZ Nematerijalna kulturna baština u Češkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Danska === * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2021. – [[Inuitski ples i pjevanje bubnjeva]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/denmark-DK UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Danskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Estonija === [[Datoteka:Kihnu muuseum ja Kihnu kirik.JPG|mini|Tradicionalni muzej u [[Kihnu]]u, Estonija]] * 2008. – [[Kulturni prostor Kihnu]] * 2009. – [[Seto Leelo]] * 2009. – [[Baltički slavljenički plesovi i pjesme]] * 2014. – [[Tradicija parnih kupelji iz Võromaa]] * 2021. – [[Čamci iz Soomaa]] * 2024. – [[Mulgi puder]] * 2024. – [[Pisanica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/estonia-EE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Estoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. april 2026.]</ref> === Finska === [[File:Smoke-sauna2.JPG|mini|Sauna u Finskoj]] * 2020. – [[Sauna|Sauna u Finskoj]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2021. – [[Kaustinen narodna muzika]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/finland-FI UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Finskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Francuska === [[Datoteka:Cadre_noir_-_reprise_des_sauteurs_%C3%A0_la_main_en_presentation_publique_3.jpg|mini|[[Équitation]], francuska škola jahanja]] * 2008. – [[Procesija divova i zmajeva]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Francuska|Francuskoj]] * 2009. – [[Paghjela]] * 2009. – [[Crtanje krovišta|Francuska tradicija crtanja krovišta]] * 2009. – [[Aubussonska tapiserija]] * 2009. – [[Maloya]] * 2010. – [[Compagnonnage]] * 2010. – [[Alençonska čipka]] * 2010. – [[Francuski gastronomski obrok]] * 2011. – [[Equitation]] * 2012. – [[Fest-noz]] * 2013. – [[Sedmogodišnje procesije kostiju Limousina]] * 2014. – [[Gwoka]] * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2016. – [[Karneval u Granvilleu]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2020. – [[Staklene perle]] * 2020. – [[Yole]] * 2020. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2020. – [[Izrada mehaničkih časovnika]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Baget]] * 2022. – [[Pivski festival u Pirinejima]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Suhozid]] * 2024. – [[Sajmišta]] * 2024. – [[Ukrašavanje pariskih krovova]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/france-FR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Grčka === * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2014. – [[Mastika|Uzgajanja mastike na ostrvu Hios]] * 2015. – [[Obrade tinijskog mramora]] * 2016. – [[Momoeria]] * 2017. – [[Rebetiko]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Bizantska muzika]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2020. – [[Polifoni karavan]] * 2022. – [[Dekapentavgoustos]] * 2024. – [[Svečanost u Mesosporitisi]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/greece-GR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Grčkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Gruzija === * 2008. – [[Polifonsko pjevanje u Gruziji]] * 2013. – [[Qvevri]] * 2016. – [[Gruzijsko pismo]] * 2018. – [[Chidaoba]] * 2025. – [[Gruzijska kultura pšenice]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Gruziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Hrvatska === [[Datoteka:Sestine Remete EMZ 300109.jpg|mini|Drveni konjić iz [[Zagorje|Zagorja]], [[Etnografski muzej Zagreb]]]] [[Datoteka:Licitars2.jpg|mini|Licitari (medenjaci) iz Hrvatske]] [[Datoteka:Alkar_2.jpg|mini|[[Sinjska alka]]]] * 2009. – [[Zvončari|Zvončari Kastavštine]] * 2009. – [[Čipka|Hrvatsko čipkarstvo]] * 2009. – [[Povorka kraljice u Gorjanima]] * 2009. – [[Hvarska procesija križa]] * 2009. – [[Festa svetog Vlaha]] * 2009. – [[Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja]] * 2009. – [[Istarsko dvoglasno pjevanje]] * 2010. – [[Licitari|Tradicija pravljenja medenjaka]] * 2010. – [[Sinjska alka]] * 2010. – [[Ojkanje]] * 2011. – [[Bećarac]] * 2011. – [[Nijemo kolo]] * 2012. – [[Klapsko pjevanje|Klapsko pjevanje iz Dalmacije]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2016. – [[Batana]] * 2018. – [[Međimurska popevka]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2021. – [[Festival svetog Trifuna]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2025. – [[Lastovski poklad]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/croatia-HR Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Island === * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2025. – [[Kultura bazena]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/iceland-IS Nematerijalna svjetska baština u Islandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Irska === * 2017. – [[Gajde|Irske gajde]] * 2018. – [[Hurling]] * 2016. – [[Harfa|Keltska harfa]] * 2018. – [[Sokolarstvo]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/ireland-IE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Irskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Italija === [[Datoteka:Alcamo-Pupi-bjs2007-01.jpg|mini|[[Opera dei Pupi]] na [[Sicilija|Siciliji]]]] [[File:Dettaglio - asino porta pecore desarpa Cogne 2.jpg|mini|desno|Transhumanca u Italiji]] * 2008. – [[Opera dei Pupi]] * 2009. – [[Sardinijsko pastoralno pjevanje]] * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2012. – [[Tradicionalna izrada violina|Tradicionalna izrada violina u Cremoni]] * 2013. – [[Proslave procesija velikih struktura na ramenima]] * 2014. – [[Pantelleria]] * 2017. – [[Napuljski Pizzaiuolo]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Celestinov oprost]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2020. – [[Staklene perle]] * 2021. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2021. – [[Tartufi|Branje tartufa]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Opersko pjevanje u Italiji]] * 2024. – [[Ručno zvono]] * 2025. – [[Italijanska kuhinja]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/italy-IT Nematerijalna svjetska baština u Italiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Kipar === * 2009. – [[Lefkaritika]] * 2011. – [[Pjesnički dvoboj]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Bizantska muzika]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2025. – [[Commandaria]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/cyprus-CY Nematerijalna svjetska baština u Kipru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Latvija === * 2008. – [[Baltička slavlja plesa i pjesme]] * 2009. – [[Kulturni prostor Suiti]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/latvia-LV Nematerijalna svjetska baština u Latviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Litvanija === [[Datoteka:Gorakrzyz.jpg|mini|[[Brdo križeva]] u gradu [[Šiauliai]], Litva]] * 2008. – [[Brdo križeva|Tradicionalni obrt i simbolika litvanskih križeva]] * 2009. – [[Baltička slavlja plesa i pjesme]] * 2010. – [[Litvanske višeglasne pjesme]] * 2023. – [[Sodai]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/lithuania-LT Nematerijalna svjetska baština u Litvaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Luksemburg === * 2010. – [[Plesna procesija u Echternachu]] * 2021. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/luxembourg-LU Nematerijalna svjetska baština u Luksemburgu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Malta === * 2020. – [[Ftira]] * 2021. – [[L-Għana]] * 2023. – [[Seoska fešta]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/malta-MT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština na Malti - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Mađarska === [[Datoteka:Busójárás (Mohács), 2009.jpg|mini|[[Procesija bušara]] u [[Mohač]]u 2009.]] * 2011. – [[Procesija bušara|Procesija bušara u Mohaču]] * 2011. – [[Táncház metoda|Mađarski model za prijenos nematerijalne kulturne baštine]] * 2012. – [[Sokolarstvo]] * 2012. – [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] * 2016. – [[Očuvanje narodne muzičke baštine konceptom Kodály]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2022. – [[Tradicija mađarskog gudačkog benda]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2024. – [[Čardaš]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/hungary-HU Nematerijalna svjetska baština u Mađarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2024.]</ref> [[File:Martenitsa E5.jpg|mini|[[Proslava 1. marta]]]] === Severna Makedonija === * 2013. – [[Festival svetih četrdeset mučenika]] u [[Štip]]u * 2014. – [[Kopačkata]] * 2015. – [[Glasoečko]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2017. – [[Hiderles]] * 2024. – [[Gajde|Tradicionalne gajde]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/north-macedonia-MK Nematerijalna svjetska baština u Sjevernoj Makedoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Moldavija === * 2013. – [[Colindat]] * 2016. – [[Zidni tepisi u Rumuniji i Moldaviji]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2022. – [[Altita]] * 2025. – [[Cobza]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/republic-of-moldova-MD Nematerijalna svjetska baština u Moldaviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Nizozemska === * 2012. – [[Parade cvijeća i voća u Holandiji]] * 2017. – [[Upravljanje vjetrenjačama i vodenicama]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Ljetni karneval u Roterdamu]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/netherlands-NL Nematerijalna svjetska baština u Nizozemskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> === Norveška === * 2016. – [[Oselvar brod]] * 2019. – [[Muzika i ples u Setesdalu]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2024. – [[Ljetna poljoprivreda]] * 2024. – [[Narodna nošnja u Norveškoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/norway-NO Nematerijalna svjetska baština u Norveškoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Njemačka === * 2016. – [[Zadruge u Njemačkoj]] * 2017. – [[Orguljaški zanat i muzika]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Praksa modernog plesa u Njemačkoj]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/germany-DE Nematerijalna svjetska baština u Njemačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2022.]</ref> === Poljska === * 2018. – [[Krakovska šopka]] * 2020. – [[Pčelarenje na drvetu]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2021. – [[Tradicija cvjetnih tepiha]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Tradicija polke u Poljskoj]] * 2025. – [[Pletenje košara]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/poland-PL Nematerijalna svjetska baština u Poljskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> [[File:Moliceiro K1.jpg|mini|[[Moliceiro]]]] === Portugal === * 2011. – [[Fado]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2014. – [[Cante Alentejano]] * 2015. – [[Izrada kravljih zvona u Portugalu]] * 2016. – [[Bisalhaes keramika]] * 2016. – [[Sokolarstvo]] * 2017. – [[Izrada glinenih figura iz Estermoza]] * 2019. – [[Careto]] * 2021. – [[Svečanosti zajednice u Campo Maior]] * 2022. – [[Portugalsko-galicijska granica]] * 2024. – [[Konjička umjetnost]] * 2025. – [[Moliceiro]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/portugal-PT Nematerijalna svjetska baština u Portugalu - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Rumunija === * 2013. – [[Colindat]] * 2015. – [[Momački plesovi u Rumuniji]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Cobza]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO Nematerijalna svjetska baština u Rumuniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Rusija === * 2008. – [[Usmena kultura u Semeiskiji|Kulturni prostor i usmena kultura Semeiskie]] * 2008. – [[Olonho|Jakutska epska tradicija]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/russian-federation-RU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Rusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]</ref> === Slovačka === * 2008. – [[Fujara]] * 2013. – [[Glazba sela Terchova]] * 2015. – [[Gajde]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK Nematerijalna svjetska baština u Slovačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Slovenija === * 2016. – [[Predstava u Škofjoj Loki]] * 2017. – [[Kurentovanje]] * 2018. – [[Čipka|Bobinska čipka]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2022. – [[Pčelarstvo u Sloveniji]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Porodiljska njega]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/slovenia-SI Nematerijalna svjetska baština u Sloveniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Srbija === [[File:Kazancauldronsljiveplumsrakija.jpg|mini|Kazan za rakiju]] * 2014. – [[Slava]] * 2017. – [[Kolo (igra)]] * 2018. – [[Gusle|Pevanje uz gusle]] * 2020. – [[Zlakuska grnčarija]] * 2022. – [[Šljivovica]] * 2024. – [[Naivno slikarstvo Kovačice]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/serbia-RS Nematerijalna svjetska baština u Srbiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 2.12.2022.]</ref> === Španija === [[Datoteka:Ball de Gegants.jpg|mini|Ples divova [[Patum de Berga]] u Španjolskoj]] * 2008. – [[Misterij Elxa u Elcheu]] * 2008. – [[Festival Petum u Bergi]] * 2009. – [[Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale]] * 2009. – [[Zviždući jezik]] * 2010. – [[Sokolarstvo]] * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2010. – [[Katalonski ljudski tornjevi]] * 2010. – [[Flamenko]] * 2010. – [[Sibilina pjesma na Majorci]] * 2011. – [[Festival la Mare de Déu de la Salut]] * 2012. – [[Festival otvorenih dvorišta u Cordovi]] * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Cider|Asturijska kultura jabukovače]] * 2024. – [[Ručno zvono]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/spain-ES Nematerijalna svjetska baština u Španiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 2.12.2022.]</ref> === Švicarska === * 2016. – [[Festival u Veveyu]] * 2017. – [[Karneval u Baselu]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2018. – [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2019. – [[Procesije Svete sedmice u Mendrisiu]] * 2020. – [[Izrada mehaničkih časovnika]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Ispaša u Alpama]] * 2025. – [[Jodlanje]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/switzerland-CH Nematerijalna svjetska baština u Švicarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.novembar 2021.]</ref> === Švedska === * 2018. – [[Umjetnost pripovijedanja u području Kronoberga]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2023. – [[Harfa iz Uplanda]] * 2024. – [[Ljetna poljoprivreda]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/sweden-SE Nematerijalna svjetska baština u Švedskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> === Turska === [[Datoteka:Novruz001.jpg|mini|Predmeti koji simboliziraju [[Novruz]]]] * 2008. – [[Mevlevi Sema]] * 2008. – [[Meddah]] * 2009. – [[Karađoz]] * 2009. – [[Ašik]] * 2010. – [[Kirkpinar]] * 2010. – [[Sohbet]] * 2010. – [[Semah]] * 2011. – [[Keškek]] * 2012. – [[Mesir Macunu]] * 2013. – [[Turska kava]] * 2014. – [[Ebru]] * 2016. – [[Lavaš|Jufka]] * 2016. – [[Novruz]] * 2016. – [[Çini keramika]] * 2017. – [[Hiderles]] * 2017. – [[Sporazumijevanje zviždanjem]] * 2018. – [[Dede Korkut]] * 2019. – [[Tradicionalno tursko streljaštvo]] * 2020. – [[Minijaturna umjetnost]] * 2020. – [[Mangala]] * 2021. – [[Hüsn-i hat]] * 2022. – [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]] * 2022. – [[Nasredin-hodža|Priče o Nasrudin-hodži]] * 2022. – [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]] * 2022. – [[Ahlat]] * 2023. – [[Sedef|Ukrašavanje sedefom]] * 2023. – [[Duduk|Sviranje na meju]] * 2023. – [[Osvjetljavanje pisanih djela]] * 2023. – [[Iftar]] * 2023. – [[Tradicija maslina u Turskoj]] * 2024. – [[Gajde|Tradicionalne gajde]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/trkiye-TR Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> Datoteka:Yaremcha-Museum-11.JPG|mini|desno|[[Kosivska keramika]] === Ukrajina === * 2013. – [[Petrikivsko slikarstvo]] * 2016. – [[Kozaci|Kozačke pjesme]] * 2019. – [[Kosivska keramika]] * 2020. – [[Krimski Tatari|Ornek]] * 2022. – [[Boršč|Ukrajinski boršč]] * 2024. – [[Pisanica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA Nematerijalna svjetska baština u Ukrajini - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. decembar 2026.]</ref> == Povezano == * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Africi]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Americi]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]] == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == {{commonscat|Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity}} * [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011 UNESCO-ova reprezentativna lista nematerijalne svjetske baštine] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Evropi| ]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine|E]] jnw2znt3885zd4jny9p3ksdskzhxgzn 42581198 42581197 2026-04-16T14:41:01Z Zavičajac 76707 42581198 wikitext text/x-wiki Lista [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] na području Europe obuhvata kulturne manifestacije, tradicije, običaje, rituale i vještine koje je prepoznala [[UNESCO|Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu]] (UNESCO). Lista je sortirana po zemljama, prema godini upisa i abecednom redu. == Po zemljama == === Albanija === [[Datoteka:A_traditional_male_folk_group_from_Skrapar.JPG|mini|[[Albansko višeglasno pjevanje]] u izvedbi pjevača iz [[Skrapar]]a]] * 2008. – [[Albansko polifonijsko pjevanje]] * 2022. – [[Xhubleta|Xhubleta, vještine, umijeće i oblici upotrebe]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Tropojski ples]] * 2025. – [[Umijeće sviranja, pjevanja i izrade lahute]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/albania-AL Nematerijalna kulturna baština u Albaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. novembar 2024.]</ref> === Andora === * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2022. – [[Medvjeđe svečanosti u Pirenejima]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/andorra-AD Nematerijalna kulturna baština u Andori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> [[File:Grass decorations, Armenian alphabet.jpg|mini|desno|Armensko pismo]] === Armenija === * 2008. – [[Duduk]] * 2010. – [[Hačkar]] * 2012. – [[Ep o Davidu od Sasuna]] * 2014. – [[Lavaš]] * 2017. – [[Kočari]] * 2019. – [[Armensko pismo]] * 2020. – [[Samostan sv. Tadeja|Hodočašće u manastir svetog Apostola Tadeja]] * 2023. – [[Kovački zanat]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/armenia-AM Nematerijalna kulturna baština u Armeniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> [[File:Fahne "Besondere Vorsicht Dachlawinen" Österreich.jpg|mini|desno|Upozorenje na opasnost od lavina u Hausmaueru, Klagenfurt, Austrija]] === Austrija === [[Datoteka:Villena falconry 2.JPG|mini|[[Sokolarstvo]] je svjetska kulturna baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati, Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)]] * 2012. – [[Sokolarstvo]] * 2012. – [[Festival u Imst]]u * 2015. – [[Španska škola jahanja iz Beča]] * 2016. – [[Centri za zanatstvo]] * 2018. – [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/austria-AT Nematerijalna kulturna baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Azerbejdžan === * 2008. – [[Mugham]] * 2009. – [[Ašik]] * 2010. – [[Azerbejdžanski tepih]] * 2012. – [[Tar (muzički instrument)]] * 2013. – [[Chovqan]] * 2014. – [[Kelaghayi]] * 2015. – [[Bakarni umjetnički radovi u Azerbejdžanu]] * 2016. – [[Jufka]] * 2016. – [[Novruz]] * 2017. – [[Kamancha]] * 2017. – [[Dolma]] * 2018. – [[Dede Korkut]] * 2018. – [[Yalli]] * 2020. – [[Minijaturna umjetnost U Azerbejdžanu]] * 2021. – [[Nar|Kultura nara]] * 2022. – [[Nasredin-hodža|Priče o Nasrudin-hodži]] * 2022. – [[Pehlivanska kultura]] * 2022. – [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]] * 2022. – [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]] * 2023. – [[Sedef|Ukrašavanje sedefom]] * 2023. – [[Duduk|Sviranje na balabanu]] * 2023. – [[Osvjetljavanje pisanih djela]] * 2023. – [[Iftar]] * 2024. – [[Tandir]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/azerbaijan-AZ Nematerijalna kulturna baština u Azerbejdžanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Belgija === [[Datoteka:Doudou.JPG|mini|[[Procesija divova i zmajeva]] je zajednička svjetska baština Francuske i Belgije]] * 2008. – [[Karneval Binche]] * 2008. – [[Procesija divova i zmajeva]] * 2009. – [[Procesija svete krvi u Bruggeu]] * 2010. – [[Houtem Jaarmarkt]] * 2010. – [[Krakelingen i Tonnekensbrand]] * 2011. – [[Ludoraznolikost]] * 2011. – [[Godišnjaci iz Leuvena]] * 2012. – [[Marševi u Regiji Sambre-Meuse]] * 2013. – [[Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu]] * 2014. – [[Očuvanje karijonske kulture]] * 2016. – [[Sokolarstvo]] * 2016. – [[Kultura piva u Belgiji]] * 2019. – [[Ommegang festival iz Brisela]] * 2020. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2021. – [[Namursko nanadmetanje na štulama]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Hraniteljstvo u Gilu]] * 2024. – [[Suhozid]] * 2025. – [[Briselsko štapno lutkarsko pozorište]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BE Nematerijalna kulturna baština u Belgiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Belorusija === * 2009. – [[Koledarski carevi]] * 2018. – [[Budslavska proslava]] * 2019. – [[Proljetni obred Jurauskog Karahoda]] * 2020. – [[Pčelarenje na drvetu]] * 2022. – [[Pletenje slame u Bjelorusiji]] * 2024. – [[Vytsinanka]] * 2025. – [[Negliubska tekstilna tradicija]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/belarus-BY Nematerijalna kulturna baština u Bjelorusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. decembar 2025.]</ref> [[File:Zmijanje embroidery in BL store 2.jpg|mini|Zmijanjski vez]] === Bosna i Hercegovina === * 2014. – [[Zmijanjski vez]] * 2017. – [[Drvorezbarstvo u Konjicu]] * 2018. – [[Berba trave ive na Ozrenu]] * 2020. – [[Kosidba na Kupresu]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2024. – [[Sevdalinka]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BA Nematerijalna kulturna baština u Bosni i Hercegovini - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Bugarska === [[Datoteka:Nestinar.bulgari.jpg|mini|[[Nestinarstvo]] u Bugarskoj]] * 2008. – [[Bistričke babe]] * 2009. – [[Nestinarstvo]] * 2014. – [[Čiprovački ćilim]] * 2015. – [[Surva festival]] * 2016. – [[Folklorni festival u Koprivšici]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2017. – [[Bugarsko čitalište]] * 2021. – [[Višeglasno pjevanje iz Dolena i Satovče]] * 2025. – [[Gajde|Gajde i sviranje na gajde u Bugarskoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.decembar 2025.]</ref> === Crna Gora === * 2021. – [[Bokeljska mornarica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/montenegro-ME Nematerijalna kulturna baština u Crnoj Gori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]</ref> [[File:RaftAndShip.png|mini|desno|Splavarenje na Vltavi u Češkoj 1903.]] === Češka === * 2008. – [[Slovački verbunk]] * 2010. – [[Sokolarstvo]] * 2010. – [[Pokladni običaji u području Hlinecko]] * 2011. – [[Povorka kraljeva u Češkoj]] * 2016. – [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2020. – [[Ručna izrada ukrasa za božićno drvo]] * 2022. – [[Očuvanje starih zanata u Češkoj]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2025. – [[Amaterska pozorišna gluma u Češkoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/czechia-CZ Nematerijalna kulturna baština u Češkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Danska === * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2021. – [[Inuitski ples i pjevanje bubnjeva]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/denmark-DK UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Danskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Estonija === [[Datoteka:Kihnu muuseum ja Kihnu kirik.JPG|mini|Tradicionalni muzej u [[Kihnu]]u, Estonija]] * 2008. – [[Kulturni prostor Kihnu]] * 2009. – [[Seto Leelo]] * 2009. – [[Baltički slavljenički plesovi i pjesme]] * 2014. – [[Tradicija parnih kupelji iz Võromaa]] * 2021. – [[Čamci iz Soomaa]] * 2024. – [[Mulgi puder]] * 2024. – [[Pisanica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/estonia-EE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Estoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. april 2026.]</ref> === Finska === [[File:Smoke-sauna2.JPG|mini|Sauna u Finskoj]] * 2020. – [[Sauna|Sauna u Finskoj]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2021. – [[Kaustinen narodna muzika]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/finland-FI UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Finskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Francuska === [[Datoteka:Cadre_noir_-_reprise_des_sauteurs_%C3%A0_la_main_en_presentation_publique_3.jpg|mini|[[Équitation]], francuska škola jahanja]] * 2008. – [[Procesija divova i zmajeva]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Francuska|Francuskoj]] * 2009. – [[Paghjela]] * 2009. – [[Crtanje krovišta|Francuska tradicija crtanja krovišta]] * 2009. – [[Aubussonska tapiserija]] * 2009. – [[Maloya]] * 2010. – [[Compagnonnage]] * 2010. – [[Alençonska čipka]] * 2010. – [[Francuski gastronomski obrok]] * 2011. – [[Equitation]] * 2012. – [[Fest-noz]] * 2013. – [[Sedmogodišnje procesije kostiju Limousina]] * 2014. – [[Gwoka]] * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2016. – [[Karneval u Granvilleu]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2020. – [[Staklene perle]] * 2020. – [[Yole]] * 2020. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2020. – [[Izrada mehaničkih časovnika]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Baget]] * 2022. – [[Pivski festival u Pirinejima]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Suhozid]] * 2024. – [[Sajmišta]] * 2024. – [[Ukrašavanje pariskih krovova]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/france-FR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Grčka === * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2014. – [[Mastika|Uzgajanja mastike na ostrvu Hios]] * 2015. – [[Obrade tinijskog mramora]] * 2016. – [[Momoeria]] * 2017. – [[Rebetiko]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Bizantska muzika]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2020. – [[Polifoni karavan]] * 2022. – [[Dekapentavgoustos]] * 2024. – [[Svečanost u Mesosporitisi]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/greece-GR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Grčkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Gruzija === * 2008. – [[Polifonsko pjevanje u Gruziji]] * 2013. – [[Qvevri]] * 2016. – [[Gruzijsko pismo]] * 2018. – [[Chidaoba]] * 2025. – [[Gruzijska kultura pšenice]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Gruziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Hrvatska === [[Datoteka:Sestine Remete EMZ 300109.jpg|mini|Drveni konjić iz [[Zagorje|Zagorja]], [[Etnografski muzej Zagreb]]]] [[Datoteka:Licitars2.jpg|mini|Licitari (medenjaci) iz Hrvatske]] [[Datoteka:Alkar_2.jpg|mini|[[Sinjska alka]]]] * 2009. – [[Zvončari|Zvončari Kastavštine]] * 2009. – [[Čipka|Hrvatsko čipkarstvo]] * 2009. – [[Povorka kraljice u Gorjanima]] * 2009. – [[Hvarska procesija križa]] * 2009. – [[Festa svetog Vlaha]] * 2009. – [[Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja]] * 2009. – [[Istarsko dvoglasno pjevanje]] * 2010. – [[Licitari|Tradicija pravljenja medenjaka]] * 2010. – [[Sinjska alka]] * 2010. – [[Ojkanje]] * 2011. – [[Bećarac]] * 2011. – [[Nijemo kolo]] * 2012. – [[Klapsko pjevanje|Klapsko pjevanje iz Dalmacije]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2016. – [[Batana]] * 2018. – [[Međimurska popevka]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2021. – [[Festival svetog Trifuna]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2025. – [[Lastovski poklad]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/croatia-HR Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Island === * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2025. – [[Kultura bazena]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/iceland-IS Nematerijalna svjetska baština u Islandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Irska === * 2017. – [[Gajde|Irske gajde]] * 2018. – [[Hurling]] * 2016. – [[Harfa|Keltska harfa]] * 2018. – [[Sokolarstvo]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/ireland-IE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Irskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Italija === [[Datoteka:Alcamo-Pupi-bjs2007-01.jpg|mini|[[Opera dei Pupi]] na [[Sicilija|Siciliji]]]] [[File:Dettaglio - asino porta pecore desarpa Cogne 2.jpg|mini|desno|Transhumanca u Italiji]] * 2008. – [[Opera dei Pupi]] * 2009. – [[Sardinijsko pastoralno pjevanje]] * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2012. – [[Tradicionalna izrada violina|Tradicionalna izrada violina u Cremoni]] * 2013. – [[Proslave procesija velikih struktura na ramenima]] * 2014. – [[Pantelleria]] * 2017. – [[Napuljski Pizzaiuolo]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Celestinov oprost]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2020. – [[Staklene perle]] * 2021. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2021. – [[Tartufi|Branje tartufa]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Opersko pjevanje u Italiji]] * 2024. – [[Ručno zvono]] * 2025. – [[Italijanska kuhinja]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/italy-IT Nematerijalna svjetska baština u Italiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Kipar === * 2009. – [[Lefkaritika]] * 2011. – [[Pjesnički dvoboj]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Bizantska muzika]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2025. – [[Commandaria]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/cyprus-CY Nematerijalna svjetska baština u Kipru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Latvija === * 2008. – [[Baltička slavlja plesa i pjesme]] * 2009. – [[Kulturni prostor Suiti]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/latvia-LV Nematerijalna svjetska baština u Latviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Litvanija === [[Datoteka:Gorakrzyz.jpg|mini|[[Brdo križeva]] u gradu [[Šiauliai]], Litva]] * 2008. – [[Brdo križeva|Tradicionalni obrt i simbolika litvanskih križeva]] * 2009. – [[Baltička slavlja plesa i pjesme]] * 2010. – [[Litvanske višeglasne pjesme]] * 2023. – [[Sodai]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/lithuania-LT Nematerijalna svjetska baština u Litvaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Luksemburg === * 2010. – [[Plesna procesija u Echternachu]] * 2021. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/luxembourg-LU Nematerijalna svjetska baština u Luksemburgu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Malta === * 2020. – [[Ftira]] * 2021. – [[L-Għana]] * 2023. – [[Seoska fešta]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/malta-MT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština na Malti - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Mađarska === [[Datoteka:Busójárás (Mohács), 2009.jpg|mini|[[Procesija bušara]] u [[Mohač]]u 2009.]] * 2011. – [[Procesija bušara|Procesija bušara u Mohaču]] * 2011. – [[Táncház metoda|Mađarski model za prijenos nematerijalne kulturne baštine]] * 2012. – [[Sokolarstvo]] * 2012. – [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] * 2016. – [[Očuvanje narodne muzičke baštine konceptom Kodály]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2022. – [[Tradicija mađarskog gudačkog benda]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2024. – [[Čardaš]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/hungary-HU Nematerijalna svjetska baština u Mađarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2024.]</ref> [[File:Martenitsa E5.jpg|mini|[[Proslava 1. marta]]]] === Severna Makedonija === * 2013. – [[Festival svetih četrdeset mučenika]] u [[Štip]]u * 2014. – [[Kopačkata]] * 2015. – [[Glasoečko]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2017. – [[Hiderles]] * 2024. – [[Gajde|Tradicionalne gajde]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/north-macedonia-MK Nematerijalna svjetska baština u Sjevernoj Makedoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Moldavija === * 2013. – [[Colindat]] * 2016. – [[Zidni tepisi u Rumuniji i Moldaviji]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2022. – [[Altita]] * 2025. – [[Cobza]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/republic-of-moldova-MD Nematerijalna svjetska baština u Moldaviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Nizozemska === * 2012. – [[Parade cvijeća i voća u Holandiji]] * 2017. – [[Upravljanje vjetrenjačama i vodenicama]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Ljetni karneval u Roterdamu]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/netherlands-NL Nematerijalna svjetska baština u Nizozemskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> === Norveška === * 2016. – [[Oselvar brod]] * 2019. – [[Muzika i ples u Setesdalu]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2024. – [[Ljetna poljoprivreda]] * 2024. – [[Narodna nošnja u Norveškoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/norway-NO Nematerijalna svjetska baština u Norveškoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Njemačka === * 2016. – [[Zadruge u Njemačkoj]] * 2017. – [[Orguljaški zanat i muzika]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Praksa modernog plesa u Njemačkoj]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/germany-DE Nematerijalna svjetska baština u Njemačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2022.]</ref> === Poljska === * 2018. – [[Krakovska šopka]] * 2020. – [[Pčelarenje na drvetu]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2021. – [[Tradicija cvjetnih tepiha]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Tradicija polke u Poljskoj]] * 2025. – [[Pletenje košara]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/poland-PL Nematerijalna svjetska baština u Poljskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> [[File:Moliceiro K1.jpg|mini|[[Moliceiro]]]] === Portugal === * 2011. – [[Fado]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2014. – [[Cante Alentejano]] * 2015. – [[Izrada kravljih zvona u Portugalu]] * 2016. – [[Bisalhaes keramika]] * 2016. – [[Sokolarstvo]] * 2017. – [[Izrada glinenih figura iz Estermoza]] * 2019. – [[Careto]] * 2021. – [[Svečanosti zajednice u Campo Maior]] * 2022. – [[Portugalsko-galicijska granica]] * 2024. – [[Konjička umjetnost]] * 2025. – [[Moliceiro]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/portugal-PT Nematerijalna svjetska baština u Portugalu - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Rumunija === * 2013. – [[Colindat]] * 2015. – [[Momački plesovi u Rumuniji]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Cobza]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO Nematerijalna svjetska baština u Rumuniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Rusija === * 2008. – [[Usmena kultura u Semeiskiji|Kulturni prostor i usmena kultura Semeiskie]] * 2008. – [[Olonho|Jakutska epska tradicija]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/russian-federation-RU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Rusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]</ref> === Slovačka === * 2008. – [[Fujara]] * 2013. – [[Glazba sela Terchova]] * 2015. – [[Gajde]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK Nematerijalna svjetska baština u Slovačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Slovenija === * 2016. – [[Predstava u Škofjoj Loki]] * 2017. – [[Kurentovanje]] * 2018. – [[Čipka|Bobinska čipka]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2022. – [[Pčelarstvo u Sloveniji]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Porodiljska njega]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/slovenia-SI Nematerijalna svjetska baština u Sloveniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Srbija === [[File:Kazancauldronsljiveplumsrakija.jpg|mini|Kazan za rakiju]] * 2014. – [[Slava]] * 2017. – [[Kolo (igra)]] * 2018. – [[Gusle|Pevanje uz gusle]] * 2020. – [[Zlakuska grnčarija]] * 2022. – [[Šljivovica]] * 2024. – [[Naivno slikarstvo Kovačice]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/serbia-RS Nematerijalna svjetska baština u Srbiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 2.12.2022.]</ref> === Španija === [[Datoteka:Ball de Gegants.jpg|mini|Ples divova [[Patum de Berga]] u Španjolskoj]] * 2008. – [[Misterij Elxa u Elcheu]] * 2008. – [[Festival Petum u Bergi]] * 2009. – [[Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale]] * 2009. – [[Zviždući jezik]] * 2010. – [[Sokolarstvo]] * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2010. – [[Katalonski ljudski tornjevi]] * 2010. – [[Flamenko]] * 2010. – [[Sibilina pjesma na Majorci]] * 2011. – [[Festival la Mare de Déu de la Salut]] * 2012. – [[Festival otvorenih dvorišta u Cordovi]] * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Cider|Asturijska kultura jabukovače]] * 2024. – [[Ručno zvono]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/spain-ES Nematerijalna svjetska baština u Španiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 2.12.2022.]</ref> === Švicarska === * 2016. – [[Festival u Veveyu]] * 2017. – [[Karneval u Baselu]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2018. – [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2019. – [[Procesije Svete sedmice u Mendrisiu]] * 2020. – [[Izrada mehaničkih časovnika]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Ispaša u Alpama]] * 2025. – [[Jodlanje]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/switzerland-CH Nematerijalna svjetska baština u Švicarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.novembar 2021.]</ref> === Švedska === * 2018. – [[Umjetnost pripovijedanja u području Kronoberga]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2023. – [[Harfa iz Uplanda]] * 2024. – [[Ljetna poljoprivreda]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/sweden-SE Nematerijalna svjetska baština u Švedskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> === Turska === [[Datoteka:Novruz001.jpg|mini|Predmeti koji simboliziraju [[Novruz]]]] * 2008. – [[Mevlevi Sema]] * 2008. – [[Meddah]] * 2009. – [[Karađoz]] * 2009. – [[Ašik]] * 2010. – [[Kirkpinar]] * 2010. – [[Sohbet]] * 2010. – [[Semah]] * 2011. – [[Keškek]] * 2012. – [[Mesir Macunu]] * 2013. – [[Turska kava]] * 2014. – [[Ebru]] * 2016. – [[Lavaš|Jufka]] * 2016. – [[Novruz]] * 2016. – [[Çini keramika]] * 2017. – [[Hiderles]] * 2017. – [[Sporazumijevanje zviždanjem]] * 2018. – [[Dede Korkut]] * 2019. – [[Tradicionalno tursko streljaštvo]] * 2020. – [[Minijaturna umjetnost]] * 2020. – [[Mangala]] * 2021. – [[Hüsn-i hat]] * 2022. – [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]] * 2022. – [[Nasredin-hodža|Priče o Nasrudin-hodži]] * 2022. – [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]] * 2022. – [[Ahlat]] * 2023. – [[Sedef|Ukrašavanje sedefom]] * 2023. – [[Duduk|Sviranje na meju]] * 2023. – [[Osvjetljavanje pisanih djela]] * 2023. – [[Iftar]] * 2023. – [[Tradicija maslina u Turskoj]] * 2024. – [[Gajde|Tradicionalne gajde]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/trkiye-TR Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> [[Datoteka:Yaremcha-Museum-11.JPG|mini|desno|[[Kosivska keramika]]]] === Ukrajina === * 2013. – [[Petrikivsko slikarstvo]] * 2016. – [[Kozaci|Kozačke pjesme]] * 2019. – [[Kosivska keramika]] * 2020. – [[Krimski Tatari|Ornek]] * 2022. – [[Boršč|Ukrajinski boršč]] * 2024. – [[Pisanica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA Nematerijalna svjetska baština u Ukrajini - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. decembar 2026.]</ref> == Povezano == * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Africi]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Americi]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]] == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == {{commonscat|Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity}} * [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011 UNESCO-ova reprezentativna lista nematerijalne svjetske baštine] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Evropi| ]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine|E]] pagl7a6tfggw7b0urxmmqfpzugonph7 42581268 42581198 2026-04-17T08:12:27Z Zavičajac 76707 /* Slovačka */ 42581268 wikitext text/x-wiki Lista [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] na području Europe obuhvata kulturne manifestacije, tradicije, običaje, rituale i vještine koje je prepoznala [[UNESCO|Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu]] (UNESCO). Lista je sortirana po zemljama, prema godini upisa i abecednom redu. == Po zemljama == === Albanija === [[Datoteka:A_traditional_male_folk_group_from_Skrapar.JPG|mini|[[Albansko višeglasno pjevanje]] u izvedbi pjevača iz [[Skrapar]]a]] * 2008. – [[Albansko polifonijsko pjevanje]] * 2022. – [[Xhubleta|Xhubleta, vještine, umijeće i oblici upotrebe]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Tropojski ples]] * 2025. – [[Umijeće sviranja, pjevanja i izrade lahute]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/albania-AL Nematerijalna kulturna baština u Albaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. novembar 2024.]</ref> === Andora === * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2022. – [[Medvjeđe svečanosti u Pirenejima]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/andorra-AD Nematerijalna kulturna baština u Andori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> [[File:Grass decorations, Armenian alphabet.jpg|mini|desno|Armensko pismo]] === Armenija === * 2008. – [[Duduk]] * 2010. – [[Hačkar]] * 2012. – [[Ep o Davidu od Sasuna]] * 2014. – [[Lavaš]] * 2017. – [[Kočari]] * 2019. – [[Armensko pismo]] * 2020. – [[Samostan sv. Tadeja|Hodočašće u manastir svetog Apostola Tadeja]] * 2023. – [[Kovački zanat]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/armenia-AM Nematerijalna kulturna baština u Armeniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> [[File:Fahne "Besondere Vorsicht Dachlawinen" Österreich.jpg|mini|desno|Upozorenje na opasnost od lavina u Hausmaueru, Klagenfurt, Austrija]] === Austrija === [[Datoteka:Villena falconry 2.JPG|mini|[[Sokolarstvo]] je svjetska kulturna baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati, Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)]] * 2012. – [[Sokolarstvo]] * 2012. – [[Festival u Imst]]u * 2015. – [[Španska škola jahanja iz Beča]] * 2016. – [[Centri za zanatstvo]] * 2018. – [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/austria-AT Nematerijalna kulturna baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Azerbejdžan === * 2008. – [[Mugham]] * 2009. – [[Ašik]] * 2010. – [[Azerbejdžanski tepih]] * 2012. – [[Tar (muzički instrument)]] * 2013. – [[Chovqan]] * 2014. – [[Kelaghayi]] * 2015. – [[Bakarni umjetnički radovi u Azerbejdžanu]] * 2016. – [[Jufka]] * 2016. – [[Novruz]] * 2017. – [[Kamancha]] * 2017. – [[Dolma]] * 2018. – [[Dede Korkut]] * 2018. – [[Yalli]] * 2020. – [[Minijaturna umjetnost U Azerbejdžanu]] * 2021. – [[Nar|Kultura nara]] * 2022. – [[Nasredin-hodža|Priče o Nasrudin-hodži]] * 2022. – [[Pehlivanska kultura]] * 2022. – [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]] * 2022. – [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]] * 2023. – [[Sedef|Ukrašavanje sedefom]] * 2023. – [[Duduk|Sviranje na balabanu]] * 2023. – [[Osvjetljavanje pisanih djela]] * 2023. – [[Iftar]] * 2024. – [[Tandir]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/azerbaijan-AZ Nematerijalna kulturna baština u Azerbejdžanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Belgija === [[Datoteka:Doudou.JPG|mini|[[Procesija divova i zmajeva]] je zajednička svjetska baština Francuske i Belgije]] * 2008. – [[Karneval Binche]] * 2008. – [[Procesija divova i zmajeva]] * 2009. – [[Procesija svete krvi u Bruggeu]] * 2010. – [[Houtem Jaarmarkt]] * 2010. – [[Krakelingen i Tonnekensbrand]] * 2011. – [[Ludoraznolikost]] * 2011. – [[Godišnjaci iz Leuvena]] * 2012. – [[Marševi u Regiji Sambre-Meuse]] * 2013. – [[Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu]] * 2014. – [[Očuvanje karijonske kulture]] * 2016. – [[Sokolarstvo]] * 2016. – [[Kultura piva u Belgiji]] * 2019. – [[Ommegang festival iz Brisela]] * 2020. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2021. – [[Namursko nanadmetanje na štulama]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Hraniteljstvo u Gilu]] * 2024. – [[Suhozid]] * 2025. – [[Briselsko štapno lutkarsko pozorište]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BE Nematerijalna kulturna baština u Belgiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Belorusija === * 2009. – [[Koledarski carevi]] * 2018. – [[Budslavska proslava]] * 2019. – [[Proljetni obred Jurauskog Karahoda]] * 2020. – [[Pčelarenje na drvetu]] * 2022. – [[Pletenje slame u Bjelorusiji]] * 2024. – [[Vytsinanka]] * 2025. – [[Negliubska tekstilna tradicija]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/belarus-BY Nematerijalna kulturna baština u Bjelorusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. decembar 2025.]</ref> [[File:Zmijanje embroidery in BL store 2.jpg|mini|Zmijanjski vez]] === Bosna i Hercegovina === * 2014. – [[Zmijanjski vez]] * 2017. – [[Drvorezbarstvo u Konjicu]] * 2018. – [[Berba trave ive na Ozrenu]] * 2020. – [[Kosidba na Kupresu]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2024. – [[Sevdalinka]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BA Nematerijalna kulturna baština u Bosni i Hercegovini - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Bugarska === [[Datoteka:Nestinar.bulgari.jpg|mini|[[Nestinarstvo]] u Bugarskoj]] * 2008. – [[Bistričke babe]] * 2009. – [[Nestinarstvo]] * 2014. – [[Čiprovački ćilim]] * 2015. – [[Surva festival]] * 2016. – [[Folklorni festival u Koprivšici]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2017. – [[Bugarsko čitalište]] * 2021. – [[Višeglasno pjevanje iz Dolena i Satovče]] * 2025. – [[Gajde|Gajde i sviranje na gajde u Bugarskoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.decembar 2025.]</ref> === Crna Gora === * 2021. – [[Bokeljska mornarica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/montenegro-ME Nematerijalna kulturna baština u Crnoj Gori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]</ref> [[File:RaftAndShip.png|mini|desno|Splavarenje na Vltavi u Češkoj 1903.]] === Češka === * 2008. – [[Slovački verbunk]] * 2010. – [[Sokolarstvo]] * 2010. – [[Pokladni običaji u području Hlinecko]] * 2011. – [[Povorka kraljeva u Češkoj]] * 2016. – [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2020. – [[Ručna izrada ukrasa za božićno drvo]] * 2022. – [[Očuvanje starih zanata u Češkoj]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2025. – [[Amaterska pozorišna gluma u Češkoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/czechia-CZ Nematerijalna kulturna baština u Češkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Danska === * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2021. – [[Inuitski ples i pjevanje bubnjeva]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/denmark-DK UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Danskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Estonija === [[Datoteka:Kihnu muuseum ja Kihnu kirik.JPG|mini|Tradicionalni muzej u [[Kihnu]]u, Estonija]] * 2008. – [[Kulturni prostor Kihnu]] * 2009. – [[Seto Leelo]] * 2009. – [[Baltički slavljenički plesovi i pjesme]] * 2014. – [[Tradicija parnih kupelji iz Võromaa]] * 2021. – [[Čamci iz Soomaa]] * 2024. – [[Mulgi puder]] * 2024. – [[Pisanica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/estonia-EE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Estoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. april 2026.]</ref> === Finska === [[File:Smoke-sauna2.JPG|mini|Sauna u Finskoj]] * 2020. – [[Sauna|Sauna u Finskoj]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2021. – [[Kaustinen narodna muzika]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/finland-FI UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Finskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Francuska === [[Datoteka:Cadre_noir_-_reprise_des_sauteurs_%C3%A0_la_main_en_presentation_publique_3.jpg|mini|[[Équitation]], francuska škola jahanja]] * 2008. – [[Procesija divova i zmajeva]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Francuska|Francuskoj]] * 2009. – [[Paghjela]] * 2009. – [[Crtanje krovišta|Francuska tradicija crtanja krovišta]] * 2009. – [[Aubussonska tapiserija]] * 2009. – [[Maloya]] * 2010. – [[Compagnonnage]] * 2010. – [[Alençonska čipka]] * 2010. – [[Francuski gastronomski obrok]] * 2011. – [[Equitation]] * 2012. – [[Fest-noz]] * 2013. – [[Sedmogodišnje procesije kostiju Limousina]] * 2014. – [[Gwoka]] * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2016. – [[Karneval u Granvilleu]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2020. – [[Staklene perle]] * 2020. – [[Yole]] * 2020. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2020. – [[Izrada mehaničkih časovnika]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Baget]] * 2022. – [[Pivski festival u Pirinejima]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Suhozid]] * 2024. – [[Sajmišta]] * 2024. – [[Ukrašavanje pariskih krovova]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/france-FR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Grčka === * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2014. – [[Mastika|Uzgajanja mastike na ostrvu Hios]] * 2015. – [[Obrade tinijskog mramora]] * 2016. – [[Momoeria]] * 2017. – [[Rebetiko]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Bizantska muzika]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2020. – [[Polifoni karavan]] * 2022. – [[Dekapentavgoustos]] * 2024. – [[Svečanost u Mesosporitisi]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/greece-GR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Grčkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Gruzija === * 2008. – [[Polifonsko pjevanje u Gruziji]] * 2013. – [[Qvevri]] * 2016. – [[Gruzijsko pismo]] * 2018. – [[Chidaoba]] * 2025. – [[Gruzijska kultura pšenice]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Gruziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Hrvatska === [[Datoteka:Sestine Remete EMZ 300109.jpg|mini|Drveni konjić iz [[Zagorje|Zagorja]], [[Etnografski muzej Zagreb]]]] [[Datoteka:Licitars2.jpg|mini|Licitari (medenjaci) iz Hrvatske]] [[Datoteka:Alkar_2.jpg|mini|[[Sinjska alka]]]] * 2009. – [[Zvončari|Zvončari Kastavštine]] * 2009. – [[Čipka|Hrvatsko čipkarstvo]] * 2009. – [[Povorka kraljice u Gorjanima]] * 2009. – [[Hvarska procesija križa]] * 2009. – [[Festa svetog Vlaha]] * 2009. – [[Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja]] * 2009. – [[Istarsko dvoglasno pjevanje]] * 2010. – [[Licitari|Tradicija pravljenja medenjaka]] * 2010. – [[Sinjska alka]] * 2010. – [[Ojkanje]] * 2011. – [[Bećarac]] * 2011. – [[Nijemo kolo]] * 2012. – [[Klapsko pjevanje|Klapsko pjevanje iz Dalmacije]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2016. – [[Batana]] * 2018. – [[Međimurska popevka]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2021. – [[Festival svetog Trifuna]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2025. – [[Lastovski poklad]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/croatia-HR Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Island === * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2025. – [[Kultura bazena]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/iceland-IS Nematerijalna svjetska baština u Islandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Irska === * 2017. – [[Gajde|Irske gajde]] * 2018. – [[Hurling]] * 2016. – [[Harfa|Keltska harfa]] * 2018. – [[Sokolarstvo]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/ireland-IE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Irskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Italija === [[Datoteka:Alcamo-Pupi-bjs2007-01.jpg|mini|[[Opera dei Pupi]] na [[Sicilija|Siciliji]]]] [[File:Dettaglio - asino porta pecore desarpa Cogne 2.jpg|mini|desno|Transhumanca u Italiji]] * 2008. – [[Opera dei Pupi]] * 2009. – [[Sardinijsko pastoralno pjevanje]] * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2012. – [[Tradicionalna izrada violina|Tradicionalna izrada violina u Cremoni]] * 2013. – [[Proslave procesija velikih struktura na ramenima]] * 2014. – [[Pantelleria]] * 2017. – [[Napuljski Pizzaiuolo]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Celestinov oprost]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2020. – [[Staklene perle]] * 2021. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2021. – [[Tartufi|Branje tartufa]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Opersko pjevanje u Italiji]] * 2024. – [[Ručno zvono]] * 2025. – [[Italijanska kuhinja]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/italy-IT Nematerijalna svjetska baština u Italiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Kipar === * 2009. – [[Lefkaritika]] * 2011. – [[Pjesnički dvoboj]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Bizantska muzika]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2025. – [[Commandaria]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/cyprus-CY Nematerijalna svjetska baština u Kipru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Latvija === * 2008. – [[Baltička slavlja plesa i pjesme]] * 2009. – [[Kulturni prostor Suiti]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/latvia-LV Nematerijalna svjetska baština u Latviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Litvanija === [[Datoteka:Gorakrzyz.jpg|mini|[[Brdo križeva]] u gradu [[Šiauliai]], Litva]] * 2008. – [[Brdo križeva|Tradicionalni obrt i simbolika litvanskih križeva]] * 2009. – [[Baltička slavlja plesa i pjesme]] * 2010. – [[Litvanske višeglasne pjesme]] * 2023. – [[Sodai]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/lithuania-LT Nematerijalna svjetska baština u Litvaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Luksemburg === * 2010. – [[Plesna procesija u Echternachu]] * 2021. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/luxembourg-LU Nematerijalna svjetska baština u Luksemburgu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Malta === * 2020. – [[Ftira]] * 2021. – [[L-Għana]] * 2023. – [[Seoska fešta]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/malta-MT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština na Malti - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Mađarska === [[Datoteka:Busójárás (Mohács), 2009.jpg|mini|[[Procesija bušara]] u [[Mohač]]u 2009.]] * 2011. – [[Procesija bušara|Procesija bušara u Mohaču]] * 2011. – [[Táncház metoda|Mađarski model za prijenos nematerijalne kulturne baštine]] * 2012. – [[Sokolarstvo]] * 2012. – [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] * 2016. – [[Očuvanje narodne muzičke baštine konceptom Kodály]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2022. – [[Tradicija mađarskog gudačkog benda]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2024. – [[Čardaš]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/hungary-HU Nematerijalna svjetska baština u Mađarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2024.]</ref> [[File:Martenitsa E5.jpg|mini|[[Proslava 1. marta]]]] === Severna Makedonija === * 2013. – [[Festival svetih četrdeset mučenika]] u [[Štip]]u * 2014. – [[Kopačkata]] * 2015. – [[Glasoečko]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2017. – [[Hiderles]] * 2024. – [[Gajde|Tradicionalne gajde]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/north-macedonia-MK Nematerijalna svjetska baština u Sjevernoj Makedoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Moldavija === * 2013. – [[Colindat]] * 2016. – [[Zidni tepisi u Rumuniji i Moldaviji]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2022. – [[Altita]] * 2025. – [[Cobza]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/republic-of-moldova-MD Nematerijalna svjetska baština u Moldaviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Nizozemska === * 2012. – [[Parade cvijeća i voća u Holandiji]] * 2017. – [[Upravljanje vjetrenjačama i vodenicama]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Ljetni karneval u Roterdamu]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/netherlands-NL Nematerijalna svjetska baština u Nizozemskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> === Norveška === * 2016. – [[Oselvar brod]] * 2019. – [[Muzika i ples u Setesdalu]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2024. – [[Ljetna poljoprivreda]] * 2024. – [[Narodna nošnja u Norveškoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/norway-NO Nematerijalna svjetska baština u Norveškoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Njemačka === * 2016. – [[Zadruge u Njemačkoj]] * 2017. – [[Orguljaški zanat i muzika]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Praksa modernog plesa u Njemačkoj]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/germany-DE Nematerijalna svjetska baština u Njemačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2022.]</ref> === Poljska === * 2018. – [[Krakovska šopka]] * 2020. – [[Pčelarenje na drvetu]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2021. – [[Tradicija cvjetnih tepiha]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Tradicija polke u Poljskoj]] * 2025. – [[Pletenje košara]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/poland-PL Nematerijalna svjetska baština u Poljskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> [[File:Moliceiro K1.jpg|mini|[[Moliceiro]]]] === Portugal === * 2011. – [[Fado]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2014. – [[Cante Alentejano]] * 2015. – [[Izrada kravljih zvona u Portugalu]] * 2016. – [[Bisalhaes keramika]] * 2016. – [[Sokolarstvo]] * 2017. – [[Izrada glinenih figura iz Estermoza]] * 2019. – [[Careto]] * 2021. – [[Svečanosti zajednice u Campo Maior]] * 2022. – [[Portugalsko-galicijska granica]] * 2024. – [[Konjička umjetnost]] * 2025. – [[Moliceiro]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/portugal-PT Nematerijalna svjetska baština u Portugalu - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Rumunija === * 2013. – [[Colindat]] * 2015. – [[Momački plesovi u Rumuniji]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Cobza]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO Nematerijalna svjetska baština u Rumuniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Rusija === * 2008. – [[Usmena kultura u Semeiskiji|Kulturni prostor i usmena kultura Semeiskie]] * 2008. – [[Olonho|Jakutska epska tradicija]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/russian-federation-RU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Rusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]</ref> === Slovačka === * 2008. – [[Fujara]] * 2013. – [[Glazba sela Terchova]] * 2015. – [[Gajde]] * 2016. – [[Lutkarstvo]] * 2017. – [[Horehronie]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2019. – [[Drotarstvo]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2024. – [[Škola zanata ÚĽUV]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK Nematerijalna svjetska baština u Slovačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Slovenija === * 2016. – [[Predstava u Škofjoj Loki]] * 2017. – [[Kurentovanje]] * 2018. – [[Čipka|Bobinska čipka]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2022. – [[Pčelarstvo u Sloveniji]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Porodiljska njega]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/slovenia-SI Nematerijalna svjetska baština u Sloveniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Srbija === [[File:Kazancauldronsljiveplumsrakija.jpg|mini|Kazan za rakiju]] * 2014. – [[Slava]] * 2017. – [[Kolo (igra)]] * 2018. – [[Gusle|Pevanje uz gusle]] * 2020. – [[Zlakuska grnčarija]] * 2022. – [[Šljivovica]] * 2024. – [[Naivno slikarstvo Kovačice]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/serbia-RS Nematerijalna svjetska baština u Srbiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 2.12.2022.]</ref> === Španija === [[Datoteka:Ball de Gegants.jpg|mini|Ples divova [[Patum de Berga]] u Španjolskoj]] * 2008. – [[Misterij Elxa u Elcheu]] * 2008. – [[Festival Petum u Bergi]] * 2009. – [[Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale]] * 2009. – [[Zviždući jezik]] * 2010. – [[Sokolarstvo]] * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2010. – [[Katalonski ljudski tornjevi]] * 2010. – [[Flamenko]] * 2010. – [[Sibilina pjesma na Majorci]] * 2011. – [[Festival la Mare de Déu de la Salut]] * 2012. – [[Festival otvorenih dvorišta u Cordovi]] * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Cider|Asturijska kultura jabukovače]] * 2024. – [[Ručno zvono]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/spain-ES Nematerijalna svjetska baština u Španiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 2.12.2022.]</ref> === Švicarska === * 2016. – [[Festival u Veveyu]] * 2017. – [[Karneval u Baselu]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2018. – [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2019. – [[Procesije Svete sedmice u Mendrisiu]] * 2020. – [[Izrada mehaničkih časovnika]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Ispaša u Alpama]] * 2025. – [[Jodlanje]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/switzerland-CH Nematerijalna svjetska baština u Švicarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.novembar 2021.]</ref> === Švedska === * 2018. – [[Umjetnost pripovijedanja u području Kronoberga]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2023. – [[Harfa iz Uplanda]] * 2024. – [[Ljetna poljoprivreda]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/sweden-SE Nematerijalna svjetska baština u Švedskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> === Turska === [[Datoteka:Novruz001.jpg|mini|Predmeti koji simboliziraju [[Novruz]]]] * 2008. – [[Mevlevi Sema]] * 2008. – [[Meddah]] * 2009. – [[Karađoz]] * 2009. – [[Ašik]] * 2010. – [[Kirkpinar]] * 2010. – [[Sohbet]] * 2010. – [[Semah]] * 2011. – [[Keškek]] * 2012. – [[Mesir Macunu]] * 2013. – [[Turska kava]] * 2014. – [[Ebru]] * 2016. – [[Lavaš|Jufka]] * 2016. – [[Novruz]] * 2016. – [[Çini keramika]] * 2017. – [[Hiderles]] * 2017. – [[Sporazumijevanje zviždanjem]] * 2018. – [[Dede Korkut]] * 2019. – [[Tradicionalno tursko streljaštvo]] * 2020. – [[Minijaturna umjetnost]] * 2020. – [[Mangala]] * 2021. – [[Hüsn-i hat]] * 2022. – [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]] * 2022. – [[Nasredin-hodža|Priče o Nasrudin-hodži]] * 2022. – [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]] * 2022. – [[Ahlat]] * 2023. – [[Sedef|Ukrašavanje sedefom]] * 2023. – [[Duduk|Sviranje na meju]] * 2023. – [[Osvjetljavanje pisanih djela]] * 2023. – [[Iftar]] * 2023. – [[Tradicija maslina u Turskoj]] * 2024. – [[Gajde|Tradicionalne gajde]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/trkiye-TR Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> [[Datoteka:Yaremcha-Museum-11.JPG|mini|desno|[[Kosivska keramika]]]] === Ukrajina === * 2013. – [[Petrikivsko slikarstvo]] * 2016. – [[Kozaci|Kozačke pjesme]] * 2019. – [[Kosivska keramika]] * 2020. – [[Krimski Tatari|Ornek]] * 2022. – [[Boršč|Ukrajinski boršč]] * 2024. – [[Pisanica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA Nematerijalna svjetska baština u Ukrajini - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. decembar 2026.]</ref> == Povezano == * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Africi]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Americi]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]] == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == {{commonscat|Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity}} * [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011 UNESCO-ova reprezentativna lista nematerijalne svjetske baštine] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Evropi| ]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine|E]] hwb9hjqrfjv95r5u3wwtf721ll3i6bt 42581276 42581268 2026-04-17T11:30:35Z Zavičajac 76707 /* Slovačka */ 42581276 wikitext text/x-wiki Lista [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] na području Europe obuhvata kulturne manifestacije, tradicije, običaje, rituale i vještine koje je prepoznala [[UNESCO|Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu]] (UNESCO). Lista je sortirana po zemljama, prema godini upisa i abecednom redu. == Po zemljama == === Albanija === [[Datoteka:A_traditional_male_folk_group_from_Skrapar.JPG|mini|[[Albansko višeglasno pjevanje]] u izvedbi pjevača iz [[Skrapar]]a]] * 2008. – [[Albansko polifonijsko pjevanje]] * 2022. – [[Xhubleta|Xhubleta, vještine, umijeće i oblici upotrebe]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Tropojski ples]] * 2025. – [[Umijeće sviranja, pjevanja i izrade lahute]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/albania-AL Nematerijalna kulturna baština u Albaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. novembar 2024.]</ref> === Andora === * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2022. – [[Medvjeđe svečanosti u Pirenejima]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/andorra-AD Nematerijalna kulturna baština u Andori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> [[File:Grass decorations, Armenian alphabet.jpg|mini|desno|Armensko pismo]] === Armenija === * 2008. – [[Duduk]] * 2010. – [[Hačkar]] * 2012. – [[Ep o Davidu od Sasuna]] * 2014. – [[Lavaš]] * 2017. – [[Kočari]] * 2019. – [[Armensko pismo]] * 2020. – [[Samostan sv. Tadeja|Hodočašće u manastir svetog Apostola Tadeja]] * 2023. – [[Kovački zanat]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/armenia-AM Nematerijalna kulturna baština u Armeniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> [[File:Fahne "Besondere Vorsicht Dachlawinen" Österreich.jpg|mini|desno|Upozorenje na opasnost od lavina u Hausmaueru, Klagenfurt, Austrija]] === Austrija === [[Datoteka:Villena falconry 2.JPG|mini|[[Sokolarstvo]] je svjetska kulturna baština više zemalja (Ujedinjeni Arapski Emirati, Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Mađarska, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)]] * 2012. – [[Sokolarstvo]] * 2012. – [[Festival u Imst]]u * 2015. – [[Španska škola jahanja iz Beča]] * 2016. – [[Centri za zanatstvo]] * 2018. – [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/austria-AT Nematerijalna kulturna baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Azerbejdžan === * 2008. – [[Mugham]] * 2009. – [[Ašik]] * 2010. – [[Azerbejdžanski tepih]] * 2012. – [[Tar (muzički instrument)]] * 2013. – [[Chovqan]] * 2014. – [[Kelaghayi]] * 2015. – [[Bakarni umjetnički radovi u Azerbejdžanu]] * 2016. – [[Jufka]] * 2016. – [[Novruz]] * 2017. – [[Kamancha]] * 2017. – [[Dolma]] * 2018. – [[Dede Korkut]] * 2018. – [[Yalli]] * 2020. – [[Minijaturna umjetnost U Azerbejdžanu]] * 2021. – [[Nar|Kultura nara]] * 2022. – [[Nasredin-hodža|Priče o Nasrudin-hodži]] * 2022. – [[Pehlivanska kultura]] * 2022. – [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]] * 2022. – [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]] * 2023. – [[Sedef|Ukrašavanje sedefom]] * 2023. – [[Duduk|Sviranje na balabanu]] * 2023. – [[Osvjetljavanje pisanih djela]] * 2023. – [[Iftar]] * 2024. – [[Tandir]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/azerbaijan-AZ Nematerijalna kulturna baština u Azerbejdžanu - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Belgija === [[Datoteka:Doudou.JPG|mini|[[Procesija divova i zmajeva]] je zajednička svjetska baština Francuske i Belgije]] * 2008. – [[Karneval Binche]] * 2008. – [[Procesija divova i zmajeva]] * 2009. – [[Procesija svete krvi u Bruggeu]] * 2010. – [[Houtem Jaarmarkt]] * 2010. – [[Krakelingen i Tonnekensbrand]] * 2011. – [[Ludoraznolikost]] * 2011. – [[Godišnjaci iz Leuvena]] * 2012. – [[Marševi u Regiji Sambre-Meuse]] * 2013. – [[Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu]] * 2014. – [[Očuvanje karijonske kulture]] * 2016. – [[Sokolarstvo]] * 2016. – [[Kultura piva u Belgiji]] * 2019. – [[Ommegang festival iz Brisela]] * 2020. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2021. – [[Namursko nanadmetanje na štulama]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Hraniteljstvo u Gilu]] * 2024. – [[Suhozid]] * 2025. – [[Briselsko štapno lutkarsko pozorište]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BE Nematerijalna kulturna baština u Belgiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Belorusija === * 2009. – [[Koledarski carevi]] * 2018. – [[Budslavska proslava]] * 2019. – [[Proljetni obred Jurauskog Karahoda]] * 2020. – [[Pčelarenje na drvetu]] * 2022. – [[Pletenje slame u Bjelorusiji]] * 2024. – [[Vytsinanka]] * 2025. – [[Negliubska tekstilna tradicija]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/belarus-BY Nematerijalna kulturna baština u Bjelorusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. decembar 2025.]</ref> [[File:Zmijanje embroidery in BL store 2.jpg|mini|Zmijanjski vez]] === Bosna i Hercegovina === * 2014. – [[Zmijanjski vez]] * 2017. – [[Drvorezbarstvo u Konjicu]] * 2018. – [[Berba trave ive na Ozrenu]] * 2020. – [[Kosidba na Kupresu]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2024. – [[Sevdalinka]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bosnia-and-herzegovina-BA Nematerijalna kulturna baština u Bosni i Hercegovini - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Bugarska === [[Datoteka:Nestinar.bulgari.jpg|mini|[[Nestinarstvo]] u Bugarskoj]] * 2008. – [[Bistričke babe]] * 2009. – [[Nestinarstvo]] * 2014. – [[Čiprovački ćilim]] * 2015. – [[Surva festival]] * 2016. – [[Folklorni festival u Koprivšici]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2017. – [[Bugarsko čitalište]] * 2021. – [[Višeglasno pjevanje iz Dolena i Satovče]] * 2025. – [[Gajde|Gajde i sviranje na gajde u Bugarskoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/bulgaria-BG Nematerijalna kulturna baština u Bugarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.decembar 2025.]</ref> === Crna Gora === * 2021. – [[Bokeljska mornarica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/montenegro-ME Nematerijalna kulturna baština u Crnoj Gori - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]</ref> [[File:RaftAndShip.png|mini|desno|Splavarenje na Vltavi u Češkoj 1903.]] === Češka === * 2008. – [[Slovački verbunk]] * 2010. – [[Sokolarstvo]] * 2010. – [[Pokladni običaji u području Hlinecko]] * 2011. – [[Povorka kraljeva u Češkoj]] * 2016. – [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2020. – [[Ručna izrada ukrasa za božićno drvo]] * 2022. – [[Očuvanje starih zanata u Češkoj]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2025. – [[Amaterska pozorišna gluma u Češkoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/czechia-CZ Nematerijalna kulturna baština u Češkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Danska === * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2021. – [[Inuitski ples i pjevanje bubnjeva]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/denmark-DK UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Danskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Estonija === [[Datoteka:Kihnu muuseum ja Kihnu kirik.JPG|mini|Tradicionalni muzej u [[Kihnu]]u, Estonija]] * 2008. – [[Kulturni prostor Kihnu]] * 2009. – [[Seto Leelo]] * 2009. – [[Baltički slavljenički plesovi i pjesme]] * 2014. – [[Tradicija parnih kupelji iz Võromaa]] * 2021. – [[Čamci iz Soomaa]] * 2024. – [[Mulgi puder]] * 2024. – [[Pisanica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/estonia-EE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Estoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. april 2026.]</ref> === Finska === [[File:Smoke-sauna2.JPG|mini|Sauna u Finskoj]] * 2020. – [[Sauna|Sauna u Finskoj]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2021. – [[Kaustinen narodna muzika]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/finland-FI UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Finskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Francuska === [[Datoteka:Cadre_noir_-_reprise_des_sauteurs_%C3%A0_la_main_en_presentation_publique_3.jpg|mini|[[Équitation]], francuska škola jahanja]] * 2008. – [[Procesija divova i zmajeva]] u [[Belgija|Belgiji]] i [[Francuska|Francuskoj]] * 2009. – [[Paghjela]] * 2009. – [[Crtanje krovišta|Francuska tradicija crtanja krovišta]] * 2009. – [[Aubussonska tapiserija]] * 2009. – [[Maloya]] * 2010. – [[Compagnonnage]] * 2010. – [[Alençonska čipka]] * 2010. – [[Francuski gastronomski obrok]] * 2011. – [[Equitation]] * 2012. – [[Fest-noz]] * 2013. – [[Sedmogodišnje procesije kostiju Limousina]] * 2014. – [[Gwoka]] * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2016. – [[Karneval u Granvilleu]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2020. – [[Staklene perle]] * 2020. – [[Yole]] * 2020. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2020. – [[Izrada mehaničkih časovnika]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Baget]] * 2022. – [[Pivski festival u Pirinejima]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Suhozid]] * 2024. – [[Sajmišta]] * 2024. – [[Ukrašavanje pariskih krovova]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/france-FR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Grčka === * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2014. – [[Mastika|Uzgajanja mastike na ostrvu Hios]] * 2015. – [[Obrade tinijskog mramora]] * 2016. – [[Momoeria]] * 2017. – [[Rebetiko]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Bizantska muzika]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2020. – [[Polifoni karavan]] * 2022. – [[Dekapentavgoustos]] * 2024. – [[Svečanost u Mesosporitisi]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/greece-GR UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Grčkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Gruzija === * 2008. – [[Polifonsko pjevanje u Gruziji]] * 2013. – [[Qvevri]] * 2016. – [[Gruzijsko pismo]] * 2018. – [[Chidaoba]] * 2025. – [[Gruzijska kultura pšenice]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Gruziji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Hrvatska === [[Datoteka:Sestine Remete EMZ 300109.jpg|mini|Drveni konjić iz [[Zagorje|Zagorja]], [[Etnografski muzej Zagreb]]]] [[Datoteka:Licitars2.jpg|mini|Licitari (medenjaci) iz Hrvatske]] [[Datoteka:Alkar_2.jpg|mini|[[Sinjska alka]]]] * 2009. – [[Zvončari|Zvončari Kastavštine]] * 2009. – [[Čipka|Hrvatsko čipkarstvo]] * 2009. – [[Povorka kraljice u Gorjanima]] * 2009. – [[Hvarska procesija križa]] * 2009. – [[Festa svetog Vlaha]] * 2009. – [[Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja]] * 2009. – [[Istarsko dvoglasno pjevanje]] * 2010. – [[Licitari|Tradicija pravljenja medenjaka]] * 2010. – [[Sinjska alka]] * 2010. – [[Ojkanje]] * 2011. – [[Bećarac]] * 2011. – [[Nijemo kolo]] * 2012. – [[Klapsko pjevanje|Klapsko pjevanje iz Dalmacije]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2016. – [[Batana]] * 2018. – [[Međimurska popevka]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2021. – [[Festival svetog Trifuna]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2025. – [[Lastovski poklad]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/croatia-HR Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Island === * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2025. – [[Kultura bazena]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/iceland-IS Nematerijalna svjetska baština u Islandu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Irska === * 2017. – [[Gajde|Irske gajde]] * 2018. – [[Hurling]] * 2016. – [[Harfa|Keltska harfa]] * 2018. – [[Sokolarstvo]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/ireland-IE UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Irskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2021.]</ref> === Italija === [[Datoteka:Alcamo-Pupi-bjs2007-01.jpg|mini|[[Opera dei Pupi]] na [[Sicilija|Siciliji]]]] [[File:Dettaglio - asino porta pecore desarpa Cogne 2.jpg|mini|desno|Transhumanca u Italiji]] * 2008. – [[Opera dei Pupi]] * 2009. – [[Sardinijsko pastoralno pjevanje]] * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2012. – [[Tradicionalna izrada violina|Tradicionalna izrada violina u Cremoni]] * 2013. – [[Proslave procesija velikih struktura na ramenima]] * 2014. – [[Pantelleria]] * 2017. – [[Napuljski Pizzaiuolo]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Celestinov oprost]] * 2019. – [[Transhumanca]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2020. – [[Staklene perle]] * 2021. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2021. – [[Tartufi|Branje tartufa]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Opersko pjevanje u Italiji]] * 2024. – [[Ručno zvono]] * 2025. – [[Italijanska kuhinja]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/italy-IT Nematerijalna svjetska baština u Italiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Kipar === * 2009. – [[Lefkaritika]] * 2011. – [[Pjesnički dvoboj]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2019. – [[Bizantska muzika]] * 2022. – [[Pljočkanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2025. – [[Commandaria]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/cyprus-CY Nematerijalna svjetska baština u Kipru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Latvija === * 2008. – [[Baltička slavlja plesa i pjesme]] * 2009. – [[Kulturni prostor Suiti]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/latvia-LV Nematerijalna svjetska baština u Latviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Litvanija === [[Datoteka:Gorakrzyz.jpg|mini|[[Brdo križeva]] u gradu [[Šiauliai]], Litva]] * 2008. – [[Brdo križeva|Tradicionalni obrt i simbolika litvanskih križeva]] * 2009. – [[Baltička slavlja plesa i pjesme]] * 2010. – [[Litvanske višeglasne pjesme]] * 2023. – [[Sodai]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/lithuania-LT Nematerijalna svjetska baština u Litvaniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Luksemburg === * 2010. – [[Plesna procesija u Echternachu]] * 2021. – [[Rog (instrument)|Umjetnost sviranja na rogu]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2024. – [[Suhozid]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/luxembourg-LU Nematerijalna svjetska baština u Luksemburgu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Malta === * 2020. – [[Ftira]] * 2021. – [[L-Għana]] * 2023. – [[Seoska fešta]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/malta-MT UNESCO: Nematerijalna svjetska baština na Malti - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Mađarska === [[Datoteka:Busójárás (Mohács), 2009.jpg|mini|[[Procesija bušara]] u [[Mohač]]u 2009.]] * 2011. – [[Procesija bušara|Procesija bušara u Mohaču]] * 2011. – [[Táncház metoda|Mađarski model za prijenos nematerijalne kulturne baštine]] * 2012. – [[Sokolarstvo]] * 2012. – [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] * 2016. – [[Očuvanje narodne muzičke baštine konceptom Kodály]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2022. – [[Tradicija mađarskog gudačkog benda]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2024. – [[Čardaš]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/hungary-HU Nematerijalna svjetska baština u Mađarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2024.]</ref> [[File:Martenitsa E5.jpg|mini|[[Proslava 1. marta]]]] === Severna Makedonija === * 2013. – [[Festival svetih četrdeset mučenika]] u [[Štip]]u * 2014. – [[Kopačkata]] * 2015. – [[Glasoečko]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2017. – [[Hiderles]] * 2024. – [[Gajde|Tradicionalne gajde]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/north-macedonia-MK Nematerijalna svjetska baština u Sjevernoj Makedoniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Moldavija === * 2013. – [[Colindat]] * 2016. – [[Zidni tepisi u Rumuniji i Moldaviji]] * 2017. – [[Proslava 1. marta]] * 2022. – [[Altita]] * 2025. – [[Cobza]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/republic-of-moldova-MD Nematerijalna svjetska baština u Moldaviji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> === Nizozemska === * 2012. – [[Parade cvijeća i voća u Holandiji]] * 2017. – [[Upravljanje vjetrenjačama i vodenicama]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Ljetni karneval u Roterdamu]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/netherlands-NL Nematerijalna svjetska baština u Nizozemskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> === Norveška === * 2016. – [[Oselvar brod]] * 2019. – [[Muzika i ples u Setesdalu]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2024. – [[Ljetna poljoprivreda]] * 2024. – [[Narodna nošnja u Norveškoj]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/norway-NO Nematerijalna svjetska baština u Norveškoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Njemačka === * 2016. – [[Zadruge u Njemačkoj]] * 2017. – [[Orguljaški zanat i muzika]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Praksa modernog plesa u Njemačkoj]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Porodiljska njega]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/germany-DE Nematerijalna svjetska baština u Njemačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2022.]</ref> === Poljska === * 2018. – [[Krakovska šopka]] * 2020. – [[Pčelarenje na drvetu]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2021. – [[Tradicija cvjetnih tepiha]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Tradicija polke u Poljskoj]] * 2025. – [[Pletenje košara]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/poland-PL Nematerijalna svjetska baština u Poljskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.12.2022.]</ref> [[File:Moliceiro K1.jpg|mini|[[Moliceiro]]]] === Portugal === * 2011. – [[Fado]] * 2013. – [[Mediteranska prehrana]] * 2014. – [[Cante Alentejano]] * 2015. – [[Izrada kravljih zvona u Portugalu]] * 2016. – [[Bisalhaes keramika]] * 2016. – [[Sokolarstvo]] * 2017. – [[Izrada glinenih figura iz Estermoza]] * 2019. – [[Careto]] * 2021. – [[Svečanosti zajednice u Campo Maior]] * 2022. – [[Portugalsko-galicijska granica]] * 2024. – [[Konjička umjetnost]] * 2025. – [[Moliceiro]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/portugal-PT Nematerijalna svjetska baština u Portugalu - ich.unesco.org - Pristupljeno 13.12.2024.]</ref> === Rumunija === * 2013. – [[Colindat]] * 2015. – [[Momački plesovi u Rumuniji]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2023. – [[Cobza]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO Nematerijalna svjetska baština u Rumuniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Rusija === * 2008. – [[Usmena kultura u Semeiskiji|Kulturni prostor i usmena kultura Semeiskie]] * 2008. – [[Olonho|Jakutska epska tradicija]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/russian-federation-RU UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Rusiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. 11. 2022.]</ref> === Slovačka === * 2008. – [[Fujara]] * 2013. – [[Glazba sela Terchova]] * 2015. – [[Gajde]] * 2016. – [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]] * 2017. – [[Horehronie]] * 2018. – [[Plavo bojenje]] * 2019. – [[Drotarstvo]] * 2021. – [[Sokolarstvo]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2024. – [[Škola zanata ÚĽUV]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK Nematerijalna svjetska baština u Slovačkoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Slovenija === * 2016. – [[Predstava u Škofjoj Loki]] * 2017. – [[Kurentovanje]] * 2018. – [[Čipka|Bobinska čipka]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2022. – [[Pčelarstvo u Sloveniji]] * 2022. – [[Lipicanac|Uzgoj lipicanera]] * 2023. – [[Porodiljska njega]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/slovenia-SI Nematerijalna svjetska baština u Sloveniji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.]</ref> === Srbija === [[File:Kazancauldronsljiveplumsrakija.jpg|mini|Kazan za rakiju]] * 2014. – [[Slava]] * 2017. – [[Kolo (igra)]] * 2018. – [[Gusle|Pevanje uz gusle]] * 2020. – [[Zlakuska grnčarija]] * 2022. – [[Šljivovica]] * 2024. – [[Naivno slikarstvo Kovačice]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/serbia-RS Nematerijalna svjetska baština u Srbiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 2.12.2022.]</ref> === Španija === [[Datoteka:Ball de Gegants.jpg|mini|Ples divova [[Patum de Berga]] u Španjolskoj]] * 2008. – [[Misterij Elxa u Elcheu]] * 2008. – [[Festival Petum u Bergi]] * 2009. – [[Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale]] * 2009. – [[Zviždući jezik]] * 2010. – [[Sokolarstvo]] * 2010. – [[Mediteranska prehrana]] * 2010. – [[Katalonski ljudski tornjevi]] * 2010. – [[Flamenko]] * 2010. – [[Sibilina pjesma na Majorci]] * 2011. – [[Festival la Mare de Déu de la Salut]] * 2012. – [[Festival otvorenih dvorišta u Cordovi]] * 2015. – [[Festivali vatre na Pirenejima|Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2022. – [[Splavarenje]] * 2023. – [[Staklo|Ručna izrada stakla]] * 2023. – [[Transhumanca]] * 2024. – [[Cider|Asturijska kultura jabukovače]] * 2024. – [[Ručno zvono]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/spain-ES Nematerijalna svjetska baština u Španiji - ich.unesco.org - Pristupljeno 2.12.2022.]</ref> === Švicarska === * 2016. – [[Festival u Veveyu]] * 2017. – [[Karneval u Baselu]] * 2018. – [[Suhozid]] * 2018. – [[Lavina|Upravljanje rizikom od lavina]] * 2019. – [[Alpinizam]] * 2019. – [[Procesije Svete sedmice u Mendrisiu]] * 2020. – [[Izrada mehaničkih časovnika]] * 2020. – [[Katedralne radionice]] * 2023. – [[Navodnjavanje|Tradicionalno navodnjavanje]] * 2023. – [[Ispaša u Alpama]] * 2025. – [[Jodlanje]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/switzerland-CH Nematerijalna svjetska baština u Švicarskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.novembar 2021.]</ref> === Švedska === * 2018. – [[Umjetnost pripovijedanja u području Kronoberga]] * 2021. – [[Čamci od klinkera]] * 2023. – [[Harfa iz Uplanda]] * 2024. – [[Ljetna poljoprivreda]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/sweden-SE Nematerijalna svjetska baština u Švedskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> === Turska === [[Datoteka:Novruz001.jpg|mini|Predmeti koji simboliziraju [[Novruz]]]] * 2008. – [[Mevlevi Sema]] * 2008. – [[Meddah]] * 2009. – [[Karađoz]] * 2009. – [[Ašik]] * 2010. – [[Kirkpinar]] * 2010. – [[Sohbet]] * 2010. – [[Semah]] * 2011. – [[Keškek]] * 2012. – [[Mesir Macunu]] * 2013. – [[Turska kava]] * 2014. – [[Ebru]] * 2016. – [[Lavaš|Jufka]] * 2016. – [[Novruz]] * 2016. – [[Çini keramika]] * 2017. – [[Hiderles]] * 2017. – [[Sporazumijevanje zviždanjem]] * 2018. – [[Dede Korkut]] * 2019. – [[Tradicionalno tursko streljaštvo]] * 2020. – [[Minijaturna umjetnost]] * 2020. – [[Mangala]] * 2021. – [[Hüsn-i hat]] * 2022. – [[Svila|Tradicionalna proizvodnja svile]] * 2022. – [[Nasredin-hodža|Priče o Nasrudin-hodži]] * 2022. – [[Kultura čaja u Azerbejdžanu i Turskoj]] * 2022. – [[Ahlat]] * 2023. – [[Sedef|Ukrašavanje sedefom]] * 2023. – [[Duduk|Sviranje na meju]] * 2023. – [[Osvjetljavanje pisanih djela]] * 2023. – [[Iftar]] * 2023. – [[Tradicija maslina u Turskoj]] * 2024. – [[Gajde|Tradicionalne gajde]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/trkiye-TR Nematerijalna svjetska baština u Turskoj - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. 12. 2024.]</ref> [[Datoteka:Yaremcha-Museum-11.JPG|mini|desno|[[Kosivska keramika]]]] === Ukrajina === * 2013. – [[Petrikivsko slikarstvo]] * 2016. – [[Kozaci|Kozačke pjesme]] * 2019. – [[Kosivska keramika]] * 2020. – [[Krimski Tatari|Ornek]] * 2022. – [[Boršč|Ukrajinski boršč]] * 2024. – [[Pisanica]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA Nematerijalna svjetska baština u Ukrajini - ich.unesco.org - Pristupljeno 13. decembar 2026.]</ref> == Povezano == * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Africi]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine u Americi]] * [[Lista nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]] == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == {{commonscat|Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity}} * [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011 UNESCO-ova reprezentativna lista nematerijalne svjetske baštine] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Evropi| ]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine|E]] qodkjirm5s0prlwm1fv3fy7y03esvsn Bijeli spasilac 0 4563401 42581177 42461477 2026-04-16T13:57:27Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581177 wikitext text/x-wiki '''Bijeli spasilac''' ({{jez-en|white savior}}) je [[tipski lik]] koji se javlja u [[Politika|političkim]] diskursima i [[Umjetnost|umjetničkim]] djelima. == Politika == Motiv bijelog spasilaca prvi put se javlja u [[Evropa|Evropi]] [[19. vijek]]a kao dio [[Kolonijalizam|kolonijalističkog]] i [[Imperijalizam|imperijalističkog]] narativa, a zasnovan je na ideji [[Superiornost bijele rase|bijele superiornosti]] odnosno dužnosti da "spašavaju" ostale [[Rasa|rase]] od [[Ekonomija|ekonomske]], [[Kultura|kulturne]] i [[Društvo|društvene]] nazadnosti. Po takvoj zamjeni teza ulogu [[Agresija|agresora]] i [[Ratna okupacija|okupatora]] mijenja ona plemenitog osloboditelja i civilizatora. Jedan od reprezentativnih primjera ovog načina razmišljanja je poema ''[[The White Man's Burden|Breme bijelog čovjeka]]'' ({{jez-en|The White Man's Burden}}, [[1899]]) engleskog književnika [[Rudyard Kipling|Rudyarda Kiplinga]]. Uz ekonomske razlike i tehnološku premoć, za argumente su intenzivno korištene i razlike u [[Rod (sociologija)|rodnim]] odnosima, prilikom čega se uvelike oslanjalo na [[stereotip]]ove o "potlačenim nebjelačkim ženama" (osobito [[Muslimani (vjernici)|muslimanskim]] i [[Indija|indijskim]]). Porijeklo ovih stereotipova [[historičar]]i datiraju u drugu polovinu [[19. vijek]]a, kada su [[Britansko Carstvo|Britanija]] i [[Francusko Carstvo|Francuska]] počele potiskivati [[Osmansko Carstvo|Turke]] u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] odnosno [[Mogulsko Carstvo|mogulsku dinastiju]] u [[Historija Indije|Indiji]]. Ranija percepcija muslimanskih muškaraca i žena bila je dijametralno suprotna – na prve se gledalo kao na opake i neustrašive [[ratnik]]e (uglavnom inspirirano starim [[Križari|križarskim]] pričama), a na druge kao nemoralne i besramne figure čija je otkrivajuća [[odjeća]] i sloboda kretanja često bila predmetom kritike i poruge kod [[Novi vijek|novovjekovnih]] evropskih [[putopis]]aca. Kasnije dolazi do potpune inverzije i formiraju se [[stereotip]]ovi o muslimanima kao [[Mizoginija|mizoginijskim]] slabićima čija se muškost zasniva na tlačenju žena, dok se one počinju percipirati kao [[harem]]ski objekti i seksualne [[rob]]inje. Takvim [[Orijentalizam|orijentalističkim]] predrasudama snažno je pridonijela tadašnja velika popularnost recentno objavljene zbirke ''[[1001 noć]]i''. Najstariji primjeri upotrebe retorike o "bijelom spašavanju [[orijent]]alnih žena" zabilježeni su prilikom britanskog osvajanja [[Mogulsko Carstvo|Indije]] ([[1857]]) i [[Egipatski Kedivat|Egipta]] ([[1882]]), a najnoviji uoči [[Rat u Afganistanu (2001–2014)|američke invazije]] na [[Afganistan]] ([[2001]]). Bitnu ulogu u formiranju navedenih mitova istovremeno su (s drugim motivima) odigrali i [[Zapadni svijet|zapadnjački]] [[Misionarstvo|misionari]], prema kojima je jedini ženski izlaz iz "ropstva" bio u konverziji na [[kršćanstvo]]. Među istaknutim stručnjacima koji su istraživali ove fenomene su [[Edward Said]] i [[Gayatri Chakravorty Spivak|Gajatri Čakravorti Spivak]]. == Umjetnost == Tokom [[1980-e na filmu|1980-ih]] u [[Hollywood]]u se pojavio novi [[filmski žanr]] u kojem se [[Bijelci|bijeli]] spasilac javlja kao protagonist i ulazi u [[Negroidi|crnačka]], [[Latinska Amerika|latino]], [[Azija|azijska]] ili [[Američki Indijanci|indijanska]] društva, te se na njihovoj strani požrtvovno bori protiv raznih oblika političke ili društvene nepravde. Kao najpoznatiji [[film]]ovi ovog žanra ističu se ''[[Dances with Wolves|Ples s vukovima]]'' ([[1990. na filmu|1990]]), ''[[Dangerous Minds|Opasne misli]]'' ([[1995. na filmu|1995]]), ''[[Sunset Park (film)|Sunset Park]]'' ([[1996. na filmu|1996]]), ''[[Ghosts of Mississippi|Duhovi Mississippija]]'' (1996), ''[[Amistad]]'' ([[1997. na filmu|1997]]), ''[[Music of the Heart|Muzika srca]]'' ([[1999. na filmu|1999]]), ''[[Monster's Ball|Bal čudovišta]]'' ([[2000. na filmu|2000]]), ''[[Finding Forrester|U potrazi za Forresterom]]'' (2000), ''[[Hardball (film)|Hardball]]'' ([[2001. na filmu|2001]]), ''[[The Last Samurai|Posljednji samuraj]]'' ([[2003. na filmu|2003]]), ''[[Tears of the Sun|Suze boga Sunca]]'' (2003), ''[[Crash (2004)|Fatalna nesreća]]'' ([[2004. na filmu|2004]]), ''[[The Constant Gardener (film)|Brižni vrtlar]]'' ([[2005. na filmu|2005]]), ''[[Half Nelson (film)|Half Nelson]]'' ([[2006. na filmu|2006]]), ''[[Freedom Writers|Pisci slobode]]'' ([[2007. na filmu|2007]]), ''[[Gran Torino (film)|Gran Torino]]'' ([[2008. na filmu|2008]]), ''[[Avatar (film, 2009)|Avatar]]'' ([[2009. na filmu|2009]]) i ''[[The Blind Side (film)|Mrtav ugao]]'' (2009). == Povezano == * [[Magični crnac]] * [[Plemeniti divljak]] == Literatura == {{div col}} * {{en icon}} {{cite book|last=Hoodfar|first=Homa|title=The Veil in Their Minds and On Our Heads: The Persistence of Colonial Images of Muslim Women|series=Resources for feminist research (RFR); Documentation sur la recherche féministe (DRF)|volume=22 (3/4)|publisher=Ontario Institute for Studies in Education of the University of Toronto (OISE)|location=Toronto|pages=5-18|date=jesen 1993|issn=0707-8412|oclc=775406102}} * {{en icon}} {{cite book|last=Hughey|first=Matthew W.|title=The White Savior Film: Content, Critics, and Consumption|url=https://archive.org/details/whitesaviorfilmc0000hugh|publisher=[[Temple University Press]]|location=Philadelphia|year=2014|isbn=9781439910016|oclc=858366456}} * {{en icon}} {{cite book|last=Hughey|first=Matthew W.|editor1-last=Middleton|editor1-first=Stephen|editor2-last=Roediger|editor2-first=David R.|editor3-last=Shaffer|editor3-first=Donald M|chapter=8. Hegemonic Whiteness: From Structure and Agency to Identity Allegiance|title=The Construction of Whiteness: An Interdisciplinary Analysis of Race Formation and the Meaning of a White Identity|publisher=[[University Press of Mississippi]]|location=Jackson|year=2016|isbn=9781496805553|oclc=930257155}} * {{en icon}} {{cite book|last=Titone|first=Connie|editor-last=Kincheloe|editor-first=Joe L|chapter=8. Educating the White Teacher as Ally|title=White Reign: Deploying Whiteness in America|publisher=[[St. Martin's Press]]|location=New York|year=1998|isbn=9780312224752|oclc=38312024}} {{div col end}} == Vanjske veze == * {{Tvtropes|Main/WhiteMansBurden|Breme bijelog čovjeka}} [[Kategorija:Tipski likovi]] [[Kategorija:Rasizam]] h7vfridxqrovsvl5pt99wh0tl4iyp5w Stakleni plafon 0 4565076 42581183 42558341 2026-04-16T13:57:49Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581183 wikitext text/x-wiki '''Stakleni plafon''' ({{Jez-en|Glass ceiling}}) je [[Politika|politički]] termin kojim se opisuje nemogućnost [[žena]] i drugih [[manjina]] da u poslovnoj [[Hijerarhija|hijerarhiji]] napreduju do najviših rukovodećih pozicija, bez obzira na njihove kvalifikacije i dostignuća.<ref>[http://www.dol.gov/oasam/programs/history/reich/reports/ceiling2.pdf „Solid Investments: Making Full Use of the Nation's Human“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141108194808/http://www.dol.gov/oasam/programs/history/reich/reports/ceiling2.pdf |date=2014-11-08 }}, ''Washington, D.C.: U.S. Department of Labor'', Pristupljeno [[9. novembar|9. novembra]] [[2014]].</ref><ref>[http://bazar.co.rs/cir/kolumne/jasna-popovic-cosic/stakleni-plafon-zene-zrtve-u-medijima „Stakleni plafon - žene žrtve u medijima“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141109173307/http://bazar.co.rs/cir/kolumne/jasna-popovic-cosic/stakleni-plafon-zene-zrtve-u-medijima |date=2014-11-09 }}, ''Bazar'', Pristupljeno [[9. novembar|9. novembra]] [[2014]].</ref> U početku se ovaj izraz koristio kao metafora kojom su feministkinje želele da ukažu na barijere sa kojima se susreću uspešne poslovne žene, a u tom kontekstu se ponekad koristi i danas. U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u ovaj termin često se odnosi i na prepreke koje sprečavaju napredak pripadnika određenih manjinskih grupa, bez obzira na to da li se radi o [[Muškarac|muškarcima]] ili ženama.<ref>[http://www.dol.gov/oasam/programs/history/reich/reports/ceiling.pdf „Good for Business: Making Full Use of the Nation's Human Capital“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810033848/http://www.dol.gov/oasam/programs/history/reich/reports/ceiling.pdf |date=2014-08-10 }}, ''Washington, D.C.: U.S. Department of Labor'', Pristupljeno [[9. novembar|9. novembra]] [[2014]].</ref> == Povezano == * [[Rodna uloga]] * [[Seksizam]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * [http://www.gendernet.rs/files/Publikacije/Publikacije/RECNIK-rodne-ravnopravnosti_2011.pdf „''Rečnik rodne ravnopravnosti''“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141108195708/http://www.gendernet.rs/files/Publikacije/Publikacije/RECNIK-rodne-ravnopravnosti_2011.pdf |date=2014-11-08 }}, Vesna Jarić i Nadežda Radović, ''Uprava za rodnu ravnopravnost'' 2011. * [http://www.e-jednakost.org.rs/download/Stakleni_plafon.pdf „''Stakleni plafon i šta sa njim''“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105160731/http://www.e-jednakost.org.rs/download/Stakleni_plafon.pdf |date=2013-11-05 }}, Jelena Smiljanić, ''Jednake mogućnosti'' [[Kategorija:Ekonomski problemi]] [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Rasizam]] p1dgbiow3ztqg9q9vgjnwhet9s554oi Korisnik:Ante Vranković 2 4567991 42581244 42579523 2026-04-16T23:41:43Z Edgar Allan Poe 29250 42581244 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ante Vranković i Vjenceslav Richter.jpeg|mini|240px|Ante Vranković i [[Vjenceslav Richter]] u razgovoru uz skulpturu "Plava ptica" na terasi Richterova doma na Vrhovcu 38 u Zagrebu, 30. svibnja 2000.]] [[File:Rektorova nagrada 1995.jpg|thumb|Na dodjeli Rektorove nagrade, 2. lipnja 1995.]] [[File:Afera plagijat, 2009.jpg|thumb|S novoizašlom knjigom "Afera plagijat", travanj 2009.]] [[File:U Starom Gradu na Hvaru na promociji knjige Antifašistička Hrvatska, 17. 6. 2005.jpg|thumb|U Starom Gradu na Hvaru na promociji knjige dr. Nikole Anića "[[Antifašizam|Antifašistička]] Hrvatska", 17. 6. 2005. Na slici: Vinko Ružević, [https://hr.wikipedia.org/wiki/Andro_Gabeli%C4%87 Andro Gabelić], dr. N. Anić, A. Vranković]] [[File:Otvorenje izložbe 15 6 2002.jpg|thumb|Otvorenje izložbe Anice Markušić Vranković, 15. 6. 2002.]] [[File:Otvorenje 15 2 18.jpg|thumb|Na otvorenju izložbe Alfreda F. Krupe u Sv. Ivanu Zelini, 15. 2. 2018., s Dubravkom Sušecom, Alfredom F. Krupom, Dubravkom Sidorom, Dankom Merinom]] [[File:Otvorenje izložbe Zlatka Crneca, 24. 5. 2019.jpg|thumb|Otvorenje izložbe [[Zlatko Crnec|Zlatka Crneca]], s Dubravkom Sušecom, mr. [[Ernest Fišer|Ernestom Fišerom]], [[Zlatko Crnec|Zlatkom Crnecom]], dr. Božicom Pažur, 24. 5. 2019.]] [[File:Otvorenje izložbe Alfreda F. Krupe u Galeriji Karas u Karlovcu 7 11 2019.jpg|thumb|Otvorenje izložbe Alfreda F. Krupe u Galeriji Karas u Karlovcu, 7. 11. 2019.]] [[File:Akademik Zlatko Keser i likovni kritičar Ante Vranković na otvorenju Keserove izložbe u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu, 5. 10. 2022.jpg|thumb|S akademikom Zlatkm Keserom na otvorenju njegove izložbe u Karlovcu, 5. 10. 2022.]] [[File:Ante Vranković na prijemu kod predsjednika RH Milanovića, 25. 10. 2023.png|thumb|Na prijemu kod predsjednika RH Milanovića, 25. 10. 2023. (gornji red - prvi s desna)]] '''Ante Vranković''' je arheolog, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, te nezavisni intelektualac posvećen borbi protiv [[korupcija|korupcije]], osobito pravosudne. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od [[2002.]] godine. Diplomirao je arheologiju i povijest umjetnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Za svoj diplomski rad "Novi pogledi na lavlja kruništa i portret Plautile iz Arheološkog muzeja u Zagrebu" [[1995.]] godine je primio Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je dvije knjige te više od tristo predgovora, kritika, recenzija, eseja i prikaza u stručnim časopisima i novinama za kulturu (Život umjetnosti, Čovjek i prostor, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, Hrvatska revija, [[Hrvatsko slovo]], Kaj, Školske novine, [[Slobodna Dalmacija]], [[Večernji list]], [[Novi list]], Matica, Nova Akropola, Croatia – putni časopis / Inflight Magazine, Euro City, Vrijeme srca, Kana, [[Modra lasta]], Glas Gradskog muzeja u Karlovcu, Varaždinske vijesti, Prigorski glasnik, Prigorje, itd.), kao i u drugim medijima (radio, TV, Internet). Riječ je uglavnom o radovima s područja povijesti umjetnosti, arheologije i likovne kritike, ali i s područja prava, povijesti, književnosti, teologije, građanske hrabrosti, ljudskih prava i dr. Kao predsjednik Studijske sekcije [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH-a]] izradio je prijedlog izmjena i dopuna kriterija za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa, predan Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika 30. svibnja 2005. Taj prijedlog je prihvaćen i unesen u ''Pravilnik o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika...'', koji je stupio na snagu 21. kolovoza 2015. Tijekom obnašanja iste dužnosti, napisao je prvi etički kodeks hrvatskih likovnih kritičara i povjesničara umjetnosti, usvojen 17. siječnja 2006. Njegova etička nastojanja na području likovne kritike, materijalizirana u knjizi "Afera plagijat" (2009.) zapažena su i u svijetu, pa tako 2016. renomirani francusko - [[Crna Gora|crnogorski]] kipar Zlatko Glamočak navodi: "Kao primjer odgovornosti u odnosu na profesiju jednom dijelu naše likovne kritike mogla bi poslužiti nedavno objavljena knjiga pod nazivom “Afera plagijat, otvoreni dosije” hrvatskog kritičara Ante Vrankovića..." Njegove likovne kritike citirane su u monografijama Alberta Kinerta (2002.), Kažimira Hraste (2012.), akademika Kuzme Kovačića (2013.), Vjenceslava Richtera (2017.) i akademika Zlatka Kesera (2018.). Dvojezična (hrv/engl.) knjiga koju je osmislio, te kojoj je urednik i autor predgovora, "Mislite/Think" Aflreda F. Krupe, jedina je od preko stotinu knjiga izdavača POU Sv. Ivan Zelina koja je uvrštena u fond Bibliothèque nationale de France u Parizu. Autor je prijedloga dojele, te obrazloženja nagrada koje su dodijeljene: * Strossmayerova nagrada, akademiku Igoru Fiskovću, 2002. godine za knjigu "Reljef Petra Krešimira IV" * Plaketa grada Zagreba, [[Đurđica Cvitanović|dr. sc. Đurđici Cvitanović]], 2007. godine, u povodu 40. godina znanstvenog i istraživačkog djelovanja, za doprinos očuvanju i obnovi hrvatske kulturne baštine, a posebno sakralnih objekata * Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, [[Alfred Freddy Krupa|Alfredu Krupi]], 2023. godine za doprinos hrvatskom slikarstvu Njegova znanstvena istraživanja znatno su proširila naše spoznaje na širokom području od rimske skulpture i portretistike, za što je primio i Rektorovu nagradu 1995.; preko barokne skulpture i ikonografije (2016.); sve do moderne arhitekture (2017.) i modernog slikarstva (2019.). Koncem 2009. godine sud u Starom Gradu na Hvaru mu je osporio pravo na život(!), što je u "Slobodnoj Dalmaciji" od 31. 3. 2012., u tekstu "HHO: Ante Vranković je u pravu" službeno potvrdio i Hrvatski helsinški odbor. Zadnjih desetak godina (od 2010. na ovamo) većinu svojih napora usmjerio je u znanstveno istraživanje radikalne korupcije u hrvatskome pravosuđu, koja je ključni problem hrvatskoga društva i jedan je od svega nekolicine znanstvenika koji se tim problemom bave sustavno. Autor je opsegom najdužeg priloga u zborniku radova "Pravosudna i policijska mafija", Zagreb, 2016., kojeg je uredio magistar politoloških znanosti Darko Petričić, kao i više osvrta, reakcija i Otvorenih pisama na temu radikalne korupcije u hrvatskom pravosuđu u novinama (Večernji list) i elektronskim medijima. U srpnju 2024. sudjelovao je u radu [[OECD]]-ove radne skupine na temu korupcije u R. Hrvatskoj. Na Wikipediji kontinurano surađuje od kolovoza [[2009.]], pišući i uređujući Wiki-jedinice iz područja arheologije i povijesti umjetnosti. ==Poveznice na neke moje važnije tekstove i dr.== '''[[Arheologija]], [[povijest umjetnosti]], likovna kritika''' *[https://independent.academia.edu/AnteVrankovi%C4%87 Moja stranica na Academia.edu] *[https://www.scribd.com/document/336403380/Moja-statistika-na-academia-edu-1-velja%C4%8De-i-24-svibnja-2017 Moja statistika na Academia.edu, 1. 2. 2017.] *[https://hr.wikiquote.org/wiki/Suradnik:Ante_Vrankovi%C4%87#Moji_doprinosi_u%3A Moji doprinosi na Wikicitatu] * [https://www.academia.edu/1408015/Novi_pogledi_na_lavlja_krunista_i_portret_Plautile_iz_Arheoloskog_muzeja_u_Zagrebu Rektorova nagrada, 1995.] * Novi pogledi na lavlja kruništa i portret Plautile iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, diplomski rad, 1995. * [https://www.academia.edu/38226501/Jackson_Pollock_-_Defining_the_Heroic.docx Jackson Pollock - Defining the Heroic, Patina, 2, Zagreb, 1997., str. 52-53] *[https://www.academia.edu/42839234/Lupino_Fotografije_1985.-1998 Lupino: Fotografije 1985. - 1998., Patina 4, 1998., str. 54-59] * [https://www.academia.edu/26469436/Lupino_U_inspirativnoj_sam_krizi_ljude_ne_mogu_vi%C5%A1e_%C5%A1okirati_kao_prije_interview_Slobodna_Dalmacija_23._7._1998._-_prilog_Tv_i_spektakli_br._274._str._8-9 Stephan Lupino: U inspirativnoj sam krizi, ljude ne mogu više šokirati kao prije (interview), Slobodna Dalmacija, 23. 7. 1998. - prilog Tv i spektakli, br. 274., str. 8-9] *[http://www.ns-dubrava.hr/2441-generacija_1992_1999_2000/ Predgovor izložbi Generacija 1992., 1999.] *[https://www.academia.edu/32044539/Anica_Vrankovi%C4%87_Zelinski_list_5_1999.docx Anica Vranković, Zelinski list, 5, travanj 1999] *Samopropitivanjem do spoznaje / Izložba Zlatke Kesera u Kabinetu grafike HAZU, Hrvatsko slovo, 9. 4. 1999., str. 18 *Ramska Arkadija Marije Braut, Hrvatsko slovo, 4. 6. 1999., str. 19 *Dostojanstveni povratak Roberta Jeana Ivanovića, Hrvatsko slovo, 4. 6. 1999., str. 20 *Hrvatske marke na izložbi Philexfrance, Hrvatsko slovo, 25. 6. 1999., str. 15 *U potrazi za prapočelima / Izložba Alberta Kinerta u Galeriji Arsenal u Hvaru, Hrvatsko slovo, 23. 7. 1999., str. 18 *[https://www.academia.edu/26448253/Igre_ili_ludo_ergo_sum_Games_or_ludo_ergo_sum_-_Predgovor_Preface_-_Izlo%C5%BEba_47_mladih_autora_povodom_2._svjetskih_vojnih_igara_Exhibition_of_47_young_artists_in_the_occasion_of_2nd_Military_World_Games_Zagreb_1999 Igre ili ludo ergo sum / Games or ludo ergo sum - Predgovor / Preface - Izložba 47 mladih autora povodom 2. svjetskih vojnih igara / Exhibition of 47 young artists in the occasion of 2nd Military World Games, Zagreb, 1999.] * Per aspera... / Izložba tuševa Svebora Vidmara, Hrvatsko slovo, 15. 10. 1999. * Bratanićev hrvatski requiem, Hrvatsko slovo, 31. 3. 2000., 31. 3. 2000., 19 * Troje mladih i različitih / Izložba Krešimira T. Kapulice, Dorice Matjan i Svebora Vidmara, Hrvatsko slovo, 14. 4. 2000., 18 * [https://www.academia.edu/22666047/Intervju_s_Vjenceslavom_Richterom_2000 Intervju s Vjenceslavom Richterom, Zelinski glasnik, 1, srpanj 2000.] * Pinokijeva niska rezolucija / Izložba novoga Zlatka Kesera u Galeriji Tituš u Zagrebu, Hrvatsko slovo, 7. 7. 2000., str. 18 *Mistične vizije devedesetih / Izložba Dušana Džamonje u Galeriji Mala u Zagrebu, Hrvatsko slovo, 28. 7. 2000., str. 18 *[https://www.academia.edu/26449527/Vu%C4%8Dedolski_orion_i_najstariji_europski_kalendar_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_3_2000._str._155-159 Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 3/2000., str. 155-159] * [http://www.ffzg.unizg.hr/peace2000/Vrankovic-hr.htm Kreacije mira i ravnoteže, 2000.] * O hinjenju kiparstva / Bilješka uz sedmi triennale hrvatskog kiparstva, Hrvatsko slovo, 29. 12. 2000., str. 19 * Kiparski hommage korijenima, Hrvatsko slovo, 327, Zagreb, 27. 7. 2001., str. 11 * [https://www.academia.edu/22667174/Intervju_s_Du%C5%A1anom_D%C5%BEamonjom_Skulptura_kao_avantura_duha_-_Interview_with_Du%C5%A1an_D%C5%BEamonja_Sculpture_as_s_Spiritual_Adventure_Croatia_putni_%C4%8Dasopis_-_inflight_magazine_prolje%C4%87e_-_spring_2002 Intervju s Dušanom Džamonjom / Skulptura kao avantura duha - Interview with Dušan Džamonja / Sculpture as a Spiritual Adventure, Croatia (putni časopis - inflight magazine) proljeće - spring 2002] * [https://www.academia.edu/817316/S_kacigom_put_zvijezda_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_2_god._XXXIV_2002._str._142-146 S kacigom put zvijezda (recenzija), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 2/2002.] * Genius loci et signa temporis / Velika retrospektivna izložba "Četiri kipara otoka Hvara" u mađarskom Szentendreu, lipanj – kolovoz 2002., Hrvatsko slovo, 30. 8. 2002., str. 18 *[https://www.academia.edu/22664863/Blizna_-_vi%C5%A1eslojno_arheolo%C5%A1ko_nalazi%C5%A1te_kraj_Jakopovca_-_Vara%C5%BEdin_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_2_2003.docx (s dr. sc. Lukom Bekićem): Blizna - višeslojno arheološko nalazište kraj Jakopovca - Varaždin, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 2/2003..docx] *[https://www.academia.edu/42930881/%C4%8Cetiri_stolje%C4%87a_Hvarskog_kazali%C5%A1ta_-_Four_Centuries_of_Hvars_Public_Theatre Četiri stoljeća Hvarskog kazališta - Four Centuries of Hvar`s Public Theatre, Croatia, Jesen / Autumn 2003.] *[https://www.academia.edu/8410036/Ante_Vrankovi%C4%87_Anti%C4%8Dki_brodolom_-_OHAD_3-XXXV-2003_.docx Antički brodolom - OHAD 3-XXXV-2003 .docx] * [https://www.academia.edu/22681032/Intrigantni_reljef_Petra_Kre%C5%A1imira_IV._Hrvatska_revija_3_2004 Intrigantni reljef Petra Krešimira IV., Hrvatska revija, 3/2004.] * Universum sacrum, Hrvatsko slovo, 455, 9. 1. 2004. * [https://www.academia.edu/22722613/Virtuoz_pejza%C5%BEnog_slikarstva_Claude_Lorrain_Hrvatska_revija_3_2005 Virtuoz pejzažnog slikarstva - Claude Lorrain, Hrvatska revija, 3/2005.] *[https://www.academia.edu/35935262/Izlaganje_na_promociji_knjige_Antifa%C5%A1isti%C4%8Dka_Hrvatska_ Izlaganje na promociji knjige "Antifašistička Hrvatska", Stari Grad, 17. lipnja 2005.] *[http://www.ulupuh.hr/hr/my_documents/my_files/15/Naputci_za_primjenu.doc Prvi etički kodeks hrvatskih likovnih kritičara i povjesničara umjetnosti, 17. 1. 2006.] *[http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=15&idclana=653 Đurđica Cvitanović, ulupuh.hr, 15. 3. 2007.] * [https://www.academia.edu/817879/Afera_plagijat_-_otvoreni_dossier Knjiga Afera plagijat - otvoreni dossier / korice i preklopnice knjige, 2008.] * [https://www.academia.edu/44293656/Afera_plagijat_Otvoreni_dossier_2009 Knjiga Afera plagijat - otvoreni dossier / knjižni blok, 2008.] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Anselm_Kiefer Anselm Kiefer, 2009.] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C3%A9goire_Huret Gregoire Huret, 2014.] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Karta%C5%A1i_(Caravaggio) Kartaši (Caravaggio), 2015.] * [https://www.academia.edu/19748206/Potemkinova_sela_na%C5%A1ega_muzeja Potemkinova sela našega muzeja, Prigorski glasnik, br. 124, Sveti Ivan Zelina, 17. prosinca 2015., str. 20-21] * [https://www.academia.edu/25295648/Ante_Vrankovi%C4%87_Ivan_Komersteiner_-_Ikonograf_%C4%8Dudesno_obnovljenog_Hrvatskog_Kraljevstva_Hrvatsko_slovo_br._1099_13._5._2016._str._28 Ivan Komersteiner - Ikonograf čudesno obnovljenog Hrvatskog Kraljevstva, Hrvatsko slovo, br. 1099 i br. 1100, 13. 5. 2016. i 20. 5. 2016.] *[http://narod.hr/kultura/ante-vrankovic-izlozba-tjelesnost-bestjelesnost-zenskog-akta-romane-jagic-galeriji-az-zagrebu Ante Vranković: Romana Jagić:„Kako se može naučiti živjeti u svojoj nutrini?“, narod.hr, 2. 6. 2016.] * [https://www.academia.edu/25714997/Ante_Vrankovi%C4%87_Kr%C5%A1%C4%87anin_je_%C4%8Dovjek_srca_Vrijeme_srca_2_2016._3._lipnja_2016._u_tisku Kršćanin je čovjek srca (ikonografija i simbolika u kiparstvu Ivana Komersteinera), Vrijeme srca, 2/2016., 3. 6 2016.] *[https://www.academia.edu/30837337/Ante_Vrankovi%C4%87_Ivan_Komersteiner_-_virtuoz_baroknoga_kiparstva_Hrvatska_revija_2_2016._str._51-54 Ivan Komersteiner - virtuoz baroknoga kiparstva, Hrvatska revija, 2/2016., 21. 6. 2016., str. 51-54] * Uz izložbu Marije Galić u Sv. Ivanu Zelini, Hrvatsko slovo, broj 1155, 9. 6. 2017., str. 28 *[https://www.academia.edu/34879241/Franjo_Klopotan_-_Nenadma%C5%A1ni_poeta_fantazmagori%C4%8Dnog_u_na%C5%A1oj_naivi Nenadmašni poeta fantazmagoričnog u našoj naivi, Hrvatsko slovo, 6. 10. 2017.] *[https://www.academia.edu/35823144/Richterov_hommage_Zelini_Kaj_5-6_2017.docx Richterov hommage Zelini, Kaj, 5-6., 2017.] *[https://www.academia.edu/35742394/Marina_Bari%C4%8Devi%C4%87_Izbor_kriti%C4%8Darke_-_Keramika_i_staklo_1950._1999.docx Marina Baričević: Izbor kritičarke - Keramika i staklo 1950. – 1999. (recenzija knjige), Hrvatska revija, 4/2017.docx] *Život posvećen keramičkoj umjetnosti (Intervju sa Zvonkom Butkovićem), Prigorski glasnik, 2/2018, Sveti Ivan Zelina, 23. 2. 2018., str. 10-11 *[https://www.academia.edu/35538825/Prigorske_gorice_i_klieti Prigorske gorice i klieti - kataloški predgovor izložbe, TZ Sv. Ivan Zelina, 1. 3. 2018.] *[https://www.academia.edu/36591217/Mistika_voda_u_slikarstvu_Alfreda_F._Krupe Mistika voda u slikarstvu Alfreda F. Krupe] *[https://www.academia.edu/36423615/Venera_i_korizma_Petar_Hranuelli_Venera_na_brijegu_Galerija_Kralu%C5%A1_ Venera i korizma: Izložba Petra Hranuellija u Sv. Ivanu Zelini, Prigorski glasnik, 29. 3. 2018.] *[https://narod.hr/kultura/ante-vrankovic-zanimljiva-izlozba-arma-christi-ili-svatko-nosi-svoj-kriz-plod-suradnje-cak-pet-muzeja Ante Vranković: Izložba ‘Arma Christi ili svatko nosi svoj križ’, plod suradnje čak pet muzeja, narod, 13. 4. 2018.] *[https://narod.hr/kultura/foto-ante-vrankovic-izlozbi-domotuzje-damira-matijevica-obicnim-stvarima-pristupa-neobican-nacin ‘Domotužje’ Damira Matijevića, 29. 5. 2018.] *[https://www.academia.edu/38188788/Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_God._L._2018 Zaroni u prošlost, Obavijesti hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, 2018., str. 70-73] *[https://www.academia.edu/38311250/Tri_slike_s_izlo%C5%BEbe_Hrvoja_Marka_Peruzovi%C4%87a Tri slike s izložbe Hrvoja Marka Peruzovića, Prigorje, br. 44, 2019., str. 30-31] * [https://www.academia.edu/38874815/Anica_Vrankovi%C4%87_-_O_osamdesetogodi%C5%A1njici_ro%C4%91enja Anica Vranković - O osamdesetogodišnjici rođenja, Prigorje, Uskrs 2019.] * [https://likumzg.wordpress.com/2019/05/26/u-galeriji-kralus-otvorena-je-samostalna-izlozba-slika-zlatka-crneca/#more-13967 Slikarstvo Zlatka Crneca] *[https://www.academia.edu/39576914/Predgovor_izlo%C5%BEbi_Skriveno_blago_Velimira_Trnskog_u_Galeriji_Kralu%C5%A1_POU_Sv._Ivan_Zelina_24._6._-_7._7._2019?fbclid=IwAR1koLloVOhKDaBKCQZaPvPiHjxkAPrho-3dQ54o-w4CpJZo-oLcgtz4t_E Predgovor izložbi "Skriveno Blago" Velimira Trnskog, 24. 6. 2019.] *[https://povcast.hr/sigmar-polke-ironija-i-ekstaza-msu-glazba-nerazjasnjenog-porijekla/ Ironija i ekstaza / Sigmar Polke: Glazba nerazjašnjenog porijekla, 4. 8. 2019.] * [http://www.pou-zelina.hr/images/zbornik%20zelina%202019.pdf Woodstock i psihodelična likovna umjetnost šezdesetih, u: Woodstock i Faraon – Zbornik festivala književnosti u četiri godišnja doba - Jesen i Zelina, Sveti Ivan Zelina, 2019., str. 32-41] * [https://www.academia.edu/40813838/Alfred_Freddy_Krupa_-_Moderno_slikarstvo_tu%C5%A1em_-_Predgovor_kataloga_Modern_Ink_Painting_-_Preface_of_the_catalogue_-_Galerija_Vjekoslav_Karas_Karlovac_6._11._-_1._12._2019 Alfred Freddy Krupa - Moderno slikarstvo tušem - Predgovor kataloga / Modern Ink Painting - Preface of the catalogue - Galerija Vjekoslav Karas, Karlovac, 6. 11. - 1. 12. 2019.] *[https://www.academia.edu/41267713/Predgovor_knjizi_Alfreda_F._Krupe_Mislite_Preface_to_the_book_of_Alfred_F._Krupa_Think_2020._str._p._5-14 Predgovor knjizi Alfreda F. Krupe "Mislite!" / Preface to the book of Alfred F. Krupa "Think!", 2020., str./p. 5-14] *[https://povcast.hr/umjetnost-u-krhotinama / Umjetnost u krhotinama] *Suvremeni hrvatski slikari, Kunstraum Damani, Beč, 20. 1. - 20. 2. 2022, predgovor / Vorvort izložbenog kataloga *[https://www.youtube.com/watch?v=pYhwHVC3IgQ Enigma Zlatko Keser - Kako gledati i razumjeti djela suvremenog likovnog umjetnika, edukativni video, Muzeji grada Karlovca, studeni 2022.] [[File:Ante Vranković ispred ulaza u Hrvatsku odvjetničku komoru, 13. svibanj 2010.jpg|thumb|Tijekom prosvjeda, ispred ulaza u Hrvatsku odvjetničku komoru, 13. svibnja 2010.]] '''Moj arheološki, povjesničarskoumjenički i likovnokritičarski rad spominju:''' * [https://www.vijesti.me/zabava/122666/kad-je-plagijat-javna-tajna Zlatko Glamočak: Kad je plagijat javna tajna, vijesti.me, 2. 7. 2016.] * [https://hrcak.srce.hr/file/286077 Milan Pelc: Ius supremi patronatus regis and the Hungarian Holy Rulers in the Liturgical Books of Zagreb’ s Bishops around 1500, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 41, Zagreb, 2017., str. 21] * [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10191/1/%C5%A0imi%C4%87%20Dora%20dipl.%20rad.pdf D. Šimić: Istraživanja u Kominu 1982. - 1984., diplomski rad, Zagreb, 2017.] * [https://express.24sata.hr/top-news/bogata-povijest-hrvatskih-plagijata-i-krivotvorina-24793 Nina Ožegović: Bogata povijest hrvatskih plagijata i krivotvorina, express.24sata.hr, 9.(?) travanj 2021.] * [https://www.facebook.com/photo?fbid=10222505950871129&set=a.1114628839520 Krunislav Kamenov, u predgovoru izložbe Velimira Trnskog u Muzeju grada Đurđevca, lipanj 2021., str. 7] '''Građanska hrabrost / Borba protiv korupcije''' [[File:Prosvjed ispred DORH-a, 7. rujna 2016.jpg|thumb|Na prosvjedu protiv radikalne korupcije u DORH-u (na slici u sredini poznata zviždačica Vesna Balenović) koju su pravomoćno dokazale (i) sudske presude ubojicama Perkoviću i Mustaču u Njemačkoj, a koje ubojice je DORH sve do zadnjega časa drsko štitio. 7. rujna 2016.]] [[File:Prosvjed protiv radikalne korupcije u pravosuđu, 5. travnja 2017.jpg|thumb|Na prosvjedu protiv radikalne korupcije u pravosuđu, ispred Ministarstva pravosuđa RH, 5, travnja 2017.]] [[File:Fotografiranje potpisa peticije protiv radikalne korupcije u pravosuđu, 5. travnja 2017.jpg|thumb|Fotografiranje potpisa peticije protiv radikalne korupcije u pravosuđu, 5. travnja 2017., između crkve sv. Marka i zgrade Sabora. Potpisnici su bili iz svih dijelova Hrvatske (Zagreba, Karlovca, Varaždina, Đurđevca, Jelse, Splita, Bjelovara, Udbine, Dugog Sela, Raba, Sv. Ivana Zeline i dr.)]] [[File:Prosvjed protiv korupcije u Ministarstvu pravosuđa, ispred zgrade Vlade RH, 25. travnja 2017.jpg|thumb|Na prosvjedu protiv korupcije u Ministarstvu pravosuđa, ispred zgrade Vlade RH, 25. travnja 2017.]] [[File:Prosvjed pred zgradom Vlade, 27. 4. 2017.png|thumb|Prosvjed pred zgradom Vlade, 27. 4. 2017.]] [[File:Veronika Vere - Strasbourg 7 9 2019.jpg|thumb|Udruga za zaštitu žrtava pravosuđa Veronika Vere ispred Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, 7. 9. 2017.]] [[File:Osnivanje podružnice Udruge Veronika Vere za otok Hvar, 28. studenog 2017.jpg|thumb|Osnivanje podružnice Udruge za zaštitu žrtava hrvatskoga Vere za otok Hvar koje sam prorekao još tijekom prosvjeda na istom mjestu 2009., Stari Grad, 28. studenog 2017.]] [[File:Prosvjed - performance "Sprovod Pravde", 7. 6. 2018.jpg|thumb|Tijekom [[protest|prosvjeda]]-[[performans|performancea]] "Sprovod [[Pravda|Pravde]]" zajedno sa članovima Udruge za zaštitu žrtava hrvatskoga pravosuđa Veronika Vere prolazim u društvu saborskog zastupnika Marina Škibole ispred zgrade Vlade RH, 7. lipnja 2018.]] [[File:Na promociji knjige Ivice Grčara "Državom i pravom protiv akademske čestitosti“.jpg|thumb|Na promociji knjige Ivice Grčara "Državom i pravom protiv akademske čestitosti“, 20. 11. 2018.]] [[File:Ante Vranković ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3 9 2020, screenshot.png|thumb|Screehshot iz videa u kojem ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu govorim o neosnovanoj presudi sucu Željku Rogiću, 3. 9. 2020. Video je dostupan na YouTubeu i BitChuteu]] [[File:S Dragom Raspudićem (predsjednik Udruge za zaštitu žrtava pravosuđa Veronika Vere) i Gordanom Šprajc (inicijativa Sudstvom ogorčeni građani) na skupu potpore zviždačici Adrijani Cvrtila, Trg sv. Marka, Zagreb, 25. 1. 2022.jpg|thumb|Na skupu potpore zviždačici Adrijani Cvrtila, Trg sv. Marka, Zagreb, 25. 1. 2022.]] [[File:Prosvjednici pred zgradom DORH-a.jpg|thumb|Pred zgradom DORH-a, 11. 2. 2022.]] [[File:Prosvjed pred Vrhovnim sudom RH, 17. 8. 2022.jpg|thumb|Prosvjed pred Vrhovnim sudom RH, 17. 8. 2022. Sa Miroslavom Mišićem i Josipom Miškovićem]] [[File:Na prosvjedu ispred VSRH, 19 1 2024.jpg|thumb|Na prosvjedu ispred VSRH (3. dan štrajka glađu zbog višegodišnjeg neodgovaranja na prijave), 19 1 2024]] [[File:OECD Working Group, July 11 2024.jpg|thumb|Tijekom mog sudjelovanja u radu [[OECD]]-ove radne skupine na temu [[mito|mita]] u R. Hrvatskoj, 11. 7. 2024.]] [[File:Promocija knjigw Karlovac 10 12 25.png|thumb|Na promociji knjige "Paklenim putevima pravosuđa", Karlovac, 10. 12. 2025.]] *[https://www.scribd.com/ante6vrankovi6_1149 Moja stranica na Scribdu] *[https://independent.academia.edu/AVrankovi%C4%87 Moja stranica na Academia.edu s materijalima za knjigu o hrvatskome pravosuđu] *[https://www.scribd.com/user/178942853/Molitvena-zajednica-sv-Mihaela-arhan%C4%91ela Moja najnovija dokumentacija na Scribdu] *[https://independent.academia.edu/AVrankovi%C4%87 Moja stranica s prilozima o pravosuđu na Academia.edu] *[https://www.facebook.com/ante.vrankovic/photos?lst=1640917153%3A1640917153%3A1512246285&source_ref=pb_friends_tl Moja stranica na Facebooku] *[https://www.youtube.com/channel/UCmM9zajgvEnkn6FB2_6u4aQ Moja stranica na YouTubeu] *[https://www.bitchute.com/video/WazPBgX5VV8v/ Moja stranica na BitChuteu] *[https://www.scribd.com/doc/86424117/Izjava-u-Spis-R1-22-06-Op%C4%87inski-sud-Stari-Grad-sutkinja-Jadranka-Jeli%C4%8Di%C4%87 Demonstracija radikalne pristranosti zloglasne sutkinje Jadranke Jeličić na ročištu 19 9 2006] *[https://www.scribd.com/doc/98706017/Ve%C4%8Dernji-list-5-11-2009-Vrankovi%C4%87-Sestra-mi-je-uz-pomo%C4%87-sutkinje-uzela-sredstva-za-%C5%BEivot Večernji list, 5. 11. 2009., str. 12 - Vranković: Sestra mi je uz pomoć sutkinje uzela sredstva za život] *[https://www.scribd.com/document/360582365/Intervju-za-Prigorski-glasnik-12-2009 Intervju za Prigorski glasnik 12/2009.] *[https://www.scribd.com/document/353215039/Ogledni-primjer-radikalne-korumpiranosti-DORH-a-ODO-Split-Mandina-Han%C4%8Devi%C4%87 Ogledni primjer radikalne korumpiranosti DORH-a (ODO Split - Mandina Hančević) i obavijest '''ministru pravosuđa Šimonoviću''' o mom pisanju knjige na temu korupcije u pravosuđu (Prilog 23 - 24. 2. 2010.), 30. 4. 2010.] *[https://www.scribd.com/doc/134076748/NOVINSKI-TEKST-O-RAZLOZIMA-VRANKOVI%C4%86EVA-DVOTJEDNOG-MIRNOG-PROSVJEDA-ISPRED-ZGRADE-HOK-a-u-KOTURA%C5%A0KOJ-53-2010-godine Razlozi koji su me primorali na štrajk glađu ispred Hrvatske odvjetničke komore, Prigorski glasnik, svibanj, 2010., str. 16] *[https://www.scribd.com/document/353468214/Ministarstvo-pravosu%C4%91a-RH-%C5%A1titi-korumpirane-suce-primjer-ravnateljice-vd-Diane-Kova%C4%8Devi%C4%87-Remenari%C4%87 Ministarstvo pravosuđa RH štiti korumpirane suce - primjer ravnateljice vd Diane Kovačević Remenarić, 17. lipnja 2010.] *[https://www.scribd.com/document/354517913/Tu%C5%BEba-protiv-HOK-A-cjelokupna-dokumentacija Tužba protiv HOK-A, cjelokupna dokumentacija, 10. siječnja 2011.] *[https://www.scribd.com/doc/85664708/Dopis-predsjedniku-i-disciplisnkom-tu%C5%BEitelju-Hrvatske-odvjetni%C4%8Dke-komore-od-13-3-2012-u-kojem-sam-prijavio-kr%C5%A1enja-Kodeksa-odvjetni%C4%8Dke-etike-HOK-ove-%C4%8D Disciplinska prijava predsjedniku HOK-a Leu Andreisu i disciplinskom tužitelju Predragu Labanu, 13. 3. 2012.] *'''[https://www.scribd.com/document/474398858/HHO-Ante-Vrankovi%C4%87-je-u-pravu HHO: Ante Vranković je u pravu, Slobodna Dalmacija, 31. ožujka 2012.]''' *[https://www.scribd.com/doc/96505946/Izjava-Poslana-Ministarstvu-Zdravlja-Dne-4-6-2012 Izjava poslana Ministarstvu zdravlja 4. lipnja 2012.] *[http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=43889 Nada Landeka: Život za pravdu - Ante Vranković daje svoj život za promjenu u hrvatskom pravosuđu, Hrvatski glas Berlin, 7. lipnja 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/85706347/Prekr%C5%A1ajni-sud-u-Hvaru-Prekr%C5%A1ajni-postupak-PP-J-94-10-cjelokupna-dokumentacija Večernji list: „…a sestra se očigledno poslužila utjecajem u odvjetničkim, ali i sudačkim krugovima i bratu osigurala 45 dana zatvora", 10. 6. 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/116875958/MINUS-50-KG Minus 50 kg, Večernji list, 28. 8. 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/112352394/Otvoreno-pismo-predsjedniku-HOK-Travasu-22-10-2012 '''Otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske odvjetničke komore Travašu, 22. listopada 2012.'''] *[https://www.scribd.com/doc/112374500/Nada-Landeka-Tko-su-na%C5%A1i-ubojice-dopis-predsjedniku-Bundestaga-Savezne-Republike-Njema%C4%8Dke-g-Norbertu-Lammertu-5-11-2012 Nada Landeka: Dopis veleposlaniku SR Njemačke H. P. Annen, povodom podrške koju je odlučila pružiti Anti Vrankoviću u njegovu štrajku glađu pred Veleposlanstvom, 5. studeni 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/112377515/Osnovne-informacije-o-mojem-%C5%A1trajku-gla%C4%91u-ispred-Veleposlanstva-SR-Njema%C4%8Dke-u-Zagrebu-od-8-11-2012-dalje Osnovne informacije o mojem štrajku glađu ispred Veleposlanstva SR Njemačke u Zagrebu (od 8. 11. 2012. dalje)] *[https://www.scribd.com/doc/112758505/Strajka-gladu-zbog-korupcije-u-Hrvatskoj-odvjetnickoj-komori-24-sata '''24 sata o štrajku glađu pred Veleposlanstvom SR Njemačke''', 8. 11. 2012.] *[https://www.vecernji.hr/vijesti/vrankovic-strajka-gladju-ispred-njemackog-veleposlanstva-473005 '''Večernjakov portal o štrajku glađu pred Veleposlanstvom SR Njemačke''', 8. 11. 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/112760447/Dokumente-o-kriminalu-u-HOK-u-poslao-u-Bundesatg '''Večernji list''' (str. 2!) i '''Slobodna Dalmacija o štrajku glađu pred Veleposlanstvom SR Njemačke''', 9. 11. 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/114165686/Ministarstvo-pravosudja-i-kultura-smrti-izlaganje-12-11-2012 Ministarstvo pravosuđa i kultura smrti (izlaganje na skupu "Žrtve pravosuđa"), 12. studeni 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/114932095/Zahtjev-Hrvatskih-zvi%C5%BEda%C4%8Da-Vladi-RH-za-smjenom-glavnog-dr%C5%BEavnog-odvjetnika-Mladena-Baji%C4%87a-i-moj-potpis-na-istom Zahtjev hrvatskih zviždača Vladi RH za smjenom glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i moj potpis na istom] *[https://www.youtube.com/watch?v=Q-AyNrWVHZM Intervju za Hrvatski krugoval Toronto, prosinac 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/119374569/Upit-Poreznoj-upravi-glede-zakonske-osnovanosti-slu%C5%BEbenog-stava-Hrvatske-odvjetni%C4%8Dke-komore-da-u-nepla%C4%87anja-poreza-i-davanja-nema-povrede-du%C5%BEnosti-od Upit Poreznoj upravi glede zakonske osnovanosti službenog stava Hrvatske odvjetničke komore da u neplaćanja poreza i davanja "nema povrede dužnosti odvjetništva" tj. da odvjetnici nisu dužni plaćati porez, 2. 1. 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/138995033/Prijava-USKOK-u-10-1-2013-Predrag-Laban Kaznena prijava protiv disciplinskog tužitelja Hrvatske odvjetničke komore Labana, 10. 1. 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/139008505/Dopuna-prijave-USKOK-u-4-2-2013-Andreis-Trava%C5%A1 Kaznena prijava protiv predsjednika HOK-a Andreisa i Travaša, 4. 2. 2013.] *[https://www.scribd.com/document/129342338/NALAZ-PSIHOLOGA-12-2-2013 Nalaz psihologa, 12. 2. 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/142192301/Zadnji-dopis-HOK-16-5-2013 Kako su šokantni dokumenti koje sam poslao ministru Liniću natjerali HOK da šutke pristane ne uvođenje fiskalnih blagajni u odvjetništvo - jedini u EU (str. 1 i dokumenti na linkovima u bilješkama), 16. svibnja 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/151560113/Official-Letter-to-Mrs-Viviane-Reding-EC Official Letter to Mrs Viviane Reding, EC (Dopis gđi Viviane Reding, EK), July 3, 2013. (3. srpnja 2013.)] *[https://www.scribd.com/document/354068303/Dopis-povodom-Zdenke-Kvesi%C4%87 Dopis povodom Zdenke Kvesić 15 7 2013.] *[https://www.scribd.com/document/354496728/Tu%C5%BEba-HEP Vrhunac sudske mahnitosti: Sutkinja Irena Dikanović Terzić: "Ante Vranković je priznao da je on Dinko Vranković"(!), 27. 9. 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/175642837/Obavijest-HOK-u-Notification-to-the-CBA-11-10-2013 Obavijest HOK-u o saslušanju svjedoka - Notification to the Croatian Bar Association (CBA) about court hearing of witnesses, 11. listopada 2013. - October 11, 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/208343288/PODNESAK-i-PO%C5%BDURNICA-prekr%C5%A1ajnome-sudu-u-Hvaru-24-velja%C4%8De-2014 Podnesak i požurnica Sudu od 24. 2. 2014. (sažetak cijele situacije u tome času)] *[https://www.scribd.com/doc/229545062/OTVORENO-PISMO-HOK-u-2-lipnja-2014-OPEN-LETTER-TO-THE-CBA-June-2-2014 Otvoreno pismo HOK-u povodom sudske presude u moju korist - Open letter to the CBA on the ocassion of court verdict in my favour, 2. lipnja 2014. - June 2, 2014.] *[https://www.scribd.com/doc/235595886/Obavijest-HOK-u-Notification-to-CBA-Aug-1-2014 Obavijest HOK-u - Notification to the CBA, 1. kolovoza 2014. - August 1, 2014.] *[https://www.scribd.com/document/248918895/Korumpirani-DORH Moj popis 85 novinskih članaka koji svjedoče o radikalnoj korumpiranosti DORH-a, 2. 12. 2014.] *[https://www.scribd.com/doc/261609797/Obavijest-o-HOK-ovoj-odgovornosti-za-moje-oboljenje-od-osteoporoze-i-dvostruki-lom-noge-NOTIFICATION-ABOUT-CBA-s-RESPONSABILITY-FOR-MY-FALLING-ILL-O Obavijest o HOK-ovoj odgovornosti za moje oboljenje od osteoporoze i dvostruki lom noge - Notification about CBA`s responsability for my falling ill of osteoporosis and double fracture of my leg, 13. travnja 2015. - April 13, 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/281592120/Official-letter-to-Mrs-Jourova-Septebmer-18-2015 Official letter to Mrs [[Vera Jourova]], Sept. 18, 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/288033141/0tvoreno-pismo-Trava%C5%A1u-i-Kolindi Otvoreno pismo Travašu i Kolindi (s pravomoćnom presudom u moju korist) - Open letter to the president of the CBA Robert Travaš and to the president of the Republic of Croatia Kolinda Grabar Kitarović, 27. listopada 2015. - October 27, 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/289334724/I-predsjednica-mi-je-dala-za-pravo Predsjednica RH mi je dala za pravo, 2. 11. 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/290093116/Zahvala-Predsjednici Zahvala Predsjednici RH, 17. studenog 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/292664080/Dodatak-otvorenom-pismu-HOK-sam-drsko-protov-svih Dodatak Otvorenom pismu: HOK sam drsko protiv svih - Addition to the Open Letter: Croatian Bar Association against everybody, 4. prosinca 2015. - December 4, 2015.] *[http://www.hazud.hr/predsjednik-hok-a-znam-da-neki-odvjetnici-krse-odvjetnicki-kodeks-i-zakon-o-odvjetnistvu-ali-ja-ne-utjecem-na-disciplinsko-tijelo/ Demantij manipulacija i laži predsjednika HOK-a u intervjuu od 13. prosinca 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/296300607/4-du%C5%BEnosnik-HOK-a-uhva%C4%87en-u-slu%C5%BEbenoj-la%C5%BEi-je-Robert-Trava%C5%A1 Policija, Porezna uprava, sudovi i Ministarstvo financija službeno potvrdili da HOK laže - Police, tax authorities, courts and Ministry of Finance officially confirmed that CBA is lying, 22. siječnja 2016. - January 22, 2016.] *[https://www.scribd.com/doc/299257493/Odgovor-USKOK-u-8-2-2016 Odgovor USKOK-u, 8. veljače 2016.] *'''[https://www.scribd.com/doc/300483717/Prijava-ministru-%C5%A0prlji-15-2-2016 Prijava ministru Šprlji, 15. veljače 2016.]''' *[https://www.scribd.com/doc/300485738/Dopuna-prijave-ministru-%C5%A0prlji-16-2-2016 Dopuna prijave ministru Šprlji, 16. veljače 2016.] *[http://www.hazud.hr/dobrohotno-upozorenje-za-g-oreskovica-premijera-vlade-rh-vas-dojam-u-javnosti-kvari-fotografija-sa-kraljem-ovrha-hanzekovicem/ Dobrohotno upozorenje predsjedniku Vlade RH Oreškoviću, 24. veljače 2016.] *[http://promise.hr/pismo-oreskovicu-druzeci-se-s-kraljem-ovrha-nepovratno-si-rusite-ugled/ Ante Vranković: gospodine Oreškoviću, družeći se s ‘kraljem ovrha’, nepovratno si rušite ugled u našoj javnosti (skraćeni tekst izvornog pisma Oreškovići koje se nalazi na prethodnom linku)] *[http://www.hazud.hr/javnost-vec-godinama-zna-da-hok-funkcionira-na-nacin-zlocinacke-organizacije/ Javnost već godinama zna da HOK funkcionira na način zločinačke organizacije] *[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10207393580791322&set=a.1114628839520.17909.1640917153&type=3&theater Dopis povodom obitelji Božić 1. 3. 2016.] *[https://www.scribd.com/doc/306981011/Odgovor-ministru-%C5%A0prlji Odgovor ministru Šprlji, 4. travnja 2016.] *[http://promise.hr/svi-podrzali-covjeka-koji-je-prijetio-sutkinji-i-ovrsitelju-jer-su-ga-bacili-na-cestu/ Ante Vranković: ‘Pravosudna mafija izrazito je jaka na sudu u Starom Gradu na Hvaru‘, 4. svibnja 2016.] *[http://promise.hr/evo-kako-izgleda-kada-se-prosvjeduje-protiv-unistenja-ljudi-i-obitelji-nigdje-nikoga/ Ante Vranković: "Evo kako TO izgleda kada se prosvjeduje protiv uništenja ljudi i obitelji: NIGDJE NIKOGA!", 2. lipnja 2016.] *[https://www.scribd.com/doc/314774381/Fax-ministru-pravosu%C4%91a-i-glavnom-dr%C5%BEavnom-odvjetniku-4-6-2016 Faks ministru pravosuđa i glavnom državnom odvjetniku, 4. lipnja 2016.] *[https://www.scribd.com/document/317773275/2-po%C5%BEurnica-Cvitanu 2. požurnica Cvitanu, 29. lipnja 2016.] *[https://www.scribd.com/document/318201906/Dopis-Ministru-dokazi-da-je-Cvitan-dostavio-neistinito-izvije%C5%A1%C4%87e Dopis ministru Šprlji - Dokazi da mu je glavni drž. odvjetnik Cvitan dostavio neistinito izviješće, 8. srpnja 2016.] *[https://www.scribd.com/document/319899381/Disciplinska-odgovornost-Dinka-Cvitana-za-neistinito-izvije%C5%A1%C4%87e-DORH-a-od-28-lipnja-2016 Disciplinska odgovornost Dinka Cvitana za neistinito izviješće DORH-a od 28. lipnja 2016., 27. srpnja 2016.] *[https://www.scribd.com/document/323043656/Disciplinska-odgovornost-Dinka-Cvitana-po%C5%BEurnica-1-9-2016 Disciplinska odgovornost [[Dinko Cvitan|Dinka Cvitana]] - požurnica, 1. rujna 2016.] *[https://www.scribd.com/document/323842631/2-po%C5%BEurnica-i-obavijest-o-po%C4%8Detku-%C5%A1trajka-gla%C4%91u 2. požurnica rješavanja moje disciplinske prijave korupcije u radu Dinka Cvitana i obavijest o početku štrajka glađu]''' *[https://www.scribd.com/document/325768993/3-po%C5%BEurnica-Ministarstvu-pravosu%C4%91a-29-9-20162. 3. požurnica rješavanja disciplinske prijave korupcije u radu Dinka Cvitana] *[https://www.scribd.com/document/325007522/50-NALAZA-koji-potvr%C4%91uju-da-%C5%A1trajkam-gla%C4%91u 50 nalaza koji potvrđuju moje štrajkove glađu od 2012.] *[https://www.scribd.com/document/334948743/Ministarstvo-pravosu%C4%91a-svjesno-%C5%A1titi-pravosudnu-mafiju '''Ministarstvo pravosuđa svjesno štiti pravosudnu mafiju, u: Pravosudna i policijska mafija (zbornik radova)''', urednik Darko Petričić magistar politologije, Zagreb, 2016., str. 60-86] *[https://www.scribd.com/document/335846306/8-po%C5%BEurnica-ministru-%C5%A0prlji-2-1-2017 '''8. požurnica ministru pravosuđa Šprlji'''] *[https://www.scribd.com/document/337298307/Pismo-Predsjedniku-Vlade-RH-mr-sci-Plenkovi%C4%87u-12-1-2017 Dopis Predsjedniku vlade RH Plenkoviću, 12. 1. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/337299371/Odgovor-iz-Ureda-Predsjednika-vlade-RH-mr-Plenkovi%C4%87a-18-1-2017 Odgovor iz Ureda Predsjednika vlade RH Plenkovića, 18. 1. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/339549294/3-dopis-premijeru-Plenkovi%C4%87u-16-2-2017 '''Prijava lažnog izviješća Maje Grubišin premijeru Plenkoviću''' 16. veljače 2017. (Grubišinova je smijenjena 28. travnja 2017.)] *[https://www.scribd.com/document/344988934/Peticija-premijeru-Plenkovi%C4%87u-protiv-radikalne-korupcije-u-pravosu%C4%91u-5-4-2017 Peticija premijeru Plenkoviću protiv radikalne korupcije u pravosuđu, 5. travnja 2017.] *[https://www.scribd.com/document/345694199/Dopis-premijeru-Plenkovi%C4%87u-11-4-2017 '''Zahtjev premijeru Plenkoviću za smjenom zaštitnika pravosudne mafije, ministra Ante Šprlje, 11. travnja 2017. (Šprlje je smijenjen 2 tjedna kasnije - 27. travnja 2017.)] *[https://www.scribd.com/document/346898460/Moj-%C5%A1trajk-gla%C4%91u-i-pravo-na-naknadu-%C5%A1tete-SH-4-24-4-2017 Ante Vranković: Moj štrajk glađu i pravo na naknadu štete, Slobodna Hrvatska, broj 4, 24. 4. 2017.] *[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/udruga-za-zastitu-zrtava-pravosuda-prosvjedovala-ispred-vlade-najavili-i-strajk-gladu-1019930/ Prozivke ministru Šprlji, dnevno.hr, 25. travnja 2017. (Šprlje je smijenjen 45 sati nakon izlaska ovog članka)] *[https://www.facebook.com/24sata/videos/1597249040309634/?pnref=story '''Petominutni intervju za TV 24 sata povodom prosvjeda protiv korupcije u pravosuđu koju je sustavno štitio tadašnji ministar Šprlje koji je smijenjen svega 47 sati kasnije, 25. travnja 2017.'''] *[http://vijesti.hrt.hr/385184/prosvjedovali-zbog-korupcije-u-pravosuu-i-najavili-strajk-glau Dvominutni intervju za '''HTV''' povodom prosvjeda protiv korupcije u pravosuđu, 25. travnja 2017.] *[https://novaplus.dnevnik.hr/product/emisije/29975-vijesti-25-04-2017#player:resume Prilog o prosvjedu protiv korupcije u pravosuđu koju je neprikriveno štitio ministar Ante Šprlje, '''na Novatv''', 25. travnja 2017. Vijesti u 17,00 sati (14,16-14,41 min.)] *[https://www.scribd.com/document/346878632/Dok-ih-premijer-ne-primi-na-razgovor-prosvjednici-nastavljaju-%C5%A1trajk-24-sata-26-4-2017-str-12 Dok ih premijer ne primi na razgovor prosvjednici nastavljaju štrajk, 24 sata, 26. 4. 2017. str. 12] *[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zdravko-maric-2---474747.html Izjava ministra Marića 27. travnja 2017., povodom smjene korumpiranih MOST-ovih ministara, što sam prosvjedom upravo i tražio (vidjeti transparent)] *[https://www.scribd.com/document/346900685/Zahvala-premijeru-Plenkovi%C4%87u-na-smjeni-radikalno-korumpiranog-ministra-pravosu%C4%91a-Ante-%C5%A0prlje Zahvala premijeru Plenkoviću na smjeni radikalno korumpiranog ministra pravosuđa Ante Šprlje, 28. travnja 2017.] *[https://www.scribd.com/document/347397833/Moj-transparent-na-HRT-u Moj transparent na HRT-u - prosvjed 2. svibnja 2017.] *[https://www.scribd.com/document/350892351/9-po%C5%BEurnica-2-5-2017 9. požurnica v. d. ministru pravosuđa Kristianu Turkalju, 2. 5. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/354483455/Podnesak-sudu-u-Zelini-12-5-17-odvjetnica-Zori%C4%8Di%C4%87-negira-postojanje-tereta-dokazivanja Podnesak sudu u Zelini, 12 5 17 - odvjetnica Zoričić negira postojanje tereta dokazivanja] *[http://www.hazud.hr/djelatnici-ministarstva-pravosuda-se-drsko-javno-izruguju-gradanima-disciplinskoj-prijavi-ministarstvu-pravosuda-marinke-jelic-odlucuje-marinka-jelic/ Djelatnici Ministarstva pravosuđa drsko se javno izruguju građanima – O disciplinskoj prijavi Ministarstvu pravosuđa protiv Marinke Jelić odlučuje – Marinka Jelić, 25. 7. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/355945574/%C5%A0TRAJK-GLA%C4%90U-Otvoreno-pismo-HOK-u-8-8-2017 '''Štrajk glađu - otvoreno pismo HOK-u i USKOK-u, 8. 8. 2017.'''] *[http://www.hazud.hr/pravosude-radikalno-nezakonite-odluke-rjesenja-presude-pravilo-a-ne-iznimka-radu-hrvatskih-sudova/ '''Kriminal i korupcija na hrvatskim sudovima su sustavni i odlučuju u čak 71,5% postupaka''', 3. rujna 2017.] *[https://www.scribd.com/document/357228895/Podnesak-i-po%C5%BEurnica-od-4-9-2017 Podnesak Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu od 4. 9. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/358635057/Obavijest-premijeru-Plenkovi%C4%87u-6-9-2017 Obavijest premijeru Plenkoviću, 6. 9. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/358389514/Dopis-za-Strasbourg-Eng-hrv-7-9-17 Zahtjev za hitnom pomoći nadležnih europskih institucija glede neizdržive korupcije u hrvatskom pravosuđu, 7. 9. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/358391298/My-Hunger-Strike-in-13-Sentences-Strassbourg-September-7-2017 My Hunger Strike in 13 Sentences, Strasbourg, September 7, 2017.] *[https://www.scribd.com/document/358395698/Uvedite-nadzor-nad-hrvatskim-pravosu%C4%91em Uvedite nadzor nad hrvatskim pravosuđem, Sl. Dalmacija, 7. 9. 2017., str. 5] *[https://www.scribd.com/document/458083430/Moje-izjave-u-obranu-progonjenog-suca-Rogi%C4%87a U obranu suca Željka Rogića, Slobodna Dalmacija, 27. 9. 2017., str. 1 i 3] *[https://www.scribd.com/document/360912246/Intervju-7dnevno-6-10-2017 Veliki intervju u "7dnevno", 6. 10. 2017., str. 26-27] [https://www.7dnevno.hr/vijesti/kriminal-i-korupcija-na-hrvatskim-sudovima-su-sustavni-i-odlucuju-u-cak-715-posto-postupaka/ Objavljeno i na portalu 7dnevno] -- U intervjuu sam predvidio samoubojstvo radi pravosuđa koje se dogodilo u Splitu samo 4 dana nakon izlaska intervjua, dok je novina u kojoj je objavljen još bila na kioscima: [http://www.index.hr/vijesti/clanak/dorh-se-oglasio-o-samoubojstvu-muskarca-u-splitu-tvrde-da-su-krivi-sudovi/1000575.aspx DORH se oglasio o samoubojstvu muškarca u Splitu, tvrde da su krivi sudovi] *[https://www.academia.edu/34571852/Kriminal_i_korupcija_na_hrvatskim_sudovima_su_sustavni_i_odlu%C4%8Duju_u_%C4%8Dak_71_5_postupaka Kriminal i korupcija na hrvatskim sudovima su sustavni i odlučuju u čak 71,5% postupaka] *[https://www.scribd.com/document/362154435/Komunikacija-s-%C4%90urom-Sessom?secret_password=VABDpMhuUZQhxGUKONR2 Komunikacija s predsjednikom Vrhovnog suda RH Đurom Sessom, 10. 10. 2017.] *[http://www.7dnevno.hr/izdvajanja/izdvojeno/predsjednik-vrhovnog-suda-putem-sluzbenog-maila-blati-ljude-koji-upozoravaju-na-kriminal-i-korupciju-u-pravosudu/ Komunikacija Đure Sesse s Nadom Landekom i Antom Vrankovićem, 4. 12. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/363461609/Slobodna-Dalmacija-3-11-2017-str-10 Podrška sucu Rogiću, Slobodna Dalmacija, 3. 11. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/365972174/Kako-smo-priredili-spektakl-na-su%C4%91enju-Stipi-Petrini Kako smo napravili spektakl na suđenju Stipi Petrini, 30. 11. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/366608647/Slobodna-Dalmacija-7-12-17 Obespravljeni Hvarani idu pred sud, Slobodna Dalmacija, 7. 12. 2017.] *[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10213343872824904&set=ms.c.eJwtyMENADEIA7CNqpBAgP0XO51aPx1gSKlpDnORJ~%3B5B25N0qfoOjbVqSdabdUFNNHxHKwq5M1EfIc8R1g~-~-.bps.&type=3&theater Otvoreno pismo predsjednici RH, povodom smrti Marijana Hanžekovića, 28. 1. 2018.] * [https://www.facebook.com/emisija.konflikt/videos/167292133918793/ Moje gostovanje u emisiji Konflikt, tema: PRAVOSUĐE, 17. 2. 2018.] *[http://www.057info.hr/vijesti/2018-02-19/zadarska-udruga-sudaca-reagiranjem-je-izvrsila-pritisak-na-sibensku-sutkinju Demantij laži Udruge sudaca Zadar protiv suca Rogića, 19. 2. 2018.] [https://www.antenazadar.hr/clanak/2018/02/pismo-zadarske-udruge-sudaca-vrvi-manipulacijama-i-lazima-kojima-smo-mi-i-sudac-rogic-javno-oklevetani/ Izvorna inačica] *[https://www.scribd.com/document/372075238/Upit-ministru-Bo%C5%A1njakovi%C4%87u-21-2-2018 Upit ministru Bošnjakoviću, 21. 2. 2018.] *[http://promise.hr/darku-granosi-dragovoljcu-aktivistu-kojega-tuze-rba-zadruge-pozlilo-sudnici-intervenirala-hitna/ Promise. hr.: Moja izjava povodom nezakonitog postupanja sutkinje Općinskog kaznenog suda, 9. 4. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/378002658/Odgovor-predsjednici-Op%C4%87inskog-gra%C4%91anskog-suda-u-Zagrebu-Jadranki-Liovi%C4%87-Merka%C5%A1-2-5-18 Riba smrdi od glave: Odgovor predsjednici Općinskog građanskog suda u Zagrebu Jadranki Liović Merkaš, 2. 5. 2018.] *[http://www.7dnevno.hr/izdvajanja/top/suci-ubijaju-branitelje/ Suci ubijaju branitelje, 7dnevno, 1. 6. 2018., str. 19-20] *[https://www.scribd.com/document/401678764/Performance-Sprovod-Pravde-cjelovita-dokumentacija?fbclid=IwAR3QBkcljFfYCM4gDdBaJ7r5UozSWU_m7xXf4MTEQ74Xlw4-fD0hjlKXg6U "Sprovod Pravde", 7. 6. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/390212717/3-upit-Jeleni%C4%87u 3. upit Jeleniću, 26. 6. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/385361832/Galijot-znanstveno-utvrdio-Mi-suci-smo-bez-grijeha-VL-1-8-2018 Galiot znanstveno utvrdio: Mi suci smo bez grijeha, Večernji list, 1, 8. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/390201143/4-upit-Jeleni%C4%87u 4. upit Jeleniću, 27. 8. 2018.] *[https://www.zadarskilist.hr/clanci/25102018/sudac-zeljko-rogic-nije-povredio-ugled-i-cast-kolegice-sutkinje/ Priopćenje povodom presude u korist suca Rogića, 24. 10. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/443653629/Sadr%C5%BEaj-spisa-K-20-17-suci-Vjeran-Bla%C5%BEekovi%C4%87-do-7-2018-i-Bo%C5%BEica-Barlovi%C4%87 Sadržaj predmeta K-20/2017 - suci: Vjeran Blažeković (siječanj 2017. - srpanj 2018.) i Božica Barlović (kolovoz 2018. - studeni 2018.)] i [https://www.scribd.com/document/395333156/Odgovor-na-drsko-nezakonitu-i-nakaradni-presudu-sutkinje-Barlovi%C4%87 Odgovor na drsko nezakonitu i nakaradnu presudu sutkinje Barlović] [https://www.scribd.com/document/448059888/15-Presuda-kazneno-Rijeka-8-1-2020 Nakaradna presuda sudaca Zorana Sršena, Srebrenke Šantić i Sandre Juranović i argumentacija izvanrednog pravnog lijeka] *[https://www.scribd.com/document/396311188/Dopis-sucima-Op%C4%87inskog-kaznenog-suda-12-12-18 Dopis sucima Općinskog kaznenog suda u Zagrebu koji sude isključivo nezakonito, 12. 12. 2018.] *[https://www.academia.edu/44127229/Kaznena_prijava_protiv_sutkinje_Vlatke_Pa%C5%A1kvalin_Bo%C5%A1kovi%C4%87 Uskok nezakonito štiti suce koji krše zakon: primjer prijave sutkinje Vlatke Paškvalin Bošković] *[https://www.scribd.com/document/412507889/Odgovor-Centru-za-socijalnu-skrb-21-3-2019 Odgovor Centru za socijalnu skrb, 21. 3. 2019.] *[https://www.scribd.com/document/412509382/Rje%C5%A1enje-CZSS-2-5-19 Rješenje CZSS 2. 5. 2019.] *[https://www.scribd.com/document/422182383/10-po%C5%BEurnica-Bo%C5%A1njakovi%C4%87u 10. požurnica ministru Bošnjakoviću, 26. 7. 2019.] *[https://www.scribd.com/document/433160405/Otvoreno-pismo-%C4%90uri-Sessi-i-Ivanu-Turudi%C4%87u?fbclid=IwAR3dyjyjgjzo-_NDPptWfS6OP39KpB5I6_565qPw4GD4AmrhseiDQKSrBoU Otvoreno pismo predsjednicima sudova Đ. Sessi i I. Turudiću - 93% presuda u RH je nezakonito i to uvijek u korist bogatije stranke, 11. 11. 2019.] *[https://www.academia.edu/44100402/Prijedlog_Glavnom_dr%C5%BEavnom_odvjetniku_za_podno%C5%A1enjem_zahtjeva_za_za%C5%A1titu_zakonitosti_24_2_2020 Prijedlog Glavnom državnom odvjetniku za podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti 24. 2. 2020] *[https://www.academia.edu/65949608/Tri_moje_opse%C5%BEnije_izjave_i_link_na_neformalno_predavanje_u_povodu_predmeta_suca_%C5%BDeljka_Rogi%C4%87a_2017_2020 Tri moje izjave i link na neformalno predavanje u povodu predmeta suca Željka Rogića, 2017.-2020.] *[https://www.youtube.com/watch?v=PVuLh4FuAsA Imena 20 članova hrvatske pravosudne mafije iz DORH-a, HOK-a sa sudova i iz Ministarstva pravosuđa, 2010.-2020.] *[https://www.academia.edu/44183690/Obra%C4%87anje_premijeru_Plenkovi%C4%87u_i_GDO_Hrvoj_%C5%A0ipek_23_9_2020 Konkretni dokazi premijeru i glavnoj državnoj odvjetnici da DORH ne radi ništa drugo osim što svjesno štiti prijavljeni kriminal, 23. 9. 2020.] *[https://www.academia.edu/165405000/Official_Letter_to_US_ambasader_Kohorst_5_10_2020 Treće službeno obraćanje veleposlaniku Kohorstu, 5. 10. 2020. (eng).] (Za prva 2 obraćanja vidjeti linkove na mom profilu na engleskoj Wiki) *[http://www.hazud.hr/intervju-zbog-opstrukcije-pravde-ante-vrankovic-strajka-gladu-i-prosvjeduje-pred-dorh-om/ Intervju: Zbog opstrukcije pravde Ante Vranković štrajka glađu i prosvjeduje pred DORH-om, 12. 12. 2020.] *[https://www.scribd.com/document/510069544/OTVORENO-PISMO-PREDSJEDNIKU-VRHOVNOG-SUDA-RH-%C4%90URI-SESSI-31-5-2021 Otvoreno pismo predsjedniku Vrhovnog suda RH Đuri Sessi, 31. 5. 2021./Scribd][https://www.academia.edu/49079773/Otvoreno_pismo_predsjedniku_VSRH_%C4%90uri_Sessi_31_5_2021 / Academia.edu][http://www.hazud.hr/ante-vrankovic-otvoreno-pismo-duri-sessi-pravosude-je-svojom-obijescu-u-bezakonju-i-neprikrivenom-cinjenju-zla-kobno-ugrozilo-sam-opstanak-republike-hrvatske-kao-nacionalne-drzave/ HAZUD] *[http://www.hazud.hr/hrvatsko-pravosude-konacan-pad/ Hrvatsko pravosuđe: Konačan pad!, 1. 6. 2022.] *[https://www.youtube.com/watch?v=GWi9JH0M3sQ Hina: Ante Vranković ulazi u središnjicu HDZ-a u majici: HDZ - lopovi, lopine, 26. 8. 2022.] *[https://www.academia.edu/89232672/Otvoreno_pismo_predsjedniku_VSRH_Dobroni%C4%87u_26_10_2022 Otvoreno pismo predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću, 26. 10. 2022.] *[https://www.academia.edu/92161882/Odgovornost_Plenkovi%C4%87a_Hrvoj_%C5%A0ipek_i_Dobroni%C4%87a_28_11_22 Okružnica Plenkoviću, Hrvoj Šipek i Dobroniću - dateljni dokazi da su oni glavni zaštitnici kriminala u prevosuđu, 28. 11. 2022.] *[https://www.youtube.com/watch?v=FauB4SYngfk&t=1567s Press konferencija ispred DORH-a o sustavnom nezakjonitom radu hrvatskih sudova i sudaca, 14. 2. 2023.] *[https://www.academia.edu/98902619/KAZNENA_I_STEGOVNA_PRIJAVA_PO_33_OSNOVA_PROTIV_PREDSJEDNIKA_VSRH_RADOVANA_DOBRONI%C4%86A_I_OBAVIJEST_O_PO%C4%8CETKU_%C5%A0TRAJKA_GA%C4%90U_21_3_2023 Kaznena i stegovna prijava protiv predsjednika VSRH Dobronića, 21. 3. 2023.] *[https://www.academia.edu/100175095/Kaznene_prijave_na_CD_u_ponovo_predane_Zlati_Hrvoj_%C5%A0ipek_7_4_2023 Kaznene prijave protiv sudaca drugi puta predane, 7. 4. 2023.] *[https://www.academia.edu/101694223/Ante_Vrankovi%C4%87_Glavni_problem_Hrvatske_i_njezinih_gra%C4%91ana_Okrugli_stol_Vara%C5%BEdin_i_obavijest_Plenkovi%C4%87u_Dobroni%C4%87u_i_Hrvoj_%C5%A0ipek_o_po%C4%8Detku_potpunog_%C5%A1trajka_gla%C4%91u_13_5_2023 Glavni problem Hrvatske i njezinih građana, Okrugli stol Udruge pomak, Varaždin, 13. 5. 2023.] *[https://www.academia.edu/103436987/Prijava_Europskoj_komisiji_hrvatski_i_engleski_tekst_16_6_2023 Prijava Europskoj komisiji, 16. lipnja 2023.] *[https://www.academia.edu/104056900/Dopuna_prijave_protiv_Dobroni%C4%87a_29_6_2023_hrvatski_i_engleski_Supplement_of_the_report_against_Dobroni%C4%87_Croatian_and_English_text Dopuna prijave Europskoj komisiji, 29. lipnja 2023] *[https://www.facebook.com/ante.vrankovic/posts/pfbid02eG3gRGq4KSQiN8nYNQjSuE5gXAFQx4JKKwBegxER8xotkpW8khLYq4hha3yPEaE9l Imam nepobitan dokaz da Plenković i Milanović svjesno štite kriminal i korupciju svojih stranačkih kadrova, 8. 9. 2023.] *[https://www.academia.edu/108711204/Kaznena_prijava_protiv_glavne_dr%C5%BEavne_odvjetnice_Hrvoj_%C5%A0ipek_27_10_2023 Kaznena prijava protiv glavne državne odvjetnice Hrvoj Šipek, 27. 10. 2023.] *[https://www.academia.edu/109401389/Kaznena_prijava_protiv_predsjednika_Vlade_RH_Andreja_Plenkovi%C4%87a_17_11_2023 Kaznena prijava protiv predsjednika Vlade RH Plenkovića, 17. 11. 2023.] *[https://www.academia.edu/110375342/ULUPUH_popis_linkova_na_glavne_dijelove_spisa_predmeta_i_stegovne_i_kaznene_prijave ULUPUH - popis linkova na glavne dijelove spisa predmeta i stegovne i kaznene prijave] *[https://www.youtube.com/watch?v=TGhWNLIP6KM&t= Intervju ispred Vrhovnog suda RH, povodom početka štrajka glađu 18. 1. 2024.] *[https://www.academia.edu/114695518/Otvoreno_pismo_Dobroni%C4%87u_8_2_2024 Otvoreno pismo predsjedniku VSRH Dobroniću, 8. 2. 2024.] *[https://www.academia.edu/121962700/Ante_Vrankovi%C4%87_OECD_working_group_Report_on_Foreign_and_Domestic_Bribery_in_Croatia_Zagreb_11_7_24 Sudjelovanje u radu OECD-ove radne skupine na temu korupcije u R. Hrvatskoj - izvještaj, 11. 7. 2024. (eng.)] *[https://www.academia.edu/128463205/Milanovi%C4%87u_i_OECD_u_povodom_izbora_novog_predsjednika_VSRH_odgovor_Official_Letter_to_President_Milanovi%C4%87_and_OECD_response_March_27_2025 Obraćanje predsjedniku RH Milanoviću povodom njegova prijedloga za novog predsjednika Vrhovnog suda RH i odgovor, 27. 3. 2025.] *[https://www.academia.edu/130270965/Kaznena_i_stegovna_prijava_27_6_25_Criminal_and_disciplinary_report_Ria_Ergotic_June_27_2025 Kaznena i stegovna prijava protiv zamjenica ravnatelja USKOK-a Rie Ergotić, 27. 6. 2025.] *[https://www.academia.edu/130272670/Kaznena_i_stegovna_prijava_sudac_Franetovi%C4%87_i_drugi_odgovorni_za_smrt_Kristiana_Vukasovi%C4%87a_Criminal_and_disciplinary_report_against_judge_Franetovi%C4%87_and_other_persons_responsible_for_the_death_of_Kristian_Vukasovi%C4%87_27_6_2025 Kaznena prijava protiv suca Franetovića i drugih pravosudnih djelatnika odgovornih za smrt Kristiana Vukasovića, 27. 6. 2025.] *[https://www.youtube.com/watch?v=i6g_QNvfAPk&t Moj govor na promociji knjige Ljerke Štefanec: "Paklenim putevima pravosuđa"], 10. 12. 2025. *[https://www.academia.edu/165405101/FUNDATIONAL_STRUCTURAL_AND_SUBSTANTIAL_POLITICAL_DEPENDENCE_OF_THE_CROATIAN_JUDICIARY_February_28_2026 FUNDATIONAL, STRUCTURAL AND SUBSTANTIAL POLITICAL DEPENDENCE OF THE CROATIAN JUDICIARY (eng.), 28. veljače 2026.] *[https://www.scribd.com/document/460979675/%C5%A0trajk-gla%C4%91u-su-izmislili-irski-sveci Štrajk glađu su izmislili irski sveci] *[https://www.scribd.com/doc/298103169/Nazivanje-%C5%A1trajka-gla%C4%91u-samoubojstvom-je-krupno-kr%C5%A1enje-ljudskih-prava Nazivanje štrajka glađu “samoubojstvom” je krupno kršenje ljudskih prava] ===Nekoliko mojih važnijih članaka na Wikipediji=== [[Augustov forum]], [[Kiklopsko zidanje]], [[Hram Herkula Viktora]], [[Portunov hram]], [[Maison Carrée ]], [[Opus isodomum]], [[Edikula]], [[Opus caementicium|Rimski cement]], [[Feston]], [[Palmeta]], [[Križni cvijet]], [[Fijala]], [[Baluster]] [[Kreda (crtačka)|Kreda]], [[Zgrafito]], [[Eozin (keramika)]], [[Pirogranit]], [[Vinorel]] [[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)]], [[Gatanje (Caravaggio)]], [[Kartaši (Caravaggio)]], [[Rembrandt se smije]] [[Vilmos Zsolnay]], [[Armin Klein]], [[Tapio Wirkkala]], [[Edward Ruscha]], [[Claes Oldenburg]], [[James Rosenquist]], [[Richard Hamilton (slikar)|Richard Hamilton]], [[Jeff Koons]] [[Adalbert Lauppert - Peharnik]], [[Đuro Kuten]], [[Robert Jean Ivanović]], [[Joko Knežević]], [[Alfred Krupa (stariji)]], [[Anica Vranković]], [[Marina Baričević]], [[Zlatko Crnec]] [[Mauzolej Zsolnay]], [[Spomenik palim borcima Mimice]], [[Spomenik ženi Biokovki]], [[Spomenik palim borcima Svirče]] [[Granice umjetnosti i propagande]] [[en:User:Ante Vranković]] [[hr:Suradnik:Ante Vranković]] [[simple:User:Ante Vranković]] ==Nagrade== <gallery style="text-align: center;"> Wiki medal.jpg|'''Wiki medalja'''<br /> Za prvih deset stvorenih članaka - [[User:Wolmar|Wolmar]] WLM Barnstar St Petersburg.png|'''Wiki medalja''' za vrijedne doprinose u područjima slikarstva, arhitekture i kiparstva -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Rembrandt - Aristotle with a Bust of Homer - WGA19232.jpg|'''Rembrandtova nagrada''' za sve Rembrandtove slike i grafike -[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] </gallery> kq4v0v9nn1p6w33ozp5bxromfw5hsph Arabofobija 0 4601979 42581190 40762455 2026-04-16T13:58:16Z Panasko 178920 dodana kategorija [[:Kategorija:Rasizam|Rasizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581190 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Anti-Semitic Graffiti in San Pedro Sula.JPG|mini|desno|225px|Arabofobno-[[Antisemitizam|antisemitski]] grafit s pozivom na izgon [[Arapi|Arapa]] i [[Jevreji|Jevreja]] u [[Honduras]]u]] '''Arabofobija''' je termin koji u svom najširem smislu označava [[Predrasuda|predrasude]], [[Ksenofobija|ksenofobiju]] i [[Mržnja|mržnju]] prema [[Arapi]]ma i [[Arapska kultura|arapskoj kulturi]]. Fenomen se kroz [[Historija|historiju]] manifestirao na različite načine, a bio je uzrokovan [[Politika|političkim]], [[Društvena klasa|klasnim]], [[Religija|religijskim]] i drugim faktorima. Neki od najranijih primjera su [[Kasna antika|kasnoantička]] djela [[Rimska Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimskih]] odnosno [[bizant]]skih historičara kod kojih se javljaju [[stereotip]]ovi o arapskoj "podmuklosti i nepouzdanosti". U [[Historija islama|ranoislamskom]] periodu antiarapski animozitet javlja se po [[Abasidski Kalifat|abasidskim]] gradovima kod [[Šu'ubizam|šubija]], sociokulturnog pokreta nearapskih [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Nabatejci|Nabatejaca]] (mezopotamskih [[Aramejci|Aramejaca]]) koji su isprva tražili jednak društveni tretman, no kasnije su mnogli skrenuli u isticanje vlastite superiornosti, pozivanja na slavnu [[Sasanidska Monarhija|sasanidsku]] i [[Mezopotamija|mezopotamsku]] prošlost, te poistovjećivanje Arapa s [[beduini]]ma. Snažan oblik arabofobije javlja se u [[Španija|Španiji]] tokom [[Rekonkvista|Rekonkviste]] i [[Španska inkvizicija|inkvizicije]], u početku s [[Islamofobija|antiislamskim]] odnosno prokatoličkim izgovorima, iako je kasnije preraslo i u progon [[Moriskosi|arapskih katolika]]. [[Novi vijek|Novovjekovna]] arabofobija uglavnom se vezuje uz [[orijentalizam]], stereotipni prikaz istočnjačkih naroda građen u [[Kolonijalizam|kolonijalističkim]] i [[Imperijalizam|imperijalističkim]] silama [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]]. Usponom [[Nacionalizam|nacionalističkih]] ideologija u [[20. vijek]]u, izraženo antiarapsko rasploženje javlja se u [[Turska|Turskoj]], [[Iran]]u i [[Izrael]]u, a zbog [[Geopolitika|geopolitičkih]] faktora u [[21. vijek]]u i u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Evropa|Evropi]] i drugim [[Zapadni svijet|zapadnim državama]]. Elementi arabofobije nisu karakteristični isključivo za nearapske zemlje već se mogu naći i unutar samog [[Arapski svijet|Arapskog svijeta]], prvenstveno kod lokalnih [[Etnički nacionalizam|nacionalističkih]] pokreta koji inzistiraju na autohtonističkim tumačenjima porijekla (npr. [[feničanstvo]] u [[Libanon]]u, [[berberizam]] u [[Alžir]]u). == Vanjske veze == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Arabophobia |commonscatsh = Arabofobija |wječnik = arabofobija }} {{Ksenofobije}} [[Kategorija:Arabofobija| ]] [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Arapi]] [[Kategorija:Rasizam]] 8ytoqynefadq1zwh98obyfhxcdlwu37 Medicinski fakultet u Puli 0 4637234 42581220 42486866 2026-04-16T17:58:55Z ~2026-23526-73 344156 podaci bili nepotpuni i falili izvori. nekoliko informacije bile potpuno nepovezane sa clankom. i nekoliko zakljucka bila neutemeljena 42581220 wikitext text/x-wiki {{coord|44.867660|13.854747|type:edu_scale:1000|format=dms|display=title}} {| class="infobox vcard" style="border-spacing: 3px; width: 22em; font-size: 88%; text-align: left" cellspacing="3" |- ! colspan="2" style="text-align: center; font-size: 125%" | Medicinski fakultet u Puli |- | colspan="2" style="text-align: center" | ''Facultas medica Polensis'' |- ! Mjesto | [[Pula]] |- ! Osnovan | 31. X. [[2018]]. |- ! Dekan | Dragan Trivanović |- ! Website | [https://mfpu.unipu.hr/mfpu mfpu.unipu.hr] |} '''Medicinski fakultet u Puli''', visokoškolska i znanstvena ustanova u sastavu [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli]], osnovana 2018., koja ustrojava i izvodi sveučilišne preddiplomske, diplomske, integrirane i poslijediplomske studijske programe u području [[biomedicina|biomedicine]] i [[zdravstvo|zdravstva]], te razvija znanstveni i stručni rad.<ref>{{cite web |url=https://www.unipu.hr/_download/repository/Odluka_o_izmjenama_i_dopunama_Statuta_Sveucilista_Jurja_Dobrile_u_Puli_%28listopad_2018%29.pdf |accessdate=29. V. 2019 |title=Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (31.10.2018.) |publisher=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |date=31. X. 2018 |format=PDF |archive-date=2019-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529183322/https://www.unipu.hr/_download/repository/Odluka_o_izmjenama_i_dopunama_Statuta_Sveucilista_Jurja_Dobrile_u_Puli_(listopad_2018).pdf }}</ref> Nastavna baza fakulteta je [[Specijalna bolnica Sv. Katarina]],<ref>{{cite web |url=https://www.unipu.hr/novosti?@=2etmg#news_107442 |accessdate=29. V. 2019 |title=Potpisan Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Puli i Specijalne bolnice Sv. Katarina |publisher=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |date=28. V. 2019 }}</ref> a planirana je suradnja i s bolnicama u Puli i Rijeci.<ref>{{cite web |url=https://radio.hrt.hr/radio-pula/clanak/od-jeseni-pula-dobiva-i-medicinski-fakultet/199611/ |accessdate=29. V. 2019 |last=Radić |first=Jana |title=Od jeseni Pula dobiva i Medicinski fakultet |publisher=HRT – Radio Pula |date=28. V. 2019 |archive-date=2019-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529183320/https://radio.hrt.hr/radio-pula/clanak/od-jeseni-pula-dobiva-i-medicinski-fakultet/199611/ |dead-url=yes }}</ref> Od 2018. dužnost dekana vrši [[Krešimir Pavelić (1952)|Krešimir Pavelić]], koji je 2021 imao veći broj medijskih istupa u kojima je propitivao podrijetlo virusa SARS-CoV-2 i opravdanost cijepljenja, te smijenjen s mjesta dekana.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nakon-zagovaranja-ukidanja-cijepljenja-dekan-iz-pule-smijenjen-iako-njegov-fakultet-prakticki-ni-ne-postoji-15084444|title=Nakon zagovaranja ukidanja cijepljenja, dekan iz Pule smijenjen iako njegov fakultet praktički ni ne postoji|date=29-06-2021|website=jutarnji.hr}}</ref> Fakultet nikada nije dobio odobrenje za rad od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) I Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR) zbog sumnje u kvalitetu studija i uvjeta za izvođenje nastave, potrebu za stručnjacima koji bi se na njemu obrazovali, a smatra i da fakultet nema dovoljno vlastitog kadra.<ref>{{cite web |url=https://www.glasistre.hr/pula/medicinski-fakultet-u-puli-formalno-ne-postoji-no-predavaci-nas-kostaju-100000-kuna-mjesecno-doznajte-detalje-apsurda-cijele-situacije-617828|title=MEDICINSKI FAKULTET U PULI FORMALNO NE POSTOJI, no predavači nas koštaju 100.000 kuna mjesečno! Doznajte detalje apsurda cijele situacije|date=25-01-2020|website=glasistre.hr}}</ref> == Dekani == * Krešimir Pavelić <small>(2019–21)</small> * Mauro Štifanić <small>(2021–23)</small> * Dragan Trivanović <small>(od 2023)</small> == Povezano == * [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] * [[Opća bolnica Pula]] * [[Santorio Santorio]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [https://mfpu.unipu.hr/mfpu Medicinski fakultet u Puli, službeni website] {{Medicinski fakulteti u Hrvatskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 2018.]] [[Kategorija:Fakulteti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] [[Kategorija:Medicinsko obrazovanje]] i6p54qe5t666tha5a52i9huagtlkzfz 42581248 42581220 2026-04-17T02:01:19Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-23526-73|~2026-23526-73]] ([[User talk:~2026-23526-73|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 42486866 wikitext text/x-wiki {{coord|44.867660|13.854747|type:edu_scale:1000|format=dms|display=title}} {| class="infobox vcard" style="border-spacing: 3px; width: 22em; font-size: 88%; text-align: left" cellspacing="3" |- ! colspan="2" style="text-align: center; font-size: 125%" | Medicinski fakultet u Puli |- | colspan="2" style="text-align: center" | ''Facultas medica Polensis'' |- ! Mjesto | [[Pula]] |- ! Osnovan | 31. X. [[2018]]. |- ! Dekan | Dragan Trivanović |- ! Website | [https://mfpu.unipu.hr/mfpu mfpu.unipu.hr] |} '''Medicinski fakultet u Puli''', visokoškolska i znanstvena ustanova u sastavu [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli]], osnovana 2018., koja ustrojava i izvodi sveučilišne preddiplomske, diplomske, integrirane i poslijediplomske studijske programe u području [[biomedicina|biomedicine]] i [[zdravstvo|zdravstva]], te razvija znanstveni i stručni rad.<ref>{{cite web |url=https://www.unipu.hr/_download/repository/Odluka_o_izmjenama_i_dopunama_Statuta_Sveucilista_Jurja_Dobrile_u_Puli_%28listopad_2018%29.pdf |accessdate=29. V. 2019 |title=Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (31.10.2018.) |publisher=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |date=31. X. 2018 |format=PDF |archive-date=2019-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529183322/https://www.unipu.hr/_download/repository/Odluka_o_izmjenama_i_dopunama_Statuta_Sveucilista_Jurja_Dobrile_u_Puli_(listopad_2018).pdf }}</ref> Nastavna baza fakulteta je [[Specijalna bolnica Sv. Katarina]],<ref>{{cite web |url=https://www.unipu.hr/novosti?@=2etmg#news_107442 |accessdate=29. V. 2019 |title=Potpisan Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Puli i Specijalne bolnice Sv. Katarina |publisher=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |date=28. V. 2019 }}</ref> a planirana je suradnja i s bolnicama u Puli i Rijeci.<ref>{{cite web |url=https://radio.hrt.hr/radio-pula/clanak/od-jeseni-pula-dobiva-i-medicinski-fakultet/199611/ |accessdate=29. V. 2019 |last=Radić |first=Jana |title=Od jeseni Pula dobiva i Medicinski fakultet |publisher=HRT – Radio Pula |date=28. V. 2019 |archive-date=2019-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529183320/https://radio.hrt.hr/radio-pula/clanak/od-jeseni-pula-dobiva-i-medicinski-fakultet/199611/ |dead-url=yes }}</ref> Od 2018. dužnost dekana vrši [[Krešimir Pavelić (1952)|Krešimir Pavelić]], koji je 2013. godine pravomoćno osuđen za krađe i lažiranje dokumentacije na Institutu Ruđer Bošković.<ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/znanstveniku-uvjetna-zbog-laznih-ugovora-904342}}</ref> Fakultet nikada nije dobio odobrenje za rad od strane mjerodavnih institucija Republike Hrvatske, jer nema potreban kadar i ne zadovoljava osnovne kriterije za rad.<ref>{{cite web |url=https://www.glasistre.hr/pula/medicinski-fakultet-u-puli-formalno-ne-postoji-no-predavaci-nas-kostaju-100000-kuna-mjesecno-doznajte-detalje-apsurda-cijele-situacije-617828}}</ref> == Dekani == * Krešimir Pavelić <small>(2019–21)</small> * Mauro Štifanić <small>(2021–23)</small> * Dragan Trivanović <small>(od 2023)</small> == Povezano == * [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] * [[Opća bolnica Pula]] * [[Santorio Santorio]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [https://mfpu.unipu.hr/mfpu Medicinski fakultet u Puli, službeni website] {{Medicinski fakulteti u Hrvatskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 2018.]] [[Kategorija:Fakulteti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] [[Kategorija:Medicinsko obrazovanje]] cpbnbidh8q7b5l4gzb1s6ctqyts5u2x Šablon:Predsjednici Benina 10 4637866 42581246 40895872 2026-04-16T23:51:34Z Edgar Allan Poe 29250 42581246 wikitext text/x-wiki {{navbox |name = Predsjednici Benina |title = [[Predsjednik Benina|Predsjednici Benina]] |state = {{{state|autocollapse}}} |listclass = hlist |image = [[File:Coat of arms of Benin.svg|80px]] |above = <small>'''Napomena:''' ''Italik'' označava vršitelja dužnosti predsjednika</small> |group1= {{flagicon|Dahomej}} [[Republika Dahomej]]<br>{{small|(1958–1975)}} |list1 = * [[Hubert Maga]] {{small|(1960–1963)}} * ''[[Christophe Soglo]]'' {{small|(1963–1964)}} * [[Sourou-Migan Apithy]] {{small|(1964–1965)}} * ''[[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]]'' {{small|(1965)}} * ''[[Tahirou Congacou]]'' {{small|(1965)}} * [[Christophe Soglo]] {{small|(1965–1967)}} * ''[[Jean-Baptiste Hachème]]'' {{small|(1967)}} * ''[[Maurice Kouandété]]'' {{small|(1967)}} * ''[[Alphonse Alley]]'' {{small|(1967–1968)}} * [[Émile Derlin Zinsou]] {{small|(1968–1969)}} * ''[[Maurice Kouandété]]'' {{small|(1969)}} * ''[[Paul-Émile de Souza]]'' {{small|(1969–1970)}} * [[Hubert Maga]] {{small|(1970–1972)}} * [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] {{small|(1972)}} * [[Mathieu Kérékou]] {{small|(1972–1975)}} |group2= {{flagicon|BEN|1975}} [[Narodna Republika Benin|NR Benin]]<br>{{small|(1975–1990)}} |list2 = * [[Mathieu Kérékou]] {{small|(1975–1990)}} |group3= {{flag|Benin}}<br>{{small|(1990–''danas'')}} |list3 = * [[Mathieu Kérékou]] {{small|(1990–1991)}} * [[Nicéphore Soglo]] {{small|(1991–1996)}} * [[Mathieu Kérékou]] {{small|(1996–2006)}} * [[Thomas Boni Yayi]] {{small|(2006–2016)}} * [[Patrice Talon]] {{small|(2016–2026)}} * [[Romuald Wadagni]] {{small|(2026–''danas'')}} |below = }} fafeclbjdvv8vbnckww7au2wzf0173p Patrice Talon 0 4641314 42581245 42250712 2026-04-16T23:50:53Z Edgar Allan Poe 29250 42581245 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime=Patrice Talon |datum rođenja=[[1. svibnja]] [[1958.]] |mjesto rođenja={{flagicon|BEN}} [[Ouidah]], [[Benin]]<br>{{small|(tada {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuski Dahomej]])}} |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika=Patrice Talon at USAID HQ (4) (cropped).jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=nezavisni |potpis= |supruga=Claudine Gbènagnon |zanimanje=biznismen |fusnote= |položaj = 11. [[predsjednik Benina]] |mandat_start = [[6. travnja]] [[2016.]] |mandat_kraj = |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Thomas Boni Yayi]] |nasljednik = [[Romuald Wadagni]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= }} '''Patrice Guillaume Athanase Talon'''<ref>{{cite web|url=http://www.fmprc.gov.cn/mfa_eng/wjbxw/t1397138.shtml|title=Vice Foreign Minister Zhang Ming Meets with President Patrice Guillaume Athanase Talon of Benin|date=9 September 2016|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the People's Republic of China}}</ref> ([[Ouidah]], [[1. svibnja]] [[1958.]]) je [[benin]]ski biznismen i političar, od [[6. travnja]] [[2016.]] godine je 11. [[predsjednik Benina]]. == Biografija == Rođen je [[1958.]] godine u [[Ouidah|Ouidi]], u [[Fon (narod)|fonskoj]] obitelji koja se generacijama ranije bavila trgovinom robljem.<ref name="washpostanafricancountry">{{cite news|last1=Sieff|first1=Kevin|title=An African country reckons with its history of selling slaves|url=https://www.washingtonpost.com/world/africa/an-african-country-reckons-with-its-history-of-selling-slaves/2018/01/29/5234f5aa-ff9a-11e7-86b9-8908743c79dd_story.html|accessdate=February 2, 2018|work=The Washington Post|date=January 29, 2018|quote=In the 2016 presidential election, one candidate, Lionel Zinsou, angrily pointed out in a televised debate that his opponent, Patrice Talon, who is now president of Benin, was the descendant of slave merchants.}}</ref> Školovao se u [[Dakar]]u<ref>{{cite book |last=Macmillan |first=Palgrave |date=28 February 2017 |title=The Statesman's Yearbook 2017: The Politics, Cultures and Economies of the World |url=https://books.google.com.my/books?id=PBs9DgAAQBAJ&pg=PA210&dq=Patrice+Talon+born&hl=en&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |location= |publisher=Springer |page=210 |isbn=978-1-349-68398-7 |author-link= }}</ref> i [[Pariz]]u, a kao mlad je želio postati pilot, ali nije prošao liječnički test tako da je morao odustati od toga.<ref name="yahoo">{{cite news|last1=Agon|first1=Benjamin|title=Patrice Talon: from self-made tycoon to new African leader|url=https://www.yahoo.com/news/patrice-talon-self-made-tycoon-african-leader-181432713.html?ref=gs|publisher=Agence France-Presse|date=21 March 2016|accessdate=29 September 2016|archive-date=2021-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221193509/https://www.yahoo.com/news/patrice-talon-self-made-tycoon-african-leader-181432713.html?ref=gs|dead-url=yes}}</ref> Početkom 80-ih godina, Talon je ušao u posao trgovine poljoprivrednim proizvodima, što mu je omogućilo da stekne značajne prihode, koje je tokom 90-ih godina uložio u industriju [[pamuk]]a; u tom je periodu dobio nadimak "Kralj pamuka".<ref name="wp">{{cite news|last1=Adida|first1=Claire|title=Benin has a new president: Patrice Talon, an ironic outsider politician|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2016/04/13/benin-has-a-new-president-patrice-talon-an-ironic-outsider-politician/|work=[[Washington Post]]|date=13 April 2016|accessdate=29 September 2016}}</ref> U politiku je ušao početkom 2000-ih godina te je bio jedan od glavnih financijera budućeg predsjednika [[Thomas Boni Yayi|Thomasa Bonija Yayija]]<ref>[http://www.france24.com/en/20160308-benin-second-round-presidential-election-zinsou-talon "Benin heading for presidential run-off vote"], France 24, 8 March 2016.</ref> na [[Predsjednički izbori u Beninu 2006.|izborima 2006.]] godine. Njegov bliski odnos s Bonijem Yayijem počeo je pucati nakon kampanje [[2011.]] godine, a tokom [[2012.]] godine se njegovo ime čak spominjalo i u kontekstu navodnog pokušaja [[atentat]]a na predsjednika. Iste godine pobjegao je u [[Francuska|Francusku]] zbog optužbi da je utajio 18,000,000[[Euro|€]] poreza. Godine [[2014.]] je dobio službeno [[pomilovanje]],<ref>[http://en.rfi.fr/africa/20140515-benin-president-pardons-poison-plot-businessman-who-fled-france "Benin president pardons 'poison-plot' businessman who fled to France"], Radio France Internationale, 15 May 2014.</ref> a naredne godine ga je ''[[Forbes]]'' naveo kao 15. najbogatijeg čovjeka u supsaharskoj Africi, s imovinom u vrijednosti oko 400,000,000[[Američki dolar|$]]. Nakon što je [[Thomas Boni Yayi]] [[2016.]] godine morao sići s vlasti zbog [[Ustav Benina|ustavog]] ograničenja od dva mandata, Patrice Talon se kandidirao za predsjednika i pobjedio bivšeg premijera [[Lionel Zinsou|Lionela Zinsoua]] u drugom krugu izbora.<ref>[https://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO "Businessman sworn in as Benin's president"], Reuters, 6 April 2016.</ref> Kao predsjednik je najavio jačanje veza s [[Francuska|Francuskom]]<ref>{{cite news|title=Patrice Talon pledges to 'miraculously' change Benin in 5 years|url=http://www.africanews.com/2016/04/26/patrice-talon-pledges-to-turn-benin-around-in-5-years/|accessdate=September 29, 2016|publisher=Africanews|date=August 26, 2016}}</ref> te ograničenje ovlasti izvršne vlasti i predsjednika, što je bio neviđen prijedlog na afričkom kontinentu.<ref name="yahoo"/> Ipak, tokom [[2017.]] godine, [[Narodna skupština (Benin)|Narodna skupština]] nije izglasala njegov prijedlog da se predsjednički mandat ograniči na samo jedan šestogodišnji mandat; Talonu su nedostajala samo tri glasa za prihvaćanje prijedloga.<ref>Allegresse Sasse, [https://af.reuters.com/article/topNews/idAFKBN1770OV-OZATP "Benin parliament rejects bill aiming to reduce presidential terms"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170408072627/http://af.reuters.com/article/topNews/idAFKBN1770OV-OZATP |date=2017-04-08 }}, Reuters, 5 April 2017.</ref> Oženjen je s Claudine Gbènagnon, s kojom ima dvoje djece. == Reference == {{reflist}} {{Predsjednici Benina}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1958||Talon, Patrice}} [[Kategorija:Beninski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Benina]] pc9mk71mb89y6sekr2nbeql5apckcgu Korisnik:Inokosni organ 2 4665760 42581195 42581010 2026-04-16T14:35:13Z Inokosni organ 160059 /* Radionica */ 42581195 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Fudbalska reprezentacija Italije]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · <u>[[Kraljevina Portugal]]</u> · <u>[[Popis kraljeva Portugala]]</u> · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Fernando Pessoa]] | [[José Saramago]] | [[Luís de Camões]] | [[Sophia de Mello Breyner Andresen]] | [[Eça de Queiróz]] | [[Almeida Garrett]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Lisabon]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Lisabon]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] blxrl27kqx0wsnj6ay11w47br7djpr7 42581196 42581195 2026-04-16T14:39:29Z Inokosni organ 160059 42581196 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Fudbalska reprezentacija Italije]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] 9gmyiflkfuieb562km2owigkt6akp93 Korisnik:Inokosni organ/Arhiv 2 4673739 42581203 42572285 2026-04-16T15:55:32Z Inokosni organ 160059 42581203 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ ----- {| style="background-color:#FFE0DB; width:100%; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%; text-align:left;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"> <h2 id="r1c1" style="text-align:left;">Radionica</h2> </div> [[Datoteka:Wikimedia-cotw-notext.png|right|100px]] [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]] (437)<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]] (504)<br/> [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni|Članci koji nisu neutralni]] (50)<br/> [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Potrebna obnova podataka]] (284)<br/> [[Posebno:Siročad|Siročad]] (1864)<br/> [[Posebno:Neiskorištene kategorije|Neiskorištene kategorije]] (545)<br/> [[Posebno:Nekategorizirani šabloni|Nekategorizirani šabloni]] (4420)<br/> Stranice koje nisu povezane sa stavkama (8992)<br/> Infokutije za standardizaciju |} ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pijaca|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pijaca</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Izabrani članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pregledani istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pregledani istaknuti članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Zatraženi članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Zatraženi članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Abecedarij|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Abecedarij članaka</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Što je članak?|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Što je članak?</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Članci u začetku</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Potrebni članci</span>]] </div> </div> <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Slobodno dostupni izvori i knjige</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije</span>]] </div> </div> ----- <div style="max-width:2000px;margin:20px auto;padding:18px 20px;background:#eef7ff;border-radius:10px;"> <!-- LIJEVO --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r1c1">Osnovno</h2></div> [[Datoteka:OOjs UI icon info.svg|link=wikipedia:Uvod u Wikipediju|25px]] [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]]<br/> [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]<br/> [[Wikipedija:Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila EN-Wikipedije]]<br/> [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište]]<br/> [[Wikipedija:Autorska prava|Autorska prava]]<br/> [[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]]<br/> [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]<br/> [[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]]<br/> [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]]<br/> [[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]]<br/> [[Wikipedija:Značaj|Značaj]]<br/> [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|Kriteriji]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]<br/> [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja#Primarni i sekundarni izvori|Primarni i sekundarni izvori]]<br/> [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]]<br/> [[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]]<br/> [[Wikipedija:Oglašavanje|Oglašavanje]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Pravila ponašanja</h2></div> [[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]]<br/> [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]]<br/> [[Wikipedija:Pravila blokiranja|Pravila blokiranja]]<br/> [[Wikipedija:Pravila zabrane|Pravila zabrane]]<br/> [[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]]<br/> [[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]]<br/> [[Wikipedija:Bonton|Bonton]]<br/> [[Wikipedija:Varanje sistema|Varanje sistema]]<br/> [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]<br/> [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]] </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zajednica i suradničke razine</h2></div> [[Wikipedija:Korisnici|Korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] ([[Wikipedija:Birokratska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori|Administatori]] ([[Wikipedija:Administratorska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Provjeravač|Provjeravač]]<br/> [[Wikipedija:Botovi|Botovi]] + [[Wikipedija:Korisnici botovi|Korisnici botovi]] ([[Wikipedija:Botovi/Zahtjevi|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori interfejsa|Administratori interfejsa]]<br/> [[Wikipedija:Premještač datoteka|Premještač datoteka]]<br/> [[Wikipedija:Vraćač|Vraćač]]<br/> [[Wikipedija:Patrola|Patrola]]<br/> [[Wikipedija:Autopatroleri|Autopatroleri]]<br/> [[Wikipedija:Potvrđeni korisnici|Potvrđeni korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]<br/> [[Datoteka:Antu bookmarks.svg|18px]] [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] </div> <!-- LIJEVO DOLJE --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Portali i projekti</h2></div> [[Wikipedija:Portal|Portali]] {{small|([[Wikipedija:Popis portala|lista]] – [[Wikipedija:Portal/Prijedlozi|prijedlozi]] – [[Wikipedija:Portal/Smjernice|smjernice]])}}<br/> '''[[IPA]]'''<br/> [[Portal:Narodnooslobodilačka borba|Portal Narodnooslobodilačka borba]]<br/> [[Portal:Crna Gora|Portal Crna Gora]]<br/> [[Portal:Geografija|Portal Geografija]]<br/> [[Portal:LGBT|Portal LGBT]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt države|Wikiprojekt države]]<br/> [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekt Infokutije]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBTQ+|Wikiprojekt LGBTQ+]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt televizija|Wikiprojekt televizija]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Enigmopedija|Enigmopedija]]<br/> [[Wikipedija:TV serija|TV serija]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Natjecaji</h2></div> [[Wikipedija:Mjesec Azije|Mjesec Azije]] (novembar)<br/> [[Wikipedija:1Lib1Ref|1Lib 1Ref]] (januar/februar)<br/> [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikipedija CEE Proljeće]] (mart/maj)<br/> [[Wikipedija:Wiki voli EuroPride|Wiki voli EuroPride]] (septembar)<br/> [[Wikipedija:Mjesec kulturne diplomacije Ukrajine|Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije]] (februar/april)<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] (proljeće)<br/> [[:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] (februar/mart) </div> </div> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Brisanje</h2></div> [[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]]<br/> [[Wikipedija:Članci za brisanje|Brisanje]]<br/> [[:Posebno:MasovnoBrisanje|Masovno brisanje]] </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Slike i mediji</h2></div> [[:commons:Main Page|Wikimedia Commons]]<br/> [[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Pravila o upotrebi slika]]<br/> [[Posebno:Postavi_datoteku|Postavljanje datoteke]]<br/> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj (Slike)|Kako postaviti datoteku?]]<br/> [[Wikipedija:Slike i mediji za brisanje|Slike i mediji za brisanje]]<br/> [[Javno vlasništvo]]<br/> [https://freedomdefined.org/Definition|Free Cultural Works]<br/> [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Fair_use Fair use]<br/> [[Wikimedijina ostava]]<br/> [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|Naše slike sedmice]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Održavanje|Održavanje]]</h2></div> [[:Kategorija:Stranice s neispravnim vezama do datoteka|Stranice s neispravnim vezama do datoteka]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_datoteke|Slike bez kategorije]]<br/> [[:Posebno:Nekorištene_datoteke|Neiskorištene datoteke]]<br/> [[:Posebno:Posebne_stranice|Posebne stranice]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_stranice|Nekategorizirane stranice]]<br/> [[:Posebno:Tražene_kategorije|Tražene kategorije]]<br/> [[:Kategorija:Kandidati_za_prebacivanje_na_Commons|Kandidati za prebacivanje na Commons]]<br/> [[:Kategorija:Potrebno standardiziranje|Potrebno standardiziranje]]<br/> [[:Posebno:Sve poruke|Sve poruke]]<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]]<br/> [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni|Članci koji nisu neutralni]]<br/> [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]]<br/> </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Alati za održavanje</h2></div> [[:Posebno:Nedavne izmjene|Nedavne izmjene]]<br/> [https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Ivi's Tools: Statistika ophodnje]<br/> [[Wikipedija:Huggle|Huggle]] </div> </div> </div> </div> {{Wikipedijina pravila i smjernice}} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Za citiranje izvora</h2></div> [[Pomoć:Referenciranje za početnike|Referenciranje]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Šablon:Cite web|Cite web]]<br/> [[Šablon:Cite AV media|Cite AV media]]<br/> [[Šablon:Cite book|Cite book]]<br/> [[Šablon:Cite dictionary|Cite encyclopedia]]<br/> [[Šablon:Cite journal|Cite journal]]<br/> [[Šablon:Cite news|Cite news]]<br/> [[Šablon:Cite arXiv|Cite arXiv]]<br/> [[:Kategorija:Šabloni za navođenje izvora|Ostali cite šablon]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Šabloni i infokutije</h2></div> [[Pomoć:Šablon|Šablon]]<br/> [[Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona|Lista šablona]]<br/> [[Pomoć:Infokutija|Infokutije]]<br/> [[:Kategorija:Infokutije|Sve infokutije]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kategorije</h2></div> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Botovi|Botovi]]</h2></div> [[Korisnik:AcaBot|AcaBot]]<br/> [[Korisnik:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]<br/> [[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]<br/> [[Korisnik:DeniBotwastaken|DeniBotwastaken]]<br/> [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]]<br/> [[Korisnik:EdgarAPoeBot|EdgarAPoeBot]]<br/> [[Korisnik:EmausBot|EmausBot]]<br/> [[Korisnik:Flow talk page manager|Flow talk page manager]]<br/> [[Korisnik:ImStevanBot|ImStevanBot]]<br/> [[Korisnik:Maintenance script|Maintenance script]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki default|MediaWiki default]]<br/> [[Korisnik:Robbot|Robbot]]<br/> |- | colspan="4" style="vertical-align:top; padding-top:10px;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Dodatni korisni alati</h2></div> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj|Kratka uputstva]]<br/> [[Pomoć:Uređivanje|Uređivanje]]<br/> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Pomoć:Sadržaj]]<br/> [[Wikipedija:Igralište|Igralište]]<br/> [[Pomoć:Tabela]] ({{en}} [[:en:Help:Table|Table]])<br/> {{en}} ''[[:en:Help:Pictures|Pictures]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Wikipedia:Database reports|Database reports]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Kiwix|Kiwix]]''<br/> {{en}} ''[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge Portal:Toolforge]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/adminstats?wiki=shwiki_p Admin Stats]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/ec Edit Counter]''<br/> {{en}} ''[https://www.wikishark.com/ WikiShark]''<br/> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Novosti</h2></div> [[Wikipedija:Novosti|Novosti na Srpskohrvatskoj Wikipediji]]<br/> [[:meta:GLAM/Newsletter|GLAM]] (Meta)<br/> [[:meta:Tech/News|Tech News]] (Meta)<br/> [https://www.mediawiki.org/wiki/How_to_contribute Media-Wiki]<br/> [[:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|The Signpost]]<br/> [[:meta:Requests for comment|Requests for comment]] (Meta > [[:meta:Arbitration Committee|ArCom]]/[[:meta:Global arbitration committee|Globar ArCom]])<br/> [https://wikimediafoundation.org/news/ Wikimedia Foundation: News] |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Historija projekta</h2></div> <div style="font-size:108%; line-height:1.55;"> * <u>16. januara 2002.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">pokrenuta prva klica Srpskohrvatske wikipedije, na adresi sh.wikipedia.com započeo ju je korisnik Pingos, odnosno Goran Kulenović.</span> * <u>18. septembra 2004.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Balkan NPOV page|balkanska NPOV stranica]] (ref Millosh).</span> * od <u>20. februara 2005.</u> do <u>23. juna 2005.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">SH Wikipedija bila je iznenada zaključana te je bilo potrebno novo zalaganje iste osobe kako bi se ponovno otvorila.</span> * <u>21. decembra 2006.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">Odbor povjerenika i jezično povjerenstvo [[:meta:Requests for new languages/Wikipedia Serbo-Croatian|odobravaju otvaranje]] wikipedijskog projekta na srpskohrvatskom jeziku, na prijedlog Pokrajca, Nodea ue i Miramota.</span> * <u>13. maja 2010.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Cooperation of South Slavic Wikipedias|Suradnja južnoslavenskih Wikipedija]] (ref WizardOfOz).</span> * <u>26. februara 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Deletion of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>6. oktobra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>26. septembra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">brzi rast SH Wikipedije, započet 2011., doveo ju je ispred SR Wikipedije te ju svrstao među najveće južnoslavenske Wikipedije, kao i među 20 najvećih Wikipedija uopće. Od 2016. rast se usporio te je ponovno pala iza SR Wikipedije, pa je trenutačno druga po veličini među južnoslavenskima i 30. na svijetu.</span> * <u>1 decembra 2022.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">konačno je uveden transliterator s latinice na ćirilicu, čime je Wikipedija postala dvoazbučna.</span> * <u>25. marta 2023.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">inaugurirana je [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Međuprojektna saradnja]]. (ref Aca)</span> * <u>11. februara 2025.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena [[Glavna stranica]] (ref Aca/Vipz)</span> </div> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Statistike projekta</h2></div> * [https://stats.wikimedia.org/#/sh.wikipedia.org Wikimedija: Statistike] * [[:Posebno:Sve stranice|Sve stranice]] * [[:Posebno:Spisak datoteka|Lista datoteka]] * [[:Posebno:Popis korisnika|Popis korisnika]] * [[:Posebno:Aktivni korisnici|Popis korisnika]] * [https://pageviews.wmcloud.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&date=last-month&excludes= Analiza najposjećenijih stranica] * [http://www.en.wikicount.net/ Brojač članaka na engleskoj Wikipediji] * Usporedni grafikon rasta broja članaka kroz vrijeme (2001-2025) na engleskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskohrvatskoj i srpskoj Wikipediji. [[:meta:List of Wikipedias by sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]]<br/> [[:meta:List of Wikipedias by expanded sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]] (produženi spisak) [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] je počela radovima 23. decembra [[2002.]] u 12:40. Trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}. <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zapisnik broja članaka</h2></div> U ovoj sekciji periodično zapisujemo broj članaka na projektu Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Idealno je da se broj članaka bilježi svakih šest mjeseci, dakle 1. januara i 1. jula svake godine. <small> {| style="border:none; background:none;" |- | 23. decembra 2002. || 0 |- | aprila 2007. || 10.000 članaka (otvaranje) |- | novembra 2008. || 20.000 članaka |- | maja 2010. || 30.000 članaka |- | novembra 2011. || 50.000 članaka |- | 4. jula 2012. || 60.000 članaka |- | oktobra 2012. || 70.000 članaka |- | aprila 2013. || 80.000 članaka |- | oktobra 2013. || 90.000 članaka |- | januara 2014. || 100.000 članaka |- | februara 2014. || 110.000 članaka |- | marta 2014. || 130.000 članaka |- | aprila 2014. || 160.000 članaka |- | maja 2014. || 170.000 članaka |- | juna 2014. || 180.000 članaka |- | jula 2014. || 190.000 članaka |- | augusta 2014. || 210.000 članaka |- | oktobra 2014. || 270.000 članaka |- | marta 2015. || 394.000 članaka |- | jula 2015. || 425.000 članaka |- | januara 2016. || 430.000 članaka |- | septembra 2019. || 450.000 članaka |- | 27. januara 2026. || 461.363 članaka |- | 1. jula 2026. || |} </small> <!-- postotak prema 1.000.000 --> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:108%;" |+ Rast broja članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji ! Datum !! Broj članaka !! Grafički prikaz |- | 23. decembra '''2002.''' | 0 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:0.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2007.''' | 10.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:1.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2008.''' | 20.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:2.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | maj '''2010.''' | 30.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:3.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2011.''' | 50.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:5.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 4. jula '''2012.''' | 60.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:6.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2012. | 70.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:7.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2013.''' | 80.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:8.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2013. | 90.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:9.00%; height:1.2em;"></div></div> |- style="background:#ffe6e6;" | januar '''2014.''' | 100.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:10.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | februar 2014. | 110.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:11.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | mart 2014. | 130.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:13.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | april 2014. | 160.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:16.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | maj 2014. | 170.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:17.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juni 2014. | 180.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:18.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juli 2014. | 190.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:19.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | august 2014. | 210.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:21.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | oktobar 2014. | 270.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:27.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | mart '''2015.''' | 394.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:39.40%; height:1.2em;"></div></div> |- | juli 2015. | 425.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:42.50%; height:1.2em;"></div></div> |- | januar '''2016.''' | 430.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:43.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | septembar '''2019.''' | 450.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:45.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 27. januara '''2026.''' | 461.363 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.14%; height:1.2em;"></div></div> |} ; Kronologija administratora sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:23/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:member from:18/10/2005 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:former from:24/08/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Ђорђе Д. Божовић~shwiki|Ђорђе Д. Божовић]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dejvid|Dejvid]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:former from:04/12/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Јованвб~shwiki|Јованвб]]" color:former from:04/12/2005 till:28/07/2013 text:"[[Korisnik:Bonzo|Bonzo]]" color:former from:24/10/2009 till:20/04/2014 text:"[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]]" color:former from:21/08/2010 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]]" color:former from:09/10/2011 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]]" color:former from:08/04/2014 till:01/10/2024 text:"[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]]" color:member from:25/01/2014 till:end text:"[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]" color:former from:07/06/2014 till:06/12/2014 text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:03/01/2021 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:17/03/2012 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" color:member from:30/11/2022 till:end text:"[[Korisnik:Vipz|Vipz]]" color:member from:12/01/2023 till:end text:"[[Korisnik:Aca|Aca]]" color:member from:06/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023.}} ; Kronologija birokratâ sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:22/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:former from:23/06/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:member from:24/04/2007 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:member from:08/12/2022 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:19/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023. * [[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]: zadnji doprinos je iz 11. oktobra 2012., prava su mu lokalno skinuta putem glasovanja iz 9. aprila 2014., zatim preko Mete u 2022. * [[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]: zadnji doprinos je iz 26. novembra 2012., prava su mu skinuta preko Mete u 2022. }} ----- {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} ----- == Arhiv == {{collapse top|title= ''repozitorijum''/čitaonica}} === Čitaonica i ''repozitorijum'' dobrih članaka === {| class="wikitable" |+ |<small> [[Cthulhu mitovi]] | [[Synthpop]] | [[Talk Talk]] | [[:en:Swedish_profanity|Swedish profanity]] | [[1729 (broj)]] | [[Abul-Hasan Amiri]] | [[Ahemenidska Monarhija]] | [[Aibo]] | [[Algoritam traženja vrha]] | [[Artur Kerschner]] | [[Askos]] | [[Azulejo]] | [[Balkanske endemske biljke]] | [[Banjalučka tvrđava]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Bataljon Đuro Đaković]] | [[Bernardinac (pas)]] | [[Branko Mešeg]] | [[Crkva imena Marijinog]] | [[Crvena petokraka]] | [[Dom društva Gajret]] | [[Dušan Smiljanić]] | [[Dušegupka]] | [[Eho (mitologija)]] | [[Ekloga]] | [[Eshara]] | [[Eutropije]] | [[Euzebije iz Minda]] | [[Facebook]] | [[Femdom]] | [[Filip II Filoromej]] | [[Grga Jankes]] | [[Héloïse d’Argenteuil]] | [[Helen Baldasar]] | [[Hotel Holiday]] | [[Hronologija raspada SFR Jugoslavije]] | [[ITD Band]] | [[Jugoslaveni]] {{tick|13}} (uau!) | [[Kasni srednji vijek]] | [[Kasnoantička bazilika u Oborcima]] | [[Kasnoantička grobnica u Studenoj Česmi]] | [[Kemal Korajlić]] | [[Khepri]] | [[Kočo Racin]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kuća Lazić]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[Lješka ulica (Beograd)]] | [[Logika prvog reda]] | [[Lukijan]] | [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]] | [[Mimeza]] | [[Mlade Osmanlije]] | [[Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini]] | [[Muhamed Kadić]] | [[Naučna fantastika]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] | [[Privilegium pro Slavis]] | [[Renesansa 12. vijeka]] | [[Reuf Kadić]] | [[Rocksteady]] | [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sinopsis]] | [[Srbulje]] | [[Srednji vijek]] | [[Šumska breberina]] | [[Tender (plovilo)]] | [[UNITIC neboderi]] | [[Upravljanje čekanjem]] | [[Upravljanje čekanjem]] | [[Vrbaški grad]] | [[The White Man's Burden]] | [[Narodna skupština (Mađarska)]] | [[Gibsova slobodna energija]] | [[NK Iskra Bugojno]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[OFK Beograd]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Al-Ahli Saudi FC]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)]] | [[Galatasaray SK (fudbal)]] | [[Beşiktaş JK (fudbal)]] | [[Derviš Sušić]] | [[Josip Smodlaka]] | [[Albanska vojna historija (1912–1920)]] | [[Mit o nožu u leđa]] | [[Napadi na garnizone Nezavisne Države Hrvatske]] | [[Franz Kafka]] | [[Bruno Schulz]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Ilunga Mwepu]] | [[Pavluško Imširović]] | [[Renesansa u Škotskoj]] | [[David Graeber]] | [[Кultura linearnotrakaste keramike]] | [[Školsko razvojno planiranje]] | [[Aleksandar Vasiljevski]] | [[Revolucija 1848–1849.]] | [[Frankopani]] | [[Richard Falk]] | [[Sergej Kirov]] | [[Snježni leopard]] | [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] | [[Minojska erupcija]] | [[Elektroenergetika]] | [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]] | [[Kavitacija]] | [[Krađa knjiga iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] | [[Reformacija]] | [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ]] | [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] | [[Vlado Šegrt]] | [[Miloš Minić]] | [[Leo Mates]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Miroslav Šalom Freiberger]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Miroslav Šalom Freiberger]] | [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka)]] | [[Panatenejski festival]] | [[Vojvodstvo donjošlesko]] | [[Mikolajivka (grad)|Mikolajivka]] | [[Švedski jezik]] | [[Poljski jezik]] | [[Bogomoljke]] | [[Bitka kod Novia (1799.)]] | [[Taddeo Gaddi]] | [[Tortona]] | [[Jirečekova linija]] | [[Pljevlja]] | [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397]] | [[Rimska mitologija]] | [[Giljotina]] | [[Retorika]] | [[Plutarh]] | [[Janez Janša]] | [[Povelja Stjepana II Ivanu Nelipčiću 1345.]] | [[Slobodan Mitrov]] | [[Lazar Latinović]] | [[Julio Varesko]] | [[Imre Beer]] | [[Božidar Maslarić]] | [[Janko Jovanović]] | [[Dušan Đurišić]] | [[Srednja mješovita škola Bratstvo-jedinstvo Ulcinj]] | [[AFC Azijski kup 1984.]] | [[UEFA Euro 2024.]] | [[Vilim Horvaj]] | [[Charles Perrault]] | [[Madame de Montespan]] | [[Dvorac Balleroy]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Povelja Hrvoja Vukčića Hrvatinića Šibeniku 1402.]] | [[Gustavo Gutiérrez]] | [[Zapadno slikarstvo]] | [[Mihalj Servo]] | [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] | | ''[[last aurorally]]'' | ''[[PSYCHO-PASS:Cutting the Digital Domination]]'' | "[[Marvelous Persona]]" | "[[アレキシサイミアスペア]]" | "[[狐独の才望]]" | ''[[feedback from]]'' | ''[[egomaniac feedback]]'' | "[[wil-ill]]" | "[[Scratch (pjesma)|Scratch]]" | "[[As long as I love]]" | "[[first death]]" | [[Lavrentija]] | [[Zaljev sv. Lavrentija]] | ''[[Salname]]'' | ''[[Zhulin yeshi]]'' | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Sirija (historijska regija)]] | "[[誰我為]]" | "[[Trrrrrrrrrrrrrrrrrrrue Lies]]" | [[Han Seung-won]] | „[[Vegetarijanka (Han Gang)|Vegetarijanka]]” | „[[Bijelo (Han Gang)|Bijelo]]” | [[Federalni subjekti Rusije]] | [[Zabajkalski kraj]] | [[Mongolska kultura]] | [[Položaj LGBT osoba u Vijetnamu]] | ''[[Tatsumaite Sennou]]'' | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] | [[Lê Đức Thọ]] | [[Sād al-Šēb]] | [[Mehdi Taremi]] | [[Saleh al-Šehri]] | [[Mohammed Muntari]] | [[Staroturkijski jezik]] | [[Sajanske planine]] | [[Jand (Transoksijana)|Jand]] | [[Geografska sredina Azije]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Gautam Adani]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Seldžuk]] | [[Risa Wataya]] | [[Tōru Kitajima]] | [[Abdus Salam]] | [[Hong Myeong-bo]] | [[U Thant]] | [[Sanjūgo Naoki]] | [[Kogorō Akechi]] | [[Kneževska država]] | [[Dijalog za azijsku saradnju]] | [[Državni univerzitet u Samarkandu]] | [[Nacionalna biblioteka Kine]] | [[Ateizam]] | [[Esterel (masiv)]] | [[Borač na Prači]] | [[Sjeverna Koreja]] | [[Pavle Pavlović]] | [[Bežanija]] | [[Manastir Sveti Jovan Bigorski]] | <u>[[Računarstvo u oblaku]]</u> | [[Mijaci]] | <u>[[Jakutsk]]</u> | [[Rómulo Gallegos]] | [[Neopaganizam u Evropi]] | [[Synthpop]] | [[Novi val]] | [[Popularna muzika u SFR Jugoslaviji]] | [[Album]] | [[Robert Valdgoni]] | [[À l'Écu d'or ou la Bonne Auberge]] | [[David Štrbac]] | [[Šarlatan]] | [[Meki uvez]] | [[Johan Neeskens]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Ep o Davidu od Sasuna]] | [[Juriš lake konjice]] | [[Definicije fašizma]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Trotoar]] | [[Basarab I]] | [[Saveznici i Jugoslavija]] | [[Tasa Stojanović]] | [[Japanski okupacijski dolar]] | [[Danilo Srdić]] | [[Stjepan Dojčić]] | [[Živan Marković Žića]] | [[Arpad Lebl]] | [[Marko Nikezić]] | [[Zamak Svetog Mihaila]] | [[UEFA Europa liga]] | [[UEFA Kup pobjednika kupova]] | [[Kup velesajamskih gradova]] | [[Sarajevska škola pop rocka]] | [[Stevan Borota]] | [[Stevo Karapandža]] | [[Bitka na Jelovoj gori]] | [[Ivan Štraus]] | [[Dave Kunst]] | [[Julius Baranovski]] | [[Marko Vidojković]] | [[Kompleks Banovine u Novom Sadu]] | [[Arpad Lebl]] | [[Rade Jokić]] | [[Edward Peter Mathers]] | [[Zgrada Tuzlanske banke]] | [[Bora Baruh]] | [[Buraiha]] | [[Tomie Yamazaki]] | [[Igo Gruden]] | [[Teslić]] | [[Klis]] | [[Tikva]] | [[Janko Jovanović]] | [[Michal Šanda]] | [[Samoubojstvo Osamua Dazaija]] | [[Irfan Horozović]] | [[Probudite se!]] | [[Niko ne sme da vas bije!]] | [[Milan Ciganović]] | [[Marko Stupar]] | [[Petar Volk]] | [[Branko Gavela]] | [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ==== Kraće od 5000 bajtova ==== [[Carica Meishō]] | [[Han Kang]] | [[Karavan]] | [[Kvisling]] | ==== Liste ==== [[Lista vladara Ugarske]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Lista vladara Crne Gore]] | [[Lista igrača Boston Celticsa]] | [[Lista državnih poglavara Mađarske]] | [[Lista sultanija Osmanskog carstva]] | [[Списак сахрањених у Алеји заслужних грађана на Новом гробљу у Београду]] | [[Lista premijera Mađarske]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Popis mišića ljudskog tijela]] | [[Lista predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske]] | ==== NOB ==== [[Bitka na Vukovom klancu]] | [[Koča Popović]] | ==== Iz izabranih ==== [[Sjeverna Koreja]] | [[Falco]] | [[Mathieu Kérékou]] | [[Singapur]] | [[Surinam]] | [[Aldo Manucije]] | [[Lezbejka]] | [[Logor Stara Gradiška]] | [[Islamizacija Albanije]] | [[Hrizip]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Paul Keres]] | [[Marcijan Kapela]] | [[Jezik i nacionalizam]] | [[Srpska okupacija Albanije]] | [[Albanski jezik]] | [[Mulholland Drive (film)]] | [[Ishrana u staroj Grčkoj]] | [[Kupidon]] | [[Raspjevana revolucija]] | [[Filenida]] | [[Renesansa u Škotskoj]] | [[Reformacija]] | [[Vizantijska književnost]] | [[Fedra (Seneka)]] | [[Seneka]] | [[Poljska renesansa]] | [[Dorski dijalekt]] | [[Pečenezi]] | [[Kupidon i Psiha]] | [[Anali franačkog kraljevstva]] | [[Lukijan]] | [[Elizabetansko doba]] | [[O strastima (Hrizip)]] | [[Pulp Fiction]] | [[Vijetnamski rat]] | [[Iran]] | [[No Country for Old Men (film)]] | [[Imamizam]] | [[Samoupravni socijalizam]] | [[Češka]] | [[NOVJ]] | [[Fidži]] | [[Bitka kod Karbale]] | [[Ahemenidska Monarhija]] | [[Wales]] | [[Kineski kalendar]] | [[Portugalska renesansa]] | [[1974]] | [[Bertrand Russell]] | [[Snježni leopard]] | [[Piet Mondrian]] | [[Benin]] | [[Rimska mitologija]] | [[Operacija Weiss]] | [[Kambodžanski genocid]] | [[Fudbalski rat]] | [[Hadis o dvanaest nasljednika]] | [[H. P. Lovecraft]] | [[Synthpop]] | [[Teheran]] | [[Spavanje]] | [[Novi val]] | [[Operacija Crno]] | [[Spavanje]] | [[Nebojša Glogovac]] | [[Ateizam]] | [[Bitka za Srbiju 1944.]] | [[Jean Anouilh]] | [[Talijanska renesansa]] | [[Kontrola rađanja]] | [[Batman]] | [[Demokratska Kampućija]] | [[Održivost]] | [[Termopilska bitka]] | [[Domaslava]] | [[Bitka na Neretvi]] | [[It (miniserija)]] | [[Ali]] | [[Vlajko Begović]] | [[Rimska književnost]] | [[Grčka književnost]] | [[Marlene Dietrich]] | [[Antička filozofija]] | [[Ku Klux Klan]] | [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Francuski revolucionarni kalendar]] | [[Novi Beograd]] | [[God Save the King]] | '''[[Srpskohrvatski jezik]]''' | [[Dimitrije Tucović]] | [[Uzbekistan]] | [[Holivudska crna lista]] | [[Seksualna revolucija]] | [[Civilization]] | [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] | [[Persepolis]] | [[Pier Paolo Pasolini]] | [[Albanska književnost]] | [[Albert Camus]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Ling tosite sigure]] | [[Dikembe Mutombo]] | [[Crni talas]] | [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] | [[Fitna (film)]] | [[Smells Like Teen Spirit]] | [[Stalker (film)]] | [[Jean Cocteau]] | [[The Zone of Interest (film)]] | [[Falco]] | [[Kraftwerk]] | [[Renato Guttuso]] | [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] | [[Edgar Allan Poe]] | [[Smrt Edgara Allana Poea]] | [[Prosvjetiteljstvo]] | [[Romantizam]] | [[Osamu Dazai]] | [[Ludwig Wittgenstein]] | [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] | [[Antun Augustinčić]] | [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] | [[Vilim Horvaj]] | [[Phil Ochs]] | [[Drugi čečenski rat]] | [[Grčki građanski rat]] | [[Fudbalska reprezentacija Estonije]] | [[Mary Wollstonecraft Shelley]] | [[Age of Mythology]] | [[Ningen Shikkaku]] | [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] | [[The Oregon Trail (1985)]] | [[L'Île mystérieuse]] | [[Tradicionalna misa]] | [[Kaze no Tani no Naushika]] | [[Vargtimmen]] | [[Teheran]] | ==== Kandidati ==== [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Ruska književnost]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Borislav Pekić]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Ukrajina]] | [[Pérotin]] | [[David Lynch]] | [[Milan Gorkić]] | [[Jules Verne]] | [[Mesud Mujkić]] | ==== Pod pratnjom ==== [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Albanska književnost]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Lista utakmica fudbalske reprezentacije Turske]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Urađeno}} ===Urađeno=== {| class="wikitable" |+ ! rowspan="3" | Okončano |<small>[[Albanska književnost]] {{tick|13}} {{tick|13}}| {{Precrtano|[[Ivana Knöll]]}} | [[Ekloga]] {{tick|13}} | [[Anne Krabbe]] {{tick|13}} | [[Arnold von Harff]] {{tick|13}} | [[Baku (mitologija)|Baku]] {{tick|13}} | [[Ben Blushi]] {{tick|13}} | [[Cantiga]] {{tick|13}} | [[Capella (krater)]] {{tick|13}} | [[Carević]] {{tick|13}} | [[Cort Aslakssøn]] {{tick|13}} | [[Destinikon]] {{tick|13}} | ''[[Digte (Ibsen)|Digte]]'' {{tick|13}} | [[Dukagjini (porodica)|Porodica Dukagjini]] {{tick|13}} | [[Džand (Transoksijana)|Jand]] {{tick|13}} | [[Edith Øberg]] {{tick|13}} | [[Emil Boyson]] {{tick|13}} | [[Faik Konica]] {{tick|13}} | [[FIVB]] {{tick|13}} | [[Frašer (selo)|Frašer]] {{tick|13}} | [[Frashëri (porodica)|Porodica Frashëri]] {{tick|13}} | [[Gautam Adani]] {{tick|13}} | [[Gegijski jezik]] {{tick|13}} | [[Geografska sredina Azije]] {{tick|13}} | [[Guillaume Adam]] {{tick|13}} | ''[[Hærmændene paa Helgeland]]'' {{tick|13}} | [[Haseki sultanija]] {{tick|13}} | [[Hatun]] {{tick|13}} | [[Helgeland]] {{tick|13}} | [[Hunyadi|Porodica Hunyadi]] {{tick|13}} | [[Ibsenovi citati u Oslu]] {{tick|13}} | [[Ivan Tomko Mrnavić]] {{tick|13}} | [[Ivar Aasen]] {{tick|13}} | [[Janez Cigler]] {{tick|13}} | [[Jonas Lie (pisac)|Jonas Lie]] {{tick|13}} | [[Karin Fossum]] {{tick|13}} | [[Kasëm Trebeshina]] {{tick|13}} | [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]] {{tick|13}} | [[Kende]] {{tick|13}} | [[Konica (Grčka)|Κόνιτσα]] {{tick|13}} | [[Ludvig Daae (svećenik)|Ludvig Daae]] {{tick|13}} | [[Ludvig Holberg]] {{tick|13}} | [[Ludvig Ludvigsen Daae]] {{tick|13}} | [[M'Daourouch]] {{tick|13}} | [[Marca vindica]] {{tick|13}} | [[Musa Ramadani]] {{tick|13}} | [[Mutasarif]] {{tick|13}} | [[Mutasarifat Libanonske planine]] {{tick|13}} | ''[[Nagrada Europske unije za književnost|European Union Prize for Literature]]'' {{tick|13}} | ''[[Narodna skupština (Mađarska)|Orszaggiules]]'' {{tick|13}} | [[Niccolò Leonico Tomeo]] {{tick|13}} | [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] {{tick|13}} | ''[[Pečat (časopis)|Pečat]]'' {{tick|13}} | [[Petraq Zoto]] {{tick|13}} | [[Põgari-Sassi]] {{tick|13}} | [[Primo Shllaku]] {{tick|13}} | [[Risa Wataya]] {{tick|13}} | [[Sajanske planine]] {{tick|13}} | [[Seldžuk]] {{tick|13}} | [[Sergej Tolstov]] {{tick|13}} | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske|Predsjednici Vlade Mađarske]] {{tick|13}} | [[Teke (poluotok)|Teke]] {{tick|13}} | [[Torinski mir (1381)|Torinski mir iz 1381.]] {{tick|13}} | ''[[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]]'' {{tick|13}} | [[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske]] {{tick|13}} | [[Valide sultanija]] {{tick|13}} | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije|Vlade SR Slovenije]] {{tick|13}} | [[Vladimir Memon]] {{tick|13}} | [[Zadrima]] {{tick|13}} | [[Zakon o prezimenu (Turska)|Soyadı Kanunu]] {{tick|13}} | [[Euzebije iz Minda]] {{tick|13}} | [[Branko Mešeg]] {{tick|13}} | [[Eho (mitologija)|Eho]] {{tick|13}} | [[Kazaška Wikipedija]] {{tick|13}} | [[Demokratura]] {{tick|13}} | [[Gerasim III Carigradski|Gerasim III]] {{tick|13}} | [[Robert Elsie]] {{tick|13}} | [[National Diet Library|NDL]] | [[Zef Zorba]] {{tick|13}} | [[Kafja e Madhe]] {{tick|13}} | ''[[Istorija crnogorske književnosti (knjiga)|Istorija crnogorske književnosti]]'' | [[Ranolder]] {{tick|13}} | [[Peter Christen Asbjørnsen]] {{tick|13}} | [[Sayan Sanya]] {{tick|13}} | [[Pumpuang Duangjan]] {{tick|13}} | [[Igigi]] {{tick|13}} | [[Đorđe Puljevski]] {{tick|13}} | [[Spisak narodnih heroja]] {{tick|13}}{{tick|13}} | [[Magas (Kraljevina Alanija)|Magas]]{{tick|13}} | [[Franc Ribnikar]]{{tick|13}} | [[Slučaj Bodø]] {{tick|13}} | [[Spesidaler]] {{tick|13}} | [[Kongsberg]] {{tick|13}} | [[Franko Vidović]] {{tick|13}} | [[Halden]] {{tick|13}} | [[Arapuša]] {{tick|13}} | [[Filozofija prava]] {{tick|13}} | [[Vrhovine]] | [[Rizo Šurla]] | [[Želimir Šiško]]</small> |- |<small>Razvrstavanja: [[Baku (razvrstavanje)|Baku]] {{tick|13}} | [[Divan (razvrstavanje)|Divan]] {{tick|13}} | [[Jonas Lie]] {{tick|13}} | [[Ludvig Daae]] {{tick|13}} | [[NSK (razvrstavanje)|NSK]] {{tick|13}} | [[Opsada Kroje]] {{tick|13}} | [[Pamuk (razvrstavanje)|Pamuk]] {{tick|13}} | [[Papa Pio]] {{tick|13}} | [[Turbe (razvrstavanje)|Turbe]] {{tick|13}} | [[Rugby]] {{tick|13}} | [[SPD (razvrstavanje)|SPD]] {{tick|13}} | [[Kruna (razvrstavanje)|Kruna]] {{tick|13}} | [[Kraljevina Poljska]] {{tick|13}} | </small> |- |<small>Šabloni: [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob (sidebar)]] | [[Šablon:The Prodigy]] | [[Šablon:VIS Idoli]] {{tick|13}} | [[Šablon:Albanska književnost]] {{tick|13}} | [[Šablon:Prvaci FA Premier lige]] {{tick|13}} | [[Šablon:Mađarski kraljevi]]{{tick|13}} | [[Šablon:Popis gradova u Norveškoj]] {{tick|13}} | [[Šablon:1.Jugoslavenska nogometna liga]] | {{Precrtano|[[Šablon:Gradovi u Surinamu]]}} | </small> |- !Izravni prijevodi |<small>[[Sandnes]]{{tick|13}} | [[Ben Blushi]]{{tick|13}} | [[Ørsta]] | [[Anne Krabbe]]{{tick|13}} | [[Benjamin Hoadly]] | [[Sultanija Safije]] | [[Helgeland]]{{tick|13}} | [[M'Daourouch]] | [[Capella (krater)|Kapela]]{{tick|13}} | [[Janez Cigler]]{{tick|13}} | [[Spisak okruga Teksasa]] | [[Josef Ressel]] | [[Meki povez]] {{tick|13}}{{tick|13}} | [[Felix Salm-Salm]] {{tick|13}} | [[Gradonačelnik Podgorice]] {{tick|13}}</small> |- !<small>[[Wikipedia:Mjesec Azije/2022|Mjesec Azije 2022]]</small> |<small>[[Geografska sredina Azije]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Gautam Adani]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Staroturkijski jezik]] (<small>prerano</small>) | [[Sajanske planine]] (<small>prerano</small>) | [[Jand (Transoksijana)|Jand]] (<small>prerano</small>) | [[Seldžuk]] | [[Risa Wataya]] | [[Ak Kojunlu]] (<small>poslije termina</small>) | </small> |- !<small>[[Wikipedia:1Lib1Ref 2023.]] ([https://meta.wikimedia.org/wiki/The_Wikipedia_Library/1Lib1Ref/Resources/sh Resursi])</small> | <small> [[Robert Elsie]] | [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]] | [[Umberto Eco]] | [[KGB]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Večernje novosti]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | </small> |- ! <small>[[m: Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine CDM 2023]]</small> | <small>[[Ukrajina]] | [[Državna himna Ukrajine]] | [[Ljubomir Lucjuk]] | [[Kamenjari (Ivan Franko)]] | [[Orest Subteljnij]] | [[Emilio Sala (umjetnik)|Emilio Sala]] | </small> |- !<small>[[Wikipedija:Mjesec Azije/2023|Mjesec Azije 2023]]</small> |<small>[[Lavrentija]] | [[Zaljev sv. Lovrijenca, Čukotka]] | [[Carica Meishō]] | [[Salname]] | [[Zhulin yeshi]] | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Sirija (historijska regija)]] | dopune: [[Kan (titula)|Kan]]</small> |- ! <small>[[m: Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2024|Ukraine CDM 2024]]</small> | <small> [[Lina Kostenko]] | [[Lesja Ukrajinka]] | [[Ivan Franko]] | [[Taras Ševčenko]] | [[Slučaj Doboš]] | [[Ivan Svitličnij]] | [[Polovinkine]] | [[Katerina Kalitko]] | [[Osip Špitko]] | [[Ukrajinski jezik]] | [[Rajoni Ukrajine]] | [[Mikolajivka (grad)|Mikolajivka]] | [[Petro Porošenko]] | [[Gromada]] | [[Piroge]] | [[Židačiv]] | [[Bolgrad (Ukrajina)|Bolgrad]]</small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Novi izrađeni članci}} ===Novoizrađeni članci=== {| class="wikitable" |+ |<small> [[Fatos Arapi]] | [[Dijegeza]] | [[Crveni krst (Beograd)]] | [[Konda Bimbaša]] | [[Katastar]] | [[Krivij Rih]] | [[Ignjat Bajloni]] | [[:Kategorija:Biskupi Trsta]] | [[Ahmedi (pjesnik)|Ahmedi]] | [[Türk Dil Kurumu]] | [[Imaret]] | [[Latifi (pjesnik)|Latifi]] | [[Jan Amos Komenski]] | [[Kolhoz]] | [[Četiri Azijska Tigra]] | [[Andrija (humski knez)]] | [[Esch-sur-Alzette]] | [[The Fat of the Land]] | [[Radojko Avramović]] | [[Bodø]] | [[Sirija (historijska regija)]] | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Zhulin yeshi]] | [[Salname]] | [[Despot (titula)]] | [[Carica Meishō]] | [[Zaljev sv. Lavrentija]] | [[Lavrentija]] | [[Morinci]] | [[Branko Reljić]] | [[Javier Milei]] | [[Guayana Esequiba]] | [[Josip Eugen Tomić]] | [[Ivan Đaja]] | [[Morinci]] | [[Surinamska književnost]] | [[Anton de Kom]] | [[Divna Veković]] | [[Huriye Öniz Baha]] | [[Husein Bašić]] | [[Milojko Ćišić]] | [[Izmael]] | [[The Prodigy]] | [[Fethiye]] | [[Giritli Aziz Efendija]] | [[Bogdan Nestorović]] | [[Saudi Vision 2030]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Filozofija prava]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Laacher See]] | [[Kraljevina Poljska]] | [[Halden]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Cetinjski oktoih]] | [[Franko Vidović]] | [[Cvjetko Popović]] | [[Upravni centar]] | [[Kongsberg]] | [[Spesidaler]] | [[Kruna (razvrstavanje)]] | [[SPD (razvrstavanje)]] | [[Afera Bodø]] | [[Rugby]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Franc Ribnikar]] | [[Magas (Kraljevina Alanija)]] | [[Magas]] | [[Sergij Žadan]] | [[Ljubko Dereš]] | [[Nagrada Yeditepe za poeziju]] | [[Cirka]] | [[Bragi Boddason]] | [[Gradonačelnik Podgorice]] | [[Gravelotte]] | [[Felix Salm-Salm]] | [[Jedinice NOVJ odlikovane ONH]] | [[Gradovi heroji u SFRJ]] | [[Spisak stranih državljana odlikovanih Ordenom narodnog heroja]] | [[Spisak narodnih heroja/Ž]] | [[Spisak narodnih heroja/Z]] | [[Spisak narodnih heroja/V]] | [[Spisak narodnih heroja/U]] | [[Spisak narodnih heroja/T]] | [[Spisak narodnih heroja/Š]] | [[Spisak narodnih heroja/R]] | [[Spisak narodnih heroja/P]] | [[Spisak narodnih heroja/M]] | [[Spisak narodnih heroja/L i Lj]] | [[Spisak narodnih heroja/K]] | [[Spisak narodnih heroja/J]] | [[Spisak narodnih heroja/I]] | [[Spisak narodnih heroja/H]] | [[Spisak narodnih heroja/G]] | [[Spisak narodnih heroja/Dž i Đ]] | [[Spisak narodnih heroja/D]] | [[Spisak narodnih heroja/B]] | [[Statistički ured Republike Slovenije]] | [[Međugorje]] | [[Mijaci]] | [[Đorđe Puljevski]] | [[Emilio Sala (umjetnik)]] | [[Kamenjari (Ivan Franko)]] | [[Ljubomir Lucjuk]] | [[Pumpuang Duangjan]] | [[Sayan Sanya]] | [[Peter Christen Asbjørnsen]] | [[Anakars]] | [[Ranolder]] | [[Istorija crnogorske književnosti (knjiga)]] | [[Kafja e Madhe]] | [[Zef Zorba]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Biblioteka Nacionalnog Dijeta]] | [[Meki uvez]] | [[Gerasim III Carigradski]] | [[Demokratura]] | [[Kazaška Wikipedija]] | [[Anne Hathaway (1556–1623)]] | [[Anne Hathaway]] | [[Eduard Mörike]] | [[Književni časopis]] | [[Spisak gradonačelnika Subotice]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Eufuizam]] | [[Đorđe Ćurčija]] | [[Arne Garborg]] | [[Cantiga]] | [[Ak Kojunlu]] | [[Carević]] | [[Vrhbosna]] | [[Risa Wataya]] | [[Spisak okruga Teksasa]] | [[NSK (razvrstavanje)]] | [[Seldžuk]] | [[Baku (razvrstavanje)]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Gautam Adani]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Geografska sredina Azije]] | [[Džand (Transoksijana)]] | [[Staroturkijski jezik]] | [[Sajanske planine]] | [[Papa Pio]] (raz) | [[Janez Cigler]] | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] | [[Burhan Sönmez]] | [[Narodna skupština (Mađarska)]] | [[Halid Ziya Uşaklıgil]] | [[Birgül Oğuz]] | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske]] | [[Josef Ressel]] | [[Jonas Lie (pisac)]] | [[Jonas Lie]] | [[Capella (krater)]] | [[M'Daourouch]] | [[Leksik turskog jezika]] | [[Skladnja turskog jezika]] | [[Fonetika turskog jezika]] | [[Pravopis turskog jezika]] | [[Morfologija turskog jezika]] | [[Hærmændene paa Helgeland]] | [[Helgeland]] | [[Ibsenovi citati u Oslu]] | [[Digte (Ibsen)]] | [[Kjæmpehøjen]] | [[Catilina (Ibsen)]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Skien]] | [[Sandnes]] | [[Edith Øberg]] | [[Ludvig Holberg]] | [[Karin Fossum]] | [[Ben Blushi]] | [[Emil Boyson]] | [[Suzannah Ibsen]] | [[Ørsta]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ludvig Ludvigsen Daae]] | [[Stavanger]] | [[FIVB]] | [[Ivar Aasen]] | [[Anne Krabbe]] | [[Cort Aslakssøn]] | [[Srečko Katanec]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Ljubljanska nadbiskupija]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | [[Marca vindica]] | [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]] | [[Möll]] | [[Põgari-Sassi]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Ayşe Hür]] | [[Tarık Buğra]] | [[Valide sultanija]] | [[Haseki sultanija]] | [[Dukagjini (porodica)]] | [[Sultanija Safije]] | [[Sivi vukovi (pokret)]] | [[Sehi Bey]] | [[Torinski mir (1381)]] | [[Gyula (titula)]] | [[Gyula (razvrstavanje)]] | [[Kende]] | [[Ahdi]] | [[Salamon od Mađarske]] | [[Hacı Bektaş Veli]] | [[Seyyid]] | [[Hunyadi]] | [[Gazel]] | [[Lütfi Paşa]] | [[Zeynep Hatun]] | [[İrfan Orga]] | [[Seydi Ali Reis]] | [[Fuzuli]] | [[Beyoğlu]] | [[Fethiye Cetin]] | [[Ali Şir Nevai]] | [[Al-Hariri]] | [[Firdevsî]] | [[Podolija]] | [[Şeyh Galip]] | [[Güvâhî]] | [[Putopis (Evlija Čelebija)]] | [[Abdullah Bosnevi]] | [[Mehmed Raşid]] | [[Yunus Emre]] | [[Velika narodna skupština Turske]] | [[Seyhan Kurt]] | [[Komunistička partija Turske]] | [[Destinikon]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Suzi Çelebi]] | [[Kemalizam]] | [[Bitka kod Galipolja (1416)]] | [[Oguzi]] | [[Kula Galata]] | [[Nefi]] | [[Hikaye]] | [[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske]] | [[Zati]] | [[Keloğlan]] | [[Sultan Valad]] | [[Mađarski šefovi države]] | [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] | [[Kraljevina Ugarska]] (raz) | [[Teodora Kantakuzin]] | [[Sogut]] | [[Domaniç]] | [[Selma Rıza]] | [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]] | [[Sabahattin Ali]] | [[Füruzan]] | [[Seyyid Vehbi]] | [[Doba lala]] | [[Dede Korkut Kitabı]] | [[Bilge Karasu]] | [[Mehmet Eroğlu]] | [[Darir]] | [[Mihri Hatun]] | [[Opsada Kroje]] | [[Hatun]] | [[The White Man's Burden]] | [[Sine Ergün]] | [[Hayâlî]] | [[Kemalpaşazade]] | [[Sulejman Čelebija (razvrstavanje)]] | [[Süleyman Çelebi (pjesnik)]] | [[Pamuk (razvrstavanje)]] | [[Frašer (selo)]] | [[Frashëri (porodica)]] | [[Osmanov san]] | [[Şeyh Edebali]] | [[Turbe (razvrstavanje)]] | [[Revani]] | [[Priştineli Mesihi]] | [[Teke (poluotok)]] | [[Zakon o prezimenu (Turska)]] | [[Faik Konica]] | [[Mlade Osmanlije]] | [[Konica (Grčka)]] | [[Namık Kemal]] | [[Divan (književnost)]] | [[Divan (razvrstavanje)]] | [[Carlo Carrà]] | [[Sumatra (pjesma)]] | [[Pečat (časopis)]] | [[NK Olimpija Ljubljana]] | [[Niccolò Leonico Tomeo]] | [[Arnold von Harff]] | [[Ivan Tomko Mrnavić]] | [[Primo Shllaku]] | [[Arnavutköy (okrug)]] | [[Köprülü (porodica)]] | [[Zurnazen Mustafa Paşa]] | [[Gegijski jezik]] | [[Nagrada Europske unije za književnost]] | [[Crvena zvezda]] | [[Zadrima]] | [[Guillaume Adam]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[NK Iskra Bugojno]] | [[Petraq Zoto]] | [[Tvrđava (Kadare)]] | [[Mutasarifat Libanonske planine]] | [[Mutasarif]] | [[Nekropola (Pahor)]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Književnost renesanse u Dalmaciji]] | [[Kasëm Trebeshina]] | [[Musa Ramadani]] | [[Boris Pahor]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Brunete]] | [[Vladimir Memon]] | [[Popis slovenskih pisaca]] | [[Popis slovenskih filozofa]] | [[Slovenska književnost]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Mali mađarski leksikon}} === Mali mađarski leksikon === [[Mađarska književnost]] {{·}} [[Ugarska]] {{·}} [[Gyula (titula)]] {{·}} [[Gyula (razvrstavanje)]] {{·}} [[Narodna skupština (Mađarska)]] {{·}} [[Veszprém]] {{·}} [[Trenčín]] {{·}} [[Bratislava]] {{·}} [[Lista vladara Ugarske]] {{·}} [[Lista državnih poglavara Mađarske]] {{·}} [[Lista premijera Mađarske]] {{·}} [[Komunistička partija Mađarske]] {{·}} [[György Lukács]] {{·}} [[Tibor Sekelj]] {{·}} [[Ödön von Horváth]] {{·}} [[Ksaver Šandor Gjalski]] {{·}} [[Sándor Márai]] {{·}} [[Arthur Koestler]] {{·}} [[Dolazak Mađara u Panonsku niziju]]/[[Mađarske invazije na Evropu]] {{·}} [[Bitka na Leškom polju (910)]] {{·}} [[Mohačka bitka]] {{·}} [[Opsada Budima (1541)]] {{·}} [[Opsada Budima (1684)]] {{·}} [[Opsada Budima (1686)]] {{·}} [[Mohačka bitka (1687)]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1848.]] {{·}} [[Austro-ugarska nagodba]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1919|Mađarska revolucija 1919.]] {{·}} [[Trijanonski sporazum]] {{·}} [[Bitka za Budimpeštu]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1956.]] {{·}} [[Srednja Evropa]] (''Közép-Európa'') {{·}} [[Ferenc Puskás]] {{·}} [[Honvéd FC]] {{·}} [[Mađarski Zlatnih jedanaest]] {{·}} [[Panonska nizija]] {{·}} [[Dunav]] {{·}} [[István I, kralj Ugarske]] {{·}} [[Matija Korvin]] {{·}} [[Ferenc II Rákóczi]] {{·}} [[Lajos Kossuth]] {{·}} [[John von Neumann]] {{·}} [[Eugene Wigner]] {{·}} [[Leo Szilard]] {{·}} [[Edward Teller]] {{·}} [[Franz Liszt]] {{·}} [[Béla Bartók]] {{·}} [[Zoltán Kodály]] {{·}} [[Sándor Petőfi]] {{·}} [[Endre Ady]] {{·}} [[Imre Kertész]] {{·}} [[George Soros]] {{·}} [[Robert Capa]] {{·}} [[Ilona Štaler]] {{·}} [[Bela Lugosi]] {{·}} [[Zsa Zsa Gabor]] {{·}} [[William Fox]] {{·}} [[Tommy Ramone]] {{·}} [[Harry Houdini]] {{·}} [[Tony Curtis]] {{·}} [[Peter Lorre]] {{·}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske]] {{·}} [[Ferencváros]] {{·}} [[Ferencvárosi TC]] {{·}} [[Novosadski atletski klub|Újvidéki AC]] {{·}} [[Sándor Kocsis]] {{·}} [[Nándor Hidegkuti]] {{·}} [[József Bozsik]] {{·}} [[Illés Spitz]] {{·}} [[Gyula Grosics]] {{·}} [[Flórián Albert]] {{·}} [[László Budai]] {{·}} [[Zoltan Varga (fudbaler)|Zoltan Varga]] {{·}} [[György Sárosi]] {{·}} [[Zoltán Czibor]] {{·}} [[László Kubala]] {{·}} [[Dominik Szoboszlai]] {{·}} [[Kevin Csoboth]] {{·}} [[Balázs Dzsudzsák]] {{·}} [[Attila Fiola]] {{·}} [[Miklós Gaál]] {{·}} [[Zoltán Gera]] {{·}} [[Gábor Király]] {{·}} [[András Schäfer]] {{·}} [[Zoltán Stieber]] {{·}} [[Ádám Szalai]] {{·}} [[Barnabás Varga]] {{·}} [[Halászlé]] {{·}} [[Langos]] {{·}} [[Fokhagymaleves]] {{·}} [[Paprikás csirke]] {{·}} [[Nokedli]] {{·}} [[Pörkölt]] {{·}} [[Kürtöskalács]] {{·}} [[Gulaš]]/[[Gulyás]] {{·}} [[Mađarska]] {{·}} [[Budimpešta]] {{·}} [[Historija Mađarske]] {{·}} [[Lista gradova u Mađarskoj]] {{·}} [[Székesfehérvár]] {{·}} [[Kecskemét]] {{·}} [[Nyíregyháza]] {{·}} [[Győr]] {{·}} [[Pečuh]] {{·}} [[Szeged]] {{·}} [[Miskolc]] {{·}} [[Debrecen]] {{·}} [[Szombathely]] {{·}} [[Szolnok]] {{·}} [[Tatabánya]] {{·}} [[Kaposvár]] {{·}} [[Békéscsaba]] {{·}} [[Sopron]] {{·}} [[Eger]] {{·}} [[Dunaújváros]] {{·}} [[Velika Kaniža]] {{·}} [[Županije Mađarske]] {{·}} [[Mađarizam]] {{·}} [[Elek Benedek]] {{·}} [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] {{·}} [[Međunarodni odnosi Mađarske]] {{·}} [[Bitka kod Bratislave]] (907.) {{·}} [[Bitka kod Eisenacha]] (908.) {{·}} [[Bitka na Leškom polju]] (955.) {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Prijedlozi za Šablon Reklamiranje}} ===Šablon Reklamiranje=== ====Poev prijedlog==== {{ambox | ime = Reklamiranje | vrsta = sitnica | slika = [[File:Commons-emblem-hand-orange.svg|40px]] | tekst = '''Moguće je da sadržaj ovog članka sadrži [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|reklamu ili drugu vrstu promotivnih materijala]]'''.<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji tako što uklonite neprikladni sadržaj, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]]. | datum = {{{date|}}} }} ====Stari prijedlog==== {{ambox | ime = Reklamiranje | vrsta = ozbiljno | slika_desno = | tekst = Sadržaj ovog {{{1|članaka}}} je napisan kao '''[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|{{#if:{{{2|{{{type|}}}}}}|{{{2|{{{type}}}}}}|reklama}}]]'''. <br/> [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} Poboljšajte] ga uklanjanjem [[Wikipedija:Spam|promotivnog materijala]] i neprihvatljivih [[Wikipedija:Vanjski linkovi|spoljnih poveznica]] te dodavnjem enciklopedijske sadržine napisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]. | datum = {{{date|}}} }} <includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brisanje]]}}</includeonly> <noinclude><br /> {{dokumentacija}} </noinclude> <u>Alternativni tekst</u> (In.Org.): Sumnja se da ova stranica '''ima promotivni sadržaj ili namjeru''' i zbog toga je predložena za opći pregled. Ukoliko se utvrdi da se radi o reklami ili ako nakon sedam dana ne bude bilo sustvanih izmjena na trenutnom članku, stranica će biti obrisana.<br/> <u>Acin prijedlog</u>: {{izdvojeni citat|Ako je članak očita reklama, [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|briše se po kratkom postupku]]. Dakle, šablon „Reklama” nepotreban je u tom slučaju i besmisleno je čekati sedam dana. Ako je tema članka upitnog [[Wikipedija:Značaj|značaja]], članak podleže [[Wikipedija:Članci za brisanje|raspravi o brisanju]]. Ako je tema značajna a članak napisan reklamno, tada se šablon „Reklama” može upotrebiti da bi se naznačilo da mu je potrebno sređivanje. Kao što za članke bez izvora nemamo konkretan rok za referenciranje, tako ni ovde ne treba postojati rok za sređivanje.}} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica izabranih}} == Radionica izabranih == <small>[[Karl XII od Švedske]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Moskva]] | [[Singapur]] | [[Surinam]] | </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Praćeni projekti}} == Praćeni projekti == <small>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Države]] | [[Portal:Crna Gora]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Neke ideje za sh.wiki}} ==Ideje== <small> * <u>Sustavno brisanje pseudohistorije</u> * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje]] * [[Šablon:Reklamiranje]] / [[Wikipedija:Oglašavanje]] * [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] * [[Wikipedija:Autopromocija]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] / [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Godišnje nagrade]] * Maratoni i natječaji * Generalno čišćenje i sređivanje članaka (reklame, oglasi, autobiografije, kršenje autorskih prava) * Izdvojeni citat / Izdvojeni citat komentara * Šablon:Infokutija naselje * wikidogađaj jeseni * wikidogađaj zime * wikidogađaj proljeća * wikidogađaj ljeta * godišnje nagrade * sh.wiki nova godina: 16. 1. ili 23. 12. * obnoviti Glavnu stranicu * obnoviti Portal zajednice * generalni pregled Izabranih članaka (izvori, zadnje izmjene...) * šablon <nowiki>{{turk}}</nowiki> * [[Wikipedija:Značaj]] usp. ** [[:hr:Wikipedija:Kriteriji]] / [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama]] ** [[:sr:Википедија:Значај]] ** [[:sl:Wikipedija:Odmevnost]] ** [[:mk:Википедија:Значајност]] ** [[:en:Wikipedia:Notability]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Laboratoriji}} ==Laboratoriji== <small>[[Korisnik:Inokosni organ/Izraelsko-palestinski sukob (lab)|Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Historija Kine]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] | </small> {{collapse bottom}} {{ambox | ime = Wikirođendan | vrsta = sitnica | slika = [[File:Wikipedia article icon BLACK.svg|40px]] | tekst = '''Podsjetnik''': prije 25 godina ([[15. januara]] [[2001.]]) pokrenut je projekt [[Wikipedija|Wikipedije]] a prije 24 godina ([[16. januara]] [[2002.]]) pokrenuta je [[Srpskohrvatska Wikipedija]]. {{small|(14. 1. 2026.)}} | datum = {{{date|}}} }} == Izvori == {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Info non-talk.svg|30px|link=]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]<br/>[[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] }} Među starim člacima: * [[Enigmatika]] (1. oktobra 2005. u 05:37) * [[7. 1.]] (9. novembra 2005. u 22:09) * [[Glavna stranica]] (14. januara 2003. u 00:56) * [[Discharge]] (18. juna 2004. u 21:02) * [[Država]] (25. juna 2004. u 13:47) * [[Mohamed ElBaradei]] (9. oktobra 2005. u 12:36) * [[Goli otok]] (23. juna 2025. u 21:13) * [[Hanibal]] (12. jula 2005. u 02:55) * [[Antičke zemlje i države]] (12. jula 2005. u 22:49) * [[Winston Churchill]] * [[Josip Broz Tito]] * [[Skvotiranje]] * [[Francis Bacon]] * [[Apostrofa]] * [[Rimska književnost]] * [[Edvin Kanka Ćudić]] * [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] * [[Sam Querrey]] * [[Ahmet Fetahagić]] * [[Planinski zec]] * [[Mahmud Ahmadinežad]] * [[Alienware]] * [[Tootsie]] * [[Groundhog Day]] * [[Boško Buha]] * [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] * [[Glaukom]] * [[Eliptocitoza]] * [[Wikipedija]] * [[Anarhizam]] * [[Garfield]] * [[Wikipedija:Čaraparstvo]] * [[Sorbinil]] * [[Potsdamer Platz]] * [[Julije Cezar]] * [[Ljubljana]] * [[Pjongjanški metro]] * [[Willy Brandt]] * [[Safri Duo]] * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] {{collapse top|title= Evropski glavni grad kulture}} === Čitaonica i ''repozitorijum'' dobrih članaka === {| class="wikitable" |+ |<small> [[Evropski glavni grad kulture]] ; [[Novi Sad]] ; [[Esch-sur-Alzette]] ; [[Rijeka]] ; [[Kaunas]] ; [[Galway]] ; [[Veszprém]] ; [[Temišvar]] ; [[Elefsina]] ; [[Bad Ischl]] ; [[Bodø]] ; [[Tartu]] ; [[Gorizia]] ; [[Nova Gorica]] ; [[Chemnitz]] ; [[Trenčín]] ; [[Oulu]] </small> |} {{collapse bottom}} == Kriteriji značajnosti po temama == Dame i gospodo, na ovoj sjednici preporučujem usvjajanje smjernice koje su uvele kolege na hr.wikiju pod naslovom ''Kriteriji značajnosti po temama'', vidi: [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|smjernica]] i prateća [[:hr:Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|rasprava]]. Meni cijeli uvodni dio je sjajan jer postavlja solidne temelje za raspravu o značajnosti. Neke natuknice na specifične sekcije: * Akademici i znanstvenici: provjeriti gdje ima mogućih prodora. * Arhitekti: nisam siguran o ovome. * Članovi kraljevskih obitelji: ok. * Članovi vojske: ok. * Glazbenici: ne slažem se u potpunosti, neki temeljni kriteriji su mi sumnjivi: „glazbeni servis”, na primjer; ili „završen konzervatorij ili glazbena akademija”, to ti je kao da kažeš da ako si diplomirao na filozofskom fakultetu, onda si filozof... ne, stvari idu malo drugačije. * Kriminalci: ok. Ja bih do neke mjere još sužio krug, da ne bi Wikipedija tabla osmrtnica ili tabloid crne kronike. Ali možda sam ja tu prestrog... * Plemstvo i visoki dužnosnici: dakako! * Poduzetnici: nedovoljno. Na ovoj liniji se lomi cijela priča o autopromociji i oglašavanju vlastitih tvrtki. Mislim da kriteriji za enciklopedičnost članka o jednom poduzetniku mogu biti: 1) historijski značajan poduzetnik tj. netko tko je utjecao na historiju jedne zemlje ili regije kroz svoju ekonomsku djelatnost (Herny Ford, Ingvar Kamprad itd); 2) netko tko je dobio državna ili jako priznata odlikovanja za svoju ekonomsku djelatnost; 3) netko čija firma ima dosta razvijen članak na Wikipediji pa pritom vidjeti kriterije za poduzeća; 4) netko tko je doprinio inovaciji jednog sektora ili jedne tehnologije (a za to postoje vjerodostojne studije...); * Političari i državni službenici: ok. * Pravnici: da. * Pisci i prevoditelji: ne baš! Prvo: jedna knjiga je dovoljna samo ako je izdavač poznat i/ili ako je knjiga uspjela na tržištu. Ne bih se zaustavljao na ekonomskim kriterijima. Jedan autor je valjan ako postoji određeni broj članaka o njegovom radu od strane značajnih kritičara i akademika. Postoji nekoliko autora koji su tijekom života objavili skoro ništa (Rimbaud) no, ipak, o njihovoj valjanosti postoji hrpa značajne kritike. * Sportaši: da, slažem se, Wikipedija nije imenik svih fudbalera do pete lige. * ESport: ja sam totalan ignorant po ovoj temi pa ne znam. Andrew "Biffle" Diaz (prvak u Call of Dutyju) za mene nije za Wikipediju, dok šahovski majstor Veselin Topalov je. Ali opet, ne znam ništa o tome pa... * Umjetnici: ne slažem se u potpunosti. * Vjerski vođe: ispravio bih dvije-tri točke (na pr., dekan). * Zabavni mediji i novinarstvo: ne znam, ovdje je tema ogromna i ne bih znao odakle krenuti. * Glumac: ok. * Redatelj: ok. * Izmišljeni likovi i pojave: ok. {{small|''(...nastavlja se...)''}} ==Švedska == <categorytree>Švedska</categorytree> ==Radionica== {{collapse top|title= CPCI}} == CPCI == {| class="wikitable" |+ !<u>'''CPCI'''</u> |- | <small> [[ABC proteini]] | [[Ahemenidsko Carstvo]] | [[Albert Camus]] | [[Albert Einstein]] | [[Alfred Hitchcock]] | [[Antička filozofija]] | [[Aphex Twin]] | [[Apokalipsa danas]] | [[Aspergerov sindrom]] | [[Aspirin]] | <u>[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]</u> | <u>[[Austrougarska vojska]]</u> | [[Autizam]] | [[Batman]] | <u>[[Borislav Pekić]]</u> | <u>[[Code civil]]</u> | [[Deportacija krimskih Tatara]] | [[Deset malih crnaca]] | [[Divovska vidra]] | [[Dromeosauridi]] | [[Epilepsija]] | [[Estonija]] | [[Europska unija]] | [[Evolucija čovjeka]] | [[Fauna Škotske]] | [[Fiziologija dinosaura]] | <u>[[Global Positioning System]]</u> | [[Gojaznost]] | [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] | <u>[[Historija Crne Gore|Crnogorska povijest]]</u> | <u>[[Hladni rat]]</u> | <u>[[Iran]]</u> | <u>[[Istanbul]]</u> | [[Itrij]] | [[Jerry Cantrell]] | [[Johann Sebastian Bach]] | [[Kobe Bryant]] | [[Koraljni greben]] | <u>[[Košarka]]</u> | [[Ksenon]] | [[Kuća]] | [[Livno]] | <u>[[Ljetopis popa Dukljanina]]</u> | [[Mars]] | [[Merkur]] | [[Merkur]] | [[Mihovil Kombol]] | [[Minojska erupcija]] | <u>[[Miroslav Krleža]]</u> | [[Mulholland Drive]] | [[Multipla skleroza]] | [[Nebojša Glogovac]] | [[Nikola Tesla]] | [[Njemačka]] | [[Novak Đoković]] | [[Odense]] | [[Pad Carigrada (1453)]] | [[Pjongjanški metro]] | <u>[[Potsdamer Platz]]</u> | <u>[[Prosvjetiteljstvo]]</u> | [[Sherlock Holmes]] | [[Spinosaurus]] | [[Srednji vijek]] | [[Super Mario]] | [[Svemirska trka]] | <u>[[Vancouver]]</u> | [[Vatroglavi kraljić]] | [[Venera]] | [[Voda]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Književnost}} == Književnost == {| class="wikitable" |+ ! |<small> (''sh'') [[Književnost]] | (''bs'') [[:bs:Književnost|Književnost]] | (''hr'') [[:hr:Književnost|Književnost]] | (''sr'') [[:sr:Књижевност|Књижевност]] | (''sl'') [[:sl:Književnost|Književnost]] | (''cnr'') [[incubator:Wp/cnr/Književnost|Književnost]] | (''mk'') [[:mk:Книжевност|Книжевност]] | (''bg'') [[:bg:Литература|Литература]] </small> |- !Biografije autora |<small>[[Bruno Schulz]] | [[György Lukács]] | [[Sławomir Mrożek]] | [[Johann Wolfgang von Goethe|Jova Vukohod Gete]] | [[Honoré de Balzac|Honorije Balsakić]] | '''[[Giacomo Leopardi|Jakov Leopardov]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | '''[[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]]''' | [[Ludwig Wittgenstein]] | [[Ferdinand de Saussure]] | [[Karl Kraus]] | [[Mihail Mihailovič Bahtin]] | [[Marko Marulić]] | [[Ivo Ćipiko]] | [[Milan Begović]] | [[Dragutin Tadijanović]] | [[Dinko Šimunović]] | [[Oskar Davičo]] | [[Antun Šoljan]] | [[Ranko Marinković]] | [[Milovan Vidaković]] | [[Atanasije Stojković]] | [[Dositej Obradović]] | [[Milutin Cihlar Nehajev]] | [[August Šenoa]] | [[Vladimir Nazor]] | [[Antun Gustav Matoš]] | [[Antun Branko Šimić]] | [[Tin Ujević]] | [[Julije Benešić]] | [[August Cesarec]] | [[Ivo Ćipiko]] | [[Petar Šegedin]] | [[Milan Rakić]] | [[Vladislav Petković Dis]] | </small> |- !Književnost |<small>[[Francuska književnost]] | [[Slovačka književnost]] | [[Češka književnost]] | [[Češki jezik]] | [[Slovački jezik]] | [[Nordijska književnost]] | [[Holandska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Danska književnost]] | [[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]] | [[Njemačka književnost]] | [[Roman]] | [[Nagrada Akutagawa]] | [[Književnost renesanse u Dalmaciji]] | [[Književni časopis]] </small> |- !<small>'''Projekt Slovenska književnost'''</small> || <small>'''[[Slovenska književnost]]''' | [[Aleš Debeljak]] | [[Vinko Möderndorfer]] | [[Peter Mlakar]] | [[Boris Pahor]] | [[Alojz Rebula]] | [[Edvard Kocbek]] | [[Srečko Kosovel]] | [[Oton Župančič]] | [[France Prešeren]] | [[Niko Grafenauer]] | [[Josip Jurčič]] | [[Anton Aškerc]] | [[Dragotin Kette]] | [[Kosip Murn]] | [[Vladimir Bartol]] | [[Stanko Vraz]] | [[Jernej Kopitar]] | [[Josip Stritar]] | [[Valentin Vodnik]] | [[Alojz Gradnik]] | ''[[Pesmi štirih]]'' | [[Franc Miklošič]] | [[Rudi Šeligo]] | [[Prilozi za slovenski nacionalni program]] | [[Fran Ramovš]] | [[Jože Toporišič]] | [[Jan Niecisław Baudouin de Courtenay]] | [[Alenka Puhar]] | [[Igor Škamperle]] | [[Jakob Lorber]] | [[Rudolf Steiner]] | [[Berta Bojetu]] | [[Dušan Šarotar]] | [[Ludvik Mrzel]] | [[Slavoj Žižek]] | [[Ivo Urbančič]] | [[Taras Kermauner]] | [[Ivo Brnčić]] | [[Snoilsky]] | [[:Kategorija:Slovenska književnost]]</small><br/> <small>[[Popis slovenskih pisaca]] | [[Popis slovenskih pisaca i pjesnika iz Mađarske]] | [[Popis slovenskih filozofa]]</small> |- !O novinarstvu |<small>[[Aleksa Mikić]] | [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandar Stanković]] | [[Aleksandar Tijanić]] | [[Alma Lazarevska]] | [[Boro Kontić]] | [[Dimitrije Davidović]] | [[Eleizer Papo]] | [[Elmedina Muftić]] | [[Enes Čengić]] | [[Esad Hećimović]] | [[Hrvoje Krešić]] | [[Ivo Pukanić]] | [[Jug Grizelj ]] | [[Juraj Biankini]] | [[Karim Zaimović]] | [[Kasim Begić]] | [[Kjašif Smajlović]] | [[Kosta Vojnović (novinar)|Kosta Vojnović]] | [[Krsto Cicvarić]] | [[Marko Vešović]] | [[Miho Klaić]] | [[Mihovil Pavlinović]] | [[Milan Pantić (novinar)|Milan Pantić]] | [[Miljenko Jergović]] | [[Miodrag Zdravković]] | [[Miroslav Lilić]] | [[Muharem Bazdulj]] | [[Mustafa Imamović]] | [[Mustafa Mujagić]] | [[Natko Nodilo]] | [[Niko Franjić]] | [[Nikola Vučić]] | [[Ozren Kebo]] | [[Panta Džambazoski]] | [[Pera Todorović]] | [[Predrag Milojević]] | [[Radislava Vujasinović]] | [[Senad Hadžifejzović]] | [[Senad Pećanin]] | [[Slavko Ćuruvija]] | [[Srđan Dizdarević]] | [[Svetozar Ljuboja]] | [[Veselko Tenžera]] | [[Vildana Selimbegović]] | [[Vladislav Ribnikar]] | [[Želimir Altarac Čičak]] | [[Željko Ružičić]] | [[Zoran Kapetanović]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Fokus kvant.}} == Fokus kvant. == {| class="wikitable" |+ |<small> <u>[[Aleksandra Prijović]]</u> | <u>[[Ar (jedinica)]]</u> | [[Bajram-namaz]] | <u>[[Beograd]]</u> | [[Bitka na Kosovu]] | [[Blizanci (znak)]] | '''[[Carles Puigdemont]]''' | [[Cionizam]] | [[Cristiano Ronaldo]] | '''[[Crna Gora]]''' | [[Dan Arefata]] | [[Dejan Milojević]] | [[Dinastija Nemanjića]] | [[Dinko Gruhonjić]] | [[Djed Mraz]] | [[DNK]] | [[Donbas]] | [[Ed Lauter]] | [[Evropa]] | '''[[Facebook]]''' | [[Fašizam]] | [[Fudbal]] | [[Genocid u Srebrenici]] | [[Gruzija]] | [[HAARP]] | [[Hamas]] | <u>[[Hijerarhija Pravoslavne crkve]]</u> | [[Instagram]] | [[Internet]] | [[Istine i laži (TV serija)]] | [[Ivana Hodak]] | <u>[[Izrael]]</u> | [[Kohabitacija (politika)]] | <u>[[Kosovo]]</u> | [[Kristijan Golubović]] | [[Krstovdan]] | [[Kurir]] | [[Luka Modrić]] | [[Mark Zuckerberg]] | [[Međunarodni dan žena]] | [[Međunarodni praznik rada]] | <u>[[Menstrualni ciklus]]</u> | [[Mimi Mercedez]] | [[Mjerne jedinice]] | [[Monopol (igra)]] | <u>[[Morbili]]</u> | [[Narodna banka Srbije]] | [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije]] | [[Nebinarnost]] | [[Nemanjići]] | '''[[Nikola Tesla]]''' | [[Nova Kaledonija]] | [[Novi Sad]] | [[Nuklearna nesreća u Vinči]] | [[Oslić]] | [[Palestina (država)]] | [[Penetracija]] | [[Pesma za Evroviziju]] | [[Pojas Gaze]] | [[Popis pozivnih brojeva država]] | [[Popis vremenskih zona]] | [[Porodično blago (TV serija)]] | [[Poza 69]] | [[Pravda]] | [[Proljeće]] | [[Rade Bogdanović]] | [[Ramazan]] | '''[[Ramazanski bajram]]''' | [[Registarske oznake motornih vozila u Srbiji]] | [[Republika Srpska]] | [[Rusija]] | [[Saša Zalepugin]] | <u>[[Sjedinjene Američke Države]]</u> | <u>[[Spisak pozivnih brojeva u Hrvatskoj]]</u> | '''[[Spisak praznika Srpske pravoslavne crkve]]''' | '''[[Srbija]]''' | '''[[Strofa]]''' | [[Švajcarska]] | <u>[[Sveti Sava]]</u> | <u>[[Tarzan X]]</u> | [[Teravih-namaz]] | [[Toma Zdravković]] | [[Transrodnost]] | [[Twitter]] | [[Vaga (znak)]] | <u>[[Veliki kašalj]]</u> | [[Vidovdan]] | [[Vještačka inteligencija]] | [[Vuk]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Fokus kval. 1}} == Fokus kval. 1 == {| class="wikitable" |+ |<small> [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Tartu]] | [[Bad Ischl]] | [[Bodø]] | [[Veszprém]] | [[Temišvar]] | [[Elefsina]] | [[Ritam]] | [[Kuća]] | [[Grad]] | [[Hip-hop]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Demografija Bosne i Hercegovine]] | [[Bizantska muzika]] | [[Gluten]] | [[Polka]] | [[CSMA/CD]] | [[Biološki testament]] | [[Dijagram binarnog momenta]] | [[Kvant]] | [[Kvantna teorija polja]] | [[Kvantna mehanika]] | [[Algoritam]] | [[Dinamički sistem]] | [[Pregovaranje]] | [[Državno ime]] | [[Fundus autofluorescencija]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Game Maker]] | [[Herceg Janoš]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hrizelefantinska tehnika]] | [[Impresiona citologija]] | [[Izbeljivanje zuba]] | [[Krav maga]] | [[Capoeira]] | [[Kriminalistička taktika]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Likvidnost]] | [[Lista najčešćih profesionalnih bolesti]] | [[Lista minerala]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Lista ulica u Dubrovniku]] | [[Maksimalno dozvoljena koncentracija, doza i emisija štetnih materija]] | [[Rak (medicina)]] | [[Microsoft Development Center Serbia]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narudžbenica]] | [[Prva normalna forma]] | [[Kabl]] | [[Zdravstveni radnik]] | [[Treća normalna forma]] | [[Veleprodaja]] | [[Sociobiologija]] | [[Psihagogija]] | [[Polifonija]] | [[Skleroplastika]] | [[Službeni pasoš]] | [[Čvor (tvrtka)]] | [[Ulje (slikarstvo)]] | [[Trešnjevka]] | [[Toster]] | [[Ulično vježbanje]] | [[Stari Košutnjak]] | [[Žig]] | [[Rabat (trgovina)]] | [[Protestantski uspon]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Planina Uilica]] | [[Panični poremećaj]] | [[Oscillatoria]] | [[Norovirus]] | [[Al Aksa]] | [[Narativna medicina]] | [[Mršavljenje]] | [[Milovan Minja Prelević]] | [[Milan Marković Matthis]] | [[Mehatronika]] | [[Liverpulski klinički put za skrb o umirućemu]] | [[Kalanchoe beharensis]] | [[JPEG]] | [[Istopolne zajednice u Južnoafričkoj Republici]] | [[Filološki pregled]] | [[Downingov efekt]] | [[Dijalekatski uzorci]] | [[Dijagram binarnog momenta]] | [[Bogoslovija]] | [[Bogdan Denić]] | <u>[[Ani Radošević]]</u> | [[42 (broj)]] | [[73 (broj)]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Aleksandar Hemon]] | [[Nefi]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Projekt [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]]}} == [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]] == <small>{{·}} [[Ebul Hasan Bekri]] {{·}} [[Ašik-paša]] {{·}} [[Imadadin Nasimi]] {{·}} [[Aşıkpaşazade]] {{·}} [[Latifi]] {{·}} [[Afitabi]] {{·}} [[Makami]] {{·}} [[Munirî]] {{·}} [[Isa Necati]] {{·}} [[Taşlıcalı Yahya]] {{·}} [[Ali Çelebi]] {{·}} [[Dukakinoğlu Ahmed]] {{·}} [[Aşık Çelebi]] {{·}} [[Baki (pisac)|Baki]] {{·}} [[Hubbi Hatun]] {{·}} [[Gelibolulu Mustafa Ali]] {{·}} [[Katip Çelebi]] {{·}} [[Mustafa Naima]] {{·}} [[Sari Mehmet Paša]] {{·}} [[Neşati]] {{·}} [[Yirmisekiz Mehmed Çelebi]] {{·}} [[Ahmed Ibrahim Resmi]] {{·}} [[Fıtnat Hanım]] {{·}} [[Vartan–paša]] {{·}} [[Ibrahim Şinasi]] {{·}} [[Ahmet Mithat]] {{·}} [[Ebüzziya Mehmed Tevfik]] {{·}} [[Ömer Seyfettin]] {{·}} [[Ziya Gökalp]] {{·}} [[Halide Edib Adıvar]] {{·}} [[Huriye Öniz Baha]] {{·}} [[Reşat Nuri Güntekin]] {{·}} [[Ruşen Eşref Ünaydın]] {{·}} [[Nazım Hikmet]] {{·}} [[Sait Faik Abasıyanık]] {{·}} [[Ahmet Hamdi Tanpınar]] {{·}} [[Orhan Kemal]] {{·}} [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] {{·}} [[Garip]] {{·}} [[Orhan Veli]] {{·}} [[Oktay Rifat]] {{·}} [[Melih Cevdet]] {{·}} [[Yusuf Atılgan]] {{·}} [[Vüs'at Orhan Bener]] {{·}} [[Yaşar Kemal]] {{·}} [[Attila İlhan]] {{·}} [[Fakir Baykurt]] {{·}} [[Adalet Ağaoğlu]] {{·}} [[Zülfü Livaneli]] {{·}} [[Feride Çiçekoğlu]] {{·}} [[Tarık Günersel]] {{·}} [[Murathan Mungan]] {{·}} [[Latife Tekin]] {{·}} [[Ayşe Sarısayın]] {{·}} [[Junus-paša]] {{·}} [[Dursun Fakih]] {{·}} [[Abdülcelil Levni]] {{·}} [[Joseph von Hammer-Purgstall]] {{·}} [[Çeşme]] {{·}} [[Merzifon]] {{·}} [[Fetihiye]] {{·}} [[Galata (Istanbul)|Galata]] {{·}} [[Anatolska ploča]] {{·}} [[Maslak]] {{·}} [[Levent]] {{·}} [[Bajazitova džamija]] {{·}} [[Edirnekapı]] {{·}} [[Yenikapı]] {{·}} [[Yedikule]] {{·}} [[Diyarbakırska tvrđava]] {{·}} [[Džamija Bajazita I.]] {{·}} [[Dolmabahçe Saraj]] {{·}} [[Zelena grobnica]] {{·}} [[Ataturkove reforme]] {{·}} [[Nahda]] {{·}} [[Anti-heroj]] {{·}} [[Makam]] {{·}} [[Mawize]] {{·}} [[Muraba]] {{·}} [[Nasib (književnost)|Nasib]] {{·}} [[Tuyugh]] {{·}} [[Katren]] {{·}} [[Tezkire]] {{·}}</small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Stariji članci}} == Stariji članci == {| class="wikitable" |+ |<small>[[1. proleterska udarna brigada]] | [[2. proleterska udarna brigada]] | [[ABA liga]] | [[Abasidski zamak]] | [[Adolf Hitler]] | [[Agnosticizam]] | {{Precrtano|[[Akito Arima]]}} | [[Alan Ford]] | [[Aleksandar Blok]] | [[Alkoholijada]] | [[Alsterci]] | [[Amfitrita]] | [[Antička Grčka]] | [[Antičke zemlje i države]] | [[Antički epovi]] | [[Antun Vrančić]] | [[Apostrofa]] | [[Arhijerejski namjesnik]] | [[Autauga County, Alabama]] | [[Bahaistički kalendar]] | [[Bahn It tornjevi]] | [[Baldwin County, Alabama]] | [[Batat]] | [[Biologija]] | [[Bitka na Čegru]] | [[Bogumili]] | [[Boško Buha]] | [[Crni blok]] | [[CSS]] | [[Dietilamid liserginske kiseline]] | [[Dijabetes]] | [[Diplomatski pasoš]] | [[Diploten]] | [[Discharge]] | [[Dobrotvorna akcija Darujmo reč]] | [[Donald Tusk]] | [[Dopredsjednik]] | [[Dragan Jankelić]] | [[Dražen Petrović]] | [[Drugi svjetski rat]] | [[Eduard Limonov]] | [[Ekologija]] | [[Eliptocitoza]] | [[Enciklopedija]] | [[Eneja]] | [[Feral Tribune]] | [[Ferdinandea]] | [[Francis Bacon]] | [[Gaj Sempronije Grakho]] | [[Gajo Petrović]] | [[Garfield]] | [[Geja]] | [[Gejza]] | [[Geologija]] | [[Geomehanika]] | [[Glaukom]] | [[Goli otok]] | [[Grokalizacija]] | [[Hanibal]] | [[Hemolitička anemija]] | [[Himzo Polovina]] | [[Holocenski kalendar]] | [[Hormoni]] | [[Hrvatska muslimanska demokratska stranka]] | [[Hrvatska pučka stranka (1919)]] | [[Hrvatski dalmatinski dom]] | [[Ilirski pravopis]] | [[Imanje Imcheonggak]] | [[Indianapolis Hoosiers (NL)]] | [[Indijski nacionalni kalendar]] | [[Informatika]] | [[Ivan Krilov]] | [[Ivan Krkač]] | [[Ivan Turgenjev]] | [[Javno glasanje]] | [[Jean-Paul Sartre]] | [[Jorgos Seferis]] | [[Jovan Apostolović]] | [[Julije Cezar]] | [[Kalabaluk]] | [[Kapitalizacija]] | [[Kavitacija]] | [[Kijevska Rusija]] | [[Kiril Bosota]] | [[Kozjak (Kumanovo)]] | [[Krešimir I]] | [[Kvintesencija]] | [[Lech Kaczyński]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Light pen]] | [[Ljubljana]] | [[Ljudski rad]] | [[Manioka]] | [[Matematika]] | [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] | [[Mihail Gorbačov]] | [[Milan Spasić]] | [[Mirko Sandić]] | [[Mohamed ElBaradei]] | [[Mudrost gomile]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Nobelova nagrada za mir]] | [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo]] | [[Okružnica]] | [[Operacija Crno]] | [[Operacija Weiss]] | [[Pagoda Jotab-dong]] | [[Parlament]] | [[Pčinja]] | [[Pjongjanški metro]] | [[Pelen]] | [[Peršin]] | [[Pocahontas]] | [[Polinezijska mitologija]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Potsdamer Platz]] | [[Prirodan broj]] | [[Propaganda tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji]] | [[Ptice nebeske (TV serija)]] | [[Rastislav Mstislavić]] | [[Rimska književnost]] | [[Rimska ljubavna elegija]] | [[Rimska Republika]] | [[Rimska vojska]] | [[Safri Duo]] | [[Sarajevo]] | [[Sava Kovačević]] | [[Sekst Propercije]] | [[Sergej Mašera]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Skvotiranje]] | [[Službeni pasoš]] | [[SMS Viribus Unitis]] | [[Sobek]] | [[Sorbinil]] | [[Sveti Stefan Mađarski]] | [[Tiberije Sempronije Grakho]] | [[Tomislav (hrvatski kralj)]] | [[Tora! Tora! Tora!]] | [[Totalitarizam]] | [[Touchpad]] | [[Trackpoint]] | [[Transvestizam]] | [[Trpimir II]] | [[Tuga]] | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | [[Ulysses S. Grant]] | [[Uskršnji ustanak]] | [[Vapnenac]] | [[Vladimir Bebić]] | [[Vladimir Perić Valter]] | [[Vuk Stefanović Karadžić]] | [[Wikipedia]] | [[Willy Brandt]] | [[Zlatibor (planina)]] | [[Рачунарство]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Aerodromi}} <small> == Opće teme == * [[Aerodrom]]i * [[Aerodromi u Sloveniji]] * [[Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] * [[Aerodromi u Hrvatskoj]] * [[Aerodromi u Srbiji]] * [[Aerodromi u Crnoj Gori]] == Zračne luke == * [[Cerklje ob Krki (aerodrom)|Cerklje/Brežice]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Željava|Željava/Bihać]]<sup>vojni</sup> * [[Zračno pristanište Čepin|Čepin/Osijek]] * [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovnik (DBV)]] * [[Zračno pristanište Lučko|Lučko/Zagreb]]<sup>vojni</sup> * [[Zračna luka Osijek|Osijek (OSI)]] * [[Zračna luka Pula|Pula (PUY)]] * [[Zračna luka Rijeka|Rijeka (RJK)]] * [[Zračna luka Split|Split (SPU)]] * [[Zračna luka Zadar|Zadar (ZAD)]] * [[Zračna luka Franjo Tuđman|Zagreb Franjo Tuđman (ZAG)]] * [[Aerodrom Podgorica|Podgorica (TGD)]] * [[Aerodrom Batajnica|Batajnica/Zemun]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Bojnik|Bojnik/Leskovac]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Bor|Bor]] * [[Aerodrom Brege|Brege/Kraljevo]] * [[Aerodrom Čenej|Čenej/Novi Sad (QND)]] * [[Aerodrom Jugovićevo|Jugovićevo/Novi Sad]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Konstantin Veliki Niš|Niš Konstantin Veliki (INI)]] * [[Aerodrom Leskovac|Leskovac (LES)]] * [[Aerodrom Morava|Morava/Lađevci/Kraljevo (KVO)]] * [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Beograd Nikola Tesla (BEG)]] * [[Aerodrom Požarevac|Požarevac]]<sup>bivši</sup> * [[Aerodrom Priština|Priština (PRN)]] * [[Aerodrom Progar|Progar/Surčin/Beograd (PGB)]]<sup>poljoprivredni</sup> * [[Aerodrom Rosulje|Rosulje/Kruševac]] * [[Aerodrom Sjenica|Sjenica/Užice (SJC)]]<sup>bivši</sup> * [[Aerodrom Smederevo|Smederevo]] * [[Aerodrom Subotica|Bikovo/Subotica]] * [[Aerodrom Valjevo|Divci/Valjevo (QWV)]] * [[Aerodrom Vršac|Vršac]] * [[Aerodrom Ponikve|Ponikve/Užice (UZC)]] * [[Međunarodni aerodrom Skoplje|Skoplje (SKP)]] == Novi članci == * [[Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana|Ljubljana Jože Pučnik (LJU)]] * [[Aerodrom Maribor|Aerodrom Maribor Edvard Rusjan (MBX)]] * [[Aerodrom Portorož|Portorož (POW)]] * [[Aerodrom Brač|Bol/Brač (BWK)]] * [[Aerodrom Mali Lošinj|Mali Lošinj (LSZ)]] * [[Aerodrom Ajdovščina|Ajdovščina]] * [[Aerodrom Sarajevo|Sarajevo (SJJ)]] * [[Aerodrom Tuzla|Tuzla (TZL)]] * [[Aerodrom Banja Luka|Banja Luka (BNX)]] * [[Aerodrom Mostar|Mostar (OMO)]] * [[Aerodrom Tivat|Tivat (TIV)]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Singapur}} == Singapur == {{flagicon|Singapur}}<small> · '''[[Singapur]]''' · [[Otok Singapur]] · [[Malajski poluotok]] · [[Singapurski tjesnac]] · [[Šrividžaja]] · [[Temasek]] · [[Singapurski dolar]] · [[Pasoš Singapura]] · [[Himna Singapura]] · [[Historija Singapura]] · [[Simboli Singapura]] · [[Kultura Singapura]] · [[Sang Nila Utama]] · [[Johorski Sultanat]] · [[Thomas Stamford Raffles]] · [[William Farquhar]] · [[Johor Bahru]] · [[Husein Šah od Johora]] · [[Bitka za Singapur (1942)]] · [[Bitka kod Sarimbuna]] · [[Rezervoar Sarimbun]] · [[Jusuf ibn Išak]] · [[Azijska finansijska kriza]] · [[Singapurski zapadni vodozahvat]] · [[Spisak singapurskih ostrva]] · [[Johor]] · [[Jurong]] · [[Pulau Tekong]] · [[Pulau Ubin]] · [[Sentosa]] · [[Bukit tima]] · [[Singapurska reka]] · [[Aerodrom Singapur]] · [[Četiri Azijska Tigra]] · [[Marina Saut]] · [[Singapurski festival hrane]] · [[Singapurska kuhinja]] · [[Spisak univerziteta u Singapuru]] · [[Dnevne novine u Singapuru]] · [[Singapurska književnost]] · [[LGBT prava u Singapuru]] · [[Autobuski transport u Singapuru]] · [[Singapurski metro]] · [[Singapurski auto-putevi]] · [[Singapurska luka]] · [[Kontejnerizacija]] · [[Kengurska ruta]] · [[Singapore Airlines]] · [[Marina Barrage]] · [[Edwin Thumboo]] · [[Tan Swie Hian]] · [[Kuo Pao Kun]] · [[Wang Gungwu]] · [[Goh Poh Seng]] · [[Catherine Lim]] · [[Amy Tan]] · [[Singapurska nagrada za književnost]] · [[Boey Kim Cheng]] · [[Chandran Nair]] · [[Singapurski sporazum (1819)]] · [[Fort Canning Hill]] · [[Bak kut teh]] · [[Chwee kueh]] · [[Umak od soje]] · [[Julia Nickson]] · [[Tharman Shanmugaratnam]] · [[Sellapan Ramanathan]] · [[Wee Kim Wee]] · [[Devan Nair]] · [[Benjamin Sheares]] · [[Ong Teng Cheong]] · [[Tony Tan]] · [[Halimah Yacob]] · [[Lee Hsien Loong]] · [[Lee Kuan Yew]] · [[Goh Chok Tong]] · [[Noor Aishah]] · [[Jackson Rathbone]] · [[Chin Han]] · [[Fann Wong]] · [[Ross Butler]] · [[Louis Theroux]] · [[Parameswara]] · [[Ho Ching]] · [[Rajendra Chola I]] · [[Nagarakretagama]] · [[Sang Nila Utama]] · [[Luka Keppel]] · [[Arheologija u Singapuru]] · [[Afonso de Albuquerque]] · [[Osnivanje modernog Singapura]] · [[John Crawfurd]] · [[Thian Hock Keng]] · [[Taufik Batisah]] · [[Stefanie Sun]] · [[JJ Lin]] · [[Mandopop]] · [[Kit Chan]] · [[Dick Lee]] · [[Tanya Chua]] · [[The Sam Willows]] · [[Liang Wern Fook]] · [[Gentle Bones]] · [[Adam Khoo]] · [[Jade Rasif]] · [[Saiful Idris]] · [[Xhin]] · [[Fudbalska reprezentacija Singapura]] · [[Halal Sol]] · [[Kaye]] · [[SWTLKR]] · [[Eddie Niguel]] · [[Joseph Prince]] · [[Vanessa-Mae]] · [[Jackson Rathbone]] · [[Tila Tequila]] · [[Kygo]] · [[Joseph Schooling]] · [[Sim Wong Hoo]] · [[Fandi Ahmad]] · [[Sezairi]] · [[Jeremy Ng]] · [[Man N' Machine]] · [[Chan Soo Khian]] · [[Liu Kang (umjetnik)]] · [[Lim Tze Peng]] · [[Cheong Soo Pieng]] · [[Chen Wen Hsi]] · [[Tang Da Wu]] · [[Lee Wen]] · [[Li Chenyang]] · [[Andrew Loke]] · [[Gardens by the Bay]] · [[Marina Bay Sands]] · [[Sentosa]] · [[Singapurski botanički vrt]] · [[Kishore Mahbubani]] · [[Fauna Singapura]] · [[Javanski makaki]] · [[Javanski jezik]] · [[Malajski jezik]] · [[Jezici Singapura]] · [[Grb Singapura]] · [[Zastava Singapura]] · [[Male arhipelaške države u razvoju]] · [[Velika nagrada Singapura]] · [[Pasoš Singapura]] · [[.sg]] · </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Latvija}} == Latvija == {{flagicon|Letonija}}<small> '''[[Latvija]]'''<br/> [[Ādaži]] | [[Ainaži]] | [[Aizkraukle]] | [[Aizpute]] | [[Aknīste]] | [[Aloja]] | [[Alūksne]] | [[Ape]] | [[Auce]] | [[Baldone]] | [[Baloži]] | [[Balvi]] | [[Bauska]] | [[Brocēni]] | [[Cēsis]] | [[Cesvaine]] | [[Dagda (Latvija)|Dagda]] | [[Daugavpils]] | [[Dobele]] | [[Durbe]] | [[Grobiņa]] | [[Gulbene]] | [[Iecava]] | [[Ikšķile]] | [[Ilūkste]] | [[Jaunjelgava]] | [[Jēkabpils]] | [[Jelgava]] | [[Jūrmala]] | [[Kandava]] | [[Kārsava]] | [[Ķegums]] | [[Ķekava]] | [[Koknese]] | [[Krāslava]] | [[Kuldīga]] | [[Lielvārde]] | '''[[Liepāja]]''' | [[Līgatne]] | [[Limbaži]] | [[Līvāni]] | [[Lubāna]] | [[Ludza]] | [[Madona (Latvija)|Madona]] | [[Mārupe]] | [[Mazsalaca]] | [[Ogre]] | [[Olaine]] | [[Pāvilosta]] | [[Piltene]] | [[Pļaviņas]] | [[Preiļi]] | [[Priekule]] | [[Rēzekne]] | '''[[Riga]]''' | [[Rūjiena]] | [[Sabile]] | [[Salacgrīva]] | [[Salaspils]] | [[Saldus]] | [[Saulkrasti]] | [[Seda]] | [[Sigulda]] | [[Skrunda]] | [[Smiltene]] | [[Staicele]] | [[Stende]] | [[Strenči]] | [[Subate]] | [[Talsi]] | [[Tukums]] | [[Valdemārpils]] | [[Valka]] | [[Valmiera]] | [[Vangaži]] | [[Varakļāni]] | '''[[Ventspils]]''' | [[Viesīte]] | [[Viļaka]] | [[Viļāni]] | [[Zilupe]]<br/> [[Fudbalska reprezentacija Latvije]] | [[Fudbalski savez Latvije]] | [[Skonto FC]] | [[FK Liepājas Metalurgs]] | [[FK Ventspils]] | [[FC Daugava]] | [[FK Liepāja]] | [[FK Spartaks Jūrmala]] | [[Riga FC]] | [[FK Rīgas Futbola skola]] | [[Valmiera FC]] | [[FK Auda]] | [[BFC Daugavpils]] | [[SC Grobiņas]] | [[FK Jelgava]] | [[FK Metta]] | [[FK Tukums 2000]]<br/> [[Gauja]] | [[Zapadna Dvina]] | [[Venta]] | [[Ogre (rijeka)]] | [[Iecava (rijeka)]]<br/> [[Latvijski jezik]] | [[Latvijci]] | [[Baltički narodi]] | [[Baltički jezici]] | [[Baltički put]] | '''[[Historija Latvije]]''' | [[Vidzema]] | [[Zemgalija]] | [[Latgalija]] | [[Selija]]<br/> [[Grb Latvije]] | [[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] (Narodna Republika Latvija) | [[Grb Latvijske Sovjetske Socijalističke Republike]] | [[Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo]] | [[Vojvodstvo Livonija]] | [[Vojvodstvo Kurlandija i Semigalija (1918)]] | [[Švedska Livonija]] | [[Kurlandija]] | [[Livonci]] | [[Raspjevana revolucija]] | [[Rušenje trgovačkog centra Maxima u Rigi]] | [[Latvijska legija]] | [[Livonsko bratstvo mača]] | [[Latgalci]] | [[Okupacija baltičkih država]]<br/> '''[[Aleksandrs Čaks]]''' | '''[[Aspazija (Elza Pliekšāne)|Aspazija]]''' | '''[[Gidon Kremer]]''' | '''[[Mark Rothko]]''' | '''[[Rainis]]''' | '''[[Vaira Vīķe-Freiberga]]''' | [[Alberts Bels]] | [[Aleksandra Beļcova]] | [[Anatolijs Gorbunovs]] | [[Andris Breže]] | [[Andris Nelsons]] | [[Artis Pabriks]] | [[Baiba Skride]] | [[Egils Levits]] | [[Ēriks Ešenvalds]] | '''[[Gunārs Astra]]''' | [[Ieva Iltnere]] | [[Imants Kalniņš]] | '''[[Imants Ziedonis]]''' | [[Inga Ābele]] | [[Ivars Godmanis]] | [[Jānis Čakste]] | [[Jānis Jaunsudrabiņš]] | [[Jānis Rozentāls]] | [[Johans Valters]] | [[Kārlis Ulmanis]] | [[Kristaps Ģelzis]] | [[Maija Kūle]] | [[Marģeris Zariņš]] | [[Mārtiņš Zīle]] | [[Miervaldis Polis]] | [[Nora Ikstena]] | [[Pauls Jurevičs]] | '''[[Pēteris Vasks]]''' | [[Raimonds Pauls]] | [[Romans Suta]] | [[Rūdolfs Blaumanis]] | [[Tālivaldis Ķeniņš]] | [[Teodors Celms]] | [[Valdis Dombrovskis]] | [[Vizma Belševica]] | [[Voldemārs Irbe]]<br/> * Geografija * Historija * Klima </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Potrebni članci#1}} == potrebni članci == {| class="wikitable" |+ |<small> [[Barbora Krejčíková]] | [[Carlos Alcaraz]] | [[Izraelsko-palestinski sukob (2023)]] | [[Sukobi u Jeninu (2023)]] | [[Sukob u Neve Yaakovu (2023)]] | [[Masakr na muzičkom festivalu u Re'imu]] | [[Masakr u kibucu Kfar Aza]] | [[Masakr u Be'eriju]] | [[Humanizam u Njemačkoj]] | [[Magnusov efekt]] | [[Charles Simić]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Fokus kvant.}} {{collapse top|title= Potrebni članci#2}} <small> * [[Posebno:Tražene stranice]] * [[Wikipedia:Pouzdani izvori|O izvorima]] * [[Izvori]] * [[Europska kolonizacija Amerike]] * [[Plantažna ekonomija]] * [[Indentura]] * [[Pomoć:Kategorija‏‎]] * '''[[Catholic Encyclopedia]]''' * '''[[Dan]]''' * '''[[Djeca u islamu]]''' * '''[[Grad]]''' * '''[[Hljeb]]''' * '''[[Islamski grad‏‎]]''' * '''[[Istanbul]]''' * '''[[Klima]]''' * '''[[Knjiga]]''' * '''[[Kuća]]''' * '''[[Litar]]''' * '''[[Melodrama‏‎]]''' * '''[[Nacionalna koalicija sirijskih revolucionarnih i opozicijskih snaga‏‎]]''' !! * '''[[Navodnjavanje]]''' * '''[[Novine]]''' * '''[[Oblak]]''' * '''[[Odjeća]]''' * '''[[Paperback‏‎]]''' * '''[[Pauk]]''' * '''[[Plivanje]]''' * '''[[Površinska svjetlost‏‎]]''' !! * '''[[Premijer Irana]]‏'''‎ * '''[[Radijalna brzina‏‎‏‎]]''' !! * '''[[Rat]]''' * '''[[Riža]]'''!! * '''{{precrtano|[[Rugby]]}}''' * '''[[Ruska državna biblioteka‏‎‏‎]]''' * '''[[Sky Publishing‏‎]]''' !! * '''[[Spisak opština i popisnih oblasti Aljaske‏‎]]''' !! * '''[[Spisak opština Portorika‏‎]]''' !! * '''[[Staklo]]''' * {{precrtano|'''[[Statistički ured Republike Slovenije‏‎]]'''}} * '''[[Teorija skupova]]''' * [[Abraham]] * [[Adolfo Lopez Mateos, Jesús Carranza‏‎]] * [[Ahemenidska arhitektura]] * [[Aisin Gioro‏‎]] * [[Aleksandar Zograf‏‎]] * [[Alessandro Nesta]] * [[Alfonso López Michelsen‏‎‏‎]] * [[Anastasio Somoza DeBayle‏‎]] * [[Anastasio Somoza García‏‎]] * {{precrtano|[[Anne Hathaway (glumica)‏‎]]}} * {{precrtano|[[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]]}} * {{precrtano|[[Anne Hathaway]] – razvrstavanje}} * [[Annie Ernaux‏‎]] * [[Arthur Chung‏‎]] * [[Arturo Illia‏‎‏‎]] * [[Arvydas Sabonis‏‎]] * [[ASEAN]] * [[Automobilska industrija‏‎]] * [[Bečka moderna‏‎]] * [[Biblioteca Nacional de España]] * [[Billy Cunningham‏‎‏‎]] * [[Bjeloruska Wikipedija‏‎]] * [[Blokada u zglobu‏‎]] * [[Bol u vratu‏‎]] * [[Borislav Stanković‏‎]] * [[Botanika]] * [[Branimir Bošnjak‏‎‏‎]] * [[Budizam i homoseksualnost]] * [[Bujidska arhitektura‏‎]] * [[Canaan Banana‏]] * [[Čanakja]] * [[Car Fushimi‏‎]] * [[Car Go-Daigo]] * [[Car Konoe‏‎]] * [[Car Reigen‏‎]] * [[Car Takakura‏‎]] * [[Carica Meishō‏‎‏‎]] * [[Carl Spitteler]] * [[Carl von Ossietzky]] * [[Charles Messier]] * [[Cheng Pu‏‎]] * {{precrtano|[[Cirka]]}} * [[Clarence Seedorf‏‎]] * [[Commonwealth‏‎]] * [[Courtney B. Vance]] * [[Crveni krst (Beograd)‏‎]] * [[Crvenka (Beograd)‏‎]] * [[Daniel Passarella]] * [[Darmičke religije‏‎]] * [[David Hilbert]] * [[David MacMillan‏‎‏‎]] * [[Dési Bouterse‏‎‏‎]] * [[Deva]] * [[Diaskordium‏‎]] * [[Dino Mustafić]] * [[Dječja književnost‏‎]] * [[Dobrun‏‎]] * [[Domaće govedo]] * [[Društvo]] * [[Edgar Davids‏‎]] * [[Edo Popović]] * [[Edward Emerson Barnard‏‎]] * [[Egipatska arapska Wikipedija]] * [[Eileen Heckart‏‎]] * [[Ekinči‏‎]] ?? * [[Elgin Baylor]] * [[Ellis Clarke]] * [[Élodie Bouchez]] * [[Emilio Butragueño]] * [[Emmanuelle Charpentier‏‎]] * [[Emre Belözoğlu]] * [[Enzo Francescoli]] * [[Estelle Parsons]] * [[Esteticizam‏‎‏‎]] * [[Europa (film)‏‎‏‎]] * [[Evita (film)‏‎]] * [[Fatos Arapi‏‎]] * [[Fatos Kongoli‏‎]] * [[Fatos Lubonja]] * [[Ferdinand IV‏‎]] * [[Ferida Duraković‏‎]] * [[Fernando Belaúnde Terry‏‎]] * [[Filmografija Charlieja Chaplina‏‎]] * {{precrtano|[[Filozofija prava‏‎]]}} * [[Fran Walsh]] * [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije]] / [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija‏‎]] / [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije‏‎]] * [[Fudbalska reprezentacija Italije]] / Talijanska nogometna reprezentacija * [[Fudbalska reprezentacija Srbije‏‎]] * [[Gabriel París Gordillo‏‎]] * [[Ganges]] * [[Gaumont]] * [[Gheorghe Hagi‏‎]] * [[Giampiero Boniperti‏‎]] * [[Gianni Rivera‏‎]] * [[Giulio Natta‏‎]] * [[Glodari]] * [[Gradić Pejton‏‎]] * [[Guillermo Rodríguez (političar)]] * [[Gustavo Rojas Pinilla‏‎]] * [[Harold Russell]] * [[Harry Martinson]] * [[Heinrich Louis d'Arrest]] * [[Hernán Siles Zuazo]]‏‎ * [[Hideki Shirakawa‏‎]] * [[Historija Španije (1975–)‏‎]] * [[Homoseksualnost i hrišćanstvo‏‎]] * [[Homoseksualnost i islam‏‎‏‎]] * [[Hortência Marcari‏‎‏‎]] * [[Hram u Uppsali]] * [[Hronologija Drugog svetskog rata‏‎]] * [[Hu (mitologija)‏‎]] * [[Huang Gai‏‎]] * [[Hugo Sánchez]] * [[Igor Kusin‏‎]] * [[Igor Štiks‏‎]] * [[Igra]] * [[Ilhanidska arhitektura‏‎]] * [[Inception]] * [[Indijska kinematografija‏‎]] * [[Infracrveno zračenje]] * [[Iranski urbanizam‏‎]] * [[Irwin Winkler]] * [[Iso Porović‏‎‏‎]] * [[Istina]] * [[Iván Zamorano‏‎]] * [[Jacobo Arbenz Guzmán‏‎]] * [[James Watt]] * [[Jan Ceulemans‏‎]] * [[Jasna Šamić‏‎]] * [[Jason Kidd‏‎]] * [[Javaneska Wikipedija]] * [[Javier Saviola‏‎]] * [[Javier Zanetti‏‎‏‎]] * [[Jay Chattaway‏‎]] * [[Jean-Luc Picard‏‎]] * [[Jean-Marie Pfaff‏‎]] * [[Joe Mantegna]] * [[Johan Neeskens]] * [[Jonathan Pryce‏‎]] * [[Jorge Pacheco Areco‏‎]] * [[José Echegaray y Eizaguirre]] * [[José María Velasco Ibarra]]‏‎ * [[Josip Baotić‏‎]] * [[Juan de la Luz Enriquez, Jesús Carranza]]‏‎ * [[Juan María Bordaberry‏‎‏‎]] * [[Juan Sebastián Verón‏‎]] * [[Juan Velasco Alvarado‏‎]] * [[Jugoslavenska kinematografija‏‎]] !! * [[Julio María Sanguinetti‏‎‏‎]] * [[Kadžarska arhitektura‏‎]] * [[Kai Siegbahn‏‎]] * [[Kanal (građevina)]] * [[Karakterni glumac]] * [[Karim-han Zand]] * [[Karl Adolph Gjellerup]] * [[Katastar‏‎]] * {{precrtano|[[Kazaška Wikipedija‏‎]]}} * [[Klajnova tabela‏‎‏‎]] * [[Knjiga Tanga‏‎]] * [[Književnost romantizma‏‎‏‎]] * [[Kockanje]] * [[Konfucijanizam i homoseksualnost]] * [[Kraj Drugog svjetskog rata u Evropi]] * [[Kraj Prvog svjetskog rata u Evropi‏‎]] * [[Krstata džamija]] * [[KulturNav]] * [[Kulturni elementi budizma‏‎]] * [[Kup Volpi‏‎]] * [[La nación clandestina‏‎‏‎]] * [[Larry McMurtry‏‎]] * [[Laudanum]] * [[LED display‏‎]] * [[Léon Bourgeois]] * [[Les Misérables (2012 film)‏‎]] * [[Li Dian]] * [[Liberalno kršćanstvo]] * [[Lista Wikipedija‏‎]] * [[Ljepota]] * [[Ma Liang (Tri Kraljevstva)]] * [[Malayalam Wikipedija]] * [[Manhattan]] * [[Manuel Prado y Ugarteche]] * [[Marica Bodrožić‏‎‏‎]] * [[Marriott Edgar‏‎]] * [[Matematički dokaz]] * [[Max von Laue]] * [[Međunarodni institut za nesvrstane studije]] * [[Mentalni automatizam]] * [[Metorizam‏‎]] * [[Michel Legrand]] * [[Miklós Németh‏‎]] * [[Mitologija istopolne ljubavi‏‎]] * [[Mjerenje]] * [[Moderni Japan‏‎‏‎]] * [[Mongolska Wikipedija‏‎]] * [[Moskovski filmski festival‏‎]] * [[Muromachi period‏‎]] * [[Nacionalni olimpijski komitet‏‎]] * [[Nadežda Čačinovič‏‎‏‎]] * [[Nagarđuna]] * [[Nanni Moretti‏‎‏‎]] * [[National Diet Library]] * [[Nedostojnost‏‎]] * [[Nedžad Ibrahimović‏‎‏‎]] * [[Neil Jordan]] * [[Neorealizam‏‎]] * [[Nikolaj Jadrincev]] * [[Nílton Santos‏‎]] * [[Njemački ratni zločini‏‎]] * [[Norman Mailer‏‎]] * [[Norveška operacija‏‎‏‎]] * [[Nosna duplja‏‎‏‎]] * [[Nuklearna fisija]] * [[Numerička analiza]] * [[Olja Savičević‏‎‏‎]] * [[Omar Sívori]] * [[Opsesija‏‎]] * [[Orden za hrabrost‏‎]] * [[Ordeni i medalje SFRJ‏‎]] * [[Order of the British Empire‏‎]] * [[Organizam (biologija)]] * [[Ornela Vorpsi‏‎]] * [[Oton III Vitelsbah]]‏‎ * [[Otto Stern]] * [[Pacifički otoci‏]]‎ * [[Paolo Sorrentino‏‎‏‎]] * [[Partska arhitektura‏‎]] * [[Pasoš El Salvadora‏‎‏‎]] * [[Pasoš Gibraltara‏‎‏‎]] * [[Pasoš Libije‏‎]] * [[Pasoš Maroka‏‎‏‎]] * [[Pasoš Republike Kine‏‎‏‎]] * [[Pathé‏‎‏‎]] * [[Philip D'Antoni‏‎]] * [[Ples]] * [[Plin]] * [[Plin]] * [[Podravina‏‎]] * [[Politička stranka]] * [[Politički mandat‏‎]] * [[Pomoć:IPA‏‎]] !!! * [[Popis filmova temeljenih na stripovima Marvel Comics‏‎‏‎]] * [[Popis nogometnih stadiona prema kapacitetu gledališta]] * [[Povrće]] * [[Pravosuđe‏‎‏‎]] * [[Predestinacija u islamu]] * [[Preliv‏‎]] * [[Premijer Španije]] * [[Psihomotorna usporenost‏‎]] * [[Rada Iveković‏‎‏‎]] * [[Rane budističke škole‏‎]] * [[Rastko Močnik‏‎‏‎]] * [[Reformirana crkva‏‎]] * [[Richard Jenkins]] * [[Riječka operacija‏‎]] * [[Roberto Rivelino‏‎]] * [[Robovlasništvo]] * [[Roger Penrose]] * [[Roman Simić‏‎‏‎]] * [[Rombergov znak‏‎]] * [[Rosemary Harris‏‎]] * [[Roy Keane‏‎‏‎]] * [[Rüştü Reçber]] * [[Safavidska arhitektura‏‎]] * [[Samora Machel‏]]‎ * [[Samuel Doe‏‎]] * [[Sara Mekenzi‏‎]] / Sarah McKenzie * [[Sasanidska arhitektura‏‎]] * [[Saveznički ratni zločini‏‎]] * [[Seldžučka arhitektura]] * [[Senzorni deficit]] * [[Sepp Maier]] * [[Sima Hui]] * [[Sinisa Malesevic‏‎]] ?? * [[Sirak]] * [[Sirijsko hrišćanstvo‏‎]] * [[Slog]] * [[Srećko Horvat‏‎]] * [[Stega‏‎]] * [[Stephen Curry]] * [[Steve Nash]] * [[Studije roda]] * [[Stvarnost]] * [[Svetlana Slapšak‏‎]] !! * [[Svjetski ocean‏‎]] * [[Svjetski program za hranu‏‎]] * [[Svjetsko mirovno vijeće‏‎]] * [[Taoizam i homoseksualnost‏‎]] * [[Taraškevica‏‎]] * [[Tavla]] * [[Televizija]] * [[Temperatura]] * [[Teorija impetusa]] * [[Terorizam]] * [[The Daily Telegraph‏‎]] * [[The Full Monty‏‎]] * [[Tijelo‏‎]] !! * [[Timuridska arhitektura‏]] * [[Toho‏‎‏‎]] / [[Tōhō]] / [[Tōhō (Fukuoka)]] * [[Tomislav Jakić‏‎]] * [[Univerzitet u Linköpingu]] * [[Uwe Seeler]] * [[Uzbečka Wikipedija‏‎]] * [[Vaginizam‏‎‏‎]] * [[Varja Đukić‏‎]] * [[Vedrana Rudan‏‎‏‎]] * [[Vicente Aleixandre]] * [[Víctor Paz Estenssoro]] * [[Vinçens Prennushi‏‎]] * [[Vitalij Ginzburg]] * [[Vlada]] * [[Vladimir Veličković]] * [[Vladislav Bajac‏‎‏‎]] * [[Volker Schlöndorff‏‎‏‎]] * [[Voz]] * [[Vrijeme (fizika)]] * [[Vučji čopor‏‎]] * [[Wählergruppe‏‎]] * [[Wes Unseld]] * [[William R. Tolbert, Jr.‏‎]] * [[Wim Wenders‏‎]] * [[X-Men (filmska serija)‏‎]] * [[Xu Chu‏‎]] * [[Xu Shu‏‎]] * [[Yahya Khan‏‎]] * [[Yao Ming]] * [[Zair]] !! * [[Zakonska promena pola‏‎]] * [[Žena]] * [[Zlatni leopard‏‎]] * [[Zuo Ci‏‎]] * [[Zvonimir Jurić‏‎]] * astronomija [[Mliječni put]] * ekonomija [[Svjetska banka]] * film [[Adult Film Database‏‎]] * film [[Bong Jun-ho‏‎‏‎]] * film [[Claude Lelouch]] * film [[Ettore Scola‏‎‏‎]] * film [[Federico Fellini]] * film [[Federico Fellini]] * film [[Filmska montaža‏‎‏‎]] * film [[Filmski mjuzikl‏‎]] * film [[Giuseppe Tornatore]] * film [[Guillermo del Toro‏‎‏‎]] * film [[Hanna Schygulla]] * film [[Internet Adult Film Database]] * film [[Rivista del Cinematografo]] * film [[Spike Lee]] * film [[The American Film Institute Catalog of Motion Pictures‏‎]] * geografija '''[[Sredozemno more]]''' * geografija [[Adrovići‏‎]] * geografija [[Ande]] * geografija [[Brajkovići (Foča)]] * geografija [[Okrug Ansbah]] * geografija [[Okrug Rendsburg-Ekernferde‏‎]] * geografija [[Opština Višegrad]] * geografija [[Ragusa‏‎‏‎]] * geografija [[Šangaj (Batajnica)‏‎]] * geografija [[Savezne države Brazila‏‎]] * geografija [[Terazije (ulica u Beogradu)‏‎]] * geografija [[Termoelektrana (Kakanj, BiH)]] * historija '''[[Mongolski napadi na Europu]]''' * historija '''[[Edo period‏‎]]''' !! * historija [[Abas II‏]] * historija [[Alfredo Stroessner]] * historija [[Dinastija Ming]] * historija [[Egipatska kronologija‏‎]] * historija [[Elijas Samani‏‎]] * historija [[Historija kršćanstva‏‎‏‎]] * historija [[Kameno doba]] * historija [[Logor Šabac‏‎]] * historija [[Masud Gaznevi‏‎‏‎]] * historija [[Mavdud Gaznevi‏‎]] * historija [[Muhamed Gaznevi‏‎]] * historija [[Muhamed Horasanski‏‎‏‎]] * historija [[Muhamed I Horezmijski‏‎‏‎]] * historija [[Muhamed I Safarid‏‎]] * historija [[Muhamed II Horezmijski‏‎‏‎]] * historija [[Patrijarh Agatangel Carigradski]] * historija [[Patrijarh Antim III Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Antim IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Antim V Carigradski]] * historija [[Patrijarh Antim VI Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Antim VII Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Atanasije V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Dionisije V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Evgenije II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Fotije II Carigradski]] * historija [[Patrijarh Georgije V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Georgije VI Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Georgije VII Carigradski‏‎]] * historija {{precrtano|[[Patrijarh Gerasim III]]}} * historija [[Patrijarh German IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh German V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Jeremija IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Joakim II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Joakim III Carigradski]] * historija [[Patrijarh Kiril VII Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantije I Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantije II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantin V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantin VI Carigradski]] * historija [[Patrijarh Krisant‏‎]] * historija [[Patrijarh Maksim V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Meletije II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Meletije III Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Meletije IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Neofit VIII Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Prokopije Carigradski]] * historija [[Patrijarh Sofronije III Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Vasilije III Carigradski]] * historija [[Patrijarh Venijamin I Carigradski‏‎]] * historija [[Revolucija Meiji]] * historija [[Rosa Luxemburg]] * historija [[Ruska revolucija]] * historija [[Sulejman I Safavidski‏‎]] * historija [[Sun Yat-sen]] * historija [[Tahmasp II‏‎]] * historija [[Ustanak u Sloveniji‏‎]] * islam '''[[Islamska kultura‏‎]]''' * islam '''[[Liberalni pokreti u islamu]]''' * islam '''[[Politički aspekti islama]]''' * islam [[Islamska eshatologija‏‎]] * islam [[Žene u islamu‏‎]] * jezik [[Bengalski jezik]] * jezik [[Deklinacija]] * jezik [[Ethnologue]] * jezik [[Fonem]] * jezik [[Gornjonjemački jezici]] * jezik [[Gramatika]] * jezik [[Grčko pismo]] * jezik [[ISO 639-3]] * jezik [[Istočnoskandinavski jezici]] * jezik [[Japansko ime‏‎]] * jezik [[Jean Gerson]] * jezik [[Jezici SOV]] * jezik [[Jezici SVO]] * jezik [[Južni turkijski jezici]] * jezik [[Kadri iz Pergama]] * jezik [[Kineski jezik]] * jezik [[Orhonske ploče]] * jezik [[Rune (pismo)]] * jezik [[Sintaktička tipologija jezika]] * jezik [[Sjevernogermanski jezici]] * jezik [[Srpsko-hrvatske psovke]] * jezik [[Švedski alfabet]] * jezik [[Tursko jezičko društvo]] * jezik [[Usporedba galicijskog i portugalskog jezika]] * jezik [[William Smith (leksikograf)]] * književnost '''''[[Annals of the Four Masters]]''''' * književnost '''[[Eugenio Montale‏‎]]''' *** * književnost [[Američka književnost]] * književnost [[Barokna književnost]] * književnost '''Bibliografija Williama Shakespearea''' * književnost [[Camilo José Cela]] * književnost [[Daria Finica]] * književnost [[Derek Walcott‏‎]] * književnost [[Erik Axel Karlfeldt‏‎]] * književnost [[Genji Monogatari]] * književnost [[Hafiz (pjesnik)]] * književnost [[Hajim S. Davičo]] * književnost [[Henrik Pontoppidan‏‎]] * književnost [[Ivan Aralica]] * književnost [[Juan Ramón Jiménez]] * književnost [[Jure Franičević-Pločar]] * književnost [[Jurica Pavičić]] * književnost [[Kalidasa]] * književnost [[Kasim Bikkulov]] * književnost [[Književnost]] * književnost [[Louise Glück]] * književnost [[Mahabharata]] * književnost [[Nelly Sachs‏‎]] * književnost [[Odiseas Elitis‏‎]] * književnost [[Olga Tokarczuk‏‎]] * književnost [[Oskar Davičo]] * književnost [[Paul von Heyse‏‎]] * književnost [[Peyami Safa]] * književnost [[Poezija]] * književnost [[Raheel Farooq]] * književnost [[Romansa (žanr)]] * književnost [[Rudolf Eucken]] * književnost [[Seamus Heaney]] * književnost [[Stefano Guarnieri]] (1425-1493) * književnost [[Tatjana Gromača‏‎]] * književnost [[Teorija književnosti]] * književnost [[The Calendar (roman)]] * književnost [[Versifikacija]] * književnost [[Wisława Szymborska‏‎]] * književnost [[Władysław Reymont]] * književnost1 [[Crnogorska književnost]] * književnost1 [[Hrvatska književnost]] * književnost1 [[Mađarska književnost]] * književnost1 [[Makedonska književnost]] * književnost1 [[Slovenska književnost]] * književnost1 [[Srpska književnost]] * košarka [[Tim Duncan‏‎]] * medicina [[Alzheimerova bolest]] * medicina [[Boja kose‏‎]] * medicina [[Debelo crijevo]] * medicina [[Duševna bolest]] * medicina [[Gastroenteritis]] * medicina [[Gojaznost]] * medicina [[Hormon]] * medicina [[Jetra]] * medicina [[Menstruacija]] * medicina [[Nos]] * medicina [[Prehlada]] * medicina [[Reproduktivni sistem]] * medicina [[Respiratorni sistem]] * medicina [[Srce]] * medicina [[Stomatologija]] * medicina [[Tanko crijevo]] * medicina [[Upala pluća]] * medicina [[Upala pluća]] * medicina [[Vakcina]] * medicina [[Zdravlje]] * muzika [[Eurosong 2020.‏‎‏‎]] * muzika [[Gustav Mahler]] * muzika [[Louis Armstrong]] * muzika [[Michael Jackson]] * muzika [[Muzički izdavač]] * nogomet [[Christian Vieri]] * nogomet [[CONCACAF‏‎]] * nogomet [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]] * nogomet [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * nogomet [[Hrvatski nogometni kup‏‎]] * popisi '''[[Popis islamskih tekstova]]''' / [[Islamske svete knjige‏‎]] * popisi [[Dinastija Nguyễn]] * popisi [[Lista španskih vladara]] ** * popisi [[Popis careva Svetog rimskog carstva]] ** * popisi [[Popis japanskih monarha]] ** * popisi [[Popis koptskih pravoslavnih papa Aleksandrije]] * popisi [[Popis kraljeva Kambodže]] ** * popisi {{precrtano|[[Popis kraljeva Portugala]]}} {{tick|13}} ** * popisi [[Popis mletačkih duždeva]] ** * popisi [[Popis monarha Koreje]] ** * popisi [[Popis papa Rimokatoličke crkve]] ** * popisi [[Popis vijetnamskih monarha]] ** * popisi [[Spisak hunskih vladara]] ** * popisi [[Spisak kineskih vladara]] ** * teorija [[Adventizam‏‎]] * teorija [[Antropologija]] * teorija [[Dijalektika]] * teorija [[Duša]] * teorija [[Epistemologija]] * teorija [[Filozofija društvenih nauka‏‎]] * teorija [[Filozofija obrazovanja‏‎]] * teorija [[Komunistička država]] * teorija [[Konfucije]] * teorija [[Ludwig Wittgenstein]] * teorija [[Martin Heidegger]] * teorija [[Menoniti‏‎]] * teorija [[Politeizam]] * umjetnost [[Andy Warhol]] * umjetnost [[Iranska umjetnost‏‎]] * umjetnost [[Peter Paul Rubens]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Regionalni projekti}} == Regionalni projekti == {| class="wikitable" |+ !Mađarska |<small>[[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Hungarorum Regnum]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | <u>[[Mađarska]]</u> | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Kraljevina Ugarska]] (razv) [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarski šefovi države]] | [[Országház]] | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske]] | [[Popis gradova u Mađarskoj|Gradovi Mađarske]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarski parlament]] | [[Privreda Mađarske]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarska forinta]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Historija Mađarske]] | [[Debrecen]] | [[Szeged]] | [[Miskolc]] | [[Pečuh]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Budimpešta]] | [[Budim]] | [[Obuda]] | [[Budimska palača]] | [[Győr]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Nyíregyháza]] | [[Kecskemét]] | [[Komárom]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Siófok]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Balaton (jezero)|Balaton]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Székesfehérvár]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Szombathely]] | [[Szolnok]] | [[Sopron]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Eger]] | [[Kaposvár]] | [[Veszprém]] | [[Nagykanizsa]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Ranokršćanska nekropola Sopianae]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Hollókő]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Opatija Pannonhalma]] | [[Visegrád]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarska revolucija 1848.]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Pasoš Mađarske]] </small> |- !Danska |<small> [[Saxo Grammaticus]] | [[Hans Tausen]] | [[Johannes Bugenhagen]] | [[Jørgen Sadolin]] | [[Anne Krabbe]] | [[Tycho Brahe]] | [[Ludvig Holberg]] | [[Henrik Steffens]] | [[Jens Immanuel Baggesen]] | [[Charlotte Baden]] | [[Poul Martin Møller]] | [[Adam Oehleschläger]] | [[Johannes Carsten Hauch]] | [[Jørgen Jørgensen]] | [[Nikolai Frederik Severin Grundtvig]] | [[Harald Høffding]] | [[Søren Kierkegaard]] | [[Franziska Carlsen]] | [[Hans Christian Andersen]] | [[Jens Peter Jacobsen]] | [[Georg Brandes]] | [[Johannes Jørgensen]] | [[Kaj Munk]] | [[Gustav Wied]] | [[Henrik Pontoppidan]] | [[Jeppe Aakjær]] | [[Knud Hjortø]] | [[Herman Bang]] | [[Ivan Malinowski]] | [[Martin Andersen Nexø]] | [[Singrid Undset]] | [[Jens August Schade]] | [[Tom Kristensen (pisac)|Tom Kristensen]] | [[Karen Aabye]] | [[Anne Holm]] | [[Erik Amdrup]] | [[Edith Rode]] | [[Nis Petersen]] | [[Hans Kirk]] | [[Villy Sørensen]] | [[Otto Rung]] | [[Jacob Paludan]] | [[Johannes Wulff]] | [[Johannes Vilhelm Jensen]] | [[Tove Ditlevsen]] | [[Karl Gjellerup]] | [[Karen Blixen]] | [[Jytte Rex]] | [[Suzanne Brøgger]] | [[Elsebeth Egholm]] | [[Astrid Saalbach]] | [[Peer Hultberg]] | [[Peter Høeg]] | [[Lene Kaaberbøl]] | [[Naja Marie Aidt]] | [[Jonas Eika]] | [[Danski jezik]] | [[Bjørn Rasmussen]] | [[Kristian Bang Foss]] | [[Asta Olivia Nordenhof]] | [[Popis općina u Danskoj]] | <u>[[Danska književnost]]</u> | [[:Kategorija:Danski pisci]] </small> |- !Portugal |<small>[[Portugalska renesansa]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Kraljevina Portugal]] | [[Predsjednik Portugala]] | [[Portugalski jezik]] | [[Usporedba galicijskog i portugalskog jezika]] | [[Lisabon]] | [[Porto]] | [[Algarve]] | [[Faro]] | [[Aveiro]] | [[Lista gradova u Portugalu]] | [[Estoril]] | [[Lanzarote]] | [[Amadora]] | [[Beja (Portugal)|Beja]] | [[Belém (Lisabon)|Belém]] | [[Braga]] | [[Coimbra]] | [[Crato]] | [[Évora]] | [[Guimarães]] | [[Lagos (Portugal)|Lagos]] | [[Viseu]] | [[Silves, Portugal|Silves]] | [[Setúbal]] | [[Santarém (Portugal)|Santarém]] | [[Costa de Caparica]] | [[Portalegre]] | [[Fernando Pessoa]] | [[José Saramago]] | [[Luís de Camões]] | [[Sophia de Mello Breyner Andresen]] | [[Eça de Queiróz]] | [[Almeida Garrett]] | [[Camilo Castelo Branco]] | [[Vergílio Ferreira]] | [[António Lobo Antunes]] | [[Agustina Bessa-Luís]] | [[José Cardoso Pires]] | [[Miguel Torga]] | [[Herberto Helder]] | [[Gonçalo Manuel Tavares]] | [[Antero de Quental]] | [[Cesário Verde]] | [[Eugénio de Andrade]] | [[Francisco Sanches]] | [[António Vieira]] | [[Teixeira de Pascoaes]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Agostinho da Silva]] | [[Boaventura de Sousa Santos]] | [[José Luandino Vieira]] | [[António Vieira]] | [[Nuno Álvares Pereira]] | [[Luzijade]] | [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] | [[Cancioneiro da Vaticana]] | [[Cantiga]] | [[Pergaminho Sharrer]] | [[Fudbalska reprezentacija Portugala]] | [[FC Porto]] | [[S.L. Benfica]] | [[Sporting Clube de Portugal]] | [[Viagens na Minha Terra (Garrett, 1846)|Viagens na Minha Terra]] | [[Clube de Futebol Os Belenenses]] | [[Atlético Clube de Portugal]] | [[Grupo Desportivo Fabril do Barreiro]] | [[Associação Académica de Coimbra]] | [[Vitória Sport Clube]] | [[Vitória Futebol Clube]] | [[Boavista Futebol Clube]] | [[Futebol Clube Paços de Ferreira]] | [[Portugal – Sjeverna Koreja (FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.)]] | [[Os Magriços]] | [[Rui Costa]] | [[Eusébio]] | [[Bruno Fernandes]] | [[Luís Figo]] | [[Paulo Futre]] | [[Diogo Jota]] | [[José Mourinho]] | [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] | [[Ricardo Quaresma]] | [[Cristiano Ronaldo]] | [[Bernardo Silva]] | [[Fernando Peyroteo]] | [[Fernando Gomes (1956-2022))|Fernando Gomes]] | [[Vasco da Gama]] | [[Pedro Álvares Cabral]] | [[Fernão Mendes Pinto]] | [[Duarte Barbosa]] | [[Tomé Pires]] | [[Fado]] | [[Pimba]] | [[Afonso I od Portugala|Afonso Henriques]] | [[Nuno Álvares Pereira]] | [[Henrik Moreplovac]] | [[Sebastião José de Carvalho e Melo|Markiz de Pombal]] | [[Dinis od Portugala]] | [[Almeida Júnior]] | [[Saudade]] | [[Bairro]] | [[Don (naslov)|Don]] | [[Degredado]] | [[Dum Diversas (1452)]] | [[Uh, vai morrer]] | [[Antônio Carlos Jobim]] | [[Antônio Carlos Jobim]] | [[Amália Rodrigues]] | [[A casa da Mariquinhas]] | [[Mestiço]] | [[Opa (izraz)]] | [[Fajã]] | [[Jurubaça]] | [[Costa da Mina]] | [[Univerzitet u Coimbri]] | [[Nacionalna biblioteka Portugala]] | [[Painéis de São Vicente de Fora]] | [[Mosteiro dos Jerónimos]] | [[Mosteiro da Batalha]] | [[Palácio Nacional da Pena]] | [[Dvorac Guimarães]] | [[Ceuta]] | [[Sagres]] | </small> |- !Norveška |<small>[[Norveški jezik]] | [[Spisak norveških kraljeva]] | [[Spisak predsednika vlade Norveške]] | [[Historija Norveške]] | [[Ekonomija Norveške]] | [[Politika Norveške]] | [[Popis gradova u Norveškoj]] | [[Oslo]] | [[Alta]] | [[Bergen]] | [[Narvik]] | [[Oslo]] | [[Røros]] | [[Sarpsborg]] | [[Tønsberg]] | [[Tromsø]] | [[Trondheim]] | [[Vikersund]] | [[Stavanger]] | [[Drammen]] | [[Fredrikstad]] | [[Skien]] | [[Porsgrunn]] | [[Sandnes]] | [[Molde]] | [[Kongsberg]] | [[Halden]] | [[Kristiansand]] | [[Ålesund]] | [[Bodø]] | [[Hammerfest]] | '''[[Norveška književnost]]''' | [[Poetska eda]] | [[Poetska eda]] | [[Snorri Sturluson]] | [[Eyvindr skáldaspillir]] | [[Bragi Boddason]] {{tick|13}} | [[Cort Aslakssøn]] | [[Peder Claussøn Friis]] | [[Peter Christen Asbjørnsen]] {{tick|13}} | '''[[Ludvig Holberg]]''' | [[Knud Knudsen (lingvist)|Knud Knudsen]] | <u>[[Ivar Aasen]]</u> | '''[[Henrik Ibsen]]''' | '''[[Alexander Kielland]]''' | '''[[Jonas Lie (pisac)|Jonas Lie]]''' | <u>[[Henrik Wergeland]]</u> | [[Johan Sebastian Welhaven]] | [[Sigbjørn Obstfelder]] | [[Jørgen Moe]] | [[Peter Andreas Munch]] | [[Nils Kjær]] | [[Emil Boyson]] | [[Gunnar Larsen]] | [[Haakon Bugge Mahrt]] | [[Rolf Stenersen]] | [[Edith Øberg]] | [[Arne Løchen]] | '''[[Bjørnstjerne Bjørnson]]''' | '''[[Knut Hamsun]]''' | [[Nordahl Grieg]] | '''[[Sigrid Undset]]''' | [[Arild Haaland]] | [[Jan Kjærstad]] | [[Jo Nesbø]] | [[Karin Fossum]] | [[Jørn Lier Horst]] | [[Jon Hellesnes]] | [[Karl Ove Knausgård]] | [[Varg Vikernes]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ørsta]] | [[Suzannah Ibsen]] | [[Telemark]] | [[Norma ili Ljubav jednog političara]] | [[Ivanjska večer (Ibsen)|Ivanjska večer]] | [[Gospođa Inger iz Estrota]] | [[Gozba u Solhougu]] | [[Olaf Liljekrans]] | [[Junaci na Helgelandu]] | [[Hans Jæger]] | [[Komedija ljubavi (Ibsen)|Komedija ljubavi]] | [[Pretendenti na prijestolje (Ibsen)|Pretendenti na prijestolje]] | [[Brand (Ibsen)|Brand]] | [[Peer Gynt]] | [[Savez mladih (Ibsen)|Savez mladih]] | [[Cezar i Galilejci (Ibsen)|Cezar i Galilejci]] | [[Samfundets Støtter|Stupovi društva]] | [[Et dukkehjem|Kuća lutaka]] | [[Gengangere|Sablasti]] | [[En folkefiende|Neprijatelj naroda]] | [[Divlja patka (drama)|Divlja patka]] | [[Rosmersholm]] | [[Gospođa s mora (Ibsen)|Gospođa s mora]] | [[Hedda Gabler]] | [[Graditelj Solness]] | [[Mali Eyolf]] | [[John Gabriel Borkman]] | [[Ibsenovi citati u Oslu]] | [[The Oxford Ibsen]] | [[Centar za Ibsenove studije]] | [[Ibsenove studije]] | [[Ibsenov muzej (Oslo)|Ibsenov muzej u Oslu]] | [[Park Peer Gynt|Park Peer Gynt u Oslu]] | [[Norveška Ibsenova nagrada]] | [[Međunarodna Ibsenova nagrada]] | [[Ibsenova godina]] | [[The Death of Little Ibsen|Drama ''The Death of Little Ibsen'']] | '''[[Georg Brandes]]''' | [[Kazališni direktor]] | [[Arne Garborg]] | [[Grimstad]] | [[Sigurd Ibsen]] | [[Arnulf Øverland]] | [[Olaf Bull]] | [[Johan Borgen]] | [[Kjartan Fløgstad]] | [[Herbjørg Wassmo]] | [[Dag Solstad]] | [[Øystein Lønn]] | [[Jan Kjærstad]] | [[Lars Saabye Christensen]] | [[Per Petterson]] | [[Jon Fosse]] | [[Merethe Lindstrøm]] | [[Joen Bille]] | [[Jørgen Haave]] | [[Tarjei Vesaas]] | [[Finn Carling]] | [[Tancred Ibsen]] | [[Irene Ibsen Bille]] | [[Carl Frode Tiller]] | [[Gunstein Bakke]] | [[Ida Hegazi Høyer]] | [[Maria Navarro Skaranger]] | [[:Kategorija:Norveška književnost]]</small> |- !ili još o starogermanskim stvarima |<small> [[Edda]] | [[Prozna Edda]] | [[Poetska Edda]] | [[Dvergatal]] | [[Völuspá]] | [[Gesta Danorum]] | [[Hildebrandslied]] | [[Nibelungenlied]] | [[Heliand]] | [[Agnete og Havmanden]] | [[Muspilli]] | [[Draumkvedet]] | [[Zec i jež]] | [[Stari saski krsni zavjet]] | [[Dēor]] | [[Beowulf]] | [[Judita (Nowell Codex)|Judita]] | [[Sæcc Mǣldūnes]] | [[Sæcc Brunnanburh]] | [[Gotička Biblija]] | [[Merseburger Zaubersprüche]] | [[Wessobrunner Gebet]] | [[Negovski šljem]] | [[Islandske sage]]</small> |- ! rowspan="7" |Slovenija |<small>[[Ljubljanska nadbiskupija]] | [[Historija Slovenije]] | [[Kronologija historije Slovenije]] | [[Gospodarstvo Slovenije]] |</small> |- |<small>[[Laibach]] | [[Neue Slowenische Kunst]] |</small> |- |<small>'''[[Slovenija]]''' | [[Triglav (vrh)|Triglav]] | [[Ljubljana]] | [[Maribor]] | [[Koper]] | [[Celje]] | [[Ptuj]] | [[Nova Gorica]] | [[Škofja Loka]] | [[Murska Sobota]] | [[Novo Mesto]] | [[Jesenice]] </small> |- |<small>[[Socijalistička Republika Slovenija]] | [[Komunistička partija Slovenije]] (KPS/ZKS) | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] | [[Predsjednik Slovenije]] | [[Predsednici Vlade Slovenije]] | [[Ustav Republike Slovenije]]</small> |- |<small>[[Janez Bleiweis]] | [[Lovro Toman]] | [[Etbin Henrik Costa]] | [[Mladoslovenci]] | [[Fran Levstik]] | [[Fran Šuklje]] | [[Janko Kersnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Ivan Tavčar]] | [[Anton Mahnič]] | [[Josip Vošnjak]] | [[Valentin Zarnik]] | [[Ivan Šušteršič]] | [[Evgen Lampe]] | [[Janez Evangelist Krek]] | [[Karel Klun]] | [[Anton Korošec]] | [[Marko Natlačen]] | [[Andrej Gosar]] | [[Izidor Cankar]] | [[Fran Kulovec]] | [[Franc Snoj]] | [[Juro Adlešič]] | [[Ivan Ahčin]] | [[Miloš Stare]] | [[Ciril Žebot]] | [[Engelbert Besednjak]] | [[Janko Kralj]] | [[Virgil Šček]] | [[Albert Rejec]] | [[Danilo Zelen]] | [[Zorko Jelinčič]] | [[Josip Vilfan]] | [[Lavo Čermelj]] | [[Klement Jug]] | [[Leon Rupnik]] | [[Vuk Rupnik]] | [[Ernest Peterlin]] | [[Gregorij Rožman]] | [[Odilo Globočnik]] | <small> |- |<small>[[Josip Petrič]] | [[Angela Vode]] | [[Anton Štebi]] | [[Marcel Žorga (političar)|Marcel Žorga]] | [[Jakob Žorga]] | [[Lovro Klemenčič]] | [[Vladislav Fabjančič]] | [[Ciril Štukelj]] | [[Ivan Makuc]] | [[Aleksander Kobler]] | [[Mirko Košir]] | [[Vencelj Perko]] | [[Oskar Kovačič]] | [[Franc Leskošek]] | [[Edvard Kocbek]] | [[Boris Kidrič]] | [[Mitja Ribičič]] | [[Miha Marinko]] | [[Albert Jakopič]] | [[Boris Kraigher]] | [[Sergej Kraigher]] | [[Ivan Maček]] | [[Prežihov Voranc]] | [[Dragotin Gustinčič]] | [[Stane Kavčič]] | [[Ivan Regent]] | [[Aleš Bebler]] | [[Dušan Kermavner]] | [[Dušan Pirjevec]] | [[Franc Popit]] | [[Stane Dolanc]] | [[Milan Kučan]] | [[Ciril Ribičič]] |</small> |- |<small>[[Demokratska opozicija Slovenije|DEMOS]] | [[Afera JBTZ]] | [[Janez Janša]] | [[France Bučar]] | [[Marjan Podobnik]] | [[Dimitrij Rupel]] | [[Jože Pučnik]] | [[Igor Bavčar]] | [[Alojz Peterle]] | [[Janez Drnovšek]] | [[Andrej Bajuk]] | [[Anton Rop]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Gradovi}} ==Gradovi== {| class="wikitable" |+ ! colspan="2" |'''Gradovi bivše Jugoslavije''' |+ ! <small>[[Slovenija]]</small> | <small>'''[[Ljubljana]]''' {{tick|13}} | '''[[Maribor]]''' | '''[[Koper]]''' | '''[[Celje]]''' | [[Kranj]] | [[Novo Mesto]] | [[Ptuj]] | [[Velenje]] | [[Jesenice (općina)|Jesenice]] | </small> |+ ! <small>[[Hrvatska]]</small> | <small>'''[[Zagreb]]''' | '''[[Split]]''' | '''[[Rijeka (grad)|Rijeka]]''' | '''[[Osijek]]''' | '''[[Zadar]]''' | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Velika Gorica]] | [[Karlovac]] | [[Pula]] | [[Sisak]] | '''[[Šibenik]]''' {{tick|13}} | [[Varaždin]] | '''[[Dubrovnik]]''' | [[Bjelovar]] | [[Ogulin]] | [[Vinkovci]] | [[Kaštela]] | [[Samobor]] | [[Vukovar]] | [[Čakovec]] | [[Đakovo]] | [[Virovitica]] | [[Omiš]] | [[Vis (otok)|Vis]] | [[Pelješac]] | [[Makarska]] | [[Ploče]] | [[Cavtat]] | [[Stari Grad (Hvar)|Stari Grad]] | [[Trogir]] | [[Skradin]] | [[Drniš]] | [[Knin]] | [[Sinj]] | [[Biograd na Moru|Biograd]] | [[Benkovac]] | [[Starigrad (općina)|Starigrad]] | [[Gospić]] | [[Slunj]] | [[Senj]] | [[Novi Vinodolski]] | [[Crikvenica]] | [[Pazin]] | [[Opatija]] | [[Umag]] | [[Rovinj]] | [[Bjelovar]] | [[Čazma]] | [[Kutina]] | [[Glina]] | [[Petrinja]] | [[Gračac]] | [[Daruvar]] | [[Našice]] | [[Beli Manastir]] | </small> |+ ! <small>[[Bosna i Hercegovina]]</small> | <small> '''[[Sarajevo]]''' ([[Vrhbosna]]) | '''[[Banja Luka]]''' | '''[[Tuzla]]''' | '''[[Zenica]]''' | '''[[Bijeljina]]''' | '''[[Mostar]]''' | '''[[Prijedor]]''' | '''[[Brčko]]''' | [[Cazin]] | [[Doboj]] | [[Zvornik]] | [[Živinice]] | '''[[Bihać]]''' | '''[[Travnik]]''' i [[Novi Travnik]] | [[Gradiška|Bosanska Gradiška]] i [[Stara Gradiška]] i [[Jasenovac]] | [[Gračanica]] | [[Sanski Most]] | [[Lukavac]] | [[Tešanj]] | [[Velika Kladuša]] | [[Srebrenik]] | [[Teslić]] | [[Gradačac]] | [[Visoko]] | [[Zavidovići]] | [[Kakanj]] | [[Prnjavor]] | '''[[Livno]]''' | [[Laktaši]] | [[Kalesija]] | '''[[Bugojno]]''' | '''[[Tomislavgrad]]''' | [[Žepče]] | '''[[Trebinje]]''' | '''[[Jajce]]''' | [[Derventa]] | [[Široki Brijeg]] | [[Bosanska Krupa]] | [[Vogošća]] | [[Modriča]] | [[Konjic]] | [[Kozarska Dubica]] | [[Pale]] | [[Goražde]] | [[Foča]] | [[Neum]] | [[Drvar]] | [[Kozarska Dubica]] | [[Gacko]] | '''[[Vitez]]''' | [[Međugorje]] | [[Kotor Varoš]] | '''[[Stolac]]''' | [[Srebrenica]] | [[Ključ]] | [[Maglaj]] | [[Kostajnica (Republika Srpska)|Kostajnica]] i [[Hrvatska Kostajnica]] | [[Glamoč]] | '''[[Novi Grad (Republika Srpska)|Novi Grad]]''' | '''[[Prozor (BiH)|Prozor]]''' | [[Uskoplje]] | '''[[Višegrad]]''' | [[Čitluk (Bosna i Hercegovina)|Čitluk]] | [[Busovača]] | [[Kupres]] | [[Vareš]] | [[Čapljina]] | [[Nevesinje]] | [[Bileća]] | [[Orašje]] | [[Šamac]] | [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] | </small> |+ ! <small>[[Srbija]]</small> | <small> '''[[Beograd]]''' | '''[[Zemun]]''' | '''[[Novi Beograd]]''' {{tick|13}} | [[Opština Voždovac|Voždovac]] | [[Opština Čukarica|Čukarica]] | [[Opština Palilula (Beograd)|Palilula]] | [[Pančevo]] | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | '''[[Niš]]''' | '''[[Kragujevac]]''' | [[Leskovac]] | [[Subotica]] | [[Kruševac]] | [[Kraljevo]] | [[Zrenjanin]] | [[Šabac]] | [[Čačak]] | [[Novi Pazar]] | [[Valjevo]] | '''[[Stari Ras]]''' | [[Sombor]] | [[Vranje]] | [[Loznica]] | '''[[Sremska Mitrovica]]''' | '''[[Smederevo]]''' | '''[[Užice]]''' | '''[[Požarevac]]''' | [[Jagodina]] | [[Stara Pazova]] | [[Zaječar]] | [[Kikinda]] | [[Pirot]] | [[Bačka Palanka]] | [[Đerdapska klisura]], [[Đerdapsko jezero]], [[Nacionalni park Đerdap]] | [[Ruma]] | [[Paraćin]] | [[Vršac]] | [[Smederevska Palanka]] | [[Aleksinac]] | [[Bor]] | [[Inđija]] | [[Aranđelovac]] | [[Prokuplje]] | [[Gornji Milanovac]] | [[Kula]] | [[Trstenik]] | [[Velika Plana]] | [[Bečej]] | [[Negotin]] | [[Preševo]] | [[Šid]] | [[Kladovo]] | [[Davidovac]] | [[Tutin]] | [[Bajina Bašta]] | </small> |+ ! <small>[[Kosovo]]</small> | <small> '''[[Priština|Prishtinë]]''' | '''[[Prizren]]''' | [[Gnjilane|Gjilanë]] | [[Peć|Pejë]] | [[Kosovska Mitrovica|Mitrovicë]] | [[Uroševac|Ferizaj]] | [[Đakovica|Gjakovë]] | [[Vučitrn|Vushtrri]] | [[Podujevo|Besianë]] | [[Kosovo Polje|Fushë Kosovë]] | [[Orahovac|Rahovec]] | [[Suva Reka|Therandë]] | </small> |+ ! <small>[[Crna Gora]]</small> | <small> [[Podgorica]] | [[Nikšić]] | [[Herceg Novi]] | [[Pljevlja]] | [[Bar]] | [[Bijelo Polje]] | [[Cetinje]] | [[Budva]] | [[Kotor]] | [[Berane]] | [[Ulcinj]] | [[Tivat]] | [[Rožaje]] | </small> |+ ! <small>[[Sjeverna Makedonija]]</small> | <small> [[Skopje]] | [[Bitola]] | [[Kumanovo]] | [[Prilep]] | [[Tetovo]] | [[Veles]] | [[Štip]] | [[Ohrid]] | [[Gostivar]] | [[Strumica]] | [[Kavadarci]] | [[Kočani]] | [[Kičevo]] | [[Struga]] | [[Radoviš]] | [[Gevgelija]] | [[Debar]] | [[Kriva Palanka]] | [[Demir Kapija]] | </small> |} {{collapse bottom}} ==Fudbal== {| class="wikitable" |+ ! colspan="2" |Fudbal |+ | <small> [[Adebayo Akinfenwa]] | [[Alexi Lalas]] | [[Al Saadi Gheddafi]] | [[Álvaro Recoba]] | [[Carlo Parola]] | [[Carsten Jancker]] | [[Ciriaco Sforza]] | [[Dario Smoje]] | [[Denílson (fudbaler, 1977)|Denílson]] | [[Dimitri Payet]] | [[Edmundo]] | [[Eneas De Camargo]] | [[Enzo Francescoli]] | [[François Zahoui]] | [[Garrincha]] | [[George Best]] | [[Gheorghe Hagi]] | [[Harvey Delano Esajas]] | [[Hatem Ben Arfa]] | [[Henrikh Mkhitaryan]] | [[Hidetoshi Nakata]] | [[Hristo Stoičkov]] | [[Jay-Jay Okocha]] | [[John Carew]] | [[José Luis Chilavert]] | [[Josè Perdomo]] | [[Josef Bican]] | [[Kazuyoshi Miura]] | [[Kevin-Prince Boateng]] | [[Lajos Detari]] | [[Luther Blissett]] | [[Mágico González]] | [[Mario Corso]] | [[Ming-Yu Ma]] | [[Nicolas Anelka]] | [[Omar Sívori]] | [[Pajtim Kasami]] | [[Papa Bouba Diop]] | [[Patrick Paauwe]] | [[Paul Gascoigne]] | [[Peter Crouch]] | [[Rabah Madjer]] | [[Renato Gaúcho]] | [[René Higuita]] | [[Ricardo Quaresma]] | [[Robert Špehar]] | [[Robin Friday]] | [[Rogério Ceni]] | [[Sócrates]] | [[Søren Skov]] | [[Sunday Oliseh]] | [[Taribo West]] | [[Taribo West]] | [[Ümit Davala]] | [[Valdir Pereira Didi|Didi]] | [[Vampeta]] | [[Vikash Dhorasoo]] | [[Vito Chimenti]] | [[Youri Djorkaeff]] | [[Romário]] | [[Ferenc Puskás]] | [[Jimmy Jones (fudbaler, 1928-2014)|Jimmy Jones]] | [[Gerd Müller]] | [[Joe Bambrick]] | [[Abe Lenstra]] | [[Eusébio]] | [[Johan Cruijff]] | [[Glenn Ferguson]] | [[Fernando Peyroteo]] | [[Uwe Seeler]] | [[Jimmy McGrory]] | [[Alfredo Di Stéfano]] | [[György Sárosi]] | [[Roberto Dinamite]] | [[Hugo Sánchez]] | [[Imre Schlosser]] | [[Franz Binder]] | [[Juninho Pernambucano]] | [[Utakmica smrti]] | [[Makar Gončarenko]] | [[Jean-Marc Bosman]] | [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | [[FK Harkiv]] | [[FK Mariupolj]] | [[FK Metalurg Donjeck]] | [[PFK Metalurg Zaporižžja]] | [[Metalist Harkiv]] | [[FK Sloboda Novi Grad]] | [[HŠK Zrinjski]] | [[HNK Rijeka]] | [[FK Lovćen]] | [[FK Bačka 1901]] | [[ND Ilirija 1911]] | [[FK Ljuboten]] | [[Budapesti TC]] | [[Royal Antwerp F.C.]] | [[Kjøbenhavns Boldklub]] | [[Académica de Coimbra (fudbal)|Académica de Coimbra]] | [[FK Honvéd Budimpešta]] | [[Ferencvárosi TC]] | [[FC St. Pauli]] | [[Corinthian F.C. London]] | [[Sport Club Corinthians Paulista]] | [[Sociedade Esportiva Palmeiras]] | [[Club Esportiu Júpiter]] | [[Genoa CFC|Genoa]] | [[Sheffield Wednesday F.C.]] | [[Recreativo de Huelva]] | [[FC Basel]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Afrika}} ==Afrika== {| class="wikitable" |+ ! colspan="2" |Afrika |+ | <small> [[Afrika]] | [[Afrički kup nacija]] | [[Afrički kup nacija 1978.]] | [[Fudbalska reprezentacija Benina]] | [[Fudbalska reprezentacija Gane]] | [[Fudbalska reprezentacija Egipta]] | [[Fudbalska reprezentacija Etiopije]] | [[Fudbalska reprezentacija Tunisa]] | [[Fudbalska reprezentacija Sudana]] | [[Fudbalska reprezentacija Gabona]] | [[Fudbalska reprezentacija Kameruna]] | [[Fudbalska reprezentacija Nigerije]] | [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Kongo]] | [[Fudbalska reprezentacija Republike Kongo]] | [[Fudbalska reprezentacija Obale Bjelokosti]] | [[Fudbalska reprezentacija Alžira]] | [[Fudbalska reprezentacija Maroka]] | [[Fudbalska reprezentacija Južne Afrike]] | [[Fudbalska reprezentacija Zambije]] | [[Fudbalska reprezentacija Senegala]] | [[Fudbalska reprezentacija Togoa]] | [[Fudbalska reprezentacija Angole]] | [[CAF Liga prvaka]] | [[Oryx Douala]] | [[Tout Puissant Mazembe]] | [[Stade d'Abidjan]] | [[Asante Kotoko SC]] | [[AS Vita Club]] | [[CA Renaissance Aiglon Brazzaville]] | [[Hafia FC]] | [[Canon Sportif de Yaoundé]] | [[Al-Ahly SC (Egipat)|Al-Ahly]] | [[Zamalek SC]] | [[Espérance Sportive de Tunis]] | [[Wydad AC]] | [[Raja Club Athletic]] | [[JS Kabylie]] | [[ES Sétif]] | [[Enyimba International FC]] | [[Accra Hearts of Oak SC]] | [[Étoile Sportive du Sahel]] | [[Mamelodi Sundowns FC]] | [[Eusébio]] | [[Salif Keïta]] | [[Pierre-Emerick Aubameyang]] | [[Stephen Appiah]] | [[Mario Balotelli]] | [[Jérôme Boateng]] | [[Kevin-Prince Boateng]] | [[Marcel Desailly]] | [[Emmanuel Frimpong]] | [[Samuel Kuffour]] | [[Sulley Muntari]] | [[Iñaki Williams]] | [[Tony Yeboah]] | [[Wilfried Bony]] | [[Didier Drogba]] | [[Gervinho]] | [[Abedi Pele]] | [[Michael Essien]] | [[Demba Ba]] | [[Ibrahim Ba]] | [[George Weah]] | [[Celestine Babayaro]] | [[Samuel Eto'o]] | [[Salomon Kalou]] | [[Jay-Jay Okocha]] | [[Yaya Touré]] | [[Geremi Njitap]] | [[Sadio Mané]] | [[Théophile Abega]] | [[N'Golo Kanté]] | [[Kylian Mbappé]] | [[Paul Pogba]] | [[Donald-Olivier Sié]] | [[Thabang Filix]] | [[Arthur Wharton]] | [[Andrew Watson (1856-1921)|Andrew Watson]] | [[Dimitri Mbuyu]] | [[Raoul Diagne]] | [[Erwin Kostedde]] | [[Chris Hughton]] | [[John Carew]] | [[Emmanuel Olisadebe]] | [[Guilherme Espírito Santo]] | [[Miguel Montuori]] | [[Jeff Whitley]] | [[Vahap Özaltay]] | [[Thomas Sowunmi]] | [[Baruch Dego]] | [[Lilian Thuram]] | [[Ilunga Mwepu]] | [[Thomas N'Kono]] | [[Roger Milla]] | [[Emmanuel Amunike]] | [[Yakubu Aiyegbeni]] | [[Manuel Akanji]] | [[Gilberto (angolski fudbaler)]] | [[Akwá]] | [[Jean Tigana]] | [[Vincent Aboubakar]] | [[Benedict McCarthy]] | [[Hossam Hassan]] | [[Mulamba Ndaye]] | [[Laurent Pokou]] | [[Kalusha Bwalya]] | [[Manucho]] | [[Joël Tiéhi]] | [[Rashidi Yekini]] | [[Jean-Charles Castelletto]] | [[Mathias Chago]] | [[Breel Embolo]] | [[Patrick M'Boma]] | [[Samuel Umtiti]] | [[Lamine Diarra]] | [[Patrice Evra]] | [[Kalidou Koulibaly]] | [[M'Baye Niang]] | [[Patrick Vieira]] | [[Armand Traoré]] | [[Kossi Agassa]] | [[Alaixys Romao]] | [[Nwankwo Kanu]] | [[Victor Ikpeba]] | [[Rabah Madjer]] | [[Patrick Mboma]] | [[Francileudo Santos]] | [[El Hadji Diouf]] | [[Frédéric Kanouté]] | [[Riyad Mahrez]] | [[Mengistu Worku]] | [[Mohamed Salah]] | [[Victor Osimhen]] | [[Ademola Lookman]] | [[Liberija]] | [[Nigerija]] | [[Mauricijus]] | [[Sejšeli]] | [[Alžir]] | [[Botswana]] | [[Sudan]] | [[Kenija]] | [[Niger]] | [[Mauritanija]] | [[Južnoafrička Republika]] | [[Burundi]] | [[Somalija]] | [[Centralnoafrička Republika]] | [[Čad]] | [[Republika Kongo]] | [[Demokratska Republika Kongo]] | [[Kongo (rijeka)]] | [[Zambija]] | [[Angola]] | [[Tanzanija]] | [[Libija]] | [[Benin]] | [[Burkina Faso]] | [[Gabon]] | [[Gambija]] | [[Esvatini]] | [[Džibuti]] | [[Bakongo]] | [[Bamana]] | [[Bambara jezik]] | [[Porto-Novo]] | [[Jezici Afrike]] | [[Fela Kuti]] | [[Femi Kuti]] | [[Afrobeat]] | [[Angélique Kidjo]] | [[Miriam Makeba]] | [[Panafrikanizam]] | [[Négritude]] | [[Aimé Césaire]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Paulette Nardal]] | [[Jane Nardal]] | [[Jacques Rabemananjara]] | [[Léon-Gontran Damas]] | [[Guy Tirolien]] | [[Birago Diop]] | [[René Depestre]] | [[Antikolonijalizam]] | [[Historija kolonijalizma u Africi]] | [[Atlantska trgovina robljem]] | [[Dekolonizacija Afrike]] | [[Moamer Gadafi]] | [[Arapski socijalizam]] | [[Michel Aflak]] | [[Albert Camus]] | [[Karen Blixen]] | [[Jean-Paul Sartre]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Homi Bhabha]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Albert Memmi]] | [[Declan Kiberd]] | [[Gayatri Spivak]] | [[Bill Ashcroft]] | [[Ngugi wa Thiong'o]] | [[Frantz Fanon]] | [[Abdulrazak Gurnah]] | [[Kinshasa]] | [[Lagos]] | [[Haile Selassie]] | [[Kairo]] | [[Giza]] | [[Luanda]] | [[Dar es Salaam]] | [[Khartoum]] | [[Johannesburg]] | [[Abidjan]] | [[Aleksandrija]] | [[Addis Ababa]] | [[Nairobi]] | [[Cape Town]] | [[Madagaskar]] | [[Yaoundé]] | [[Kano]] | [[Gradska općina Ekurhuleni|Ekurhuleni]] | [[Durban]] | [[Douala]] | [[Casablanca]] | [[Ibadan]] | [[Abuja]] | [[Antananarivo]] | [[Kampala]] | [[Kumasi]] | [[Dakar]] | [[Port Harcourt]] | [[Ouagadougou]] | [[Lusaka]] | [[Alžir (grad)]] | [[Bamako]] | [[Omdurman]] | [[Mbuji-Mayi]] | [[Pretoria]] | [[Lubumbashi]] | [[Accra]] | [[Brazzaville]] | [[Tunis (grad)]] | [[Conakry]] | [[Rabat]] | [[Lomé]] | [[Benin City]] | [[Matola]] | [[Monrovia]] | [[Kananga]] | [[Harare]] | [[Onitsha]] | [[N'Djamena]] | [[Nouakchott]] | [[Mombasa]] | [[Mogadishu]]* | [[Mendefera]]* | [[Bengazi]]* | [[Asuan]]* | [[Zeila]]* | [[Tanger]]* | [[Luksor]]* | [[Fajum]]* | [[Berenice (Kirenaika)|Berenice]]* | [[Berenice Pancrisia]]* | [[Kirenaika]] | [[Tripoli]] | [[Historija Afrike]] | [[Alžirski rat za nezavisnost]] | [[Constantine (grad)|Kusantīnah]] | [[Kwasi Wiredu]] | [[Odera Oruka]] | [[Kwame Gyekye]] | [[Mourad Wahba]] | [[Dismas Masolo]] | [[Paulin Hountondji]] | [[Alexis Kagame]] | [[Augustin]] | [[Fabien Eboussi Boulaga]] | [[Xhosa]] | [[Bantu]] | [[Xhosa jezik]] | [[Ubuntu (Linux distribucija)]] | [[Ubuntu (filozofija)]] | [[Casablanca (film)]] | [[Malagaški jezik]] | [[John Maxwell Coetzee]] | [[Nadine Gordimer]] | [[Nagib Mahfuz]] | [[Dum Diversas]] | [[Beninsko Carstvo]] | [[Kraljevstvo Dahomej]] | [[Kraljevstvo Kongo]] | [[Sokotski kalifat]] | [[Adalski sultanat]] | [[Ankole]] | [[Alodia]] | [[Etiopsko Carstvo]] | [[Veliki Zimbabve]] | [[Kitarsko Carstvo]] | [[Aksumsko Kraljevstvo]] | [[Carstvo Gana]] | [[Barghawata]] | [[Republika Dahomej]] | [[Kraljevina Nri]] | [[Kuš]] | [[Kilimandžaro]] | [[Mount Afadjato]] | [[Vulkani Itasi]] | [[Maromokotro]] | [[Atlaske planine]] | [[Toubkal]] | [[Mount Kenya]] | [[Velika rasjedna dolina]] | [[Čovjek iz Kibiša]] | [[Manioka]] | [[Bamija]] | [[Omar al-Muhtar]] | [[Hakeem Olajuwon]] | [[Dikembe Mutombo]] | [[Abebe Bikila]] | [[Wilson Kipketer]] | [[David Rudisha]] | [[Paul Ereng]] | [[Pamela Jelimo]] | [[Michael Saruni]] | [[Maria Mutola]] | [[Emmanuel Wanyonyi]] | [[Lawrence Cherono]] | [[Sisay Lemma]] | [[Amos Kipruto]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Mobutu Sese Seko]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Houphouet Boigny]] | [[Gamal Abdel Nasser]] | [[Anwar al-Sadat]] | [[Hosni Mubarak]] | [[Ahmed Ben Bella]] | [[Robert Mugabe]] | [[Julius Nyerere]] | [[Jomo Kenyatta]] | [[Nelson Mandela]] | [[Thomas Sankara]] | [[Joseph Ki-Zerbo]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Amadou Hampaté Ba]] | [[Andrée Blouin]] | [[Constance Cummings-John]] | [[Agnes Oforiwa Tagoe-Quarcoopome]] | [[Ujedinjena Arapska Republika]]</small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Šablon:InterProjekti}} == Šablon:InterProjekti == <includeonly><div class="portal" id="interProject" style="display:none; clear: both; border-top: 2px dotted #AAAAAA; margin-top: 2em;"> {{#if: {{{m|}}} |{{InterProjekti/Link|m:{{{m|}}}|Meta}}|}}{{#if: {{{n|}}} |{{InterProjekti/Link|n:{{{n|}}}|Wijesti}}|}}{{#if: {{{q|}}} |{{InterProjekti/Link|q:{{{q|}}}|Wikicitat}}|}}{{#if: {{{b|}}} |{{InterProjekti/Link|b:{{{b|}}}|Wikiknjige}}|}}{{#if: {{{wikispecies|}}} |{{InterProjekti/Link|wikispecies:{{{wikispecies|}}}|Wikivrste}}|}}{{#if: {{{s|}}} |{{InterProjekti/Link|s:{{{s|}}}|Wikizvor}}|}}{{#if: {{{wikt|}}} |{{InterProjekti/Link|wikt:{{{wikt|}}}|Wječnik}}|}}{{#if: {{{commons|}}} |{{InterProjekti/Link|commons:{{{commons|}}}|Zajednički poslužitelj}}|}} </div></includeonly><noinclude></div>__NOEDITSECTION__ <div class="toccolours" style="clear:both; margin-bottom: 0.5em; font-size: 100%;"> <big>'''Samo za potrebe glavne stranice, nije za korištenje u člancima.'''</big> ---- <pre><nowiki> {{InterProjekti |m= <!-- Meta --> |n= <!-- Wijesti --> |q= <!-- Wikicitat --> |b= <!-- Wikiknjige --> |wikispecies= <!-- Wikivrste --> |s= <!-- Wikizvor --> |wikt= <!-- Wječnik --> |commons= <!-- Zajednički poslužitelj --> }} </nowiki></pre> {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Šabloni glavne stranice]] }} </div> {{collapse bottom}} == Poveznice == * [[:meta:List of Wikipedias|Lista wikipedijâ]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] ** [[Wikipedija:Brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Slike]] * [[Wikipedija:Značaj]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Marginalne teorije]] * [[Wikipedija:Vanjske veze]] * [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija]] * [[Wikipedija:Naslovi članaka]] * [[Wikipedija:Jezične smjernice]] * [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * [https://refill.toolforge.org/ng/ Refill] * [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati]] * [https://hrwp.toolforge.org Ivi's wondertools] * [[:en:Wikipedia:WikiProject Resource Exchange/Resource Request|WikiProject Resource Exchange]] * [[Wikipedija:WikiProjekt]] * [[Wikipedija:Popis portala]] * ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' * [[Wikipedija:Pijaca]] * [[Posebno:Posebne stranice]] * [[Posebno:Nove stranice]] * [[Posebno:Nekategorisane stranice]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] * [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje]] * [[Wikipedija:Administratorska tabla]] * [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]] * [[:Kategorija:Članci za sređivanje]] * [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni]] * [[:Kategorija:Potreban prijevod]] * [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] * [[:Kategorija:Šabloni za jezične ikone]] * [[Wikipedija:Autorska prava]] ** [[:hr:Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Copyright violations]] ** [[:sr:Википедија:Кршење ауторских права]] ** [[:bs:Wikipedia:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Spotting possible copyright violations]] * [https://en.wikipedia.org/wiki/Category:All_portals Portali] * [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]] == ''Contests'' == * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] (januar/februar; maj/juni) * [[:meta:Wikipedia African Month|Wikipedia African Month]] (maj) * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] (mart/maj) * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]/[[:en:Wikipedia:Asian Month|Asian Month]] (novembar) > [[Wikipedija:Mjesec Azije/2025]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] (februar/mart) == Botovi == * [[Wikipedija:Botovi]] * [[:en:Wikipedia:Bots|Wikipedia:Bots]] * [[:en:Wikipedia bots|Wikipedia bots]] * [https://quarry.wmcloud.org/query/85544 Template titles with "-lat" label] (shwiki) * [[:en:Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]] * [[:en:Help:Creating a bot|Creating]] ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] {{reflist}} == Drugi projekti == * [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] / [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] * [[:meta:Feminism and Folklore|Feminism and Folklore]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] * [[:meta:UNESCO Challenge|UNESCO Challenge]] * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] + [[:meta:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Hub/Catch up]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wb/sh/Glavna_stranica Wikiknjige] ('''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana bs]''') – ('''[https://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica hr]''') – ('''[https://sr.wikibooks.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0 sr]''') * [https://sh.wiktionary.org/wiki/Glavna_stranica Wikirječnik] <sup>+[https://bs.wiktionary.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana Wikirječnik BS]</sup> >> [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Glavna_stranica Wikivodič] * '''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]''' / [[Turski jezik]] ::: {{en}} [https://en.wikibooks.org/wiki/Turkish Turkish] ::: {{de}} [https://de.wikibooks.org/wiki/T%C3%BCrkisch Türkisch] ::: {{hr}} [https://hr.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik] ::: {{es}} [https://es.wikibooks.org/wiki/Turco Turco] ::: {{nl}} [https://nl.wikibooks.org/wiki/Turks Turks] ==Glavno== Moje stranice: [[Korisnik:Inokosni organ/igralište|Igralište]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|Arhiv]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|FRKR]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Historija Kine|Historija Kine]] · [[Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Danska književnost|Danska književnost]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] · [[Python (programski jezik)|Python]] * [[Rat u Iranu (2026)]] ** [[Ali Hamenei]], [[Ruholah Homeini]], [[Iranska revolucija]], [[Iransko-irački rat]] ** [[Muhamed Ali-šah Kadžar]], [[Ahmed-šah Kadžar]], [[Reza-šah Pahlavi]], [[Muhamed-Reza Pahlavi]] * [[Izraelsko-palestinski sukob]] ** [[Rat u Gazi]] (2023) ** [[Iransko-izraelski sukob]] ** [[Napad Hamasa na Izrael (oktobar 2023.)]] (1000) ** [[Iz al-Din al-Kasam]] ** [[George Habaš]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]] * [[Rat u Afganistanu (2001–2021)]] * [[Rat u Iraku 2003.]] * [[Pandemija COVID-a 19]] * [[Arapsko proljeće]] * [[Occupy Wall Street]] * [[BRICS]] To do: * '''šablon tko, kada, gdje, zašto..." * [[Petar II Petrović Njegoš]] * [[Evropski glavni grad kulture]] ; [[Novi Sad]] ; [[Esch-sur-Alzette]] ; [[Rijeka (grad)|Rijeka]] ; [[Kaunas]] ; [[Galway]] ; [[Veszprém]] ; [[Temišvar]] ; [[Elefsina]] ; [[Bad Ischl]] ; [[Bodø]] ; [[Tartu]] ; [[Gorizia]] ; [[Nova Gorica]] ; [[Chemnitz]] ; [[Trenčín]] ; [[Oulu]] * [[Spisak okruga Teksasa]] * [[Smederevo]] * [[Surinamska književnost]] == What is EPP ? == U nastavku teksta želim sažeti svoje osobno stajalište o praksi vanjskog oglašavanja na Wikipediji. U osnovi podržavam radikalno stajalište temeljeno na kriterijima postavljenim na Meti i en.wikiju. Dakle, nekoliko uputa od moje strane za jasnije razumijevanje politike reklamiranja na Srpskohrvatskoj Wikipediji i na drugim srodnim projektima. Ukratko, zajednica odbacuje korišćenje platforme kao prostor za promidžbu ekonomskih djelatnosti, interesa i pothvata. Wikipedija nije mjesto za promidžbu vašeg benda, niti vaše tvrtke, niti vaše umjetničke karijere. Wikipedija nije mjesto na kojem ćete se istaknuti kao novinar, pisac, doktor nauka, mudrac, savjetnik ili štogod. Većina Wikipedijâ su kodificirale svoj odnos prema takvim postupcima. To se prvenstveno odnosi na najrazvijenije ogranke Wikipedije a pravila inače prate maticu ustaljenu na Meti i na en.wikiju, mada neke Wikipedije imaju zasebne lokalne specifičnosti po tome pitanju, što se objašnjava lokalnim problematikama i osobinama lokalnih projekata. Neke Wikipedije ne naglašuju tematiku reklamiranja jer su vrlo mlade ili nerazvijene zajednice, ali prateći neki prirodan razvoj, prije ili kasnije se izjašnjavaju prema pojavi problema na njihovome projektu. Priča o reklamiranju vodi se pod poglavlju "Advertising" a po naški se prevodi kao "reklama", "promocija", "promidžba" ili, još ljepše i jasnije, kao "EPP" tj. Ekonomsko propagandni program. To se uglavnom igra na relaciji između: 1) društva i tržišta, 2) razvoja marketinga usred IT tehnološke revolucije, 3) postupne erozije javnog prostora, 4) stvaranja slobodnih javnih prostora, 5) stvaranja profita koristeći sive zone. * (sh.wiki) [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije]] * (sh.wiki) [[Šablon:Reklamiranje]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Autobiografija]] (što se u većini slučajeva prevodi u promidžbi osobnih djelatnosti, osobne karijere ili pukog izbacivanja svog CV-a na internet) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] (što u nekoliko slučajeva djeluje kao autobiografiranje ali za treću osobu, često u zamjenu za naknadu ili neku uslugu) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Navođenje izvora]] (povezan pojam jer reklamiranje, autobiografiranje ili sponzorsko biografiranje inače ne navode ikakve izvore, ili navode nevažeče izvore ili, u najboljem slučaju, važeće izvore koji su ipak jednostrani, na primjer slikar John Doe navodi u izvorima Galeriju Smith, koja je jedina galerija u kojoj je do sada izlagao svoje radove) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] (vidi: Navođenje izvora) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Značaj]] (EPP ima kolateralan problem značaja) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište (NPOV)]] (dodatan kolateralan problem, jer, naravno, nema neutralnog stajališta u reklamiranju) * [[Wikipedija:Autorska prava]]/[[:en:Wikipedia:Copyright violations]] (dodatan kolateralan problem) * [[Wikipedija:Sukob interesa]] (dodatan kolateralan problem) ----- * (meta) [[:meta:Advertising on Wikipedia]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|Wikipedia is not a soapbox or means of promotion]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Perennial proposals|Advertising]] ** [[:en:Template:Promotional]] ----- ** [[:en:Template:Promotional source]] *** (bs.wiki) [[:bs:Šablon:Reklama]] > [[:bs:Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju|Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju]] *** (hr.wiki) [[:hr:Predložak:Reklama]] > [[:hr:Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje]] *** (sr.wiki) [[:sr:Шаблон:Реклама|Шаблон:Реклама]] > [[:sr:Википедија:Шта Википедија није#Википедија није говорница нити средство за рекламирање|Википедија није говорница нити средство за рекламирање]] ----- * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:WikiProject Spam|WikiProject Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Criteria for speedy deletion#G11]] * (en.wiki) ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' ------ {{Location map+ | Yugoslavia | AlternativeMap=Jugoslavija republike (1946-1990) location map.svg | width=1000 | caption=Gradovi | places= {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=49|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=28|lon_sec=1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Beograd]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=16|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=50|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Novi Sad]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=58|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=36|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Sremska Mitrovica|S. Mitrovica]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=19|lat_sec=12|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=53|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Niš]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=0|lat_sec=50|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=55|lon_sec=50|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kragujevac]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=54|lat_sec=09.7|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=16|lon_sec=09.2|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zaječar]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=6|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=40|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Subotica]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=53|lat_sec=28|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=20|lon_sec=56|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Čačak]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=52|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=38|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pančevo]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=48|lat_sec=54|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=58|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zagreb]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=30|lat_sec=29|lat_dir=N|lon_deg=16|lon_min=26|lon_sec=7|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Split]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=52|lat_sec=10.2|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=50|lon_sec=51.1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pula]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=19|lat_sec=37|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=26|lon_sec=31|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Rijeka (grad)|Rijeka]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=33|lat_sec=14|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=41|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Osijek]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=7|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=14|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zadar]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=9|lat_sec=36|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=0|lon_sec=54|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Slavonski Brod|S. Brod]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=51|lat_sec=36.2|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=25|lon_sec=49.1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Sarajevo]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=46|lat_sec=19|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=11|lon_sec=10|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Banja Luka]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=32|lat_sec=17|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=40|lon_sec=47|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Tuzla]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=12|lat_sec=11|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=54|lon_sec=25|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zenica]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=20|lat_sec=24|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=48|lon_sec=29|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Mostar]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=45|lat_sec=14|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=12|lon_sec=50|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Bijeljina]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=44 | lat_min=20 | lat_sec=22.4 | lat_dir=N| lon_deg=17| on_min=16| lon_sec=10.2 | lon_dir=E| mark=Blue pog.svg| marksize=6| label=[[Jajce]]| position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=3|lat_sec=22|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=30|lon_sec=17|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ljubljana]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=33|lat_sec=16|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=38|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Maribor]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=14|lat_sec=17|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=21|lon_sec=18|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kranj]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=32|lat_sec=53|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=43|lon_sec=49|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Koper]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=42|lat_sec=18|lat_dir=N|lon_deg=16|lon_min=9|lon_sec=25|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Murska Sobota|M. Sobota]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=59|lat_sec=53|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=25|lon_sec=21|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Skopje]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=1|lat_sec=52|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=20|lon_sec=13|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Bitolj]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=7|lat_sec=55|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=43|lon_sec=4|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kumanovo]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=7|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=48|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ohrid]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=08|lat_sec=29.9|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=29|lon_sec=42.4|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Gevgelija]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=39|lat_sec=43|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=9|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Priština]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=12|lat_sec=47|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=44|lon_sec=20|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Prizren]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=22|lat_sec=12|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=9|lon_sec=18|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ferizaj]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=26|lat_sec=27|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=15|lon_sec=54|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Podgorica]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=46|lat_sec=30|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=56|lon_sec=19|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Nikšić]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=42 | lat_min=25 | lat_sec=0 | lat_dir=N| lon_deg=18 | lon_min=46 | lon_sec=0 | lon_dir=E| mark=Red pog.svg| marksize=6| label=[[Kotor]]| position=top}} {{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=42 | lat_min=23 | lat_sec=0 | lat_dir=N| lon_deg=18 | lon_min=55 | lon_sec=0 | lon_dir=E| mark=Red pog.svg| marksize=6| label=[[Cetinje]]| position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=39|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=46|lon_sec=13|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Trst]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=37|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=18|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Klagenfurt|Celovec]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=4|lat_sec=15|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=13|lon_sec=59|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pečuh]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=15|lat_sec=18|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=8|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Szeged|Segedin]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=10|lat_sec=30|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=18|lon_sec=45|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Arad]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=45|lat_sec=35|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=13|lon_sec=48|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Temišvar]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=59|lat_sec=35|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=52|lon_sec=20|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Vidin]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=55|lat_sec=18.2|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=55|lon_sec=58.2|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Dragoman (grad)|Dragoman]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=4|lat_sec=5|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=30|lon_sec=43|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Shkodër|Skadar]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=5|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=25|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kukësi|Kukeš]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=0|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=34|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Polykastro|Rugunovec]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=40|lat_min=48|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=3|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Edessa (Grčka)|Voden]]|position=left}} }} rmyvymxmxaaum1kczdsegewzrlemuix 42581204 42581203 2026-04-16T16:05:48Z Inokosni organ 160059 42581204 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ ----- {| style="background-color:#FFE0DB; width:100%; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%; text-align:left;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"> <h2 id="r1c1" style="text-align:left;">Radionica</h2> </div> [[Datoteka:Wikimedia-cotw-notext.png|right|100px]] [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]] (437)<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]] (504)<br/> [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni|Članci koji nisu neutralni]] (50)<br/> [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Potrebna obnova podataka]] (284)<br/> [[Posebno:Siročad|Siročad]] (1864)<br/> [[Posebno:Neiskorištene kategorije|Neiskorištene kategorije]] (545)<br/> [[Posebno:Nekategorizirani šabloni|Nekategorizirani šabloni]] (4420)<br/> Stranice koje nisu povezane sa stavkama (8992)<br/> Infokutije za standardizaciju |} ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pijaca|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pijaca</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Izabrani članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pregledani istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pregledani istaknuti članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Zatraženi članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Zatraženi članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Abecedarij|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Abecedarij članaka</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Što je članak?|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Što je članak?</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Članci u začetku</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Potrebni članci</span>]] </div> </div> <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Slobodno dostupni izvori i knjige</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije</span>]] </div> </div> ----- <div style="max-width:2000px;margin:20px auto;padding:18px 20px;background:#eef7ff;border-radius:10px;"> <!-- LIJEVO --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r1c1">Osnovno</h2></div> [[Datoteka:OOjs UI icon info.svg|link=wikipedia:Uvod u Wikipediju|25px]] [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]]<br/> [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]<br/> [[Wikipedija:Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila EN-Wikipedije]]<br/> [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište]]<br/> [[Wikipedija:Autorska prava|Autorska prava]]<br/> [[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]]<br/> [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]<br/> [[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]]<br/> [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]]<br/> [[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]]<br/> [[Wikipedija:Značaj|Značaj]]<br/> [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|Kriteriji]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]<br/> [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja#Primarni i sekundarni izvori|Primarni i sekundarni izvori]]<br/> [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]]<br/> [[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]]<br/> [[Wikipedija:Oglašavanje|Oglašavanje]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Pravila ponašanja</h2></div> [[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]]<br/> [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]]<br/> [[Wikipedija:Pravila blokiranja|Pravila blokiranja]]<br/> [[Wikipedija:Pravila zabrane|Pravila zabrane]]<br/> [[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]]<br/> [[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]]<br/> [[Wikipedija:Bonton|Bonton]]<br/> [[Wikipedija:Varanje sistema|Varanje sistema]]<br/> [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]<br/> [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]] </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zajednica i suradničke razine</h2></div> [[Wikipedija:Korisnici|Korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] ([[Wikipedija:Birokratska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori|Administatori]] ([[Wikipedija:Administratorska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Provjeravač|Provjeravač]]<br/> [[Wikipedija:Botovi|Botovi]] + [[Wikipedija:Korisnici botovi|Korisnici botovi]] ([[Wikipedija:Botovi/Zahtjevi|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori interfejsa|Administratori interfejsa]]<br/> [[Wikipedija:Premještač datoteka|Premještač datoteka]]<br/> [[Wikipedija:Vraćač|Vraćač]]<br/> [[Wikipedija:Patrola|Patrola]]<br/> [[Wikipedija:Autopatroleri|Autopatroleri]]<br/> [[Wikipedija:Potvrđeni korisnici|Potvrđeni korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]<br/> [[Datoteka:Antu bookmarks.svg|18px]] [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] </div> <!-- LIJEVO DOLJE --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Portali i projekti</h2></div> [[Wikipedija:Portal|Portali]] {{small|([[Wikipedija:Popis portala|lista]] – [[Wikipedija:Portal/Prijedlozi|prijedlozi]] – [[Wikipedija:Portal/Smjernice|smjernice]])}}<br/> '''[[IPA]]'''<br/> [[Portal:Narodnooslobodilačka borba|Portal Narodnooslobodilačka borba]]<br/> [[Portal:Crna Gora|Portal Crna Gora]]<br/> [[Portal:Geografija|Portal Geografija]]<br/> [[Portal:LGBT|Portal LGBT]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt države|Wikiprojekt države]]<br/> [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekt Infokutije]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBTQ+|Wikiprojekt LGBTQ+]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt televizija|Wikiprojekt televizija]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Enigmopedija|Enigmopedija]]<br/> [[Wikipedija:TV serija|TV serija]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Natjecaji</h2></div> [[Wikipedija:Mjesec Azije|Mjesec Azije]] (novembar)<br/> [[Wikipedija:1Lib1Ref|1Lib 1Ref]] (januar/februar)<br/> [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikipedija CEE Proljeće]] (mart/maj)<br/> [[Wikipedija:Wiki voli EuroPride|Wiki voli EuroPride]] (septembar)<br/> [[Wikipedija:Mjesec kulturne diplomacije Ukrajine|Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije]] (februar/april)<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] (proljeće)<br/> [[:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] (februar/mart) </div> </div> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Brisanje</h2></div> [[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]]<br/> [[Wikipedija:Članci za brisanje|Brisanje]]<br/> [[:Posebno:MasovnoBrisanje|Masovno brisanje]] </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Slike i mediji</h2></div> [[:commons:Main Page|Wikimedia Commons]]<br/> [[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Pravila o upotrebi slika]]<br/> [[Posebno:Postavi_datoteku|Postavljanje datoteke]]<br/> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj (Slike)|Kako postaviti datoteku?]]<br/> [[Wikipedija:Slike i mediji za brisanje|Slike i mediji za brisanje]]<br/> [[Javno vlasništvo]]<br/> [https://freedomdefined.org/Definition|Free Cultural Works]<br/> [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Fair_use Fair use]<br/> [[Wikimedijina ostava]]<br/> [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|Naše slike sedmice]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Održavanje|Održavanje]]</h2></div> [[:Kategorija:Stranice s neispravnim vezama do datoteka|Stranice s neispravnim vezama do datoteka]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_datoteke|Slike bez kategorije]]<br/> [[:Posebno:Nekorištene_datoteke|Neiskorištene datoteke]]<br/> [[:Posebno:Posebne_stranice|Posebne stranice]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_stranice|Nekategorizirane stranice]]<br/> [[:Posebno:Tražene_kategorije|Tražene kategorije]]<br/> [[:Kategorija:Kandidati_za_prebacivanje_na_Commons|Kandidati za prebacivanje na Commons]]<br/> [[:Kategorija:Potrebno standardiziranje|Potrebno standardiziranje]]<br/> [[:Posebno:Sve poruke|Sve poruke]]<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]]<br/> [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni|Članci koji nisu neutralni]]<br/> [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]]<br/> </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Alati za održavanje</h2></div> [[:Posebno:Nedavne izmjene|Nedavne izmjene]]<br/> [https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Ivi's Tools: Statistika ophodnje]<br/> [[Wikipedija:Huggle|Huggle]] </div> </div> </div> </div> {{Wikipedijina pravila i smjernice}} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Za citiranje izvora</h2></div> [[Pomoć:Referenciranje za početnike|Referenciranje]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Šablon:Cite web|Cite web]]<br/> [[Šablon:Cite AV media|Cite AV media]]<br/> [[Šablon:Cite book|Cite book]]<br/> [[Šablon:Cite dictionary|Cite encyclopedia]]<br/> [[Šablon:Cite journal|Cite journal]]<br/> [[Šablon:Cite news|Cite news]]<br/> [[Šablon:Cite arXiv|Cite arXiv]]<br/> [[:Kategorija:Šabloni za navođenje izvora|Ostali cite šablon]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Šabloni i infokutije</h2></div> [[Pomoć:Šablon|Šablon]]<br/> [[Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona|Lista šablona]]<br/> [[Pomoć:Infokutija|Infokutije]]<br/> [[:Kategorija:Infokutije|Sve infokutije]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kategorije</h2></div> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Botovi|Botovi]]</h2></div> [[Korisnik:AcaBot|AcaBot]]<br/> [[Korisnik:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]<br/> [[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]<br/> [[Korisnik:DeniBotwastaken|DeniBotwastaken]]<br/> [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]]<br/> [[Korisnik:EdgarAPoeBot|EdgarAPoeBot]]<br/> [[Korisnik:EmausBot|EmausBot]]<br/> [[Korisnik:Flow talk page manager|Flow talk page manager]]<br/> [[Korisnik:ImStevanBot|ImStevanBot]]<br/> [[Korisnik:Maintenance script|Maintenance script]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki default|MediaWiki default]]<br/> [[Korisnik:Robbot|Robbot]]<br/> |- | colspan="4" style="vertical-align:top; padding-top:10px;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Dodatni korisni alati</h2></div> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj|Kratka uputstva]]<br/> [[Pomoć:Uređivanje|Uređivanje]]<br/> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Pomoć:Sadržaj]]<br/> [[Wikipedija:Igralište|Igralište]]<br/> [[Pomoć:Tabela]] ({{en}} [[:en:Help:Table|Table]])<br/> {{en}} ''[[:en:Help:Pictures|Pictures]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Wikipedia:Database reports|Database reports]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Kiwix|Kiwix]]''<br/> {{en}} ''[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge Portal:Toolforge]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/adminstats?wiki=shwiki_p Admin Stats]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/ec Edit Counter]''<br/> {{en}} ''[https://www.wikishark.com/ WikiShark]''<br/> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Novosti</h2></div> [[Wikipedija:Novosti|Novosti na Srpskohrvatskoj Wikipediji]]<br/> [[:meta:GLAM/Newsletter|GLAM]] (Meta)<br/> [[:meta:Tech/News|Tech News]] (Meta)<br/> [https://www.mediawiki.org/wiki/How_to_contribute Media-Wiki]<br/> [[:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|The Signpost]]<br/> [[:meta:Requests for comment|Requests for comment]] (Meta > [[:meta:Arbitration Committee|ArCom]]/[[:meta:Global arbitration committee|Globar ArCom]])<br/> [https://wikimediafoundation.org/news/ Wikimedia Foundation: News] |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Historija projekta</h2></div> <div style="font-size:108%; line-height:1.55;"> * <u>16. januara 2002.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">pokrenuta prva klica Srpskohrvatske wikipedije, na adresi sh.wikipedia.com započeo ju je korisnik Pingos, odnosno Goran Kulenović.</span> * <u>18. septembra 2004.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Balkan NPOV page|balkanska NPOV stranica]] (ref Millosh).</span> * od <u>20. februara 2005.</u> do <u>23. juna 2005.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">SH Wikipedija bila je iznenada zaključana te je bilo potrebno novo zalaganje iste osobe kako bi se ponovno otvorila.</span> * <u>21. decembra 2006.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">Odbor povjerenika i jezično povjerenstvo [[:meta:Requests for new languages/Wikipedia Serbo-Croatian|odobravaju otvaranje]] wikipedijskog projekta na srpskohrvatskom jeziku, na prijedlog Pokrajca, Nodea ue i Miramota.</span> * <u>13. maja 2010.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Cooperation of South Slavic Wikipedias|Suradnja južnoslavenskih Wikipedija]] (ref WizardOfOz).</span> * <u>26. februara 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Deletion of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>6. oktobra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>26. septembra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">brzi rast SH Wikipedije, započet 2011., doveo ju je ispred SR Wikipedije te ju svrstao među najveće južnoslavenske Wikipedije, kao i među 20 najvećih Wikipedija uopće. Od 2016. rast se usporio te je ponovno pala iza SR Wikipedije, pa je trenutačno druga po veličini među južnoslavenskima i 30. na svijetu.</span> * <u>1 decembra 2022.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">konačno je uveden transliterator s latinice na ćirilicu, čime je Wikipedija postala dvoazbučna.</span> * <u>25. marta 2023.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">inaugurirana je [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Međuprojektna saradnja]]. (ref Aca)</span> * <u>11. februara 2025.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena [[Glavna stranica]] (ref Aca/Vipz)</span> </div> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Statistike projekta</h2></div> * [https://stats.wikimedia.org/#/sh.wikipedia.org Wikimedija: Statistike] * [[:Posebno:Sve stranice|Sve stranice]] * [[:Posebno:Spisak datoteka|Lista datoteka]] * [[:Posebno:Popis korisnika|Popis korisnika]] * [[:Posebno:Aktivni korisnici|Popis korisnika]] * [https://pageviews.wmcloud.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&date=last-month&excludes= Analiza najposjećenijih stranica] * [http://www.en.wikicount.net/ Brojač članaka na engleskoj Wikipediji] * Usporedni grafikon rasta broja članaka kroz vrijeme (2001-2025) na engleskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskohrvatskoj i srpskoj Wikipediji. [[:meta:List of Wikipedias by sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]]<br/> [[:meta:List of Wikipedias by expanded sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]] (produženi spisak) [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] je počela radovima 23. decembra [[2002.]] u 12:40. Trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}. <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zapisnik broja članaka</h2></div> U ovoj sekciji periodično zapisujemo broj članaka na projektu Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Idealno je da se broj članaka bilježi svakih šest mjeseci, dakle 1. januara i 1. jula svake godine. <small> {| style="border:none; background:none;" |- | 23. decembra 2002. || 0 |- | aprila 2007. || 10.000 članaka (otvaranje) |- | novembra 2008. || 20.000 članaka |- | maja 2010. || 30.000 članaka |- | novembra 2011. || 50.000 članaka |- | 4. jula 2012. || 60.000 članaka |- | oktobra 2012. || 70.000 članaka |- | aprila 2013. || 80.000 članaka |- | oktobra 2013. || 90.000 članaka |- | januara 2014. || 100.000 članaka |- | februara 2014. || 110.000 članaka |- | marta 2014. || 130.000 članaka |- | aprila 2014. || 160.000 članaka |- | maja 2014. || 170.000 članaka |- | juna 2014. || 180.000 članaka |- | jula 2014. || 190.000 članaka |- | augusta 2014. || 210.000 članaka |- | oktobra 2014. || 270.000 članaka |- | marta 2015. || 394.000 članaka |- | jula 2015. || 425.000 članaka |- | januara 2016. || 430.000 članaka |- | septembra 2019. || 450.000 članaka |- | 27. januara 2026. || 461.363 članaka |- | 1. jula 2026. || |} </small> <!-- postotak prema 1.000.000 --> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:108%;" |+ Rast broja članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji ! Datum !! Broj članaka !! Grafički prikaz |- | 23. decembra '''2002.''' | 0 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:0.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2007.''' | 10.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:1.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2008.''' | 20.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:2.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | maj '''2010.''' | 30.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:3.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2011.''' | 50.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:5.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 4. jula '''2012.''' | 60.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:6.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2012. | 70.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:7.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2013.''' | 80.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:8.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2013. | 90.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:9.00%; height:1.2em;"></div></div> |- style="background:#ffe6e6;" | januar '''2014.''' | 100.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:10.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | februar 2014. | 110.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:11.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | mart 2014. | 130.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:13.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | april 2014. | 160.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:16.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | maj 2014. | 170.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:17.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juni 2014. | 180.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:18.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juli 2014. | 190.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:19.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | august 2014. | 210.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:21.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | oktobar 2014. | 270.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:27.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | mart '''2015.''' | 394.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:39.40%; height:1.2em;"></div></div> |- | juli 2015. | 425.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:42.50%; height:1.2em;"></div></div> |- | januar '''2016.''' | 430.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:43.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | septembar '''2019.''' | 450.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:45.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 27. januara '''2026.''' | 461.363 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.14%; height:1.2em;"></div></div> |} ; Kronologija administratora sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:23/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:member from:18/10/2005 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:former from:24/08/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Ђорђе Д. Божовић~shwiki|Ђорђе Д. Божовић]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dejvid|Dejvid]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:former from:04/12/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Јованвб~shwiki|Јованвб]]" color:former from:04/12/2005 till:28/07/2013 text:"[[Korisnik:Bonzo|Bonzo]]" color:former from:24/10/2009 till:20/04/2014 text:"[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]]" color:former from:21/08/2010 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]]" color:former from:09/10/2011 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]]" color:former from:08/04/2014 till:01/10/2024 text:"[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]]" color:member from:25/01/2014 till:end text:"[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]" color:former from:07/06/2014 till:06/12/2014 text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:03/01/2021 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:17/03/2012 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" color:member from:30/11/2022 till:end text:"[[Korisnik:Vipz|Vipz]]" color:member from:12/01/2023 till:end text:"[[Korisnik:Aca|Aca]]" color:member from:06/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023.}} ; Kronologija birokratâ sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:22/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:former from:23/06/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:member from:24/04/2007 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:member from:08/12/2022 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:19/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023. * [[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]: zadnji doprinos je iz 11. oktobra 2012., prava su mu lokalno skinuta putem glasovanja iz 9. aprila 2014., zatim preko Mete u 2022. * [[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]: zadnji doprinos je iz 26. novembra 2012., prava su mu skinuta preko Mete u 2022. }} ----- {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} ----- == Arhiv == {{collapse top|title= ''repozitorijum''/čitaonica}} === Čitaonica i ''repozitorijum'' dobrih članaka === {| class="wikitable" |+ |<small> [[Cthulhu mitovi]] | [[Synthpop]] | [[Talk Talk]] | [[:en:Swedish_profanity|Swedish profanity]] | [[1729 (broj)]] | [[Abul-Hasan Amiri]] | [[Ahemenidska Monarhija]] | [[Aibo]] | [[Algoritam traženja vrha]] | [[Artur Kerschner]] | [[Askos]] | [[Azulejo]] | [[Balkanske endemske biljke]] | [[Banjalučka tvrđava]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Bataljon Đuro Đaković]] | [[Bernardinac (pas)]] | [[Branko Mešeg]] | [[Crkva imena Marijinog]] | [[Crvena petokraka]] | [[Dom društva Gajret]] | [[Dušan Smiljanić]] | [[Dušegupka]] | [[Eho (mitologija)]] | [[Ekloga]] | [[Eshara]] | [[Eutropije]] | [[Euzebije iz Minda]] | [[Facebook]] | [[Femdom]] | [[Filip II Filoromej]] | [[Grga Jankes]] | [[Héloïse d’Argenteuil]] | [[Helen Baldasar]] | [[Hotel Holiday]] | [[Hronologija raspada SFR Jugoslavije]] | [[ITD Band]] | [[Jugoslaveni]] {{tick|13}} (uau!) | [[Kasni srednji vijek]] | [[Kasnoantička bazilika u Oborcima]] | [[Kasnoantička grobnica u Studenoj Česmi]] | [[Kemal Korajlić]] | [[Khepri]] | [[Kočo Racin]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kuća Lazić]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[Lješka ulica (Beograd)]] | [[Logika prvog reda]] | [[Lukijan]] | [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]] | [[Mimeza]] | [[Mlade Osmanlije]] | [[Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini]] | [[Muhamed Kadić]] | [[Naučna fantastika]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] | [[Privilegium pro Slavis]] | [[Renesansa 12. vijeka]] | [[Reuf Kadić]] | [[Rocksteady]] | [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sinopsis]] | [[Srbulje]] | [[Srednji vijek]] | [[Šumska breberina]] | [[Tender (plovilo)]] | [[UNITIC neboderi]] | [[Upravljanje čekanjem]] | [[Upravljanje čekanjem]] | [[Vrbaški grad]] | [[The White Man's Burden]] | [[Narodna skupština (Mađarska)]] | [[Gibsova slobodna energija]] | [[NK Iskra Bugojno]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[OFK Beograd]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Al-Ahli Saudi FC]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)]] | [[Galatasaray SK (fudbal)]] | [[Beşiktaş JK (fudbal)]] | [[Derviš Sušić]] | [[Josip Smodlaka]] | [[Albanska vojna historija (1912–1920)]] | [[Mit o nožu u leđa]] | [[Napadi na garnizone Nezavisne Države Hrvatske]] | [[Franz Kafka]] | [[Bruno Schulz]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Ilunga Mwepu]] | [[Pavluško Imširović]] | [[Renesansa u Škotskoj]] | [[David Graeber]] | [[Кultura linearnotrakaste keramike]] | [[Školsko razvojno planiranje]] | [[Aleksandar Vasiljevski]] | [[Revolucija 1848–1849.]] | [[Frankopani]] | [[Richard Falk]] | [[Sergej Kirov]] | [[Snježni leopard]] | [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] | [[Minojska erupcija]] | [[Elektroenergetika]] | [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]] | [[Kavitacija]] | [[Krađa knjiga iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] | [[Reformacija]] | [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ]] | [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] | [[Vlado Šegrt]] | [[Miloš Minić]] | [[Leo Mates]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Miroslav Šalom Freiberger]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Miroslav Šalom Freiberger]] | [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka)]] | [[Panatenejski festival]] | [[Vojvodstvo donjošlesko]] | [[Mikolajivka (grad)|Mikolajivka]] | [[Švedski jezik]] | [[Poljski jezik]] | [[Bogomoljke]] | [[Bitka kod Novia (1799.)]] | [[Taddeo Gaddi]] | [[Tortona]] | [[Jirečekova linija]] | [[Pljevlja]] | [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397]] | [[Rimska mitologija]] | [[Giljotina]] | [[Retorika]] | [[Plutarh]] | [[Janez Janša]] | [[Povelja Stjepana II Ivanu Nelipčiću 1345.]] | [[Slobodan Mitrov]] | [[Lazar Latinović]] | [[Julio Varesko]] | [[Imre Beer]] | [[Božidar Maslarić]] | [[Janko Jovanović]] | [[Dušan Đurišić]] | [[Srednja mješovita škola Bratstvo-jedinstvo Ulcinj]] | [[AFC Azijski kup 1984.]] | [[UEFA Euro 2024.]] | [[Vilim Horvaj]] | [[Charles Perrault]] | [[Madame de Montespan]] | [[Dvorac Balleroy]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Povelja Hrvoja Vukčića Hrvatinića Šibeniku 1402.]] | [[Gustavo Gutiérrez]] | [[Zapadno slikarstvo]] | [[Mihalj Servo]] | [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] | | ''[[last aurorally]]'' | ''[[PSYCHO-PASS:Cutting the Digital Domination]]'' | "[[Marvelous Persona]]" | "[[アレキシサイミアスペア]]" | "[[狐独の才望]]" | ''[[feedback from]]'' | ''[[egomaniac feedback]]'' | "[[wil-ill]]" | "[[Scratch (pjesma)|Scratch]]" | "[[As long as I love]]" | "[[first death]]" | [[Lavrentija]] | [[Zaljev sv. Lavrentija]] | ''[[Salname]]'' | ''[[Zhulin yeshi]]'' | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Sirija (historijska regija)]] | "[[誰我為]]" | "[[Trrrrrrrrrrrrrrrrrrrue Lies]]" | [[Han Seung-won]] | „[[Vegetarijanka (Han Gang)|Vegetarijanka]]” | „[[Bijelo (Han Gang)|Bijelo]]” | [[Federalni subjekti Rusije]] | [[Zabajkalski kraj]] | [[Mongolska kultura]] | [[Položaj LGBT osoba u Vijetnamu]] | ''[[Tatsumaite Sennou]]'' | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] | [[Lê Đức Thọ]] | [[Sād al-Šēb]] | [[Mehdi Taremi]] | [[Saleh al-Šehri]] | [[Mohammed Muntari]] | [[Staroturkijski jezik]] | [[Sajanske planine]] | [[Jand (Transoksijana)|Jand]] | [[Geografska sredina Azije]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Gautam Adani]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Seldžuk]] | [[Risa Wataya]] | [[Tōru Kitajima]] | [[Abdus Salam]] | [[Hong Myeong-bo]] | [[U Thant]] | [[Sanjūgo Naoki]] | [[Kogorō Akechi]] | [[Kneževska država]] | [[Dijalog za azijsku saradnju]] | [[Državni univerzitet u Samarkandu]] | [[Nacionalna biblioteka Kine]] | [[Ateizam]] | [[Esterel (masiv)]] | [[Borač na Prači]] | [[Sjeverna Koreja]] | [[Pavle Pavlović]] | [[Bežanija]] | [[Manastir Sveti Jovan Bigorski]] | <u>[[Računarstvo u oblaku]]</u> | [[Mijaci]] | <u>[[Jakutsk]]</u> | [[Rómulo Gallegos]] | [[Neopaganizam u Evropi]] | [[Synthpop]] | [[Novi val]] | [[Popularna muzika u SFR Jugoslaviji]] | [[Album]] | [[Robert Valdgoni]] | [[À l'Écu d'or ou la Bonne Auberge]] | [[David Štrbac]] | [[Šarlatan]] | [[Meki uvez]] | [[Johan Neeskens]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Ep o Davidu od Sasuna]] | [[Juriš lake konjice]] | [[Definicije fašizma]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Trotoar]] | [[Basarab I]] | [[Saveznici i Jugoslavija]] | [[Tasa Stojanović]] | [[Japanski okupacijski dolar]] | [[Danilo Srdić]] | [[Stjepan Dojčić]] | [[Živan Marković Žića]] | [[Arpad Lebl]] | [[Marko Nikezić]] | [[Zamak Svetog Mihaila]] | [[UEFA Europa liga]] | [[UEFA Kup pobjednika kupova]] | [[Kup velesajamskih gradova]] | [[Sarajevska škola pop rocka]] | [[Stevan Borota]] | [[Stevo Karapandža]] | [[Bitka na Jelovoj gori]] | [[Ivan Štraus]] | [[Dave Kunst]] | [[Julius Baranovski]] | [[Marko Vidojković]] | [[Kompleks Banovine u Novom Sadu]] | [[Arpad Lebl]] | [[Rade Jokić]] | [[Edward Peter Mathers]] | [[Zgrada Tuzlanske banke]] | [[Bora Baruh]] | [[Buraiha]] | [[Tomie Yamazaki]] | [[Igo Gruden]] | [[Teslić]] | [[Klis]] | [[Tikva]] | [[Janko Jovanović]] | [[Michal Šanda]] | [[Samoubojstvo Osamua Dazaija]] | [[Irfan Horozović]] | [[Probudite se!]] | [[Niko ne sme da vas bije!]] | [[Milan Ciganović]] | [[Marko Stupar]] | [[Petar Volk]] | [[Branko Gavela]] | [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ==== Kraće od 5000 bajtova ==== [[Carica Meishō]] | [[Han Kang]] | [[Karavan]] | [[Kvisling]] | ==== Liste ==== [[Lista vladara Ugarske]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Lista vladara Crne Gore]] | [[Lista igrača Boston Celticsa]] | [[Lista državnih poglavara Mađarske]] | [[Lista sultanija Osmanskog carstva]] | [[Списак сахрањених у Алеји заслужних грађана на Новом гробљу у Београду]] | [[Lista premijera Mađarske]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Popis mišića ljudskog tijela]] | [[Lista predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske]] | ==== NOB ==== [[Bitka na Vukovom klancu]] | [[Koča Popović]] | ==== Iz izabranih ==== [[Sjeverna Koreja]] | [[Falco]] | [[Mathieu Kérékou]] | [[Singapur]] | [[Surinam]] | [[Aldo Manucije]] | [[Lezbejka]] | [[Logor Stara Gradiška]] | [[Islamizacija Albanije]] | [[Hrizip]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Paul Keres]] | [[Marcijan Kapela]] | [[Jezik i nacionalizam]] | [[Srpska okupacija Albanije]] | [[Albanski jezik]] | [[Mulholland Drive (film)]] | [[Ishrana u staroj Grčkoj]] | [[Kupidon]] | [[Raspjevana revolucija]] | [[Filenida]] | [[Renesansa u Škotskoj]] | [[Reformacija]] | [[Vizantijska književnost]] | [[Fedra (Seneka)]] | [[Seneka]] | [[Poljska renesansa]] | [[Dorski dijalekt]] | [[Pečenezi]] | [[Kupidon i Psiha]] | [[Anali franačkog kraljevstva]] | [[Lukijan]] | [[Elizabetansko doba]] | [[O strastima (Hrizip)]] | [[Pulp Fiction]] | [[Vijetnamski rat]] | [[Iran]] | [[No Country for Old Men (film)]] | [[Imamizam]] | [[Samoupravni socijalizam]] | [[Češka]] | [[NOVJ]] | [[Fidži]] | [[Bitka kod Karbale]] | [[Ahemenidska Monarhija]] | [[Wales]] | [[Kineski kalendar]] | [[Portugalska renesansa]] | [[1974]] | [[Bertrand Russell]] | [[Snježni leopard]] | [[Piet Mondrian]] | [[Benin]] | [[Rimska mitologija]] | [[Operacija Weiss]] | [[Kambodžanski genocid]] | [[Fudbalski rat]] | [[Hadis o dvanaest nasljednika]] | [[H. P. Lovecraft]] | [[Synthpop]] | [[Teheran]] | [[Spavanje]] | [[Novi val]] | [[Operacija Crno]] | [[Spavanje]] | [[Nebojša Glogovac]] | [[Ateizam]] | [[Bitka za Srbiju 1944.]] | [[Jean Anouilh]] | [[Talijanska renesansa]] | [[Kontrola rađanja]] | [[Batman]] | [[Demokratska Kampućija]] | [[Održivost]] | [[Termopilska bitka]] | [[Domaslava]] | [[Bitka na Neretvi]] | [[It (miniserija)]] | [[Ali]] | [[Vlajko Begović]] | [[Rimska književnost]] | [[Grčka književnost]] | [[Marlene Dietrich]] | [[Antička filozofija]] | [[Ku Klux Klan]] | [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Francuski revolucionarni kalendar]] | [[Novi Beograd]] | [[God Save the King]] | '''[[Srpskohrvatski jezik]]''' | [[Dimitrije Tucović]] | [[Uzbekistan]] | [[Holivudska crna lista]] | [[Seksualna revolucija]] | [[Civilization]] | [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] | [[Persepolis]] | [[Pier Paolo Pasolini]] | [[Albanska književnost]] | [[Albert Camus]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Ling tosite sigure]] | [[Dikembe Mutombo]] | [[Crni talas]] | [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] | [[Fitna (film)]] | [[Smells Like Teen Spirit]] | [[Stalker (film)]] | [[Jean Cocteau]] | [[The Zone of Interest (film)]] | [[Falco]] | [[Kraftwerk]] | [[Renato Guttuso]] | [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] | [[Edgar Allan Poe]] | [[Smrt Edgara Allana Poea]] | [[Prosvjetiteljstvo]] | [[Romantizam]] | [[Osamu Dazai]] | [[Ludwig Wittgenstein]] | [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] | [[Antun Augustinčić]] | [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] | [[Vilim Horvaj]] | [[Phil Ochs]] | [[Drugi čečenski rat]] | [[Grčki građanski rat]] | [[Fudbalska reprezentacija Estonije]] | [[Mary Wollstonecraft Shelley]] | [[Age of Mythology]] | [[Ningen Shikkaku]] | [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] | [[The Oregon Trail (1985)]] | [[L'Île mystérieuse]] | [[Tradicionalna misa]] | [[Kaze no Tani no Naushika]] | [[Vargtimmen]] | [[Teheran]] | ==== Kandidati ==== [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Ruska književnost]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Borislav Pekić]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Ukrajina]] | [[Pérotin]] | [[David Lynch]] | [[Milan Gorkić]] | [[Jules Verne]] | [[Mesud Mujkić]] | ==== Pod pratnjom ==== [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Albanska književnost]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Lista utakmica fudbalske reprezentacije Turske]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Urađeno}} ===Urađeno=== {| class="wikitable" |+ ! rowspan="3" | Okončano |<small>[[Albanska književnost]] {{tick|13}} {{tick|13}}| {{Precrtano|[[Ivana Knöll]]}} | [[Ekloga]] {{tick|13}} | [[Anne Krabbe]] {{tick|13}} | [[Arnold von Harff]] {{tick|13}} | [[Baku (mitologija)|Baku]] {{tick|13}} | [[Ben Blushi]] {{tick|13}} | [[Cantiga]] {{tick|13}} | [[Capella (krater)]] {{tick|13}} | [[Carević]] {{tick|13}} | [[Cort Aslakssøn]] {{tick|13}} | [[Destinikon]] {{tick|13}} | ''[[Digte (Ibsen)|Digte]]'' {{tick|13}} | [[Dukagjini (porodica)|Porodica Dukagjini]] {{tick|13}} | [[Džand (Transoksijana)|Jand]] {{tick|13}} | [[Edith Øberg]] {{tick|13}} | [[Emil Boyson]] {{tick|13}} | [[Faik Konica]] {{tick|13}} | [[FIVB]] {{tick|13}} | [[Frašer (selo)|Frašer]] {{tick|13}} | [[Frashëri (porodica)|Porodica Frashëri]] {{tick|13}} | [[Gautam Adani]] {{tick|13}} | [[Gegijski jezik]] {{tick|13}} | [[Geografska sredina Azije]] {{tick|13}} | [[Guillaume Adam]] {{tick|13}} | ''[[Hærmændene paa Helgeland]]'' {{tick|13}} | [[Haseki sultanija]] {{tick|13}} | [[Hatun]] {{tick|13}} | [[Helgeland]] {{tick|13}} | [[Hunyadi|Porodica Hunyadi]] {{tick|13}} | [[Ibsenovi citati u Oslu]] {{tick|13}} | [[Ivan Tomko Mrnavić]] {{tick|13}} | [[Ivar Aasen]] {{tick|13}} | [[Janez Cigler]] {{tick|13}} | [[Jonas Lie (pisac)|Jonas Lie]] {{tick|13}} | [[Karin Fossum]] {{tick|13}} | [[Kasëm Trebeshina]] {{tick|13}} | [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]] {{tick|13}} | [[Kende]] {{tick|13}} | [[Konica (Grčka)|Κόνιτσα]] {{tick|13}} | [[Ludvig Daae (svećenik)|Ludvig Daae]] {{tick|13}} | [[Ludvig Holberg]] {{tick|13}} | [[Ludvig Ludvigsen Daae]] {{tick|13}} | [[M'Daourouch]] {{tick|13}} | [[Marca vindica]] {{tick|13}} | [[Musa Ramadani]] {{tick|13}} | [[Mutasarif]] {{tick|13}} | [[Mutasarifat Libanonske planine]] {{tick|13}} | ''[[Nagrada Europske unije za književnost|European Union Prize for Literature]]'' {{tick|13}} | ''[[Narodna skupština (Mađarska)|Orszaggiules]]'' {{tick|13}} | [[Niccolò Leonico Tomeo]] {{tick|13}} | [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] {{tick|13}} | ''[[Pečat (časopis)|Pečat]]'' {{tick|13}} | [[Petraq Zoto]] {{tick|13}} | [[Põgari-Sassi]] {{tick|13}} | [[Primo Shllaku]] {{tick|13}} | [[Risa Wataya]] {{tick|13}} | [[Sajanske planine]] {{tick|13}} | [[Seldžuk]] {{tick|13}} | [[Sergej Tolstov]] {{tick|13}} | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske|Predsjednici Vlade Mađarske]] {{tick|13}} | [[Teke (poluotok)|Teke]] {{tick|13}} | [[Torinski mir (1381)|Torinski mir iz 1381.]] {{tick|13}} | ''[[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]]'' {{tick|13}} | [[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske]] {{tick|13}} | [[Valide sultanija]] {{tick|13}} | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije|Vlade SR Slovenije]] {{tick|13}} | [[Vladimir Memon]] {{tick|13}} | [[Zadrima]] {{tick|13}} | [[Zakon o prezimenu (Turska)|Soyadı Kanunu]] {{tick|13}} | [[Euzebije iz Minda]] {{tick|13}} | [[Branko Mešeg]] {{tick|13}} | [[Eho (mitologija)|Eho]] {{tick|13}} | [[Kazaška Wikipedija]] {{tick|13}} | [[Demokratura]] {{tick|13}} | [[Gerasim III Carigradski|Gerasim III]] {{tick|13}} | [[Robert Elsie]] {{tick|13}} | [[National Diet Library|NDL]] | [[Zef Zorba]] {{tick|13}} | [[Kafja e Madhe]] {{tick|13}} | ''[[Istorija crnogorske književnosti (knjiga)|Istorija crnogorske književnosti]]'' | [[Ranolder]] {{tick|13}} | [[Peter Christen Asbjørnsen]] {{tick|13}} | [[Sayan Sanya]] {{tick|13}} | [[Pumpuang Duangjan]] {{tick|13}} | [[Igigi]] {{tick|13}} | [[Đorđe Puljevski]] {{tick|13}} | [[Spisak narodnih heroja]] {{tick|13}}{{tick|13}} | [[Magas (Kraljevina Alanija)|Magas]]{{tick|13}} | [[Franc Ribnikar]]{{tick|13}} | [[Slučaj Bodø]] {{tick|13}} | [[Spesidaler]] {{tick|13}} | [[Kongsberg]] {{tick|13}} | [[Franko Vidović]] {{tick|13}} | [[Halden]] {{tick|13}} | [[Arapuša]] {{tick|13}} | [[Filozofija prava]] {{tick|13}} | [[Vrhovine]] | [[Rizo Šurla]] | [[Želimir Šiško]]</small> |- |<small>Razvrstavanja: [[Baku (razvrstavanje)|Baku]] {{tick|13}} | [[Divan (razvrstavanje)|Divan]] {{tick|13}} | [[Jonas Lie]] {{tick|13}} | [[Ludvig Daae]] {{tick|13}} | [[NSK (razvrstavanje)|NSK]] {{tick|13}} | [[Opsada Kroje]] {{tick|13}} | [[Pamuk (razvrstavanje)|Pamuk]] {{tick|13}} | [[Papa Pio]] {{tick|13}} | [[Turbe (razvrstavanje)|Turbe]] {{tick|13}} | [[Rugby]] {{tick|13}} | [[SPD (razvrstavanje)|SPD]] {{tick|13}} | [[Kruna (razvrstavanje)|Kruna]] {{tick|13}} | [[Kraljevina Poljska]] {{tick|13}} | </small> |- |<small>Šabloni: [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob (sidebar)]] | [[Šablon:The Prodigy]] | [[Šablon:VIS Idoli]] {{tick|13}} | [[Šablon:Albanska književnost]] {{tick|13}} | [[Šablon:Prvaci FA Premier lige]] {{tick|13}} | [[Šablon:Mađarski kraljevi]]{{tick|13}} | [[Šablon:Popis gradova u Norveškoj]] {{tick|13}} | [[Šablon:1.Jugoslavenska nogometna liga]] | {{Precrtano|[[Šablon:Gradovi u Surinamu]]}} | </small> |- !Izravni prijevodi |<small>[[Sandnes]]{{tick|13}} | [[Ben Blushi]]{{tick|13}} | [[Ørsta]] | [[Anne Krabbe]]{{tick|13}} | [[Benjamin Hoadly]] | [[Sultanija Safije]] | [[Helgeland]]{{tick|13}} | [[M'Daourouch]] | [[Capella (krater)|Kapela]]{{tick|13}} | [[Janez Cigler]]{{tick|13}} | [[Spisak okruga Teksasa]] | [[Josef Ressel]] | [[Meki povez]] {{tick|13}}{{tick|13}} | [[Felix Salm-Salm]] {{tick|13}} | [[Gradonačelnik Podgorice]] {{tick|13}}</small> |- !<small>[[Wikipedia:Mjesec Azije/2022|Mjesec Azije 2022]]</small> |<small>[[Geografska sredina Azije]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Gautam Adani]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Staroturkijski jezik]] (<small>prerano</small>) | [[Sajanske planine]] (<small>prerano</small>) | [[Jand (Transoksijana)|Jand]] (<small>prerano</small>) | [[Seldžuk]] | [[Risa Wataya]] | [[Ak Kojunlu]] (<small>poslije termina</small>) | </small> |- !<small>[[Wikipedia:1Lib1Ref 2023.]] ([https://meta.wikimedia.org/wiki/The_Wikipedia_Library/1Lib1Ref/Resources/sh Resursi])</small> | <small> [[Robert Elsie]] | [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]] | [[Umberto Eco]] | [[KGB]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Večernje novosti]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | </small> |- ! <small>[[m: Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine CDM 2023]]</small> | <small>[[Ukrajina]] | [[Državna himna Ukrajine]] | [[Ljubomir Lucjuk]] | [[Kamenjari (Ivan Franko)]] | [[Orest Subteljnij]] | [[Emilio Sala (umjetnik)|Emilio Sala]] | </small> |- !<small>[[Wikipedija:Mjesec Azije/2023|Mjesec Azije 2023]]</small> |<small>[[Lavrentija]] | [[Zaljev sv. Lovrijenca, Čukotka]] | [[Carica Meishō]] | [[Salname]] | [[Zhulin yeshi]] | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Sirija (historijska regija)]] | dopune: [[Kan (titula)|Kan]]</small> |- ! <small>[[m: Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2024|Ukraine CDM 2024]]</small> | <small> [[Lina Kostenko]] | [[Lesja Ukrajinka]] | [[Ivan Franko]] | [[Taras Ševčenko]] | [[Slučaj Doboš]] | [[Ivan Svitličnij]] | [[Polovinkine]] | [[Katerina Kalitko]] | [[Osip Špitko]] | [[Ukrajinski jezik]] | [[Rajoni Ukrajine]] | [[Mikolajivka (grad)|Mikolajivka]] | [[Petro Porošenko]] | [[Gromada]] | [[Piroge]] | [[Židačiv]] | [[Bolgrad (Ukrajina)|Bolgrad]]</small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Novi izrađeni članci}} ===Novoizrađeni članci=== {| class="wikitable" |+ |<small> [[Fatos Arapi]] | [[Dijegeza]] | [[Crveni krst (Beograd)]] | [[Konda Bimbaša]] | [[Katastar]] | [[Krivij Rih]] | [[Ignjat Bajloni]] | [[:Kategorija:Biskupi Trsta]] | [[Ahmedi (pjesnik)|Ahmedi]] | [[Türk Dil Kurumu]] | [[Imaret]] | [[Latifi (pjesnik)|Latifi]] | [[Jan Amos Komenski]] | [[Kolhoz]] | [[Četiri Azijska Tigra]] | [[Andrija (humski knez)]] | [[Esch-sur-Alzette]] | [[The Fat of the Land]] | [[Radojko Avramović]] | [[Bodø]] | [[Sirija (historijska regija)]] | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Zhulin yeshi]] | [[Salname]] | [[Despot (titula)]] | [[Carica Meishō]] | [[Zaljev sv. Lavrentija]] | [[Lavrentija]] | [[Morinci]] | [[Branko Reljić]] | [[Javier Milei]] | [[Guayana Esequiba]] | [[Josip Eugen Tomić]] | [[Ivan Đaja]] | [[Morinci]] | [[Surinamska književnost]] | [[Anton de Kom]] | [[Divna Veković]] | [[Huriye Öniz Baha]] | [[Husein Bašić]] | [[Milojko Ćišić]] | [[Izmael]] | [[The Prodigy]] | [[Fethiye]] | [[Giritli Aziz Efendija]] | [[Bogdan Nestorović]] | [[Saudi Vision 2030]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Filozofija prava]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Laacher See]] | [[Kraljevina Poljska]] | [[Halden]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Cetinjski oktoih]] | [[Franko Vidović]] | [[Cvjetko Popović]] | [[Upravni centar]] | [[Kongsberg]] | [[Spesidaler]] | [[Kruna (razvrstavanje)]] | [[SPD (razvrstavanje)]] | [[Afera Bodø]] | [[Rugby]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Franc Ribnikar]] | [[Magas (Kraljevina Alanija)]] | [[Magas]] | [[Sergij Žadan]] | [[Ljubko Dereš]] | [[Nagrada Yeditepe za poeziju]] | [[Cirka]] | [[Bragi Boddason]] | [[Gradonačelnik Podgorice]] | [[Gravelotte]] | [[Felix Salm-Salm]] | [[Jedinice NOVJ odlikovane ONH]] | [[Gradovi heroji u SFRJ]] | [[Spisak stranih državljana odlikovanih Ordenom narodnog heroja]] | [[Spisak narodnih heroja/Ž]] | [[Spisak narodnih heroja/Z]] | [[Spisak narodnih heroja/V]] | [[Spisak narodnih heroja/U]] | [[Spisak narodnih heroja/T]] | [[Spisak narodnih heroja/Š]] | [[Spisak narodnih heroja/R]] | [[Spisak narodnih heroja/P]] | [[Spisak narodnih heroja/M]] | [[Spisak narodnih heroja/L i Lj]] | [[Spisak narodnih heroja/K]] | [[Spisak narodnih heroja/J]] | [[Spisak narodnih heroja/I]] | [[Spisak narodnih heroja/H]] | [[Spisak narodnih heroja/G]] | [[Spisak narodnih heroja/Dž i Đ]] | [[Spisak narodnih heroja/D]] | [[Spisak narodnih heroja/B]] | [[Statistički ured Republike Slovenije]] | [[Međugorje]] | [[Mijaci]] | [[Đorđe Puljevski]] | [[Emilio Sala (umjetnik)]] | [[Kamenjari (Ivan Franko)]] | [[Ljubomir Lucjuk]] | [[Pumpuang Duangjan]] | [[Sayan Sanya]] | [[Peter Christen Asbjørnsen]] | [[Anakars]] | [[Ranolder]] | [[Istorija crnogorske književnosti (knjiga)]] | [[Kafja e Madhe]] | [[Zef Zorba]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Biblioteka Nacionalnog Dijeta]] | [[Meki uvez]] | [[Gerasim III Carigradski]] | [[Demokratura]] | [[Kazaška Wikipedija]] | [[Anne Hathaway (1556–1623)]] | [[Anne Hathaway]] | [[Eduard Mörike]] | [[Književni časopis]] | [[Spisak gradonačelnika Subotice]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Eufuizam]] | [[Đorđe Ćurčija]] | [[Arne Garborg]] | [[Cantiga]] | [[Ak Kojunlu]] | [[Carević]] | [[Vrhbosna]] | [[Risa Wataya]] | [[Spisak okruga Teksasa]] | [[NSK (razvrstavanje)]] | [[Seldžuk]] | [[Baku (razvrstavanje)]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Gautam Adani]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Geografska sredina Azije]] | [[Džand (Transoksijana)]] | [[Staroturkijski jezik]] | [[Sajanske planine]] | [[Papa Pio]] (raz) | [[Janez Cigler]] | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] | [[Burhan Sönmez]] | [[Narodna skupština (Mađarska)]] | [[Halid Ziya Uşaklıgil]] | [[Birgül Oğuz]] | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske]] | [[Josef Ressel]] | [[Jonas Lie (pisac)]] | [[Jonas Lie]] | [[Capella (krater)]] | [[M'Daourouch]] | [[Leksik turskog jezika]] | [[Skladnja turskog jezika]] | [[Fonetika turskog jezika]] | [[Pravopis turskog jezika]] | [[Morfologija turskog jezika]] | [[Hærmændene paa Helgeland]] | [[Helgeland]] | [[Ibsenovi citati u Oslu]] | [[Digte (Ibsen)]] | [[Kjæmpehøjen]] | [[Catilina (Ibsen)]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Skien]] | [[Sandnes]] | [[Edith Øberg]] | [[Ludvig Holberg]] | [[Karin Fossum]] | [[Ben Blushi]] | [[Emil Boyson]] | [[Suzannah Ibsen]] | [[Ørsta]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ludvig Ludvigsen Daae]] | [[Stavanger]] | [[FIVB]] | [[Ivar Aasen]] | [[Anne Krabbe]] | [[Cort Aslakssøn]] | [[Srečko Katanec]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Ljubljanska nadbiskupija]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | [[Marca vindica]] | [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]] | [[Möll]] | [[Põgari-Sassi]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Ayşe Hür]] | [[Tarık Buğra]] | [[Valide sultanija]] | [[Haseki sultanija]] | [[Dukagjini (porodica)]] | [[Sultanija Safije]] | [[Sivi vukovi (pokret)]] | [[Sehi Bey]] | [[Torinski mir (1381)]] | [[Gyula (titula)]] | [[Gyula (razvrstavanje)]] | [[Kende]] | [[Ahdi]] | [[Salamon od Mađarske]] | [[Hacı Bektaş Veli]] | [[Seyyid]] | [[Hunyadi]] | [[Gazel]] | [[Lütfi Paşa]] | [[Zeynep Hatun]] | [[İrfan Orga]] | [[Seydi Ali Reis]] | [[Fuzuli]] | [[Beyoğlu]] | [[Fethiye Cetin]] | [[Ali Şir Nevai]] | [[Al-Hariri]] | [[Firdevsî]] | [[Podolija]] | [[Şeyh Galip]] | [[Güvâhî]] | [[Putopis (Evlija Čelebija)]] | [[Abdullah Bosnevi]] | [[Mehmed Raşid]] | [[Yunus Emre]] | [[Velika narodna skupština Turske]] | [[Seyhan Kurt]] | [[Komunistička partija Turske]] | [[Destinikon]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Suzi Çelebi]] | [[Kemalizam]] | [[Bitka kod Galipolja (1416)]] | [[Oguzi]] | [[Kula Galata]] | [[Nefi]] | [[Hikaye]] | [[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske]] | [[Zati]] | [[Keloğlan]] | [[Sultan Valad]] | [[Mađarski šefovi države]] | [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] | [[Kraljevina Ugarska]] (raz) | [[Teodora Kantakuzin]] | [[Sogut]] | [[Domaniç]] | [[Selma Rıza]] | [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]] | [[Sabahattin Ali]] | [[Füruzan]] | [[Seyyid Vehbi]] | [[Doba lala]] | [[Dede Korkut Kitabı]] | [[Bilge Karasu]] | [[Mehmet Eroğlu]] | [[Darir]] | [[Mihri Hatun]] | [[Opsada Kroje]] | [[Hatun]] | [[The White Man's Burden]] | [[Sine Ergün]] | [[Hayâlî]] | [[Kemalpaşazade]] | [[Sulejman Čelebija (razvrstavanje)]] | [[Süleyman Çelebi (pjesnik)]] | [[Pamuk (razvrstavanje)]] | [[Frašer (selo)]] | [[Frashëri (porodica)]] | [[Osmanov san]] | [[Şeyh Edebali]] | [[Turbe (razvrstavanje)]] | [[Revani]] | [[Priştineli Mesihi]] | [[Teke (poluotok)]] | [[Zakon o prezimenu (Turska)]] | [[Faik Konica]] | [[Mlade Osmanlije]] | [[Konica (Grčka)]] | [[Namık Kemal]] | [[Divan (književnost)]] | [[Divan (razvrstavanje)]] | [[Carlo Carrà]] | [[Sumatra (pjesma)]] | [[Pečat (časopis)]] | [[NK Olimpija Ljubljana]] | [[Niccolò Leonico Tomeo]] | [[Arnold von Harff]] | [[Ivan Tomko Mrnavić]] | [[Primo Shllaku]] | [[Arnavutköy (okrug)]] | [[Köprülü (porodica)]] | [[Zurnazen Mustafa Paşa]] | [[Gegijski jezik]] | [[Nagrada Europske unije za književnost]] | [[Crvena zvezda]] | [[Zadrima]] | [[Guillaume Adam]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[NK Iskra Bugojno]] | [[Petraq Zoto]] | [[Tvrđava (Kadare)]] | [[Mutasarifat Libanonske planine]] | [[Mutasarif]] | [[Nekropola (Pahor)]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Književnost renesanse u Dalmaciji]] | [[Kasëm Trebeshina]] | [[Musa Ramadani]] | [[Boris Pahor]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Brunete]] | [[Vladimir Memon]] | [[Popis slovenskih pisaca]] | [[Popis slovenskih filozofa]] | [[Slovenska književnost]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Mali mađarski leksikon}} === Mali mađarski leksikon === [[Mađarska književnost]] {{·}} [[Ugarska]] {{·}} [[Gyula (titula)]] {{·}} [[Gyula (razvrstavanje)]] {{·}} [[Narodna skupština (Mađarska)]] {{·}} [[Veszprém]] {{·}} [[Trenčín]] {{·}} [[Bratislava]] {{·}} [[Lista vladara Ugarske]] {{·}} [[Lista državnih poglavara Mađarske]] {{·}} [[Lista premijera Mađarske]] {{·}} [[Komunistička partija Mađarske]] {{·}} [[György Lukács]] {{·}} [[Tibor Sekelj]] {{·}} [[Ödön von Horváth]] {{·}} [[Ksaver Šandor Gjalski]] {{·}} [[Sándor Márai]] {{·}} [[Arthur Koestler]] {{·}} [[Dolazak Mađara u Panonsku niziju]]/[[Mađarske invazije na Evropu]] {{·}} [[Bitka na Leškom polju (910)]] {{·}} [[Mohačka bitka]] {{·}} [[Opsada Budima (1541)]] {{·}} [[Opsada Budima (1684)]] {{·}} [[Opsada Budima (1686)]] {{·}} [[Mohačka bitka (1687)]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1848.]] {{·}} [[Austro-ugarska nagodba]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1919|Mađarska revolucija 1919.]] {{·}} [[Trijanonski sporazum]] {{·}} [[Bitka za Budimpeštu]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1956.]] {{·}} [[Srednja Evropa]] (''Közép-Európa'') {{·}} [[Ferenc Puskás]] {{·}} [[Honvéd FC]] {{·}} [[Mađarski Zlatnih jedanaest]] {{·}} [[Panonska nizija]] {{·}} [[Dunav]] {{·}} [[István I, kralj Ugarske]] {{·}} [[Matija Korvin]] {{·}} [[Ferenc II Rákóczi]] {{·}} [[Lajos Kossuth]] {{·}} [[John von Neumann]] {{·}} [[Eugene Wigner]] {{·}} [[Leo Szilard]] {{·}} [[Edward Teller]] {{·}} [[Franz Liszt]] {{·}} [[Béla Bartók]] {{·}} [[Zoltán Kodály]] {{·}} [[Sándor Petőfi]] {{·}} [[Endre Ady]] {{·}} [[Imre Kertész]] {{·}} [[George Soros]] {{·}} [[Robert Capa]] {{·}} [[Ilona Štaler]] {{·}} [[Bela Lugosi]] {{·}} [[Zsa Zsa Gabor]] {{·}} [[William Fox]] {{·}} [[Tommy Ramone]] {{·}} [[Harry Houdini]] {{·}} [[Tony Curtis]] {{·}} [[Peter Lorre]] {{·}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske]] {{·}} [[Ferencváros]] {{·}} [[Ferencvárosi TC]] {{·}} [[Novosadski atletski klub|Újvidéki AC]] {{·}} [[Sándor Kocsis]] {{·}} [[Nándor Hidegkuti]] {{·}} [[József Bozsik]] {{·}} [[Illés Spitz]] {{·}} [[Gyula Grosics]] {{·}} [[Flórián Albert]] {{·}} [[László Budai]] {{·}} [[Zoltan Varga (fudbaler)|Zoltan Varga]] {{·}} [[György Sárosi]] {{·}} [[Zoltán Czibor]] {{·}} [[László Kubala]] {{·}} [[Dominik Szoboszlai]] {{·}} [[Kevin Csoboth]] {{·}} [[Balázs Dzsudzsák]] {{·}} [[Attila Fiola]] {{·}} [[Miklós Gaál]] {{·}} [[Zoltán Gera]] {{·}} [[Gábor Király]] {{·}} [[András Schäfer]] {{·}} [[Zoltán Stieber]] {{·}} [[Ádám Szalai]] {{·}} [[Barnabás Varga]] {{·}} [[Halászlé]] {{·}} [[Langos]] {{·}} [[Fokhagymaleves]] {{·}} [[Paprikás csirke]] {{·}} [[Nokedli]] {{·}} [[Pörkölt]] {{·}} [[Kürtöskalács]] {{·}} [[Gulaš]]/[[Gulyás]] {{·}} [[Mađarska]] {{·}} [[Budimpešta]] {{·}} [[Historija Mađarske]] {{·}} [[Lista gradova u Mađarskoj]] {{·}} [[Székesfehérvár]] {{·}} [[Kecskemét]] {{·}} [[Nyíregyháza]] {{·}} [[Győr]] {{·}} [[Pečuh]] {{·}} [[Szeged]] {{·}} [[Miskolc]] {{·}} [[Debrecen]] {{·}} [[Szombathely]] {{·}} [[Szolnok]] {{·}} [[Tatabánya]] {{·}} [[Kaposvár]] {{·}} [[Békéscsaba]] {{·}} [[Sopron]] {{·}} [[Eger]] {{·}} [[Dunaújváros]] {{·}} [[Velika Kaniža]] {{·}} [[Županije Mađarske]] {{·}} [[Mađarizam]] {{·}} [[Elek Benedek]] {{·}} [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] {{·}} [[Međunarodni odnosi Mađarske]] {{·}} [[Bitka kod Bratislave]] (907.) {{·}} [[Bitka kod Eisenacha]] (908.) {{·}} [[Bitka na Leškom polju]] (955.) {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Prijedlozi za Šablon Reklamiranje}} ===Šablon Reklamiranje=== ====Poev prijedlog==== {{ambox | ime = Reklamiranje | vrsta = sitnica | slika = [[File:Commons-emblem-hand-orange.svg|40px]] | tekst = '''Moguće je da sadržaj ovog članka sadrži [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|reklamu ili drugu vrstu promotivnih materijala]]'''.<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji tako što uklonite neprikladni sadržaj, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]]. | datum = {{{date|}}} }} ====Stari prijedlog==== {{ambox | ime = Reklamiranje | vrsta = ozbiljno | slika_desno = | tekst = Sadržaj ovog {{{1|članaka}}} je napisan kao '''[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|{{#if:{{{2|{{{type|}}}}}}|{{{2|{{{type}}}}}}|reklama}}]]'''. <br/> [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} Poboljšajte] ga uklanjanjem [[Wikipedija:Spam|promotivnog materijala]] i neprihvatljivih [[Wikipedija:Vanjski linkovi|spoljnih poveznica]] te dodavnjem enciklopedijske sadržine napisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]. | datum = {{{date|}}} }} <includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brisanje]]}}</includeonly> <noinclude><br /> {{dokumentacija}} </noinclude> <u>Alternativni tekst</u> (In.Org.): Sumnja se da ova stranica '''ima promotivni sadržaj ili namjeru''' i zbog toga je predložena za opći pregled. Ukoliko se utvrdi da se radi o reklami ili ako nakon sedam dana ne bude bilo sustvanih izmjena na trenutnom članku, stranica će biti obrisana.<br/> <u>Acin prijedlog</u>: {{izdvojeni citat|Ako je članak očita reklama, [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|briše se po kratkom postupku]]. Dakle, šablon „Reklama” nepotreban je u tom slučaju i besmisleno je čekati sedam dana. Ako je tema članka upitnog [[Wikipedija:Značaj|značaja]], članak podleže [[Wikipedija:Članci za brisanje|raspravi o brisanju]]. Ako je tema značajna a članak napisan reklamno, tada se šablon „Reklama” može upotrebiti da bi se naznačilo da mu je potrebno sređivanje. Kao što za članke bez izvora nemamo konkretan rok za referenciranje, tako ni ovde ne treba postojati rok za sređivanje.}} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica izabranih}} == Radionica izabranih == <small>[[Karl XII od Švedske]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Moskva]] | [[Singapur]] | [[Surinam]] | </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Praćeni projekti}} == Praćeni projekti == <small>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Države]] | [[Portal:Crna Gora]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Neke ideje za sh.wiki}} ==Ideje== <small> * <u>Sustavno brisanje pseudohistorije</u> * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje]] * [[Šablon:Reklamiranje]] / [[Wikipedija:Oglašavanje]] * [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] * [[Wikipedija:Autopromocija]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] / [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Godišnje nagrade]] * Maratoni i natječaji * Generalno čišćenje i sređivanje članaka (reklame, oglasi, autobiografije, kršenje autorskih prava) * Izdvojeni citat / Izdvojeni citat komentara * Šablon:Infokutija naselje * wikidogađaj jeseni * wikidogađaj zime * wikidogađaj proljeća * wikidogađaj ljeta * godišnje nagrade * sh.wiki nova godina: 16. 1. ili 23. 12. * obnoviti Glavnu stranicu * obnoviti Portal zajednice * generalni pregled Izabranih članaka (izvori, zadnje izmjene...) * šablon <nowiki>{{turk}}</nowiki> * [[Wikipedija:Značaj]] usp. ** [[:hr:Wikipedija:Kriteriji]] / [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama]] ** [[:sr:Википедија:Значај]] ** [[:sl:Wikipedija:Odmevnost]] ** [[:mk:Википедија:Значајност]] ** [[:en:Wikipedia:Notability]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Laboratoriji}} ==Laboratoriji== <small>[[Korisnik:Inokosni organ/Izraelsko-palestinski sukob (lab)|Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Historija Kine]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] | </small> {{collapse bottom}} {{ambox | ime = Wikirođendan | vrsta = sitnica | slika = [[File:Wikipedia article icon BLACK.svg|40px]] | tekst = '''Podsjetnik''': prije 25 godina ([[15. januara]] [[2001.]]) pokrenut je projekt [[Wikipedija|Wikipedije]] a prije 24 godina ([[16. januara]] [[2002.]]) pokrenuta je [[Srpskohrvatska Wikipedija]]. {{small|(14. 1. 2026.)}} | datum = {{{date|}}} }} == Izvori == {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Info non-talk.svg|30px|link=]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]<br/>[[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] }} Među starim člacima: * [[Enigmatika]] (1. oktobra 2005. u 05:37) * [[7. 1.]] (9. novembra 2005. u 22:09) * [[Glavna stranica]] (14. januara 2003. u 00:56) * [[Discharge]] (18. juna 2004. u 21:02) * [[Država]] (25. juna 2004. u 13:47) * [[Mohamed ElBaradei]] (9. oktobra 2005. u 12:36) * [[Goli otok]] (23. juna 2025. u 21:13) * [[Hanibal]] (12. jula 2005. u 02:55) * [[Antičke zemlje i države]] (12. jula 2005. u 22:49) * [[Winston Churchill]] * [[Josip Broz Tito]] * [[Skvotiranje]] * [[Francis Bacon]] * [[Apostrofa]] * [[Rimska književnost]] * [[Edvin Kanka Ćudić]] * [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] * [[Sam Querrey]] * [[Ahmet Fetahagić]] * [[Planinski zec]] * [[Mahmud Ahmadinežad]] * [[Alienware]] * [[Tootsie]] * [[Groundhog Day]] * [[Boško Buha]] * [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] * [[Glaukom]] * [[Eliptocitoza]] * [[Wikipedija]] * [[Anarhizam]] * [[Garfield]] * [[Wikipedija:Čaraparstvo]] * [[Sorbinil]] * [[Potsdamer Platz]] * [[Julije Cezar]] * [[Ljubljana]] * [[Pjongjanški metro]] * [[Willy Brandt]] * [[Safri Duo]] * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] {{collapse top|title= Evropski glavni grad kulture}} === Čitaonica i ''repozitorijum'' dobrih članaka === {| class="wikitable" |+ |<small> [[Evropski glavni grad kulture]] ; [[Novi Sad]] ; [[Esch-sur-Alzette]] ; [[Rijeka]] ; [[Kaunas]] ; [[Galway]] ; [[Veszprém]] ; [[Temišvar]] ; [[Elefsina]] ; [[Bad Ischl]] ; [[Bodø]] ; [[Tartu]] ; [[Gorizia]] ; [[Nova Gorica]] ; [[Chemnitz]] ; [[Trenčín]] ; [[Oulu]] </small> |} {{collapse bottom}} == Kriteriji značajnosti po temama == Dame i gospodo, na ovoj sjednici preporučujem usvjajanje smjernice koje su uvele kolege na hr.wikiju pod naslovom ''Kriteriji značajnosti po temama'', vidi: [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|smjernica]] i prateća [[:hr:Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|rasprava]]. Meni cijeli uvodni dio je sjajan jer postavlja solidne temelje za raspravu o značajnosti. Neke natuknice na specifične sekcije: * Akademici i znanstvenici: provjeriti gdje ima mogućih prodora. * Arhitekti: nisam siguran o ovome. * Članovi kraljevskih obitelji: ok. * Članovi vojske: ok. * Glazbenici: ne slažem se u potpunosti, neki temeljni kriteriji su mi sumnjivi: „glazbeni servis”, na primjer; ili „završen konzervatorij ili glazbena akademija”, to ti je kao da kažeš da ako si diplomirao na filozofskom fakultetu, onda si filozof... ne, stvari idu malo drugačije. * Kriminalci: ok. Ja bih do neke mjere još sužio krug, da ne bi Wikipedija tabla osmrtnica ili tabloid crne kronike. Ali možda sam ja tu prestrog... * Plemstvo i visoki dužnosnici: dakako! * Poduzetnici: nedovoljno. Na ovoj liniji se lomi cijela priča o autopromociji i oglašavanju vlastitih tvrtki. Mislim da kriteriji za enciklopedičnost članka o jednom poduzetniku mogu biti: 1) historijski značajan poduzetnik tj. netko tko je utjecao na historiju jedne zemlje ili regije kroz svoju ekonomsku djelatnost (Herny Ford, Ingvar Kamprad itd); 2) netko tko je dobio državna ili jako priznata odlikovanja za svoju ekonomsku djelatnost; 3) netko čija firma ima dosta razvijen članak na Wikipediji pa pritom vidjeti kriterije za poduzeća; 4) netko tko je doprinio inovaciji jednog sektora ili jedne tehnologije (a za to postoje vjerodostojne studije...); * Političari i državni službenici: ok. * Pravnici: da. * Pisci i prevoditelji: ne baš! Prvo: jedna knjiga je dovoljna samo ako je izdavač poznat i/ili ako je knjiga uspjela na tržištu. Ne bih se zaustavljao na ekonomskim kriterijima. Jedan autor je valjan ako postoji određeni broj članaka o njegovom radu od strane značajnih kritičara i akademika. Postoji nekoliko autora koji su tijekom života objavili skoro ništa (Rimbaud) no, ipak, o njihovoj valjanosti postoji hrpa značajne kritike. * Sportaši: da, slažem se, Wikipedija nije imenik svih fudbalera do pete lige. * ESport: ja sam totalan ignorant po ovoj temi pa ne znam. Andrew "Biffle" Diaz (prvak u Call of Dutyju) za mene nije za Wikipediju, dok šahovski majstor Veselin Topalov je. Ali opet, ne znam ništa o tome pa... * Umjetnici: ne slažem se u potpunosti. * Vjerski vođe: ispravio bih dvije-tri točke (na pr., dekan). * Zabavni mediji i novinarstvo: ne znam, ovdje je tema ogromna i ne bih znao odakle krenuti. * Glumac: ok. * Redatelj: ok. * Izmišljeni likovi i pojave: ok. {{small|''(...nastavlja se...)''}} ==Švedska == <categorytree>Švedska</categorytree> ==Radionica== {{collapse top|title= CPCI}} == CPCI == {| class="wikitable" |+ !<u>'''CPCI'''</u> |- | <small> [[ABC proteini]] | [[Ahemenidsko Carstvo]] | [[Albert Camus]] | [[Albert Einstein]] | [[Alfred Hitchcock]] | [[Antička filozofija]] | [[Aphex Twin]] | [[Apokalipsa danas]] | [[Aspergerov sindrom]] | [[Aspirin]] | <u>[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]</u> | <u>[[Austrougarska vojska]]</u> | [[Autizam]] | [[Batman]] | <u>[[Borislav Pekić]]</u> | <u>[[Code civil]]</u> | [[Deportacija krimskih Tatara]] | [[Deset malih crnaca]] | [[Divovska vidra]] | [[Dromeosauridi]] | [[Epilepsija]] | [[Estonija]] | [[Europska unija]] | [[Evolucija čovjeka]] | [[Fauna Škotske]] | [[Fiziologija dinosaura]] | <u>[[Global Positioning System]]</u> | [[Gojaznost]] | [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] | <u>[[Historija Crne Gore|Crnogorska povijest]]</u> | <u>[[Hladni rat]]</u> | <u>[[Iran]]</u> | <u>[[Istanbul]]</u> | [[Itrij]] | [[Jerry Cantrell]] | [[Johann Sebastian Bach]] | [[Kobe Bryant]] | [[Koraljni greben]] | <u>[[Košarka]]</u> | [[Ksenon]] | [[Kuća]] | [[Livno]] | <u>[[Ljetopis popa Dukljanina]]</u> | [[Mars]] | [[Merkur]] | [[Merkur]] | [[Mihovil Kombol]] | [[Minojska erupcija]] | <u>[[Miroslav Krleža]]</u> | [[Mulholland Drive]] | [[Multipla skleroza]] | [[Nebojša Glogovac]] | [[Nikola Tesla]] | [[Njemačka]] | [[Novak Đoković]] | [[Odense]] | [[Pad Carigrada (1453)]] | [[Pjongjanški metro]] | <u>[[Potsdamer Platz]]</u> | <u>[[Prosvjetiteljstvo]]</u> | [[Sherlock Holmes]] | [[Spinosaurus]] | [[Srednji vijek]] | [[Super Mario]] | [[Svemirska trka]] | <u>[[Vancouver]]</u> | [[Vatroglavi kraljić]] | [[Venera]] | [[Voda]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Književnost}} == Književnost == {| class="wikitable" |+ ! |<small> (''sh'') [[Književnost]] | (''bs'') [[:bs:Književnost|Književnost]] | (''hr'') [[:hr:Književnost|Književnost]] | (''sr'') [[:sr:Књижевност|Књижевност]] | (''sl'') [[:sl:Književnost|Književnost]] | (''cnr'') [[incubator:Wp/cnr/Književnost|Književnost]] | (''mk'') [[:mk:Книжевност|Книжевност]] | (''bg'') [[:bg:Литература|Литература]] </small> |- !Biografije autora |<small>[[Bruno Schulz]] | [[György Lukács]] | [[Sławomir Mrożek]] | [[Johann Wolfgang von Goethe|Jova Vukohod Gete]] | [[Honoré de Balzac|Honorije Balsakić]] | '''[[Giacomo Leopardi|Jakov Leopardov]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | '''[[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]]''' | [[Ludwig Wittgenstein]] | [[Ferdinand de Saussure]] | [[Karl Kraus]] | [[Mihail Mihailovič Bahtin]] | [[Marko Marulić]] | [[Ivo Ćipiko]] | [[Milan Begović]] | [[Dragutin Tadijanović]] | [[Dinko Šimunović]] | [[Oskar Davičo]] | [[Antun Šoljan]] | [[Ranko Marinković]] | [[Milovan Vidaković]] | [[Atanasije Stojković]] | [[Dositej Obradović]] | [[Milutin Cihlar Nehajev]] | [[August Šenoa]] | [[Vladimir Nazor]] | [[Antun Gustav Matoš]] | [[Antun Branko Šimić]] | [[Tin Ujević]] | [[Julije Benešić]] | [[August Cesarec]] | [[Ivo Ćipiko]] | [[Petar Šegedin]] | [[Milan Rakić]] | [[Vladislav Petković Dis]] | </small> |- !Književnost |<small>[[Francuska književnost]] | [[Slovačka književnost]] | [[Češka književnost]] | [[Češki jezik]] | [[Slovački jezik]] | [[Nordijska književnost]] | [[Holandska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Danska književnost]] | [[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]] | [[Njemačka književnost]] | [[Roman]] | [[Nagrada Akutagawa]] | [[Književnost renesanse u Dalmaciji]] | [[Književni časopis]] </small> |- !<small>'''Projekt Slovenska književnost'''</small> || <small>'''[[Slovenska književnost]]''' | [[Aleš Debeljak]] | [[Vinko Möderndorfer]] | [[Peter Mlakar]] | [[Boris Pahor]] | [[Alojz Rebula]] | [[Edvard Kocbek]] | [[Srečko Kosovel]] | [[Oton Župančič]] | [[France Prešeren]] | [[Niko Grafenauer]] | [[Josip Jurčič]] | [[Anton Aškerc]] | [[Dragotin Kette]] | [[Kosip Murn]] | [[Vladimir Bartol]] | [[Stanko Vraz]] | [[Jernej Kopitar]] | [[Josip Stritar]] | [[Valentin Vodnik]] | [[Alojz Gradnik]] | ''[[Pesmi štirih]]'' | [[Franc Miklošič]] | [[Rudi Šeligo]] | [[Prilozi za slovenski nacionalni program]] | [[Fran Ramovš]] | [[Jože Toporišič]] | [[Jan Niecisław Baudouin de Courtenay]] | [[Alenka Puhar]] | [[Igor Škamperle]] | [[Jakob Lorber]] | [[Rudolf Steiner]] | [[Berta Bojetu]] | [[Dušan Šarotar]] | [[Ludvik Mrzel]] | [[Slavoj Žižek]] | [[Ivo Urbančič]] | [[Taras Kermauner]] | [[Ivo Brnčić]] | [[Snoilsky]] | [[:Kategorija:Slovenska književnost]]</small><br/> <small>[[Popis slovenskih pisaca]] | [[Popis slovenskih pisaca i pjesnika iz Mađarske]] | [[Popis slovenskih filozofa]]</small> |- !O novinarstvu |<small>[[Aleksa Mikić]] | [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandar Stanković]] | [[Aleksandar Tijanić]] | [[Alma Lazarevska]] | [[Boro Kontić]] | [[Dimitrije Davidović]] | [[Eleizer Papo]] | [[Elmedina Muftić]] | [[Enes Čengić]] | [[Esad Hećimović]] | [[Hrvoje Krešić]] | [[Ivo Pukanić]] | [[Jug Grizelj ]] | [[Juraj Biankini]] | [[Karim Zaimović]] | [[Kasim Begić]] | [[Kjašif Smajlović]] | [[Kosta Vojnović (novinar)|Kosta Vojnović]] | [[Krsto Cicvarić]] | [[Marko Vešović]] | [[Miho Klaić]] | [[Mihovil Pavlinović]] | [[Milan Pantić (novinar)|Milan Pantić]] | [[Miljenko Jergović]] | [[Miodrag Zdravković]] | [[Miroslav Lilić]] | [[Muharem Bazdulj]] | [[Mustafa Imamović]] | [[Mustafa Mujagić]] | [[Natko Nodilo]] | [[Niko Franjić]] | [[Nikola Vučić]] | [[Ozren Kebo]] | [[Panta Džambazoski]] | [[Pera Todorović]] | [[Predrag Milojević]] | [[Radislava Vujasinović]] | [[Senad Hadžifejzović]] | [[Senad Pećanin]] | [[Slavko Ćuruvija]] | [[Srđan Dizdarević]] | [[Svetozar Ljuboja]] | [[Veselko Tenžera]] | [[Vildana Selimbegović]] | [[Vladislav Ribnikar]] | [[Želimir Altarac Čičak]] | [[Željko Ružičić]] | [[Zoran Kapetanović]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Fokus kvant.}} == Fokus kvant. == {| class="wikitable" |+ |<small> <u>[[Aleksandra Prijović]]</u> | <u>[[Ar (jedinica)]]</u> | [[Bajram-namaz]] | <u>[[Beograd]]</u> | [[Bitka na Kosovu]] | [[Blizanci (znak)]] | '''[[Carles Puigdemont]]''' | [[Cionizam]] | [[Cristiano Ronaldo]] | '''[[Crna Gora]]''' | [[Dan Arefata]] | [[Dejan Milojević]] | [[Dinastija Nemanjića]] | [[Dinko Gruhonjić]] | [[Djed Mraz]] | [[DNK]] | [[Donbas]] | [[Ed Lauter]] | [[Evropa]] | '''[[Facebook]]''' | [[Fašizam]] | [[Fudbal]] | [[Genocid u Srebrenici]] | [[Gruzija]] | [[HAARP]] | [[Hamas]] | <u>[[Hijerarhija Pravoslavne crkve]]</u> | [[Instagram]] | [[Internet]] | [[Istine i laži (TV serija)]] | [[Ivana Hodak]] | <u>[[Izrael]]</u> | [[Kohabitacija (politika)]] | <u>[[Kosovo]]</u> | [[Kristijan Golubović]] | [[Krstovdan]] | [[Kurir]] | [[Luka Modrić]] | [[Mark Zuckerberg]] | [[Međunarodni dan žena]] | [[Međunarodni praznik rada]] | <u>[[Menstrualni ciklus]]</u> | [[Mimi Mercedez]] | [[Mjerne jedinice]] | [[Monopol (igra)]] | <u>[[Morbili]]</u> | [[Narodna banka Srbije]] | [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije]] | [[Nebinarnost]] | [[Nemanjići]] | '''[[Nikola Tesla]]''' | [[Nova Kaledonija]] | [[Novi Sad]] | [[Nuklearna nesreća u Vinči]] | [[Oslić]] | [[Palestina (država)]] | [[Penetracija]] | [[Pesma za Evroviziju]] | [[Pojas Gaze]] | [[Popis pozivnih brojeva država]] | [[Popis vremenskih zona]] | [[Porodično blago (TV serija)]] | [[Poza 69]] | [[Pravda]] | [[Proljeće]] | [[Rade Bogdanović]] | [[Ramazan]] | '''[[Ramazanski bajram]]''' | [[Registarske oznake motornih vozila u Srbiji]] | [[Republika Srpska]] | [[Rusija]] | [[Saša Zalepugin]] | <u>[[Sjedinjene Američke Države]]</u> | <u>[[Spisak pozivnih brojeva u Hrvatskoj]]</u> | '''[[Spisak praznika Srpske pravoslavne crkve]]''' | '''[[Srbija]]''' | '''[[Strofa]]''' | [[Švajcarska]] | <u>[[Sveti Sava]]</u> | <u>[[Tarzan X]]</u> | [[Teravih-namaz]] | [[Toma Zdravković]] | [[Transrodnost]] | [[Twitter]] | [[Vaga (znak)]] | <u>[[Veliki kašalj]]</u> | [[Vidovdan]] | [[Vještačka inteligencija]] | [[Vuk]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Fokus kval. 1}} == Fokus kval. 1 == {| class="wikitable" |+ |<small> [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Tartu]] | [[Bad Ischl]] | [[Bodø]] | [[Veszprém]] | [[Temišvar]] | [[Elefsina]] | [[Ritam]] | [[Kuća]] | [[Grad]] | [[Hip-hop]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Demografija Bosne i Hercegovine]] | [[Bizantska muzika]] | [[Gluten]] | [[Polka]] | [[CSMA/CD]] | [[Biološki testament]] | [[Dijagram binarnog momenta]] | [[Kvant]] | [[Kvantna teorija polja]] | [[Kvantna mehanika]] | [[Algoritam]] | [[Dinamički sistem]] | [[Pregovaranje]] | [[Državno ime]] | [[Fundus autofluorescencija]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Game Maker]] | [[Herceg Janoš]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hrizelefantinska tehnika]] | [[Impresiona citologija]] | [[Izbeljivanje zuba]] | [[Krav maga]] | [[Capoeira]] | [[Kriminalistička taktika]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Likvidnost]] | [[Lista najčešćih profesionalnih bolesti]] | [[Lista minerala]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Lista ulica u Dubrovniku]] | [[Maksimalno dozvoljena koncentracija, doza i emisija štetnih materija]] | [[Rak (medicina)]] | [[Microsoft Development Center Serbia]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narudžbenica]] | [[Prva normalna forma]] | [[Kabl]] | [[Zdravstveni radnik]] | [[Treća normalna forma]] | [[Veleprodaja]] | [[Sociobiologija]] | [[Psihagogija]] | [[Polifonija]] | [[Skleroplastika]] | [[Službeni pasoš]] | [[Čvor (tvrtka)]] | [[Ulje (slikarstvo)]] | [[Trešnjevka]] | [[Toster]] | [[Ulično vježbanje]] | [[Stari Košutnjak]] | [[Žig]] | [[Rabat (trgovina)]] | [[Protestantski uspon]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Planina Uilica]] | [[Panični poremećaj]] | [[Oscillatoria]] | [[Norovirus]] | [[Al Aksa]] | [[Narativna medicina]] | [[Mršavljenje]] | [[Milovan Minja Prelević]] | [[Milan Marković Matthis]] | [[Mehatronika]] | [[Liverpulski klinički put za skrb o umirućemu]] | [[Kalanchoe beharensis]] | [[JPEG]] | [[Istopolne zajednice u Južnoafričkoj Republici]] | [[Filološki pregled]] | [[Downingov efekt]] | [[Dijalekatski uzorci]] | [[Dijagram binarnog momenta]] | [[Bogoslovija]] | [[Bogdan Denić]] | <u>[[Ani Radošević]]</u> | [[42 (broj)]] | [[73 (broj)]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Aleksandar Hemon]] | [[Nefi]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Projekt [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]]}} == [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]] == <small>{{·}} [[Ebul Hasan Bekri]] {{·}} [[Ašik-paša]] {{·}} [[Imadadin Nasimi]] {{·}} [[Aşıkpaşazade]] {{·}} [[Latifi]] {{·}} [[Afitabi]] {{·}} [[Makami]] {{·}} [[Munirî]] {{·}} [[Isa Necati]] {{·}} [[Taşlıcalı Yahya]] {{·}} [[Ali Çelebi]] {{·}} [[Dukakinoğlu Ahmed]] {{·}} [[Aşık Çelebi]] {{·}} [[Baki (pisac)|Baki]] {{·}} [[Hubbi Hatun]] {{·}} [[Gelibolulu Mustafa Ali]] {{·}} [[Katip Çelebi]] {{·}} [[Mustafa Naima]] {{·}} [[Sari Mehmet Paša]] {{·}} [[Neşati]] {{·}} [[Yirmisekiz Mehmed Çelebi]] {{·}} [[Ahmed Ibrahim Resmi]] {{·}} [[Fıtnat Hanım]] {{·}} [[Vartan–paša]] {{·}} [[Ibrahim Şinasi]] {{·}} [[Ahmet Mithat]] {{·}} [[Ebüzziya Mehmed Tevfik]] {{·}} [[Ömer Seyfettin]] {{·}} [[Ziya Gökalp]] {{·}} [[Halide Edib Adıvar]] {{·}} [[Huriye Öniz Baha]] {{·}} [[Reşat Nuri Güntekin]] {{·}} [[Ruşen Eşref Ünaydın]] {{·}} [[Nazım Hikmet]] {{·}} [[Sait Faik Abasıyanık]] {{·}} [[Ahmet Hamdi Tanpınar]] {{·}} [[Orhan Kemal]] {{·}} [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] {{·}} [[Garip]] {{·}} [[Orhan Veli]] {{·}} [[Oktay Rifat]] {{·}} [[Melih Cevdet]] {{·}} [[Yusuf Atılgan]] {{·}} [[Vüs'at Orhan Bener]] {{·}} [[Yaşar Kemal]] {{·}} [[Attila İlhan]] {{·}} [[Fakir Baykurt]] {{·}} [[Adalet Ağaoğlu]] {{·}} [[Zülfü Livaneli]] {{·}} [[Feride Çiçekoğlu]] {{·}} [[Tarık Günersel]] {{·}} [[Murathan Mungan]] {{·}} [[Latife Tekin]] {{·}} [[Ayşe Sarısayın]] {{·}} [[Junus-paša]] {{·}} [[Dursun Fakih]] {{·}} [[Abdülcelil Levni]] {{·}} [[Joseph von Hammer-Purgstall]] {{·}} [[Çeşme]] {{·}} [[Merzifon]] {{·}} [[Fetihiye]] {{·}} [[Galata (Istanbul)|Galata]] {{·}} [[Anatolska ploča]] {{·}} [[Maslak]] {{·}} [[Levent]] {{·}} [[Bajazitova džamija]] {{·}} [[Edirnekapı]] {{·}} [[Yenikapı]] {{·}} [[Yedikule]] {{·}} [[Diyarbakırska tvrđava]] {{·}} [[Džamija Bajazita I.]] {{·}} [[Dolmabahçe Saraj]] {{·}} [[Zelena grobnica]] {{·}} [[Ataturkove reforme]] {{·}} [[Nahda]] {{·}} [[Anti-heroj]] {{·}} [[Makam]] {{·}} [[Mawize]] {{·}} [[Muraba]] {{·}} [[Nasib (književnost)|Nasib]] {{·}} [[Tuyugh]] {{·}} [[Katren]] {{·}} [[Tezkire]] {{·}}</small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Stariji članci}} == Stariji članci == {| class="wikitable" |+ |<small>[[1. proleterska udarna brigada]] | [[2. proleterska udarna brigada]] | [[ABA liga]] | [[Abasidski zamak]] | [[Adolf Hitler]] | [[Agnosticizam]] | {{Precrtano|[[Akito Arima]]}} | [[Alan Ford]] | [[Aleksandar Blok]] | [[Alkoholijada]] | [[Alsterci]] | [[Amfitrita]] | [[Antička Grčka]] | [[Antičke zemlje i države]] | [[Antički epovi]] | [[Antun Vrančić]] | [[Apostrofa]] | [[Arhijerejski namjesnik]] | [[Autauga County, Alabama]] | [[Bahaistički kalendar]] | [[Bahn It tornjevi]] | [[Baldwin County, Alabama]] | [[Batat]] | [[Biologija]] | [[Bitka na Čegru]] | [[Bogumili]] | [[Boško Buha]] | [[Crni blok]] | [[CSS]] | [[Dietilamid liserginske kiseline]] | [[Dijabetes]] | [[Diplomatski pasoš]] | [[Diploten]] | [[Discharge]] | [[Dobrotvorna akcija Darujmo reč]] | [[Donald Tusk]] | [[Dopredsjednik]] | [[Dragan Jankelić]] | [[Dražen Petrović]] | [[Drugi svjetski rat]] | [[Eduard Limonov]] | [[Ekologija]] | [[Eliptocitoza]] | [[Enciklopedija]] | [[Eneja]] | [[Feral Tribune]] | [[Ferdinandea]] | [[Francis Bacon]] | [[Gaj Sempronije Grakho]] | [[Gajo Petrović]] | [[Garfield]] | [[Geja]] | [[Gejza]] | [[Geologija]] | [[Geomehanika]] | [[Glaukom]] | [[Goli otok]] | [[Grokalizacija]] | [[Hanibal]] | [[Hemolitička anemija]] | [[Himzo Polovina]] | [[Holocenski kalendar]] | [[Hormoni]] | [[Hrvatska muslimanska demokratska stranka]] | [[Hrvatska pučka stranka (1919)]] | [[Hrvatski dalmatinski dom]] | [[Ilirski pravopis]] | [[Imanje Imcheonggak]] | [[Indianapolis Hoosiers (NL)]] | [[Indijski nacionalni kalendar]] | [[Informatika]] | [[Ivan Krilov]] | [[Ivan Krkač]] | [[Ivan Turgenjev]] | [[Javno glasanje]] | [[Jean-Paul Sartre]] | [[Jorgos Seferis]] | [[Jovan Apostolović]] | [[Julije Cezar]] | [[Kalabaluk]] | [[Kapitalizacija]] | [[Kavitacija]] | [[Kijevska Rusija]] | [[Kiril Bosota]] | [[Kozjak (Kumanovo)]] | [[Krešimir I]] | [[Kvintesencija]] | [[Lech Kaczyński]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Light pen]] | [[Ljubljana]] | [[Ljudski rad]] | [[Manioka]] | [[Matematika]] | [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] | [[Mihail Gorbačov]] | [[Milan Spasić]] | [[Mirko Sandić]] | [[Mohamed ElBaradei]] | [[Mudrost gomile]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Nobelova nagrada za mir]] | [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo]] | [[Okružnica]] | [[Operacija Crno]] | [[Operacija Weiss]] | [[Pagoda Jotab-dong]] | [[Parlament]] | [[Pčinja]] | [[Pjongjanški metro]] | [[Pelen]] | [[Peršin]] | [[Pocahontas]] | [[Polinezijska mitologija]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Potsdamer Platz]] | [[Prirodan broj]] | [[Propaganda tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji]] | [[Ptice nebeske (TV serija)]] | [[Rastislav Mstislavić]] | [[Rimska književnost]] | [[Rimska ljubavna elegija]] | [[Rimska Republika]] | [[Rimska vojska]] | [[Safri Duo]] | [[Sarajevo]] | [[Sava Kovačević]] | [[Sekst Propercije]] | [[Sergej Mašera]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Skvotiranje]] | [[Službeni pasoš]] | [[SMS Viribus Unitis]] | [[Sobek]] | [[Sorbinil]] | [[Sveti Stefan Mađarski]] | [[Tiberije Sempronije Grakho]] | [[Tomislav (hrvatski kralj)]] | [[Tora! Tora! Tora!]] | [[Totalitarizam]] | [[Touchpad]] | [[Trackpoint]] | [[Transvestizam]] | [[Trpimir II]] | [[Tuga]] | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | [[Ulysses S. Grant]] | [[Uskršnji ustanak]] | [[Vapnenac]] | [[Vladimir Bebić]] | [[Vladimir Perić Valter]] | [[Vuk Stefanović Karadžić]] | [[Wikipedia]] | [[Willy Brandt]] | [[Zlatibor (planina)]] | [[Рачунарство]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Aerodromi}} <small> == Opće teme == * [[Aerodrom]]i * [[Aerodromi u Sloveniji]] * [[Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] * [[Aerodromi u Hrvatskoj]] * [[Aerodromi u Srbiji]] * [[Aerodromi u Crnoj Gori]] == Zračne luke == * [[Cerklje ob Krki (aerodrom)|Cerklje/Brežice]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Željava|Željava/Bihać]]<sup>vojni</sup> * [[Zračno pristanište Čepin|Čepin/Osijek]] * [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovnik (DBV)]] * [[Zračno pristanište Lučko|Lučko/Zagreb]]<sup>vojni</sup> * [[Zračna luka Osijek|Osijek (OSI)]] * [[Zračna luka Pula|Pula (PUY)]] * [[Zračna luka Rijeka|Rijeka (RJK)]] * [[Zračna luka Split|Split (SPU)]] * [[Zračna luka Zadar|Zadar (ZAD)]] * [[Zračna luka Franjo Tuđman|Zagreb Franjo Tuđman (ZAG)]] * [[Aerodrom Podgorica|Podgorica (TGD)]] * [[Aerodrom Batajnica|Batajnica/Zemun]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Bojnik|Bojnik/Leskovac]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Bor|Bor]] * [[Aerodrom Brege|Brege/Kraljevo]] * [[Aerodrom Čenej|Čenej/Novi Sad (QND)]] * [[Aerodrom Jugovićevo|Jugovićevo/Novi Sad]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Konstantin Veliki Niš|Niš Konstantin Veliki (INI)]] * [[Aerodrom Leskovac|Leskovac (LES)]] * [[Aerodrom Morava|Morava/Lađevci/Kraljevo (KVO)]] * [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Beograd Nikola Tesla (BEG)]] * [[Aerodrom Požarevac|Požarevac]]<sup>bivši</sup> * [[Aerodrom Priština|Priština (PRN)]] * [[Aerodrom Progar|Progar/Surčin/Beograd (PGB)]]<sup>poljoprivredni</sup> * [[Aerodrom Rosulje|Rosulje/Kruševac]] * [[Aerodrom Sjenica|Sjenica/Užice (SJC)]]<sup>bivši</sup> * [[Aerodrom Smederevo|Smederevo]] * [[Aerodrom Subotica|Bikovo/Subotica]] * [[Aerodrom Valjevo|Divci/Valjevo (QWV)]] * [[Aerodrom Vršac|Vršac]] * [[Aerodrom Ponikve|Ponikve/Užice (UZC)]] * [[Međunarodni aerodrom Skoplje|Skoplje (SKP)]] == Novi članci == * [[Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana|Ljubljana Jože Pučnik (LJU)]] * [[Aerodrom Maribor|Aerodrom Maribor Edvard Rusjan (MBX)]] * [[Aerodrom Portorož|Portorož (POW)]] * [[Aerodrom Brač|Bol/Brač (BWK)]] * [[Aerodrom Mali Lošinj|Mali Lošinj (LSZ)]] * [[Aerodrom Ajdovščina|Ajdovščina]] * [[Aerodrom Sarajevo|Sarajevo (SJJ)]] * [[Aerodrom Tuzla|Tuzla (TZL)]] * [[Aerodrom Banja Luka|Banja Luka (BNX)]] * [[Aerodrom Mostar|Mostar (OMO)]] * [[Aerodrom Tivat|Tivat (TIV)]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Singapur}} == Singapur == {{flagicon|Singapur}}<small> · '''[[Singapur]]''' · [[Otok Singapur]] · [[Malajski poluotok]] · [[Singapurski tjesnac]] · [[Šrividžaja]] · [[Temasek]] · [[Singapurski dolar]] · [[Pasoš Singapura]] · [[Himna Singapura]] · [[Historija Singapura]] · [[Simboli Singapura]] · [[Kultura Singapura]] · [[Sang Nila Utama]] · [[Johorski Sultanat]] · [[Thomas Stamford Raffles]] · [[William Farquhar]] · [[Johor Bahru]] · [[Husein Šah od Johora]] · [[Bitka za Singapur (1942)]] · [[Bitka kod Sarimbuna]] · [[Rezervoar Sarimbun]] · [[Jusuf ibn Išak]] · [[Azijska finansijska kriza]] · [[Singapurski zapadni vodozahvat]] · [[Spisak singapurskih ostrva]] · [[Johor]] · [[Jurong]] · [[Pulau Tekong]] · [[Pulau Ubin]] · [[Sentosa]] · [[Bukit tima]] · [[Singapurska reka]] · [[Aerodrom Singapur]] · [[Četiri Azijska Tigra]] · [[Marina Saut]] · [[Singapurski festival hrane]] · [[Singapurska kuhinja]] · [[Spisak univerziteta u Singapuru]] · [[Dnevne novine u Singapuru]] · [[Singapurska književnost]] · [[LGBT prava u Singapuru]] · [[Autobuski transport u Singapuru]] · [[Singapurski metro]] · [[Singapurski auto-putevi]] · [[Singapurska luka]] · [[Kontejnerizacija]] · [[Kengurska ruta]] · [[Singapore Airlines]] · [[Marina Barrage]] · [[Edwin Thumboo]] · [[Tan Swie Hian]] · [[Kuo Pao Kun]] · [[Wang Gungwu]] · [[Goh Poh Seng]] · [[Catherine Lim]] · [[Amy Tan]] · [[Singapurska nagrada za književnost]] · [[Boey Kim Cheng]] · [[Chandran Nair]] · [[Singapurski sporazum (1819)]] · [[Fort Canning Hill]] · [[Bak kut teh]] · [[Chwee kueh]] · [[Umak od soje]] · [[Julia Nickson]] · [[Tharman Shanmugaratnam]] · [[Sellapan Ramanathan]] · [[Wee Kim Wee]] · [[Devan Nair]] · [[Benjamin Sheares]] · [[Ong Teng Cheong]] · [[Tony Tan]] · [[Halimah Yacob]] · [[Lee Hsien Loong]] · [[Lee Kuan Yew]] · [[Goh Chok Tong]] · [[Noor Aishah]] · [[Jackson Rathbone]] · [[Chin Han]] · [[Fann Wong]] · [[Ross Butler]] · [[Louis Theroux]] · [[Parameswara]] · [[Ho Ching]] · [[Rajendra Chola I]] · [[Nagarakretagama]] · [[Sang Nila Utama]] · [[Luka Keppel]] · [[Arheologija u Singapuru]] · [[Afonso de Albuquerque]] · [[Osnivanje modernog Singapura]] · [[John Crawfurd]] · [[Thian Hock Keng]] · [[Taufik Batisah]] · [[Stefanie Sun]] · [[JJ Lin]] · [[Mandopop]] · [[Kit Chan]] · [[Dick Lee]] · [[Tanya Chua]] · [[The Sam Willows]] · [[Liang Wern Fook]] · [[Gentle Bones]] · [[Adam Khoo]] · [[Jade Rasif]] · [[Saiful Idris]] · [[Xhin]] · [[Fudbalska reprezentacija Singapura]] · [[Halal Sol]] · [[Kaye]] · [[SWTLKR]] · [[Eddie Niguel]] · [[Joseph Prince]] · [[Vanessa-Mae]] · [[Jackson Rathbone]] · [[Tila Tequila]] · [[Kygo]] · [[Joseph Schooling]] · [[Sim Wong Hoo]] · [[Fandi Ahmad]] · [[Sezairi]] · [[Jeremy Ng]] · [[Man N' Machine]] · [[Chan Soo Khian]] · [[Liu Kang (umjetnik)]] · [[Lim Tze Peng]] · [[Cheong Soo Pieng]] · [[Chen Wen Hsi]] · [[Tang Da Wu]] · [[Lee Wen]] · [[Li Chenyang]] · [[Andrew Loke]] · [[Gardens by the Bay]] · [[Marina Bay Sands]] · [[Sentosa]] · [[Singapurski botanički vrt]] · [[Kishore Mahbubani]] · [[Fauna Singapura]] · [[Javanski makaki]] · [[Javanski jezik]] · [[Malajski jezik]] · [[Jezici Singapura]] · [[Grb Singapura]] · [[Zastava Singapura]] · [[Male arhipelaške države u razvoju]] · [[Velika nagrada Singapura]] · [[Pasoš Singapura]] · [[.sg]] · </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Latvija}} == Latvija == {{flagicon|Letonija}}<small> '''[[Latvija]]'''<br/> [[Ādaži]] | [[Ainaži]] | [[Aizkraukle]] | [[Aizpute]] | [[Aknīste]] | [[Aloja]] | [[Alūksne]] | [[Ape]] | [[Auce]] | [[Baldone]] | [[Baloži]] | [[Balvi]] | [[Bauska]] | [[Brocēni]] | [[Cēsis]] | [[Cesvaine]] | [[Dagda (Latvija)|Dagda]] | [[Daugavpils]] | [[Dobele]] | [[Durbe]] | [[Grobiņa]] | [[Gulbene]] | [[Iecava]] | [[Ikšķile]] | [[Ilūkste]] | [[Jaunjelgava]] | [[Jēkabpils]] | [[Jelgava]] | [[Jūrmala]] | [[Kandava]] | [[Kārsava]] | [[Ķegums]] | [[Ķekava]] | [[Koknese]] | [[Krāslava]] | [[Kuldīga]] | [[Lielvārde]] | '''[[Liepāja]]''' | [[Līgatne]] | [[Limbaži]] | [[Līvāni]] | [[Lubāna]] | [[Ludza]] | [[Madona (Latvija)|Madona]] | [[Mārupe]] | [[Mazsalaca]] | [[Ogre]] | [[Olaine]] | [[Pāvilosta]] | [[Piltene]] | [[Pļaviņas]] | [[Preiļi]] | [[Priekule]] | [[Rēzekne]] | '''[[Riga]]''' | [[Rūjiena]] | [[Sabile]] | [[Salacgrīva]] | [[Salaspils]] | [[Saldus]] | [[Saulkrasti]] | [[Seda]] | [[Sigulda]] | [[Skrunda]] | [[Smiltene]] | [[Staicele]] | [[Stende]] | [[Strenči]] | [[Subate]] | [[Talsi]] | [[Tukums]] | [[Valdemārpils]] | [[Valka]] | [[Valmiera]] | [[Vangaži]] | [[Varakļāni]] | '''[[Ventspils]]''' | [[Viesīte]] | [[Viļaka]] | [[Viļāni]] | [[Zilupe]]<br/> [[Fudbalska reprezentacija Latvije]] | [[Fudbalski savez Latvije]] | [[Skonto FC]] | [[FK Liepājas Metalurgs]] | [[FK Ventspils]] | [[FC Daugava]] | [[FK Liepāja]] | [[FK Spartaks Jūrmala]] | [[Riga FC]] | [[FK Rīgas Futbola skola]] | [[Valmiera FC]] | [[FK Auda]] | [[BFC Daugavpils]] | [[SC Grobiņas]] | [[FK Jelgava]] | [[FK Metta]] | [[FK Tukums 2000]]<br/> [[Gauja]] | [[Zapadna Dvina]] | [[Venta]] | [[Ogre (rijeka)]] | [[Iecava (rijeka)]]<br/> [[Latvijski jezik]] | [[Latvijci]] | [[Baltički narodi]] | [[Baltički jezici]] | [[Baltički put]] | '''[[Historija Latvije]]''' | [[Vidzema]] | [[Zemgalija]] | [[Latgalija]] | [[Selija]]<br/> [[Grb Latvije]] | [[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] (Narodna Republika Latvija) | [[Grb Latvijske Sovjetske Socijalističke Republike]] | [[Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo]] | [[Vojvodstvo Livonija]] | [[Vojvodstvo Kurlandija i Semigalija (1918)]] | [[Švedska Livonija]] | [[Kurlandija]] | [[Livonci]] | [[Raspjevana revolucija]] | [[Rušenje trgovačkog centra Maxima u Rigi]] | [[Latvijska legija]] | [[Livonsko bratstvo mača]] | [[Latgalci]] | [[Okupacija baltičkih država]]<br/> '''[[Aleksandrs Čaks]]''' | '''[[Aspazija (Elza Pliekšāne)|Aspazija]]''' | '''[[Gidon Kremer]]''' | '''[[Mark Rothko]]''' | '''[[Rainis]]''' | '''[[Vaira Vīķe-Freiberga]]''' | [[Alberts Bels]] | [[Aleksandra Beļcova]] | [[Anatolijs Gorbunovs]] | [[Andris Breže]] | [[Andris Nelsons]] | [[Artis Pabriks]] | [[Baiba Skride]] | [[Egils Levits]] | [[Ēriks Ešenvalds]] | '''[[Gunārs Astra]]''' | [[Ieva Iltnere]] | [[Imants Kalniņš]] | '''[[Imants Ziedonis]]''' | [[Inga Ābele]] | [[Ivars Godmanis]] | [[Jānis Čakste]] | [[Jānis Jaunsudrabiņš]] | [[Jānis Rozentāls]] | [[Johans Valters]] | [[Kārlis Ulmanis]] | [[Kristaps Ģelzis]] | [[Maija Kūle]] | [[Marģeris Zariņš]] | [[Mārtiņš Zīle]] | [[Miervaldis Polis]] | [[Nora Ikstena]] | [[Pauls Jurevičs]] | '''[[Pēteris Vasks]]''' | [[Raimonds Pauls]] | [[Romans Suta]] | [[Rūdolfs Blaumanis]] | [[Tālivaldis Ķeniņš]] | [[Teodors Celms]] | [[Valdis Dombrovskis]] | [[Vizma Belševica]] | [[Voldemārs Irbe]]<br/> * Geografija * Historija * Klima </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Potrebni članci#1}} == potrebni članci == {| class="wikitable" |+ |<small> [[Barbora Krejčíková]] | [[Carlos Alcaraz]] | [[Izraelsko-palestinski sukob (2023)]] | [[Sukobi u Jeninu (2023)]] | [[Sukob u Neve Yaakovu (2023)]] | [[Masakr na muzičkom festivalu u Re'imu]] | [[Masakr u kibucu Kfar Aza]] | [[Masakr u Be'eriju]] | [[Humanizam u Njemačkoj]] | [[Magnusov efekt]] | [[Charles Simić]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Fokus kvant.}} {{collapse top|title= Potrebni članci#2}} <small> * [[Posebno:Tražene stranice]] * [[Wikipedia:Pouzdani izvori|O izvorima]] * [[Izvori]] * [[Europska kolonizacija Amerike]] * [[Plantažna ekonomija]] * [[Indentura]] * [[Pomoć:Kategorija‏‎]] * '''[[Catholic Encyclopedia]]''' * '''[[Dan]]''' * '''[[Djeca u islamu]]''' * '''[[Grad]]''' * '''[[Hljeb]]''' * '''[[Islamski grad‏‎]]''' * '''[[Istanbul]]''' * '''[[Klima]]''' * '''[[Knjiga]]''' * '''[[Kuća]]''' * '''[[Litar]]''' * '''[[Melodrama‏‎]]''' * '''[[Nacionalna koalicija sirijskih revolucionarnih i opozicijskih snaga‏‎]]''' !! * '''[[Navodnjavanje]]''' * '''[[Novine]]''' * '''[[Oblak]]''' * '''[[Odjeća]]''' * '''[[Paperback‏‎]]''' * '''[[Pauk]]''' * '''[[Plivanje]]''' * '''[[Površinska svjetlost‏‎]]''' !! * '''[[Premijer Irana]]‏'''‎ * '''[[Radijalna brzina‏‎‏‎]]''' !! * '''[[Rat]]''' * '''[[Riža]]'''!! * '''{{precrtano|[[Rugby]]}}''' * '''[[Ruska državna biblioteka‏‎‏‎]]''' * '''[[Sky Publishing‏‎]]''' !! * '''[[Spisak opština i popisnih oblasti Aljaske‏‎]]''' !! * '''[[Spisak opština Portorika‏‎]]''' !! * '''[[Staklo]]''' * {{precrtano|'''[[Statistički ured Republike Slovenije‏‎]]'''}} * '''[[Teorija skupova]]''' * [[Abraham]] * [[Adolfo Lopez Mateos, Jesús Carranza‏‎]] * [[Ahemenidska arhitektura]] * [[Aisin Gioro‏‎]] * [[Aleksandar Zograf‏‎]] * [[Alessandro Nesta]] * [[Alfonso López Michelsen‏‎‏‎]] * [[Anastasio Somoza DeBayle‏‎]] * [[Anastasio Somoza García‏‎]] * {{precrtano|[[Anne Hathaway (glumica)‏‎]]}} * {{precrtano|[[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]]}} * {{precrtano|[[Anne Hathaway]] – razvrstavanje}} * [[Annie Ernaux‏‎]] * [[Arthur Chung‏‎]] * [[Arturo Illia‏‎‏‎]] * [[Arvydas Sabonis‏‎]] * [[ASEAN]] * [[Automobilska industrija‏‎]] * [[Bečka moderna‏‎]] * [[Biblioteca Nacional de España]] * [[Billy Cunningham‏‎‏‎]] * [[Bjeloruska Wikipedija‏‎]] * [[Blokada u zglobu‏‎]] * [[Bol u vratu‏‎]] * [[Borislav Stanković‏‎]] * [[Botanika]] * [[Branimir Bošnjak‏‎‏‎]] * [[Budizam i homoseksualnost]] * [[Bujidska arhitektura‏‎]] * [[Canaan Banana‏]] * [[Čanakja]] * [[Car Fushimi‏‎]] * [[Car Go-Daigo]] * [[Car Konoe‏‎]] * [[Car Reigen‏‎]] * [[Car Takakura‏‎]] * [[Carica Meishō‏‎‏‎]] * [[Carl Spitteler]] * [[Carl von Ossietzky]] * [[Charles Messier]] * [[Cheng Pu‏‎]] * {{precrtano|[[Cirka]]}} * [[Clarence Seedorf‏‎]] * [[Commonwealth‏‎]] * [[Courtney B. Vance]] * [[Crveni krst (Beograd)‏‎]] * [[Crvenka (Beograd)‏‎]] * [[Daniel Passarella]] * [[Darmičke religije‏‎]] * [[David Hilbert]] * [[David MacMillan‏‎‏‎]] * [[Dési Bouterse‏‎‏‎]] * [[Deva]] * [[Diaskordium‏‎]] * [[Dino Mustafić]] * [[Dječja književnost‏‎]] * [[Dobrun‏‎]] * [[Domaće govedo]] * [[Društvo]] * [[Edgar Davids‏‎]] * [[Edo Popović]] * [[Edward Emerson Barnard‏‎]] * [[Egipatska arapska Wikipedija]] * [[Eileen Heckart‏‎]] * [[Ekinči‏‎]] ?? * [[Elgin Baylor]] * [[Ellis Clarke]] * [[Élodie Bouchez]] * [[Emilio Butragueño]] * [[Emmanuelle Charpentier‏‎]] * [[Emre Belözoğlu]] * [[Enzo Francescoli]] * [[Estelle Parsons]] * [[Esteticizam‏‎‏‎]] * [[Europa (film)‏‎‏‎]] * [[Evita (film)‏‎]] * [[Fatos Arapi‏‎]] * [[Fatos Kongoli‏‎]] * [[Fatos Lubonja]] * [[Ferdinand IV‏‎]] * [[Ferida Duraković‏‎]] * [[Fernando Belaúnde Terry‏‎]] * [[Filmografija Charlieja Chaplina‏‎]] * {{precrtano|[[Filozofija prava‏‎]]}} * [[Fran Walsh]] * [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije]] / [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija‏‎]] / [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije‏‎]] * [[Fudbalska reprezentacija Italije]] / Talijanska nogometna reprezentacija * [[Fudbalska reprezentacija Srbije‏‎]] * [[Gabriel París Gordillo‏‎]] * [[Ganges]] * [[Gaumont]] * [[Gheorghe Hagi‏‎]] * [[Giampiero Boniperti‏‎]] * [[Gianni Rivera‏‎]] * [[Giulio Natta‏‎]] * [[Glodari]] * [[Gradić Pejton‏‎]] * [[Guillermo Rodríguez (političar)]] * [[Gustavo Rojas Pinilla‏‎]] * [[Harold Russell]] * [[Harry Martinson]] * [[Heinrich Louis d'Arrest]] * [[Hernán Siles Zuazo]]‏‎ * [[Hideki Shirakawa‏‎]] * [[Historija Španije (1975–)‏‎]] * [[Homoseksualnost i hrišćanstvo‏‎]] * [[Homoseksualnost i islam‏‎‏‎]] * [[Hortência Marcari‏‎‏‎]] * [[Hram u Uppsali]] * [[Hronologija Drugog svetskog rata‏‎]] * [[Hu (mitologija)‏‎]] * [[Huang Gai‏‎]] * [[Hugo Sánchez]] * [[Igor Kusin‏‎]] * [[Igor Štiks‏‎]] * [[Igra]] * [[Ilhanidska arhitektura‏‎]] * [[Inception]] * [[Indijska kinematografija‏‎]] * [[Infracrveno zračenje]] * [[Iranski urbanizam‏‎]] * [[Irwin Winkler]] * [[Iso Porović‏‎‏‎]] * [[Istina]] * [[Iván Zamorano‏‎]] * [[Jacobo Arbenz Guzmán‏‎]] * [[James Watt]] * [[Jan Ceulemans‏‎]] * [[Jasna Šamić‏‎]] * [[Jason Kidd‏‎]] * [[Javaneska Wikipedija]] * [[Javier Saviola‏‎]] * [[Javier Zanetti‏‎‏‎]] * [[Jay Chattaway‏‎]] * [[Jean-Luc Picard‏‎]] * [[Jean-Marie Pfaff‏‎]] * [[Joe Mantegna]] * [[Johan Neeskens]] * [[Jonathan Pryce‏‎]] * [[Jorge Pacheco Areco‏‎]] * [[José Echegaray y Eizaguirre]] * [[José María Velasco Ibarra]]‏‎ * [[Josip Baotić‏‎]] * [[Juan de la Luz Enriquez, Jesús Carranza]]‏‎ * [[Juan María Bordaberry‏‎‏‎]] * [[Juan Sebastián Verón‏‎]] * [[Juan Velasco Alvarado‏‎]] * [[Jugoslavenska kinematografija‏‎]] !! * [[Julio María Sanguinetti‏‎‏‎]] * [[Kadžarska arhitektura‏‎]] * [[Kai Siegbahn‏‎]] * [[Kanal (građevina)]] * [[Karakterni glumac]] * [[Karim-han Zand]] * [[Karl Adolph Gjellerup]] * [[Katastar‏‎]] * {{precrtano|[[Kazaška Wikipedija‏‎]]}} * [[Klajnova tabela‏‎‏‎]] * [[Knjiga Tanga‏‎]] * [[Književnost romantizma‏‎‏‎]] * [[Kockanje]] * [[Konfucijanizam i homoseksualnost]] * [[Kraj Drugog svjetskog rata u Evropi]] * [[Kraj Prvog svjetskog rata u Evropi‏‎]] * [[Krstata džamija]] * [[KulturNav]] * [[Kulturni elementi budizma‏‎]] * [[Kup Volpi‏‎]] * [[La nación clandestina‏‎‏‎]] * [[Larry McMurtry‏‎]] * [[Laudanum]] * [[LED display‏‎]] * [[Léon Bourgeois]] * [[Les Misérables (2012 film)‏‎]] * [[Li Dian]] * [[Liberalno kršćanstvo]] * [[Lista Wikipedija‏‎]] * [[Ljepota]] * [[Ma Liang (Tri Kraljevstva)]] * [[Malayalam Wikipedija]] * [[Manhattan]] * [[Manuel Prado y Ugarteche]] * [[Marica Bodrožić‏‎‏‎]] * [[Marriott Edgar‏‎]] * [[Matematički dokaz]] * [[Max von Laue]] * [[Međunarodni institut za nesvrstane studije]] * [[Mentalni automatizam]] * [[Metorizam‏‎]] * [[Michel Legrand]] * [[Miklós Németh‏‎]] * [[Mitologija istopolne ljubavi‏‎]] * [[Mjerenje]] * [[Moderni Japan‏‎‏‎]] * [[Mongolska Wikipedija‏‎]] * [[Moskovski filmski festival‏‎]] * [[Muromachi period‏‎]] * [[Nacionalni olimpijski komitet‏‎]] * [[Nadežda Čačinovič‏‎‏‎]] * [[Nagarđuna]] * [[Nanni Moretti‏‎‏‎]] * [[National Diet Library]] * [[Nedostojnost‏‎]] * [[Nedžad Ibrahimović‏‎‏‎]] * [[Neil Jordan]] * [[Neorealizam‏‎]] * [[Nikolaj Jadrincev]] * [[Nílton Santos‏‎]] * [[Njemački ratni zločini‏‎]] * [[Norman Mailer‏‎]] * [[Norveška operacija‏‎‏‎]] * [[Nosna duplja‏‎‏‎]] * [[Nuklearna fisija]] * [[Numerička analiza]] * [[Olja Savičević‏‎‏‎]] * [[Omar Sívori]] * [[Opsesija‏‎]] * [[Orden za hrabrost‏‎]] * [[Ordeni i medalje SFRJ‏‎]] * [[Order of the British Empire‏‎]] * [[Organizam (biologija)]] * [[Ornela Vorpsi‏‎]] * [[Oton III Vitelsbah]]‏‎ * [[Otto Stern]] * [[Pacifički otoci‏]]‎ * [[Paolo Sorrentino‏‎‏‎]] * [[Partska arhitektura‏‎]] * [[Pasoš El Salvadora‏‎‏‎]] * [[Pasoš Gibraltara‏‎‏‎]] * [[Pasoš Libije‏‎]] * [[Pasoš Maroka‏‎‏‎]] * [[Pasoš Republike Kine‏‎‏‎]] * [[Pathé‏‎‏‎]] * [[Philip D'Antoni‏‎]] * [[Ples]] * [[Plin]] * [[Plin]] * [[Podravina‏‎]] * [[Politička stranka]] * [[Politički mandat‏‎]] * [[Pomoć:IPA‏‎]] !!! * [[Popis filmova temeljenih na stripovima Marvel Comics‏‎‏‎]] * [[Popis nogometnih stadiona prema kapacitetu gledališta]] * [[Povrće]] * [[Pravosuđe‏‎‏‎]] * [[Predestinacija u islamu]] * [[Preliv‏‎]] * [[Premijer Španije]] * [[Psihomotorna usporenost‏‎]] * [[Rada Iveković‏‎‏‎]] * [[Rane budističke škole‏‎]] * [[Rastko Močnik‏‎‏‎]] * [[Reformirana crkva‏‎]] * [[Richard Jenkins]] * [[Riječka operacija‏‎]] * [[Roberto Rivelino‏‎]] * [[Robovlasništvo]] * [[Roger Penrose]] * [[Roman Simić‏‎‏‎]] * [[Rombergov znak‏‎]] * [[Rosemary Harris‏‎]] * [[Roy Keane‏‎‏‎]] * [[Rüştü Reçber]] * [[Safavidska arhitektura‏‎]] * [[Samora Machel‏]]‎ * [[Samuel Doe‏‎]] * [[Sara Mekenzi‏‎]] / Sarah McKenzie * [[Sasanidska arhitektura‏‎]] * [[Saveznički ratni zločini‏‎]] * [[Seldžučka arhitektura]] * [[Senzorni deficit]] * [[Sepp Maier]] * [[Sima Hui]] * [[Sinisa Malesevic‏‎]] ?? * [[Sirak]] * [[Sirijsko hrišćanstvo‏‎]] * [[Slog]] * [[Srećko Horvat‏‎]] * [[Stega‏‎]] * [[Stephen Curry]] * [[Steve Nash]] * [[Studije roda]] * [[Stvarnost]] * [[Svetlana Slapšak‏‎]] !! * [[Svjetski ocean‏‎]] * [[Svjetski program za hranu‏‎]] * [[Svjetsko mirovno vijeće‏‎]] * [[Taoizam i homoseksualnost‏‎]] * [[Taraškevica‏‎]] * [[Tavla]] * [[Televizija]] * [[Temperatura]] * [[Teorija impetusa]] * [[Terorizam]] * [[The Daily Telegraph‏‎]] * [[The Full Monty‏‎]] * [[Tijelo‏‎]] !! * [[Timuridska arhitektura‏]] * [[Toho‏‎‏‎]] / [[Tōhō]] / [[Tōhō (Fukuoka)]] * [[Tomislav Jakić‏‎]] * [[Univerzitet u Linköpingu]] * [[Uwe Seeler]] * [[Uzbečka Wikipedija‏‎]] * [[Vaginizam‏‎‏‎]] * [[Varja Đukić‏‎]] * [[Vedrana Rudan‏‎‏‎]] * [[Vicente Aleixandre]] * [[Víctor Paz Estenssoro]] * [[Vinçens Prennushi‏‎]] * [[Vitalij Ginzburg]] * [[Vlada]] * [[Vladimir Veličković]] * [[Vladislav Bajac‏‎‏‎]] * [[Volker Schlöndorff‏‎‏‎]] * [[Voz]] * [[Vrijeme (fizika)]] * [[Vučji čopor‏‎]] * [[Wählergruppe‏‎]] * [[Wes Unseld]] * [[William R. Tolbert, Jr.‏‎]] * [[Wim Wenders‏‎]] * [[X-Men (filmska serija)‏‎]] * [[Xu Chu‏‎]] * [[Xu Shu‏‎]] * [[Yahya Khan‏‎]] * [[Yao Ming]] * [[Zair]] !! * [[Zakonska promena pola‏‎]] * [[Žena]] * [[Zlatni leopard‏‎]] * [[Zuo Ci‏‎]] * [[Zvonimir Jurić‏‎]] * astronomija [[Mliječni put]] * ekonomija [[Svjetska banka]] * film [[Adult Film Database‏‎]] * film [[Bong Jun-ho‏‎‏‎]] * film [[Claude Lelouch]] * film [[Ettore Scola‏‎‏‎]] * film [[Federico Fellini]] * film [[Federico Fellini]] * film [[Filmska montaža‏‎‏‎]] * film [[Filmski mjuzikl‏‎]] * film [[Giuseppe Tornatore]] * film [[Guillermo del Toro‏‎‏‎]] * film [[Hanna Schygulla]] * film [[Internet Adult Film Database]] * film [[Rivista del Cinematografo]] * film [[Spike Lee]] * film [[The American Film Institute Catalog of Motion Pictures‏‎]] * geografija '''[[Sredozemno more]]''' * geografija [[Adrovići‏‎]] * geografija [[Ande]] * geografija [[Brajkovići (Foča)]] * geografija [[Okrug Ansbah]] * geografija [[Okrug Rendsburg-Ekernferde‏‎]] * geografija [[Opština Višegrad]] * geografija [[Ragusa‏‎‏‎]] * geografija [[Šangaj (Batajnica)‏‎]] * geografija [[Savezne države Brazila‏‎]] * geografija [[Terazije (ulica u Beogradu)‏‎]] * geografija [[Termoelektrana (Kakanj, BiH)]] * historija '''[[Mongolski napadi na Europu]]''' * historija '''[[Edo period‏‎]]''' !! * historija [[Abas II‏]] * historija [[Alfredo Stroessner]] * historija [[Dinastija Ming]] * historija [[Egipatska kronologija‏‎]] * historija [[Elijas Samani‏‎]] * historija [[Historija kršćanstva‏‎‏‎]] * historija [[Kameno doba]] * historija [[Logor Šabac‏‎]] * historija [[Masud Gaznevi‏‎‏‎]] * historija [[Mavdud Gaznevi‏‎]] * historija [[Muhamed Gaznevi‏‎]] * historija [[Muhamed Horasanski‏‎‏‎]] * historija [[Muhamed I Horezmijski‏‎‏‎]] * historija [[Muhamed I Safarid‏‎]] * historija [[Muhamed II Horezmijski‏‎‏‎]] * historija [[Patrijarh Agatangel Carigradski]] * historija [[Patrijarh Antim III Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Antim IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Antim V Carigradski]] * historija [[Patrijarh Antim VI Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Antim VII Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Atanasije V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Dionisije V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Evgenije II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Fotije II Carigradski]] * historija [[Patrijarh Georgije V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Georgije VI Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Georgije VII Carigradski‏‎]] * historija {{precrtano|[[Patrijarh Gerasim III]]}} * historija [[Patrijarh German IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh German V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Jeremija IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Joakim II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Joakim III Carigradski]] * historija [[Patrijarh Kiril VII Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantije I Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantije II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantin V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantin VI Carigradski]] * historija [[Patrijarh Krisant‏‎]] * historija [[Patrijarh Maksim V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Meletije II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Meletije III Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Meletije IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Neofit VIII Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Prokopije Carigradski]] * historija [[Patrijarh Sofronije III Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Vasilije III Carigradski]] * historija [[Patrijarh Venijamin I Carigradski‏‎]] * historija [[Revolucija Meiji]] * historija [[Rosa Luxemburg]] * historija [[Ruska revolucija]] * historija [[Sulejman I Safavidski‏‎]] * historija [[Sun Yat-sen]] * historija [[Tahmasp II‏‎]] * historija [[Ustanak u Sloveniji‏‎]] * islam '''[[Islamska kultura‏‎]]''' * islam '''[[Liberalni pokreti u islamu]]''' * islam '''[[Politički aspekti islama]]''' * islam [[Islamska eshatologija‏‎]] * islam [[Žene u islamu‏‎]] * jezik [[Bengalski jezik]] * jezik [[Deklinacija]] * jezik [[Ethnologue]] * jezik [[Fonem]] * jezik [[Gornjonjemački jezici]] * jezik [[Gramatika]] * jezik [[Grčko pismo]] * jezik [[ISO 639-3]] * jezik [[Istočnoskandinavski jezici]] * jezik [[Japansko ime‏‎]] * jezik [[Jean Gerson]] * jezik [[Jezici SOV]] * jezik [[Jezici SVO]] * jezik [[Južni turkijski jezici]] * jezik [[Kadri iz Pergama]] * jezik [[Kineski jezik]] * jezik [[Orhonske ploče]] * jezik [[Rune (pismo)]] * jezik [[Sintaktička tipologija jezika]] * jezik [[Sjevernogermanski jezici]] * jezik [[Srpsko-hrvatske psovke]] * jezik [[Švedski alfabet]] * jezik [[Tursko jezičko društvo]] * jezik [[Usporedba galicijskog i portugalskog jezika]] * jezik [[William Smith (leksikograf)]] * književnost '''''[[Annals of the Four Masters]]''''' * književnost '''[[Eugenio Montale‏‎]]''' *** * književnost [[Američka književnost]] * književnost [[Barokna književnost]] * književnost '''Bibliografija Williama Shakespearea''' * književnost [[Camilo José Cela]] * književnost [[Daria Finica]] * književnost [[Derek Walcott‏‎]] * književnost [[Erik Axel Karlfeldt‏‎]] * književnost [[Genji Monogatari]] * književnost [[Hafiz (pjesnik)]] * književnost [[Hajim S. Davičo]] * književnost [[Henrik Pontoppidan‏‎]] * književnost [[Ivan Aralica]] * književnost [[Juan Ramón Jiménez]] * književnost [[Jure Franičević-Pločar]] * književnost [[Jurica Pavičić]] * književnost [[Kalidasa]] * književnost [[Kasim Bikkulov]] * književnost [[Književnost]] * književnost [[Louise Glück]] * književnost [[Mahabharata]] * književnost [[Nelly Sachs‏‎]] * književnost [[Odiseas Elitis‏‎]] * književnost [[Olga Tokarczuk‏‎]] * književnost [[Oskar Davičo]] * književnost [[Paul von Heyse‏‎]] * književnost [[Peyami Safa]] * književnost [[Poezija]] * književnost [[Raheel Farooq]] * književnost [[Romansa (žanr)]] * književnost [[Rudolf Eucken]] * književnost [[Seamus Heaney]] * književnost [[Stefano Guarnieri]] (1425-1493) * književnost [[Tatjana Gromača‏‎]] * književnost [[Teorija književnosti]] * književnost [[The Calendar (roman)]] * književnost [[Versifikacija]] * književnost [[Wisława Szymborska‏‎]] * književnost [[Władysław Reymont]] * književnost1 [[Crnogorska književnost]] * književnost1 [[Hrvatska književnost]] * književnost1 [[Mađarska književnost]] * književnost1 [[Makedonska književnost]] * književnost1 [[Slovenska književnost]] * književnost1 [[Srpska književnost]] * košarka [[Tim Duncan‏‎]] * medicina [[Alzheimerova bolest]] * medicina [[Boja kose‏‎]] * medicina [[Debelo crijevo]] * medicina [[Duševna bolest]] * medicina [[Gastroenteritis]] * medicina [[Gojaznost]] * medicina [[Hormon]] * medicina [[Jetra]] * medicina [[Menstruacija]] * medicina [[Nos]] * medicina [[Prehlada]] * medicina [[Reproduktivni sistem]] * medicina [[Respiratorni sistem]] * medicina [[Srce]] * medicina [[Stomatologija]] * medicina [[Tanko crijevo]] * medicina [[Upala pluća]] * medicina [[Upala pluća]] * medicina [[Vakcina]] * medicina [[Zdravlje]] * muzika [[Eurosong 2020.‏‎‏‎]] * muzika [[Gustav Mahler]] * muzika [[Louis Armstrong]] * muzika [[Michael Jackson]] * muzika [[Muzički izdavač]] * nogomet [[Christian Vieri]] * nogomet [[CONCACAF‏‎]] * nogomet [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]] * nogomet [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * nogomet [[Hrvatski nogometni kup‏‎]] * popisi '''[[Popis islamskih tekstova]]''' / [[Islamske svete knjige‏‎]] * popisi [[Dinastija Nguyễn]] * popisi [[Lista španskih vladara]] ** * popisi [[Popis careva Svetog rimskog carstva]] ** * popisi [[Popis japanskih monarha]] ** * popisi [[Popis koptskih pravoslavnih papa Aleksandrije]] * popisi [[Popis kraljeva Kambodže]] ** * popisi {{precrtano|[[Popis kraljeva Portugala]]}} {{tick|13}} ** * popisi [[Popis mletačkih duždeva]] ** * popisi [[Popis monarha Koreje]] ** * popisi [[Popis papa Rimokatoličke crkve]] ** * popisi [[Popis vijetnamskih monarha]] ** * popisi [[Spisak hunskih vladara]] ** * popisi [[Spisak kineskih vladara]] ** * teorija [[Adventizam‏‎]] * teorija [[Antropologija]] * teorija [[Dijalektika]] * teorija [[Duša]] * teorija [[Epistemologija]] * teorija [[Filozofija društvenih nauka‏‎]] * teorija [[Filozofija obrazovanja‏‎]] * teorija [[Komunistička država]] * teorija [[Konfucije]] * teorija [[Ludwig Wittgenstein]] * teorija [[Martin Heidegger]] * teorija [[Menoniti‏‎]] * teorija [[Politeizam]] * umjetnost [[Andy Warhol]] * umjetnost [[Iranska umjetnost‏‎]] * umjetnost [[Peter Paul Rubens]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Regionalni projekti}} == Regionalni projekti == {| class="wikitable" |+ !Mađarska |<small>[[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Hungarorum Regnum]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | <u>[[Mađarska]]</u> | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Kraljevina Ugarska]] (razv) [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarski šefovi države]] | [[Országház]] | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske]] | [[Popis gradova u Mađarskoj|Gradovi Mađarske]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarski parlament]] | [[Privreda Mađarske]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarska forinta]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Historija Mađarske]] | [[Debrecen]] | [[Szeged]] | [[Miskolc]] | [[Pečuh]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Budimpešta]] | [[Budim]] | [[Obuda]] | [[Budimska palača]] | [[Győr]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Nyíregyháza]] | [[Kecskemét]] | [[Komárom]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Siófok]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Balaton (jezero)|Balaton]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Székesfehérvár]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Szombathely]] | [[Szolnok]] | [[Sopron]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Eger]] | [[Kaposvár]] | [[Veszprém]] | [[Nagykanizsa]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Ranokršćanska nekropola Sopianae]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Hollókő]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Opatija Pannonhalma]] | [[Visegrád]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarska revolucija 1848.]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Pasoš Mađarske]] </small> |- !Danska |<small> [[Saxo Grammaticus]] | [[Hans Tausen]] | [[Johannes Bugenhagen]] | [[Jørgen Sadolin]] | [[Anne Krabbe]] | [[Tycho Brahe]] | [[Ludvig Holberg]] | [[Henrik Steffens]] | [[Jens Immanuel Baggesen]] | [[Charlotte Baden]] | [[Poul Martin Møller]] | [[Adam Oehleschläger]] | [[Johannes Carsten Hauch]] | [[Jørgen Jørgensen]] | [[Nikolai Frederik Severin Grundtvig]] | [[Harald Høffding]] | [[Søren Kierkegaard]] | [[Franziska Carlsen]] | [[Hans Christian Andersen]] | [[Jens Peter Jacobsen]] | [[Georg Brandes]] | [[Johannes Jørgensen]] | [[Kaj Munk]] | [[Gustav Wied]] | [[Henrik Pontoppidan]] | [[Jeppe Aakjær]] | [[Knud Hjortø]] | [[Herman Bang]] | [[Ivan Malinowski]] | [[Martin Andersen Nexø]] | [[Singrid Undset]] | [[Jens August Schade]] | [[Tom Kristensen (pisac)|Tom Kristensen]] | [[Karen Aabye]] | [[Anne Holm]] | [[Erik Amdrup]] | [[Edith Rode]] | [[Nis Petersen]] | [[Hans Kirk]] | [[Villy Sørensen]] | [[Otto Rung]] | [[Jacob Paludan]] | [[Johannes Wulff]] | [[Johannes Vilhelm Jensen]] | [[Tove Ditlevsen]] | [[Karl Gjellerup]] | [[Karen Blixen]] | [[Jytte Rex]] | [[Suzanne Brøgger]] | [[Elsebeth Egholm]] | [[Astrid Saalbach]] | [[Peer Hultberg]] | [[Peter Høeg]] | [[Lene Kaaberbøl]] | [[Naja Marie Aidt]] | [[Jonas Eika]] | [[Danski jezik]] | [[Bjørn Rasmussen]] | [[Kristian Bang Foss]] | [[Asta Olivia Nordenhof]] | [[Popis općina u Danskoj]] | <u>[[Danska književnost]]</u> | [[:Kategorija:Danski pisci]] </small> |- !Portugal |<small>[[Portugalska renesansa]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Kraljevina Portugal]] | [[Predsjednik Portugala]] | [[Portugalski jezik]] | [[Usporedba galicijskog i portugalskog jezika]] | [[Lisabon]] | [[Porto]] | [[Algarve]] | [[Faro]] | [[Aveiro]] | [[Lista gradova u Portugalu]] | [[Estoril]] | [[Lanzarote]] | [[Amadora]] | [[Beja (Portugal)|Beja]] | [[Belém (Lisabon)|Belém]] | [[Braga]] | [[Coimbra]] | [[Crato]] | [[Évora]] | [[Guimarães]] | [[Lagos (Portugal)|Lagos]] | [[Viseu]] | [[Silves, Portugal|Silves]] | [[Setúbal]] | [[Santarém (Portugal)|Santarém]] | [[Costa de Caparica]] | [[Portalegre]] | [[Fernando Pessoa]] | [[José Saramago]] | [[Luís de Camões]] | [[Sophia de Mello Breyner Andresen]] | [[Eça de Queiróz]] | [[Almeida Garrett]] | [[Camilo Castelo Branco]] | [[Vergílio Ferreira]] | [[António Lobo Antunes]] | [[Agustina Bessa-Luís]] | [[José Cardoso Pires]] | [[Miguel Torga]] | [[Herberto Helder]] | [[Gonçalo Manuel Tavares]] | [[Antero de Quental]] | [[Cesário Verde]] | [[Eugénio de Andrade]] | [[Francisco Sanches]] | [[António Vieira]] | [[Teixeira de Pascoaes]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Agostinho da Silva]] | [[Boaventura de Sousa Santos]] | [[José Luandino Vieira]] | [[António Vieira]] | [[Nuno Álvares Pereira]] | [[Luzijade]] | [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] | [[Cancioneiro da Vaticana]] | [[Cantiga]] | [[Pergaminho Sharrer]] | [[Fudbalska reprezentacija Portugala]] | [[FC Porto]] | [[S.L. Benfica]] | [[Sporting Clube de Portugal]] | [[Viagens na Minha Terra (Garrett, 1846)|Viagens na Minha Terra]] | [[Clube de Futebol Os Belenenses]] | [[Atlético Clube de Portugal]] | [[Grupo Desportivo Fabril do Barreiro]] | [[Associação Académica de Coimbra]] | [[Vitória Sport Clube]] | [[Vitória Futebol Clube]] | [[Boavista Futebol Clube]] | [[Futebol Clube Paços de Ferreira]] | [[Portugal – Sjeverna Koreja (FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.)]] | [[Os Magriços]] | [[Rui Costa]] | [[Eusébio]] | [[Bruno Fernandes]] | [[Luís Figo]] | [[Paulo Futre]] | [[Diogo Jota]] | [[José Mourinho]] | [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] | [[Ricardo Quaresma]] | [[Cristiano Ronaldo]] | [[Bernardo Silva]] | [[Fernando Peyroteo]] | [[Fernando Gomes (1956-2022))|Fernando Gomes]] | [[Vasco da Gama]] | [[Pedro Álvares Cabral]] | [[Fernão Mendes Pinto]] | [[Duarte Barbosa]] | [[Tomé Pires]] | [[Fado]] | [[Pimba]] | [[Afonso I od Portugala|Afonso Henriques]] | [[Nuno Álvares Pereira]] | [[Henrik Moreplovac]] | [[Sebastião José de Carvalho e Melo|Markiz de Pombal]] | [[Dinis od Portugala]] | [[Almeida Júnior]] | [[Saudade]] | [[Bairro]] | [[Don (naslov)|Don]] | [[Degredado]] | [[Dum Diversas (1452)]] | [[Uh, vai morrer]] | [[Antônio Carlos Jobim]] | [[Antônio Carlos Jobim]] | [[Amália Rodrigues]] | [[A casa da Mariquinhas]] | [[Mestiço]] | [[Opa (izraz)]] | [[Fajã]] | [[Jurubaça]] | [[Costa da Mina]] | [[Univerzitet u Coimbri]] | [[Nacionalna biblioteka Portugala]] | [[Painéis de São Vicente de Fora]] | [[Mosteiro dos Jerónimos]] | [[Mosteiro da Batalha]] | [[Palácio Nacional da Pena]] | [[Dvorac Guimarães]] | [[Ceuta]] | [[Sagres]] | [[Joaquim Pedro de Oliveira Martins]] | </small> |- !Norveška |<small>[[Norveški jezik]] | [[Spisak norveških kraljeva]] | [[Spisak predsednika vlade Norveške]] | [[Historija Norveške]] | [[Ekonomija Norveške]] | [[Politika Norveške]] | [[Popis gradova u Norveškoj]] | [[Oslo]] | [[Alta]] | [[Bergen]] | [[Narvik]] | [[Oslo]] | [[Røros]] | [[Sarpsborg]] | [[Tønsberg]] | [[Tromsø]] | [[Trondheim]] | [[Vikersund]] | [[Stavanger]] | [[Drammen]] | [[Fredrikstad]] | [[Skien]] | [[Porsgrunn]] | [[Sandnes]] | [[Molde]] | [[Kongsberg]] | [[Halden]] | [[Kristiansand]] | [[Ålesund]] | [[Bodø]] | [[Hammerfest]] | '''[[Norveška književnost]]''' | [[Poetska eda]] | [[Poetska eda]] | [[Snorri Sturluson]] | [[Eyvindr skáldaspillir]] | [[Bragi Boddason]] {{tick|13}} | [[Cort Aslakssøn]] | [[Peder Claussøn Friis]] | [[Peter Christen Asbjørnsen]] {{tick|13}} | '''[[Ludvig Holberg]]''' | [[Knud Knudsen (lingvist)|Knud Knudsen]] | <u>[[Ivar Aasen]]</u> | '''[[Henrik Ibsen]]''' | '''[[Alexander Kielland]]''' | '''[[Jonas Lie (pisac)|Jonas Lie]]''' | <u>[[Henrik Wergeland]]</u> | [[Johan Sebastian Welhaven]] | [[Sigbjørn Obstfelder]] | [[Jørgen Moe]] | [[Peter Andreas Munch]] | [[Nils Kjær]] | [[Emil Boyson]] | [[Gunnar Larsen]] | [[Haakon Bugge Mahrt]] | [[Rolf Stenersen]] | [[Edith Øberg]] | [[Arne Løchen]] | '''[[Bjørnstjerne Bjørnson]]''' | '''[[Knut Hamsun]]''' | [[Nordahl Grieg]] | '''[[Sigrid Undset]]''' | [[Arild Haaland]] | [[Jan Kjærstad]] | [[Jo Nesbø]] | [[Karin Fossum]] | [[Jørn Lier Horst]] | [[Jon Hellesnes]] | [[Karl Ove Knausgård]] | [[Varg Vikernes]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ørsta]] | [[Suzannah Ibsen]] | [[Telemark]] | [[Norma ili Ljubav jednog političara]] | [[Ivanjska večer (Ibsen)|Ivanjska večer]] | [[Gospođa Inger iz Estrota]] | [[Gozba u Solhougu]] | [[Olaf Liljekrans]] | [[Junaci na Helgelandu]] | [[Hans Jæger]] | [[Komedija ljubavi (Ibsen)|Komedija ljubavi]] | [[Pretendenti na prijestolje (Ibsen)|Pretendenti na prijestolje]] | [[Brand (Ibsen)|Brand]] | [[Peer Gynt]] | [[Savez mladih (Ibsen)|Savez mladih]] | [[Cezar i Galilejci (Ibsen)|Cezar i Galilejci]] | [[Samfundets Støtter|Stupovi društva]] | [[Et dukkehjem|Kuća lutaka]] | [[Gengangere|Sablasti]] | [[En folkefiende|Neprijatelj naroda]] | [[Divlja patka (drama)|Divlja patka]] | [[Rosmersholm]] | [[Gospođa s mora (Ibsen)|Gospođa s mora]] | [[Hedda Gabler]] | [[Graditelj Solness]] | [[Mali Eyolf]] | [[John Gabriel Borkman]] | [[Ibsenovi citati u Oslu]] | [[The Oxford Ibsen]] | [[Centar za Ibsenove studije]] | [[Ibsenove studije]] | [[Ibsenov muzej (Oslo)|Ibsenov muzej u Oslu]] | [[Park Peer Gynt|Park Peer Gynt u Oslu]] | [[Norveška Ibsenova nagrada]] | [[Međunarodna Ibsenova nagrada]] | [[Ibsenova godina]] | [[The Death of Little Ibsen|Drama ''The Death of Little Ibsen'']] | '''[[Georg Brandes]]''' | [[Kazališni direktor]] | [[Arne Garborg]] | [[Grimstad]] | [[Sigurd Ibsen]] | [[Arnulf Øverland]] | [[Olaf Bull]] | [[Johan Borgen]] | [[Kjartan Fløgstad]] | [[Herbjørg Wassmo]] | [[Dag Solstad]] | [[Øystein Lønn]] | [[Jan Kjærstad]] | [[Lars Saabye Christensen]] | [[Per Petterson]] | [[Jon Fosse]] | [[Merethe Lindstrøm]] | [[Joen Bille]] | [[Jørgen Haave]] | [[Tarjei Vesaas]] | [[Finn Carling]] | [[Tancred Ibsen]] | [[Irene Ibsen Bille]] | [[Carl Frode Tiller]] | [[Gunstein Bakke]] | [[Ida Hegazi Høyer]] | [[Maria Navarro Skaranger]] | [[:Kategorija:Norveška književnost]]</small> |- !ili još o starogermanskim stvarima |<small> [[Edda]] | [[Prozna Edda]] | [[Poetska Edda]] | [[Dvergatal]] | [[Völuspá]] | [[Gesta Danorum]] | [[Hildebrandslied]] | [[Nibelungenlied]] | [[Heliand]] | [[Agnete og Havmanden]] | [[Muspilli]] | [[Draumkvedet]] | [[Zec i jež]] | [[Stari saski krsni zavjet]] | [[Dēor]] | [[Beowulf]] | [[Judita (Nowell Codex)|Judita]] | [[Sæcc Mǣldūnes]] | [[Sæcc Brunnanburh]] | [[Gotička Biblija]] | [[Merseburger Zaubersprüche]] | [[Wessobrunner Gebet]] | [[Negovski šljem]] | [[Islandske sage]]</small> |- ! rowspan="7" |Slovenija |<small>[[Ljubljanska nadbiskupija]] | [[Historija Slovenije]] | [[Kronologija historije Slovenije]] | [[Gospodarstvo Slovenije]] |</small> |- |<small>[[Laibach]] | [[Neue Slowenische Kunst]] |</small> |- |<small>'''[[Slovenija]]''' | [[Triglav (vrh)|Triglav]] | [[Ljubljana]] | [[Maribor]] | [[Koper]] | [[Celje]] | [[Ptuj]] | [[Nova Gorica]] | [[Škofja Loka]] | [[Murska Sobota]] | [[Novo Mesto]] | [[Jesenice]] </small> |- |<small>[[Socijalistička Republika Slovenija]] | [[Komunistička partija Slovenije]] (KPS/ZKS) | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] | [[Predsjednik Slovenije]] | [[Predsednici Vlade Slovenije]] | [[Ustav Republike Slovenije]]</small> |- |<small>[[Janez Bleiweis]] | [[Lovro Toman]] | [[Etbin Henrik Costa]] | [[Mladoslovenci]] | [[Fran Levstik]] | [[Fran Šuklje]] | [[Janko Kersnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Ivan Tavčar]] | [[Anton Mahnič]] | [[Josip Vošnjak]] | [[Valentin Zarnik]] | [[Ivan Šušteršič]] | [[Evgen Lampe]] | [[Janez Evangelist Krek]] | [[Karel Klun]] | [[Anton Korošec]] | [[Marko Natlačen]] | [[Andrej Gosar]] | [[Izidor Cankar]] | [[Fran Kulovec]] | [[Franc Snoj]] | [[Juro Adlešič]] | [[Ivan Ahčin]] | [[Miloš Stare]] | [[Ciril Žebot]] | [[Engelbert Besednjak]] | [[Janko Kralj]] | [[Virgil Šček]] | [[Albert Rejec]] | [[Danilo Zelen]] | [[Zorko Jelinčič]] | [[Josip Vilfan]] | [[Lavo Čermelj]] | [[Klement Jug]] | [[Leon Rupnik]] | [[Vuk Rupnik]] | [[Ernest Peterlin]] | [[Gregorij Rožman]] | [[Odilo Globočnik]] | <small> |- |<small>[[Josip Petrič]] | [[Angela Vode]] | [[Anton Štebi]] | [[Marcel Žorga (političar)|Marcel Žorga]] | [[Jakob Žorga]] | [[Lovro Klemenčič]] | [[Vladislav Fabjančič]] | [[Ciril Štukelj]] | [[Ivan Makuc]] | [[Aleksander Kobler]] | [[Mirko Košir]] | [[Vencelj Perko]] | [[Oskar Kovačič]] | [[Franc Leskošek]] | [[Edvard Kocbek]] | [[Boris Kidrič]] | [[Mitja Ribičič]] | [[Miha Marinko]] | [[Albert Jakopič]] | [[Boris Kraigher]] | [[Sergej Kraigher]] | [[Ivan Maček]] | [[Prežihov Voranc]] | [[Dragotin Gustinčič]] | [[Stane Kavčič]] | [[Ivan Regent]] | [[Aleš Bebler]] | [[Dušan Kermavner]] | [[Dušan Pirjevec]] | [[Franc Popit]] | [[Stane Dolanc]] | [[Milan Kučan]] | [[Ciril Ribičič]] |</small> |- |<small>[[Demokratska opozicija Slovenije|DEMOS]] | [[Afera JBTZ]] | [[Janez Janša]] | [[France Bučar]] | [[Marjan Podobnik]] | [[Dimitrij Rupel]] | [[Jože Pučnik]] | [[Igor Bavčar]] | [[Alojz Peterle]] | [[Janez Drnovšek]] | [[Andrej Bajuk]] | [[Anton Rop]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Gradovi}} ==Gradovi== {| class="wikitable" |+ ! colspan="2" |'''Gradovi bivše Jugoslavije''' |+ ! <small>[[Slovenija]]</small> | <small>'''[[Ljubljana]]''' {{tick|13}} | '''[[Maribor]]''' | '''[[Koper]]''' | '''[[Celje]]''' | [[Kranj]] | [[Novo Mesto]] | [[Ptuj]] | [[Velenje]] | [[Jesenice (općina)|Jesenice]] | </small> |+ ! <small>[[Hrvatska]]</small> | <small>'''[[Zagreb]]''' | '''[[Split]]''' | '''[[Rijeka (grad)|Rijeka]]''' | '''[[Osijek]]''' | '''[[Zadar]]''' | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Velika Gorica]] | [[Karlovac]] | [[Pula]] | [[Sisak]] | '''[[Šibenik]]''' {{tick|13}} | [[Varaždin]] | '''[[Dubrovnik]]''' | [[Bjelovar]] | [[Ogulin]] | [[Vinkovci]] | [[Kaštela]] | [[Samobor]] | [[Vukovar]] | [[Čakovec]] | [[Đakovo]] | [[Virovitica]] | [[Omiš]] | [[Vis (otok)|Vis]] | [[Pelješac]] | [[Makarska]] | [[Ploče]] | [[Cavtat]] | [[Stari Grad (Hvar)|Stari Grad]] | [[Trogir]] | [[Skradin]] | [[Drniš]] | [[Knin]] | [[Sinj]] | [[Biograd na Moru|Biograd]] | [[Benkovac]] | [[Starigrad (općina)|Starigrad]] | [[Gospić]] | [[Slunj]] | [[Senj]] | [[Novi Vinodolski]] | [[Crikvenica]] | [[Pazin]] | [[Opatija]] | [[Umag]] | [[Rovinj]] | [[Bjelovar]] | [[Čazma]] | [[Kutina]] | [[Glina]] | [[Petrinja]] | [[Gračac]] | [[Daruvar]] | [[Našice]] | [[Beli Manastir]] | </small> |+ ! <small>[[Bosna i Hercegovina]]</small> | <small> '''[[Sarajevo]]''' ([[Vrhbosna]]) | '''[[Banja Luka]]''' | '''[[Tuzla]]''' | '''[[Zenica]]''' | '''[[Bijeljina]]''' | '''[[Mostar]]''' | '''[[Prijedor]]''' | '''[[Brčko]]''' | [[Cazin]] | [[Doboj]] | [[Zvornik]] | [[Živinice]] | '''[[Bihać]]''' | '''[[Travnik]]''' i [[Novi Travnik]] | [[Gradiška|Bosanska Gradiška]] i [[Stara Gradiška]] i [[Jasenovac]] | [[Gračanica]] | [[Sanski Most]] | [[Lukavac]] | [[Tešanj]] | [[Velika Kladuša]] | [[Srebrenik]] | [[Teslić]] | [[Gradačac]] | [[Visoko]] | [[Zavidovići]] | [[Kakanj]] | [[Prnjavor]] | '''[[Livno]]''' | [[Laktaši]] | [[Kalesija]] | '''[[Bugojno]]''' | '''[[Tomislavgrad]]''' | [[Žepče]] | '''[[Trebinje]]''' | '''[[Jajce]]''' | [[Derventa]] | [[Široki Brijeg]] | [[Bosanska Krupa]] | [[Vogošća]] | [[Modriča]] | [[Konjic]] | [[Kozarska Dubica]] | [[Pale]] | [[Goražde]] | [[Foča]] | [[Neum]] | [[Drvar]] | [[Kozarska Dubica]] | [[Gacko]] | '''[[Vitez]]''' | [[Međugorje]] | [[Kotor Varoš]] | '''[[Stolac]]''' | [[Srebrenica]] | [[Ključ]] | [[Maglaj]] | [[Kostajnica (Republika Srpska)|Kostajnica]] i [[Hrvatska Kostajnica]] | [[Glamoč]] | '''[[Novi Grad (Republika Srpska)|Novi Grad]]''' | '''[[Prozor (BiH)|Prozor]]''' | [[Uskoplje]] | '''[[Višegrad]]''' | [[Čitluk (Bosna i Hercegovina)|Čitluk]] | [[Busovača]] | [[Kupres]] | [[Vareš]] | [[Čapljina]] | [[Nevesinje]] | [[Bileća]] | [[Orašje]] | [[Šamac]] | [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] | </small> |+ ! <small>[[Srbija]]</small> | <small> '''[[Beograd]]''' | '''[[Zemun]]''' | '''[[Novi Beograd]]''' {{tick|13}} | [[Opština Voždovac|Voždovac]] | [[Opština Čukarica|Čukarica]] | [[Opština Palilula (Beograd)|Palilula]] | [[Pančevo]] | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | '''[[Niš]]''' | '''[[Kragujevac]]''' | [[Leskovac]] | [[Subotica]] | [[Kruševac]] | [[Kraljevo]] | [[Zrenjanin]] | [[Šabac]] | [[Čačak]] | [[Novi Pazar]] | [[Valjevo]] | '''[[Stari Ras]]''' | [[Sombor]] | [[Vranje]] | [[Loznica]] | '''[[Sremska Mitrovica]]''' | '''[[Smederevo]]''' | '''[[Užice]]''' | '''[[Požarevac]]''' | [[Jagodina]] | [[Stara Pazova]] | [[Zaječar]] | [[Kikinda]] | [[Pirot]] | [[Bačka Palanka]] | [[Đerdapska klisura]], [[Đerdapsko jezero]], [[Nacionalni park Đerdap]] | [[Ruma]] | [[Paraćin]] | [[Vršac]] | [[Smederevska Palanka]] | [[Aleksinac]] | [[Bor]] | [[Inđija]] | [[Aranđelovac]] | [[Prokuplje]] | [[Gornji Milanovac]] | [[Kula]] | [[Trstenik]] | [[Velika Plana]] | [[Bečej]] | [[Negotin]] | [[Preševo]] | [[Šid]] | [[Kladovo]] | [[Davidovac]] | [[Tutin]] | [[Bajina Bašta]] | </small> |+ ! <small>[[Kosovo]]</small> | <small> '''[[Priština|Prishtinë]]''' | '''[[Prizren]]''' | [[Gnjilane|Gjilanë]] | [[Peć|Pejë]] | [[Kosovska Mitrovica|Mitrovicë]] | [[Uroševac|Ferizaj]] | [[Đakovica|Gjakovë]] | [[Vučitrn|Vushtrri]] | [[Podujevo|Besianë]] | [[Kosovo Polje|Fushë Kosovë]] | [[Orahovac|Rahovec]] | [[Suva Reka|Therandë]] | </small> |+ ! <small>[[Crna Gora]]</small> | <small> [[Podgorica]] | [[Nikšić]] | [[Herceg Novi]] | [[Pljevlja]] | [[Bar]] | [[Bijelo Polje]] | [[Cetinje]] | [[Budva]] | [[Kotor]] | [[Berane]] | [[Ulcinj]] | [[Tivat]] | [[Rožaje]] | </small> |+ ! <small>[[Sjeverna Makedonija]]</small> | <small> [[Skopje]] | [[Bitola]] | [[Kumanovo]] | [[Prilep]] | [[Tetovo]] | [[Veles]] | [[Štip]] | [[Ohrid]] | [[Gostivar]] | [[Strumica]] | [[Kavadarci]] | [[Kočani]] | [[Kičevo]] | [[Struga]] | [[Radoviš]] | [[Gevgelija]] | [[Debar]] | [[Kriva Palanka]] | [[Demir Kapija]] | </small> |} {{collapse bottom}} ==Fudbal== {| class="wikitable" |+ ! colspan="2" |Fudbal |+ | <small> [[Adebayo Akinfenwa]] | [[Alexi Lalas]] | [[Al Saadi Gheddafi]] | [[Álvaro Recoba]] | [[Carlo Parola]] | [[Carsten Jancker]] | [[Ciriaco Sforza]] | [[Dario Smoje]] | [[Denílson (fudbaler, 1977)|Denílson]] | [[Dimitri Payet]] | [[Edmundo]] | [[Eneas De Camargo]] | [[Enzo Francescoli]] | [[François Zahoui]] | [[Garrincha]] | [[George Best]] | [[Gheorghe Hagi]] | [[Harvey Delano Esajas]] | [[Hatem Ben Arfa]] | [[Henrikh Mkhitaryan]] | [[Hidetoshi Nakata]] | [[Hristo Stoičkov]] | [[Jay-Jay Okocha]] | [[John Carew]] | [[José Luis Chilavert]] | [[Josè Perdomo]] | [[Josef Bican]] | [[Kazuyoshi Miura]] | [[Kevin-Prince Boateng]] | [[Lajos Detari]] | [[Luther Blissett]] | [[Mágico González]] | [[Mario Corso]] | [[Ming-Yu Ma]] | [[Nicolas Anelka]] | [[Omar Sívori]] | [[Pajtim Kasami]] | [[Papa Bouba Diop]] | [[Patrick Paauwe]] | [[Paul Gascoigne]] | [[Peter Crouch]] | [[Rabah Madjer]] | [[Renato Gaúcho]] | [[René Higuita]] | [[Ricardo Quaresma]] | [[Robert Špehar]] | [[Robin Friday]] | [[Rogério Ceni]] | [[Sócrates]] | [[Søren Skov]] | [[Sunday Oliseh]] | [[Taribo West]] | [[Taribo West]] | [[Ümit Davala]] | [[Valdir Pereira Didi|Didi]] | [[Vampeta]] | [[Vikash Dhorasoo]] | [[Vito Chimenti]] | [[Youri Djorkaeff]] | [[Romário]] | [[Ferenc Puskás]] | [[Jimmy Jones (fudbaler, 1928-2014)|Jimmy Jones]] | [[Gerd Müller]] | [[Joe Bambrick]] | [[Abe Lenstra]] | [[Eusébio]] | [[Johan Cruijff]] | [[Glenn Ferguson]] | [[Fernando Peyroteo]] | [[Uwe Seeler]] | [[Jimmy McGrory]] | [[Alfredo Di Stéfano]] | [[György Sárosi]] | [[Roberto Dinamite]] | [[Hugo Sánchez]] | [[Imre Schlosser]] | [[Franz Binder]] | [[Juninho Pernambucano]] | [[Utakmica smrti]] | [[Makar Gončarenko]] | [[Jean-Marc Bosman]] | [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | [[FK Harkiv]] | [[FK Mariupolj]] | [[FK Metalurg Donjeck]] | [[PFK Metalurg Zaporižžja]] | [[Metalist Harkiv]] | [[FK Sloboda Novi Grad]] | [[HŠK Zrinjski]] | [[HNK Rijeka]] | [[FK Lovćen]] | [[FK Bačka 1901]] | [[ND Ilirija 1911]] | [[FK Ljuboten]] | [[Budapesti TC]] | [[Royal Antwerp F.C.]] | [[Kjøbenhavns Boldklub]] | [[Académica de Coimbra (fudbal)|Académica de Coimbra]] | [[FK Honvéd Budimpešta]] | [[Ferencvárosi TC]] | [[FC St. Pauli]] | [[Corinthian F.C. London]] | [[Sport Club Corinthians Paulista]] | [[Sociedade Esportiva Palmeiras]] | [[Club Esportiu Júpiter]] | [[Genoa CFC|Genoa]] | [[Sheffield Wednesday F.C.]] | [[Recreativo de Huelva]] | [[FC Basel]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Afrika}} ==Afrika== {| class="wikitable" |+ ! colspan="2" |Afrika |+ | <small> [[Afrika]] | [[Afrički kup nacija]] | [[Afrički kup nacija 1978.]] | [[Fudbalska reprezentacija Benina]] | [[Fudbalska reprezentacija Gane]] | [[Fudbalska reprezentacija Egipta]] | [[Fudbalska reprezentacija Etiopije]] | [[Fudbalska reprezentacija Tunisa]] | [[Fudbalska reprezentacija Sudana]] | [[Fudbalska reprezentacija Gabona]] | [[Fudbalska reprezentacija Kameruna]] | [[Fudbalska reprezentacija Nigerije]] | [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Kongo]] | [[Fudbalska reprezentacija Republike Kongo]] | [[Fudbalska reprezentacija Obale Bjelokosti]] | [[Fudbalska reprezentacija Alžira]] | [[Fudbalska reprezentacija Maroka]] | [[Fudbalska reprezentacija Južne Afrike]] | [[Fudbalska reprezentacija Zambije]] | [[Fudbalska reprezentacija Senegala]] | [[Fudbalska reprezentacija Togoa]] | [[Fudbalska reprezentacija Angole]] | [[CAF Liga prvaka]] | [[Oryx Douala]] | [[Tout Puissant Mazembe]] | [[Stade d'Abidjan]] | [[Asante Kotoko SC]] | [[AS Vita Club]] | [[CA Renaissance Aiglon Brazzaville]] | [[Hafia FC]] | [[Canon Sportif de Yaoundé]] | [[Al-Ahly SC (Egipat)|Al-Ahly]] | [[Zamalek SC]] | [[Espérance Sportive de Tunis]] | [[Wydad AC]] | [[Raja Club Athletic]] | [[JS Kabylie]] | [[ES Sétif]] | [[Enyimba International FC]] | [[Accra Hearts of Oak SC]] | [[Étoile Sportive du Sahel]] | [[Mamelodi Sundowns FC]] | [[Eusébio]] | [[Salif Keïta]] | [[Pierre-Emerick Aubameyang]] | [[Stephen Appiah]] | [[Mario Balotelli]] | [[Jérôme Boateng]] | [[Kevin-Prince Boateng]] | [[Marcel Desailly]] | [[Emmanuel Frimpong]] | [[Samuel Kuffour]] | [[Sulley Muntari]] | [[Iñaki Williams]] | [[Tony Yeboah]] | [[Wilfried Bony]] | [[Didier Drogba]] | [[Gervinho]] | [[Abedi Pele]] | [[Michael Essien]] | [[Demba Ba]] | [[Ibrahim Ba]] | [[George Weah]] | [[Celestine Babayaro]] | [[Samuel Eto'o]] | [[Salomon Kalou]] | [[Jay-Jay Okocha]] | [[Yaya Touré]] | [[Geremi Njitap]] | [[Sadio Mané]] | [[Théophile Abega]] | [[N'Golo Kanté]] | [[Kylian Mbappé]] | [[Paul Pogba]] | [[Donald-Olivier Sié]] | [[Thabang Filix]] | [[Arthur Wharton]] | [[Andrew Watson (1856-1921)|Andrew Watson]] | [[Dimitri Mbuyu]] | [[Raoul Diagne]] | [[Erwin Kostedde]] | [[Chris Hughton]] | [[John Carew]] | [[Emmanuel Olisadebe]] | [[Guilherme Espírito Santo]] | [[Miguel Montuori]] | [[Jeff Whitley]] | [[Vahap Özaltay]] | [[Thomas Sowunmi]] | [[Baruch Dego]] | [[Lilian Thuram]] | [[Ilunga Mwepu]] | [[Thomas N'Kono]] | [[Roger Milla]] | [[Emmanuel Amunike]] | [[Yakubu Aiyegbeni]] | [[Manuel Akanji]] | [[Gilberto (angolski fudbaler)]] | [[Akwá]] | [[Jean Tigana]] | [[Vincent Aboubakar]] | [[Benedict McCarthy]] | [[Hossam Hassan]] | [[Mulamba Ndaye]] | [[Laurent Pokou]] | [[Kalusha Bwalya]] | [[Manucho]] | [[Joël Tiéhi]] | [[Rashidi Yekini]] | [[Jean-Charles Castelletto]] | [[Mathias Chago]] | [[Breel Embolo]] | [[Patrick M'Boma]] | [[Samuel Umtiti]] | [[Lamine Diarra]] | [[Patrice Evra]] | [[Kalidou Koulibaly]] | [[M'Baye Niang]] | [[Patrick Vieira]] | [[Armand Traoré]] | [[Kossi Agassa]] | [[Alaixys Romao]] | [[Nwankwo Kanu]] | [[Victor Ikpeba]] | [[Rabah Madjer]] | [[Patrick Mboma]] | [[Francileudo Santos]] | [[El Hadji Diouf]] | [[Frédéric Kanouté]] | [[Riyad Mahrez]] | [[Mengistu Worku]] | [[Mohamed Salah]] | [[Victor Osimhen]] | [[Ademola Lookman]] | [[Liberija]] | [[Nigerija]] | [[Mauricijus]] | [[Sejšeli]] | [[Alžir]] | [[Botswana]] | [[Sudan]] | [[Kenija]] | [[Niger]] | [[Mauritanija]] | [[Južnoafrička Republika]] | [[Burundi]] | [[Somalija]] | [[Centralnoafrička Republika]] | [[Čad]] | [[Republika Kongo]] | [[Demokratska Republika Kongo]] | [[Kongo (rijeka)]] | [[Zambija]] | [[Angola]] | [[Tanzanija]] | [[Libija]] | [[Benin]] | [[Burkina Faso]] | [[Gabon]] | [[Gambija]] | [[Esvatini]] | [[Džibuti]] | [[Bakongo]] | [[Bamana]] | [[Bambara jezik]] | [[Porto-Novo]] | [[Jezici Afrike]] | [[Fela Kuti]] | [[Femi Kuti]] | [[Afrobeat]] | [[Angélique Kidjo]] | [[Miriam Makeba]] | [[Panafrikanizam]] | [[Négritude]] | [[Aimé Césaire]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Paulette Nardal]] | [[Jane Nardal]] | [[Jacques Rabemananjara]] | [[Léon-Gontran Damas]] | [[Guy Tirolien]] | [[Birago Diop]] | [[René Depestre]] | [[Antikolonijalizam]] | [[Historija kolonijalizma u Africi]] | [[Atlantska trgovina robljem]] | [[Dekolonizacija Afrike]] | [[Moamer Gadafi]] | [[Arapski socijalizam]] | [[Michel Aflak]] | [[Albert Camus]] | [[Karen Blixen]] | [[Jean-Paul Sartre]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Homi Bhabha]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Albert Memmi]] | [[Declan Kiberd]] | [[Gayatri Spivak]] | [[Bill Ashcroft]] | [[Ngugi wa Thiong'o]] | [[Frantz Fanon]] | [[Abdulrazak Gurnah]] | [[Kinshasa]] | [[Lagos]] | [[Haile Selassie]] | [[Kairo]] | [[Giza]] | [[Luanda]] | [[Dar es Salaam]] | [[Khartoum]] | [[Johannesburg]] | [[Abidjan]] | [[Aleksandrija]] | [[Addis Ababa]] | [[Nairobi]] | [[Cape Town]] | [[Madagaskar]] | [[Yaoundé]] | [[Kano]] | [[Gradska općina Ekurhuleni|Ekurhuleni]] | [[Durban]] | [[Douala]] | [[Casablanca]] | [[Ibadan]] | [[Abuja]] | [[Antananarivo]] | [[Kampala]] | [[Kumasi]] | [[Dakar]] | [[Port Harcourt]] | [[Ouagadougou]] | [[Lusaka]] | [[Alžir (grad)]] | [[Bamako]] | [[Omdurman]] | [[Mbuji-Mayi]] | [[Pretoria]] | [[Lubumbashi]] | [[Accra]] | [[Brazzaville]] | [[Tunis (grad)]] | [[Conakry]] | [[Rabat]] | [[Lomé]] | [[Benin City]] | [[Matola]] | [[Monrovia]] | [[Kananga]] | [[Harare]] | [[Onitsha]] | [[N'Djamena]] | [[Nouakchott]] | [[Mombasa]] | [[Mogadishu]]* | [[Mendefera]]* | [[Bengazi]]* | [[Asuan]]* | [[Zeila]]* | [[Tanger]]* | [[Luksor]]* | [[Fajum]]* | [[Berenice (Kirenaika)|Berenice]]* | [[Berenice Pancrisia]]* | [[Kirenaika]] | [[Tripoli]] | [[Historija Afrike]] | [[Alžirski rat za nezavisnost]] | [[Constantine (grad)|Kusantīnah]] | [[Kwasi Wiredu]] | [[Odera Oruka]] | [[Kwame Gyekye]] | [[Mourad Wahba]] | [[Dismas Masolo]] | [[Paulin Hountondji]] | [[Alexis Kagame]] | [[Augustin]] | [[Fabien Eboussi Boulaga]] | [[Xhosa]] | [[Bantu]] | [[Xhosa jezik]] | [[Ubuntu (Linux distribucija)]] | [[Ubuntu (filozofija)]] | [[Casablanca (film)]] | [[Malagaški jezik]] | [[John Maxwell Coetzee]] | [[Nadine Gordimer]] | [[Nagib Mahfuz]] | [[Dum Diversas]] | [[Beninsko Carstvo]] | [[Kraljevstvo Dahomej]] | [[Kraljevstvo Kongo]] | [[Sokotski kalifat]] | [[Adalski sultanat]] | [[Ankole]] | [[Alodia]] | [[Etiopsko Carstvo]] | [[Veliki Zimbabve]] | [[Kitarsko Carstvo]] | [[Aksumsko Kraljevstvo]] | [[Carstvo Gana]] | [[Barghawata]] | [[Republika Dahomej]] | [[Kraljevina Nri]] | [[Kuš]] | [[Kilimandžaro]] | [[Mount Afadjato]] | [[Vulkani Itasi]] | [[Maromokotro]] | [[Atlaske planine]] | [[Toubkal]] | [[Mount Kenya]] | [[Velika rasjedna dolina]] | [[Čovjek iz Kibiša]] | [[Manioka]] | [[Bamija]] | [[Omar al-Muhtar]] | [[Hakeem Olajuwon]] | [[Dikembe Mutombo]] | [[Abebe Bikila]] | [[Wilson Kipketer]] | [[David Rudisha]] | [[Paul Ereng]] | [[Pamela Jelimo]] | [[Michael Saruni]] | [[Maria Mutola]] | [[Emmanuel Wanyonyi]] | [[Lawrence Cherono]] | [[Sisay Lemma]] | [[Amos Kipruto]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Mobutu Sese Seko]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Houphouet Boigny]] | [[Gamal Abdel Nasser]] | [[Anwar al-Sadat]] | [[Hosni Mubarak]] | [[Ahmed Ben Bella]] | [[Robert Mugabe]] | [[Julius Nyerere]] | [[Jomo Kenyatta]] | [[Nelson Mandela]] | [[Thomas Sankara]] | [[Joseph Ki-Zerbo]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Amadou Hampaté Ba]] | [[Andrée Blouin]] | [[Constance Cummings-John]] | [[Agnes Oforiwa Tagoe-Quarcoopome]] | [[Ujedinjena Arapska Republika]]</small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Šablon:InterProjekti}} == Šablon:InterProjekti == <includeonly><div class="portal" id="interProject" style="display:none; clear: both; border-top: 2px dotted #AAAAAA; margin-top: 2em;"> {{#if: {{{m|}}} |{{InterProjekti/Link|m:{{{m|}}}|Meta}}|}}{{#if: {{{n|}}} |{{InterProjekti/Link|n:{{{n|}}}|Wijesti}}|}}{{#if: {{{q|}}} |{{InterProjekti/Link|q:{{{q|}}}|Wikicitat}}|}}{{#if: {{{b|}}} |{{InterProjekti/Link|b:{{{b|}}}|Wikiknjige}}|}}{{#if: {{{wikispecies|}}} |{{InterProjekti/Link|wikispecies:{{{wikispecies|}}}|Wikivrste}}|}}{{#if: {{{s|}}} |{{InterProjekti/Link|s:{{{s|}}}|Wikizvor}}|}}{{#if: {{{wikt|}}} |{{InterProjekti/Link|wikt:{{{wikt|}}}|Wječnik}}|}}{{#if: {{{commons|}}} |{{InterProjekti/Link|commons:{{{commons|}}}|Zajednički poslužitelj}}|}} </div></includeonly><noinclude></div>__NOEDITSECTION__ <div class="toccolours" style="clear:both; margin-bottom: 0.5em; font-size: 100%;"> <big>'''Samo za potrebe glavne stranice, nije za korištenje u člancima.'''</big> ---- <pre><nowiki> {{InterProjekti |m= <!-- Meta --> |n= <!-- Wijesti --> |q= <!-- Wikicitat --> |b= <!-- Wikiknjige --> |wikispecies= <!-- Wikivrste --> |s= <!-- Wikizvor --> |wikt= <!-- Wječnik --> |commons= <!-- Zajednički poslužitelj --> }} </nowiki></pre> {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Šabloni glavne stranice]] }} </div> {{collapse bottom}} == Poveznice == * [[:meta:List of Wikipedias|Lista wikipedijâ]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] ** [[Wikipedija:Brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Slike]] * [[Wikipedija:Značaj]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Marginalne teorije]] * [[Wikipedija:Vanjske veze]] * [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija]] * [[Wikipedija:Naslovi članaka]] * [[Wikipedija:Jezične smjernice]] * [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * [https://refill.toolforge.org/ng/ Refill] * [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati]] * [https://hrwp.toolforge.org Ivi's wondertools] * [[:en:Wikipedia:WikiProject Resource Exchange/Resource Request|WikiProject Resource Exchange]] * [[Wikipedija:WikiProjekt]] * [[Wikipedija:Popis portala]] * ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' * [[Wikipedija:Pijaca]] * [[Posebno:Posebne stranice]] * [[Posebno:Nove stranice]] * [[Posebno:Nekategorisane stranice]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] * [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje]] * [[Wikipedija:Administratorska tabla]] * [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]] * [[:Kategorija:Članci za sređivanje]] * [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni]] * [[:Kategorija:Potreban prijevod]] * [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] * [[:Kategorija:Šabloni za jezične ikone]] * [[Wikipedija:Autorska prava]] ** [[:hr:Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Copyright violations]] ** [[:sr:Википедија:Кршење ауторских права]] ** [[:bs:Wikipedia:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Spotting possible copyright violations]] * [https://en.wikipedia.org/wiki/Category:All_portals Portali] * [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]] == ''Contests'' == * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] (januar/februar; maj/juni) * [[:meta:Wikipedia African Month|Wikipedia African Month]] (maj) * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] (mart/maj) * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]/[[:en:Wikipedia:Asian Month|Asian Month]] (novembar) > [[Wikipedija:Mjesec Azije/2025]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] (februar/mart) == Botovi == * [[Wikipedija:Botovi]] * [[:en:Wikipedia:Bots|Wikipedia:Bots]] * [[:en:Wikipedia bots|Wikipedia bots]] * [https://quarry.wmcloud.org/query/85544 Template titles with "-lat" label] (shwiki) * [[:en:Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]] * [[:en:Help:Creating a bot|Creating]] ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] {{reflist}} == Drugi projekti == * [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] / [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] * [[:meta:Feminism and Folklore|Feminism and Folklore]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] * [[:meta:UNESCO Challenge|UNESCO Challenge]] * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] + [[:meta:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Hub/Catch up]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wb/sh/Glavna_stranica Wikiknjige] ('''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana bs]''') – ('''[https://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica hr]''') – ('''[https://sr.wikibooks.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0 sr]''') * [https://sh.wiktionary.org/wiki/Glavna_stranica Wikirječnik] <sup>+[https://bs.wiktionary.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana Wikirječnik BS]</sup> >> [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Glavna_stranica Wikivodič] * '''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]''' / [[Turski jezik]] ::: {{en}} [https://en.wikibooks.org/wiki/Turkish Turkish] ::: {{de}} [https://de.wikibooks.org/wiki/T%C3%BCrkisch Türkisch] ::: {{hr}} [https://hr.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik] ::: {{es}} [https://es.wikibooks.org/wiki/Turco Turco] ::: {{nl}} [https://nl.wikibooks.org/wiki/Turks Turks] ==Glavno== Moje stranice: [[Korisnik:Inokosni organ/igralište|Igralište]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|Arhiv]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|FRKR]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Historija Kine|Historija Kine]] · [[Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Danska književnost|Danska književnost]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] · [[Python (programski jezik)|Python]] * [[Rat u Iranu (2026)]] ** [[Ali Hamenei]], [[Ruholah Homeini]], [[Iranska revolucija]], [[Iransko-irački rat]] ** [[Muhamed Ali-šah Kadžar]], [[Ahmed-šah Kadžar]], [[Reza-šah Pahlavi]], [[Muhamed-Reza Pahlavi]] * [[Izraelsko-palestinski sukob]] ** [[Rat u Gazi]] (2023) ** [[Iransko-izraelski sukob]] ** [[Napad Hamasa na Izrael (oktobar 2023.)]] (1000) ** [[Iz al-Din al-Kasam]] ** [[George Habaš]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]] * [[Rat u Afganistanu (2001–2021)]] * [[Rat u Iraku 2003.]] * [[Pandemija COVID-a 19]] * [[Arapsko proljeće]] * [[Occupy Wall Street]] * [[BRICS]] To do: * '''šablon tko, kada, gdje, zašto..." * [[Petar II Petrović Njegoš]] * [[Evropski glavni grad kulture]] ; [[Novi Sad]] ; [[Esch-sur-Alzette]] ; [[Rijeka (grad)|Rijeka]] ; [[Kaunas]] ; [[Galway]] ; [[Veszprém]] ; [[Temišvar]] ; [[Elefsina]] ; [[Bad Ischl]] ; [[Bodø]] ; [[Tartu]] ; [[Gorizia]] ; [[Nova Gorica]] ; [[Chemnitz]] ; [[Trenčín]] ; [[Oulu]] * [[Spisak okruga Teksasa]] * [[Smederevo]] * [[Surinamska književnost]] == What is EPP ? == U nastavku teksta želim sažeti svoje osobno stajalište o praksi vanjskog oglašavanja na Wikipediji. U osnovi podržavam radikalno stajalište temeljeno na kriterijima postavljenim na Meti i en.wikiju. Dakle, nekoliko uputa od moje strane za jasnije razumijevanje politike reklamiranja na Srpskohrvatskoj Wikipediji i na drugim srodnim projektima. Ukratko, zajednica odbacuje korišćenje platforme kao prostor za promidžbu ekonomskih djelatnosti, interesa i pothvata. Wikipedija nije mjesto za promidžbu vašeg benda, niti vaše tvrtke, niti vaše umjetničke karijere. Wikipedija nije mjesto na kojem ćete se istaknuti kao novinar, pisac, doktor nauka, mudrac, savjetnik ili štogod. Većina Wikipedijâ su kodificirale svoj odnos prema takvim postupcima. To se prvenstveno odnosi na najrazvijenije ogranke Wikipedije a pravila inače prate maticu ustaljenu na Meti i na en.wikiju, mada neke Wikipedije imaju zasebne lokalne specifičnosti po tome pitanju, što se objašnjava lokalnim problematikama i osobinama lokalnih projekata. Neke Wikipedije ne naglašuju tematiku reklamiranja jer su vrlo mlade ili nerazvijene zajednice, ali prateći neki prirodan razvoj, prije ili kasnije se izjašnjavaju prema pojavi problema na njihovome projektu. Priča o reklamiranju vodi se pod poglavlju "Advertising" a po naški se prevodi kao "reklama", "promocija", "promidžba" ili, još ljepše i jasnije, kao "EPP" tj. Ekonomsko propagandni program. To se uglavnom igra na relaciji između: 1) društva i tržišta, 2) razvoja marketinga usred IT tehnološke revolucije, 3) postupne erozije javnog prostora, 4) stvaranja slobodnih javnih prostora, 5) stvaranja profita koristeći sive zone. * (sh.wiki) [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije]] * (sh.wiki) [[Šablon:Reklamiranje]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Autobiografija]] (što se u većini slučajeva prevodi u promidžbi osobnih djelatnosti, osobne karijere ili pukog izbacivanja svog CV-a na internet) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] (što u nekoliko slučajeva djeluje kao autobiografiranje ali za treću osobu, često u zamjenu za naknadu ili neku uslugu) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Navođenje izvora]] (povezan pojam jer reklamiranje, autobiografiranje ili sponzorsko biografiranje inače ne navode ikakve izvore, ili navode nevažeče izvore ili, u najboljem slučaju, važeće izvore koji su ipak jednostrani, na primjer slikar John Doe navodi u izvorima Galeriju Smith, koja je jedina galerija u kojoj je do sada izlagao svoje radove) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] (vidi: Navođenje izvora) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Značaj]] (EPP ima kolateralan problem značaja) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište (NPOV)]] (dodatan kolateralan problem, jer, naravno, nema neutralnog stajališta u reklamiranju) * [[Wikipedija:Autorska prava]]/[[:en:Wikipedia:Copyright violations]] (dodatan kolateralan problem) * [[Wikipedija:Sukob interesa]] (dodatan kolateralan problem) ----- * (meta) [[:meta:Advertising on Wikipedia]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|Wikipedia is not a soapbox or means of promotion]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Perennial proposals|Advertising]] ** [[:en:Template:Promotional]] ----- ** [[:en:Template:Promotional source]] *** (bs.wiki) [[:bs:Šablon:Reklama]] > [[:bs:Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju|Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju]] *** (hr.wiki) [[:hr:Predložak:Reklama]] > [[:hr:Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje]] *** (sr.wiki) [[:sr:Шаблон:Реклама|Шаблон:Реклама]] > [[:sr:Википедија:Шта Википедија није#Википедија није говорница нити средство за рекламирање|Википедија није говорница нити средство за рекламирање]] ----- * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:WikiProject Spam|WikiProject Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Criteria for speedy deletion#G11]] * (en.wiki) ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' ------ {{Location map+ | Yugoslavia | AlternativeMap=Jugoslavija republike (1946-1990) location map.svg | width=1000 | caption=Gradovi | places= {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=49|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=28|lon_sec=1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Beograd]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=16|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=50|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Novi Sad]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=58|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=36|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Sremska Mitrovica|S. Mitrovica]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=19|lat_sec=12|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=53|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Niš]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=0|lat_sec=50|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=55|lon_sec=50|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kragujevac]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=54|lat_sec=09.7|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=16|lon_sec=09.2|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zaječar]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=6|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=40|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Subotica]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=53|lat_sec=28|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=20|lon_sec=56|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Čačak]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=52|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=38|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pančevo]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=48|lat_sec=54|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=58|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zagreb]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=30|lat_sec=29|lat_dir=N|lon_deg=16|lon_min=26|lon_sec=7|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Split]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=52|lat_sec=10.2|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=50|lon_sec=51.1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pula]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=19|lat_sec=37|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=26|lon_sec=31|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Rijeka (grad)|Rijeka]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=33|lat_sec=14|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=41|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Osijek]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=7|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=14|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zadar]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=9|lat_sec=36|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=0|lon_sec=54|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Slavonski Brod|S. Brod]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=51|lat_sec=36.2|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=25|lon_sec=49.1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Sarajevo]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=46|lat_sec=19|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=11|lon_sec=10|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Banja Luka]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=32|lat_sec=17|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=40|lon_sec=47|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Tuzla]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=12|lat_sec=11|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=54|lon_sec=25|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zenica]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=20|lat_sec=24|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=48|lon_sec=29|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Mostar]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=45|lat_sec=14|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=12|lon_sec=50|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Bijeljina]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=44 | lat_min=20 | lat_sec=22.4 | lat_dir=N| lon_deg=17| on_min=16| lon_sec=10.2 | lon_dir=E| mark=Blue pog.svg| marksize=6| label=[[Jajce]]| position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=3|lat_sec=22|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=30|lon_sec=17|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ljubljana]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=33|lat_sec=16|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=38|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Maribor]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=14|lat_sec=17|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=21|lon_sec=18|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kranj]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=32|lat_sec=53|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=43|lon_sec=49|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Koper]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=42|lat_sec=18|lat_dir=N|lon_deg=16|lon_min=9|lon_sec=25|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Murska Sobota|M. Sobota]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=59|lat_sec=53|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=25|lon_sec=21|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Skopje]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=1|lat_sec=52|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=20|lon_sec=13|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Bitolj]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=7|lat_sec=55|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=43|lon_sec=4|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kumanovo]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=7|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=48|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ohrid]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=08|lat_sec=29.9|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=29|lon_sec=42.4|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Gevgelija]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=39|lat_sec=43|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=9|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Priština]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=12|lat_sec=47|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=44|lon_sec=20|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Prizren]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=22|lat_sec=12|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=9|lon_sec=18|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ferizaj]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=26|lat_sec=27|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=15|lon_sec=54|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Podgorica]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=46|lat_sec=30|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=56|lon_sec=19|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Nikšić]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=42 | lat_min=25 | lat_sec=0 | lat_dir=N| lon_deg=18 | lon_min=46 | lon_sec=0 | lon_dir=E| mark=Red pog.svg| marksize=6| label=[[Kotor]]| position=top}} {{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=42 | lat_min=23 | lat_sec=0 | lat_dir=N| lon_deg=18 | lon_min=55 | lon_sec=0 | lon_dir=E| mark=Red pog.svg| marksize=6| label=[[Cetinje]]| position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=39|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=46|lon_sec=13|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Trst]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=37|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=18|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Klagenfurt|Celovec]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=4|lat_sec=15|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=13|lon_sec=59|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pečuh]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=15|lat_sec=18|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=8|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Szeged|Segedin]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=10|lat_sec=30|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=18|lon_sec=45|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Arad]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=45|lat_sec=35|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=13|lon_sec=48|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Temišvar]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=59|lat_sec=35|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=52|lon_sec=20|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Vidin]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=55|lat_sec=18.2|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=55|lon_sec=58.2|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Dragoman (grad)|Dragoman]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=4|lat_sec=5|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=30|lon_sec=43|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Shkodër|Skadar]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=5|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=25|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kukësi|Kukeš]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=0|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=34|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Polykastro|Rugunovec]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=40|lat_min=48|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=3|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Edessa (Grčka)|Voden]]|position=left}} }} m0r3pbwjh3a881oprna31ae5rzbdq9l 42581207 42581204 2026-04-16T16:12:45Z Inokosni organ 160059 42581207 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ ----- {| style="background-color:#FFE0DB; width:100%; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%; text-align:left;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"> <h2 id="r1c1" style="text-align:left;">Radionica</h2> </div> [[Datoteka:Wikimedia-cotw-notext.png|right|100px]] [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]] (437)<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]] (504)<br/> [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni|Članci koji nisu neutralni]] (50)<br/> [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje|Potrebna obnova podataka]] (284)<br/> [[Posebno:Siročad|Siročad]] (1864)<br/> [[Posebno:Neiskorištene kategorije|Neiskorištene kategorije]] (545)<br/> [[Posebno:Nekategorizirani šabloni|Nekategorizirani šabloni]] (4420)<br/> Stranice koje nisu povezane sa stavkama (8992)<br/> Infokutije za standardizaciju |} ----- <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pijaca|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pijaca</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Izabrani članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Pregledani istaknuti članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Pregledani istaknuti članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Zatraženi članci|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Zatraženi članci</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Abecedarij|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Abecedarij članaka</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Što je članak?|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Što je članak?</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[:Kategorija:Wikipedia, članci u začetku|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Članci u začetku</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati|<span style="display:block;padding:10px 0;background:#3b7bd6;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-align:center;text-decoration:none;">Potrebni članci</span>]] </div> </div> <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Slobodno dostupni izvori i knjige</span>]] </div> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije</span>]] </div> </div> ----- <div style="max-width:2000px;margin:20px auto;padding:18px 20px;background:#eef7ff;border-radius:10px;"> <!-- LIJEVO --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r1c1">Osnovno</h2></div> [[Datoteka:OOjs UI icon info.svg|link=wikipedia:Uvod u Wikipediju|25px]] [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]]<br/> [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]<br/> [[Wikipedija:Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila EN-Wikipedije]]<br/> [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište]]<br/> [[Wikipedija:Autorska prava|Autorska prava]]<br/> [[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]]<br/> [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]]<br/> [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]]<br/> [[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]]<br/> [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]]<br/> [[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]]<br/> [[Wikipedija:Značaj|Značaj]]<br/> [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|Kriteriji]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]<br/> [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja#Primarni i sekundarni izvori|Primarni i sekundarni izvori]]<br/> [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]]<br/> [[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]]<br/> [[Wikipedija:Oglašavanje|Oglašavanje]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Pravila ponašanja</h2></div> [[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]]<br/> [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]]<br/> [[Wikipedija:Pravila blokiranja|Pravila blokiranja]]<br/> [[Wikipedija:Pravila zabrane|Pravila zabrane]]<br/> [[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]]<br/> [[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]]<br/> [[Wikipedija:Bonton|Bonton]]<br/> [[Wikipedija:Varanje sistema|Varanje sistema]]<br/> [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]]<br/> [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]] </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zajednica i suradničke razine</h2></div> [[Wikipedija:Korisnici|Korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] ([[Wikipedija:Birokratska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori|Administatori]] ([[Wikipedija:Administratorska tabla|tabla]], [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Provjeravač|Provjeravač]]<br/> [[Wikipedija:Botovi|Botovi]] + [[Wikipedija:Korisnici botovi|Korisnici botovi]] ([[Wikipedija:Botovi/Zahtjevi|zahtjevi]])<br/> [[Wikipedija:Administratori interfejsa|Administratori interfejsa]]<br/> [[Wikipedija:Premještač datoteka|Premještač datoteka]]<br/> [[Wikipedija:Vraćač|Vraćač]]<br/> [[Wikipedija:Patrola|Patrola]]<br/> [[Wikipedija:Autopatroleri|Autopatroleri]]<br/> [[Wikipedija:Potvrđeni korisnici|Potvrđeni korisnici]]<br/> [[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja|Zahtjevi za ovlaštenja]]<br/> [[Datoteka:Antu bookmarks.svg|18px]] [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] </div> <!-- LIJEVO DOLJE --> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Portali i projekti</h2></div> [[Wikipedija:Portal|Portali]] {{small|([[Wikipedija:Popis portala|lista]] – [[Wikipedija:Portal/Prijedlozi|prijedlozi]] – [[Wikipedija:Portal/Smjernice|smjernice]])}}<br/> '''[[IPA]]'''<br/> [[Portal:Narodnooslobodilačka borba|Portal Narodnooslobodilačka borba]]<br/> [[Portal:Crna Gora|Portal Crna Gora]]<br/> [[Portal:Geografija|Portal Geografija]]<br/> [[Portal:LGBT|Portal LGBT]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt države|Wikiprojekt države]]<br/> [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekt Infokutije]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt LGBTQ+|Wikiprojekt LGBTQ+]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt televizija|Wikiprojekt televizija]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]]<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt Enigmopedija|Enigmopedija]]<br/> [[Wikipedija:TV serija|TV serija]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Natjecaji</h2></div> [[Wikipedija:Mjesec Azije|Mjesec Azije]] (novembar)<br/> [[Wikipedija:1Lib1Ref|1Lib 1Ref]] (januar/februar)<br/> [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikipedija CEE Proljeće]] (mart/maj)<br/> [[Wikipedija:Wiki voli EuroPride|Wiki voli EuroPride]] (septembar)<br/> [[Wikipedija:Mjesec kulturne diplomacije Ukrajine|Mjesec ukrajinske kulturne diplomacije]] (februar/april)<br/> [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] (proljeće)<br/> [[:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] (februar/mart) </div> </div> <div style="display:flex; gap:20px; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap; width:100%; margin-bottom:20px;"> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="r2c1">Brisanje</h2></div> [[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]]<br/> [[Wikipedija:Članci za brisanje|Brisanje]]<br/> [[:Posebno:MasovnoBrisanje|Masovno brisanje]] </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Slike i mediji</h2></div> [[:commons:Main Page|Wikimedia Commons]]<br/> [[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Pravila o upotrebi slika]]<br/> [[Posebno:Postavi_datoteku|Postavljanje datoteke]]<br/> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj (Slike)|Kako postaviti datoteku?]]<br/> [[Wikipedija:Slike i mediji za brisanje|Slike i mediji za brisanje]]<br/> [[Javno vlasništvo]]<br/> [https://freedomdefined.org/Definition|Free Cultural Works]<br/> [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:Fair_use Fair use]<br/> [[Wikimedijina ostava]]<br/> [[Wikipedija:Slika sedmice/Arhiva|Naše slike sedmice]]<br/> </div> <!-- CENTAR --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Održavanje|Održavanje]]</h2></div> [[:Kategorija:Stranice s neispravnim vezama do datoteka|Stranice s neispravnim vezama do datoteka]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_datoteke|Slike bez kategorije]]<br/> [[:Posebno:Nekorištene_datoteke|Neiskorištene datoteke]]<br/> [[:Posebno:Posebne_stranice|Posebne stranice]]<br/> [[:Posebno:Nekategorizirane_stranice|Nekategorizirane stranice]]<br/> [[:Posebno:Tražene_kategorije|Tražene kategorije]]<br/> [[:Kategorija:Kandidati_za_prebacivanje_na_Commons|Kandidati za prebacivanje na Commons]]<br/> [[:Kategorija:Potrebno standardiziranje|Potrebno standardiziranje]]<br/> [[:Posebno:Sve poruke|Sve poruke]]<br/> [[:Kategorija:Članci za sređivanje|Članci za sređivanje]]<br/> [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni|Članci koji nisu neutralni]]<br/> [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|Članci kojima nedostaju izvori]]<br/> </div> <!-- DESNO --> <div style="flex:1; min-width:280px;"> <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Alati za održavanje</h2></div> [[:Posebno:Nedavne izmjene|Nedavne izmjene]]<br/> [https://hrwp.toolforge.org/patrol/sh Ivi's Tools: Statistika ophodnje]<br/> [[Wikipedija:Huggle|Huggle]] </div> </div> </div> </div> {{Wikipedijina pravila i smjernice}} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Za citiranje izvora</h2></div> [[Pomoć:Referenciranje za početnike|Referenciranje]]<br/> [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]<br/> [[Šablon:Cite web|Cite web]]<br/> [[Šablon:Cite AV media|Cite AV media]]<br/> [[Šablon:Cite book|Cite book]]<br/> [[Šablon:Cite dictionary|Cite encyclopedia]]<br/> [[Šablon:Cite journal|Cite journal]]<br/> [[Šablon:Cite news|Cite news]]<br/> [[Šablon:Cite arXiv|Cite arXiv]]<br/> [[:Kategorija:Šabloni za navođenje izvora|Ostali cite šablon]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Šabloni i infokutije</h2></div> [[Pomoć:Šablon|Šablon]]<br/> [[Wikipedija:Članci u začetku/Spisak šablona|Lista šablona]]<br/> [[Pomoć:Infokutija|Infokutije]]<br/> [[:Kategorija:Infokutije|Sve infokutije]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Kategorije</h2></div> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]<br/> | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">[[Wikipedija:Botovi|Botovi]]</h2></div> [[Korisnik:AcaBot|AcaBot]]<br/> [[Korisnik:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]<br/> [[Korisnik:Dcirovicbot|Dcirovicbot]]<br/> [[Korisnik:DeniBotwastaken|DeniBotwastaken]]<br/> [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]]<br/> [[Korisnik:EdgarAPoeBot|EdgarAPoeBot]]<br/> [[Korisnik:EmausBot|EmausBot]]<br/> [[Korisnik:Flow talk page manager|Flow talk page manager]]<br/> [[Korisnik:ImStevanBot|ImStevanBot]]<br/> [[Korisnik:Maintenance script|Maintenance script]]<br/> [[Korisnik:MediaWiki default|MediaWiki default]]<br/> [[Korisnik:Robbot|Robbot]]<br/> |- | colspan="4" style="vertical-align:top; padding-top:10px;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Dodatni korisni alati</h2></div> [[Wikipedija:Kurs/Tečaj|Kratka uputstva]]<br/> [[Pomoć:Uređivanje|Uređivanje]]<br/> [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]]<br/> [[Pomoć:Sadržaj]]<br/> [[Wikipedija:Igralište|Igralište]]<br/> [[Pomoć:Tabela]] ({{en}} [[:en:Help:Table|Table]])<br/> {{en}} ''[[:en:Help:Pictures|Pictures]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Wikipedia:Database reports|Database reports]]''<br/> {{en}} ''[[:en:Kiwix|Kiwix]]''<br/> {{en}} ''[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge Portal:Toolforge]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/adminstats?wiki=shwiki_p Admin Stats]''<br/> {{en}} ''[https://xtools.wmcloud.org/ec Edit Counter]''<br/> {{en}} ''[https://www.wikishark.com/ WikiShark]''<br/> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Novosti</h2></div> [[Wikipedija:Novosti|Novosti na Srpskohrvatskoj Wikipediji]]<br/> [[:meta:GLAM/Newsletter|GLAM]] (Meta)<br/> [[:meta:Tech/News|Tech News]] (Meta)<br/> [https://www.mediawiki.org/wiki/How_to_contribute Media-Wiki]<br/> [[:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|The Signpost]]<br/> [[:meta:Requests for comment|Requests for comment]] (Meta > [[:meta:Arbitration Committee|ArCom]]/[[:meta:Global arbitration committee|Globar ArCom]])<br/> [https://wikimediafoundation.org/news/ Wikimedia Foundation: News] |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Historija projekta</h2></div> <div style="font-size:108%; line-height:1.55;"> * <u>16. januara 2002.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">pokrenuta prva klica Srpskohrvatske wikipedije, na adresi sh.wikipedia.com započeo ju je korisnik Pingos, odnosno Goran Kulenović.</span> * <u>18. septembra 2004.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Balkan NPOV page|balkanska NPOV stranica]] (ref Millosh).</span> * od <u>20. februara 2005.</u> do <u>23. juna 2005.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">SH Wikipedija bila je iznenada zaključana te je bilo potrebno novo zalaganje iste osobe kako bi se ponovno otvorila.</span> * <u>21. decembra 2006.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">Odbor povjerenika i jezično povjerenstvo [[:meta:Requests for new languages/Wikipedia Serbo-Croatian|odobravaju otvaranje]] wikipedijskog projekta na srpskohrvatskom jeziku, na prijedlog Pokrajca, Nodea ue i Miramota.</span> * <u>13. maja 2010.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">osnovana je [[:meta:Cooperation of South Slavic Wikipedias|Suradnja južnoslavenskih Wikipedija]] (ref WizardOfOz).</span> * <u>26. februara 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Deletion of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>6. oktobra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">[[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Serbo-Croatian Wikipedia|prijedlog za zatvaranje projekta]], odbijen.</span> * <u>26. septembra 2014.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">brzi rast SH Wikipedije, započet 2011., doveo ju je ispred SR Wikipedije te ju svrstao među najveće južnoslavenske Wikipedije, kao i među 20 najvećih Wikipedija uopće. Od 2016. rast se usporio te je ponovno pala iza SR Wikipedije, pa je trenutačno druga po veličini među južnoslavenskima i 30. na svijetu.</span> * <u>1 decembra 2022.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">konačno je uveden transliterator s latinice na ćirilicu, čime je Wikipedija postala dvoazbučna.</span> * <u>25. marta 2023.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">inaugurirana je [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Međuprojektna saradnja]]. (ref Aca)</span> * <u>11. februara 2025.</u> – <span style="font-family:Palatino, 'Palatino Linotype', serif; font-style:italic;">obnovljena [[Glavna stranica]] (ref Aca/Vipz)</span> </div> |} ----- {| style="background-color:#eef7ff; width:100%; text-align:left; padding:0.6em;" |- | style="vertical-align:top; width:25%;" | <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Statistike projekta</h2></div> * [https://stats.wikimedia.org/#/sh.wikipedia.org Wikimedija: Statistike] * [[:Posebno:Sve stranice|Sve stranice]] * [[:Posebno:Spisak datoteka|Lista datoteka]] * [[:Posebno:Popis korisnika|Popis korisnika]] * [[:Posebno:Aktivni korisnici|Popis korisnika]] * [https://pageviews.wmcloud.org/topviews/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&date=last-month&excludes= Analiza najposjećenijih stranica] * [http://www.en.wikicount.net/ Brojač članaka na engleskoj Wikipediji] * Usporedni grafikon rasta broja članaka kroz vrijeme (2001-2025) na engleskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskohrvatskoj i srpskoj Wikipediji. [[:meta:List of Wikipedias by sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]]<br/> [[:meta:List of Wikipedias by expanded sample of articles|Rangiranje Wikipedija prema uzorku članaka]] (produženi spisak) [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku]] je počela radovima 23. decembra [[2002.]] u 12:40. Trenutno ima '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}}. <div style="font-weight:bold; font-size:110%; margin-bottom:8px;"><h2 id="edit-heading">Zapisnik broja članaka</h2></div> U ovoj sekciji periodično zapisujemo broj članaka na projektu Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Idealno je da se broj članaka bilježi svakih šest mjeseci, dakle 1. januara i 1. jula svake godine. <small> {| style="border:none; background:none;" |- | 23. decembra 2002. || 0 |- | aprila 2007. || 10.000 članaka (otvaranje) |- | novembra 2008. || 20.000 članaka |- | maja 2010. || 30.000 članaka |- | novembra 2011. || 50.000 članaka |- | 4. jula 2012. || 60.000 članaka |- | oktobra 2012. || 70.000 članaka |- | aprila 2013. || 80.000 članaka |- | oktobra 2013. || 90.000 članaka |- | januara 2014. || 100.000 članaka |- | februara 2014. || 110.000 članaka |- | marta 2014. || 130.000 članaka |- | aprila 2014. || 160.000 članaka |- | maja 2014. || 170.000 članaka |- | juna 2014. || 180.000 članaka |- | jula 2014. || 190.000 članaka |- | augusta 2014. || 210.000 članaka |- | oktobra 2014. || 270.000 članaka |- | marta 2015. || 394.000 članaka |- | jula 2015. || 425.000 članaka |- | januara 2016. || 430.000 članaka |- | septembra 2019. || 450.000 članaka |- | 27. januara 2026. || 461.363 članaka |- | 1. jula 2026. || |} </small> <!-- postotak prema 1.000.000 --> {| class="wikitable" style="width:100%; font-size:108%;" |+ Rast broja članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji ! Datum !! Broj članaka !! Grafički prikaz |- | 23. decembra '''2002.''' | 0 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:0.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2007.''' | 10.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:1.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2008.''' | 20.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:2.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | maj '''2010.''' | 30.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:3.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | novembar '''2011.''' | 50.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:5.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 4. jula '''2012.''' | 60.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:6.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2012. | 70.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:7.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | april '''2013.''' | 80.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:8.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | oktobar 2013. | 90.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:9.00%; height:1.2em;"></div></div> |- style="background:#ffe6e6;" | januar '''2014.''' | 100.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:10.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | februar 2014. | 110.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:11.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | mart 2014. | 130.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:13.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | april 2014. | 160.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:16.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | maj 2014. | 170.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:17.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juni 2014. | 180.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:18.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | juli 2014. | 190.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:19.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | august 2014. | 210.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:21.00%; height:1.2em;"></div></div> |- |- style="background:#ffe6e6;" | oktobar 2014. | 270.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:27.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | mart '''2015.''' | 394.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:39.40%; height:1.2em;"></div></div> |- | juli 2015. | 425.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:42.50%; height:1.2em;"></div></div> |- | januar '''2016.''' | 430.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:43.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | septembar '''2019.''' | 450.000 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:45.00%; height:1.2em;"></div></div> |- | 27. januara '''2026.''' | 461.363 | <div style="background:#ddd; width:100%; max-width:520px;"><div style="background:#b22222; width:46.14%; height:1.2em;"></div></div> |} ; Kronologija administratora sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Administratori|Administratori]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:23/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:member from:18/10/2005 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:former from:24/08/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Ђорђе Д. Божовић~shwiki|Ђорђе Д. Божовић]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dejvid|Dejvid]]" color:former from:03/11/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:former from:04/12/2005 till:26/07/2013 text:"[[Korisnik:Јованвб~shwiki|Јованвб]]" color:former from:04/12/2005 till:28/07/2013 text:"[[Korisnik:Bonzo|Bonzo]]" color:former from:24/10/2009 till:20/04/2014 text:"[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]]" color:former from:21/08/2010 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]]" color:former from:09/10/2011 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]]" color:former from:08/04/2014 till:01/10/2024 text:"[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]]" color:member from:25/01/2014 till:end text:"[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]" color:former from:07/06/2014 till:06/12/2014 text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:03/01/2021 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:17/03/2012 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" color:member from:30/11/2022 till:end text:"[[Korisnik:Vipz|Vipz]]" color:member from:12/01/2023 till:end text:"[[Korisnik:Aca|Aca]]" color:member from:06/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023.}} ; Kronologija birokratâ sh.wikija <timeline> DateFormat = dd/mm/yyyy ImageSize = width:800 height:auto barincrement:21 Period = from:01/01/2005 till:01/01/2027 TimeAxis = orientation:horizontal PlotArea = right:20 left:20 bottom:25 top:5 Colors = id:bg value:rgb(1,1,1) id:member value:rgb(0.7,0.9,0.7) id:former value:rgb(0.9,0.7,0.9) id:line value:black id:lightline value:rgb(0.8,0.8,0.8) id:header value:rgb(0.6,0.6,0.9) id:clerk value:rgb(0.6,0.6,0.8) id:board value:rgb(0.98,0.84,0.65) BackgroundColors = canvas:bg ScaleMajor = gridcolor:line unit:year increment:1 start:01/01/2005 ScaleMinor = gridcolor:lightline unit:month increment:1 start:01/01/2005 BarData = Bar:T1 Barset:Members Barset:m_pathoschild PlotData = width:15 textcolor:black bar:T1 color:header textcolor:white width:20 shift:(-90,-5) fontsize:m from:01/01/2005 till:end text:"[[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] kroz vrijeme" barset:Members shift:(5,-5) anchor:from fontsize:m color:former from:22/07/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]" color:former from:23/06/2005 till:03/12/2022 text:"[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]" color:member from:24/04/2007 till:end text:"[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]" color:member from:08/12/2022 till:end text:"[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]" color:member from:19/10/2023 till:end text:"[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]" barset:break </timeline> {{small|Napomene: * [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: zadnji doprinos je iz 26. januara 2024. * [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]]: zadnji doprinos je iz 16. aprila 2023. * [[Korisnik:Dcabrilo|Dcabrilo]]: zadnji doprinos je iz 11. oktobra 2012., prava su mu lokalno skinuta putem glasovanja iz 9. aprila 2014., zatim preko Mete u 2022. * [[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]]: zadnji doprinos je iz 26. novembra 2012., prava su mu skinuta preko Mete u 2022. }} ----- {{Glavna stranica/Odlomak | id = sestrinski-projekti | icon modifier = -icon-wikimedia | icon box color modifier = -icon-box-color-gray | header box color modifier = -header-box-color-gray | title = Srodni projekti | content = {{Wikipedijini srodni projekti}} | links = | editing = }} ----- == Arhiv == {{collapse top|title= ''repozitorijum''/čitaonica}} === Čitaonica i ''repozitorijum'' dobrih članaka === {| class="wikitable" |+ |<small> [[Cthulhu mitovi]] | [[Synthpop]] | [[Talk Talk]] | [[:en:Swedish_profanity|Swedish profanity]] | [[1729 (broj)]] | [[Abul-Hasan Amiri]] | [[Ahemenidska Monarhija]] | [[Aibo]] | [[Algoritam traženja vrha]] | [[Artur Kerschner]] | [[Askos]] | [[Azulejo]] | [[Balkanske endemske biljke]] | [[Banjalučka tvrđava]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Bataljon Đuro Đaković]] | [[Bernardinac (pas)]] | [[Branko Mešeg]] | [[Crkva imena Marijinog]] | [[Crvena petokraka]] | [[Dom društva Gajret]] | [[Dušan Smiljanić]] | [[Dušegupka]] | [[Eho (mitologija)]] | [[Ekloga]] | [[Eshara]] | [[Eutropije]] | [[Euzebije iz Minda]] | [[Facebook]] | [[Femdom]] | [[Filip II Filoromej]] | [[Grga Jankes]] | [[Héloïse d’Argenteuil]] | [[Helen Baldasar]] | [[Hotel Holiday]] | [[Hronologija raspada SFR Jugoslavije]] | [[ITD Band]] | [[Jugoslaveni]] {{tick|13}} (uau!) | [[Kasni srednji vijek]] | [[Kasnoantička bazilika u Oborcima]] | [[Kasnoantička grobnica u Studenoj Česmi]] | [[Kemal Korajlić]] | [[Khepri]] | [[Kočo Racin]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kuća Lazić]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[Lješka ulica (Beograd)]] | [[Logika prvog reda]] | [[Lukijan]] | [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]] | [[Mimeza]] | [[Mlade Osmanlije]] | [[Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini]] | [[Muhamed Kadić]] | [[Naučna fantastika]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] | [[Privilegium pro Slavis]] | [[Renesansa 12. vijeka]] | [[Reuf Kadić]] | [[Rocksteady]] | [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sinopsis]] | [[Srbulje]] | [[Srednji vijek]] | [[Šumska breberina]] | [[Tender (plovilo)]] | [[UNITIC neboderi]] | [[Upravljanje čekanjem]] | [[Upravljanje čekanjem]] | [[Vrbaški grad]] | [[The White Man's Burden]] | [[Narodna skupština (Mađarska)]] | [[Gibsova slobodna energija]] | [[NK Iskra Bugojno]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[OFK Beograd]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Al-Ahli Saudi FC]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)]] | [[Galatasaray SK (fudbal)]] | [[Beşiktaş JK (fudbal)]] | [[Derviš Sušić]] | [[Josip Smodlaka]] | [[Albanska vojna historija (1912–1920)]] | [[Mit o nožu u leđa]] | [[Napadi na garnizone Nezavisne Države Hrvatske]] | [[Franz Kafka]] | [[Bruno Schulz]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Ilunga Mwepu]] | [[Pavluško Imširović]] | [[Renesansa u Škotskoj]] | [[David Graeber]] | [[Кultura linearnotrakaste keramike]] | [[Školsko razvojno planiranje]] | [[Aleksandar Vasiljevski]] | [[Revolucija 1848–1849.]] | [[Frankopani]] | [[Richard Falk]] | [[Sergej Kirov]] | [[Snježni leopard]] | [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] | [[Minojska erupcija]] | [[Elektroenergetika]] | [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]] | [[Kavitacija]] | [[Krađa knjiga iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] | [[Reformacija]] | [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ]] | [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] | [[Vlado Šegrt]] | [[Miloš Minić]] | [[Leo Mates]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Miroslav Šalom Freiberger]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Miroslav Šalom Freiberger]] | [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka)]] | [[Panatenejski festival]] | [[Vojvodstvo donjošlesko]] | [[Mikolajivka (grad)|Mikolajivka]] | [[Švedski jezik]] | [[Poljski jezik]] | [[Bogomoljke]] | [[Bitka kod Novia (1799.)]] | [[Taddeo Gaddi]] | [[Tortona]] | [[Jirečekova linija]] | [[Pljevlja]] | [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397]] | [[Rimska mitologija]] | [[Giljotina]] | [[Retorika]] | [[Plutarh]] | [[Janez Janša]] | [[Povelja Stjepana II Ivanu Nelipčiću 1345.]] | [[Slobodan Mitrov]] | [[Lazar Latinović]] | [[Julio Varesko]] | [[Imre Beer]] | [[Božidar Maslarić]] | [[Janko Jovanović]] | [[Dušan Đurišić]] | [[Srednja mješovita škola Bratstvo-jedinstvo Ulcinj]] | [[AFC Azijski kup 1984.]] | [[UEFA Euro 2024.]] | [[Vilim Horvaj]] | [[Charles Perrault]] | [[Madame de Montespan]] | [[Dvorac Balleroy]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Povelja Hrvoja Vukčića Hrvatinića Šibeniku 1402.]] | [[Gustavo Gutiérrez]] | [[Zapadno slikarstvo]] | [[Mihalj Servo]] | [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] | | ''[[last aurorally]]'' | ''[[PSYCHO-PASS:Cutting the Digital Domination]]'' | "[[Marvelous Persona]]" | "[[アレキシサイミアスペア]]" | "[[狐独の才望]]" | ''[[feedback from]]'' | ''[[egomaniac feedback]]'' | "[[wil-ill]]" | "[[Scratch (pjesma)|Scratch]]" | "[[As long as I love]]" | "[[first death]]" | [[Lavrentija]] | [[Zaljev sv. Lavrentija]] | ''[[Salname]]'' | ''[[Zhulin yeshi]]'' | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Sirija (historijska regija)]] | "[[誰我為]]" | "[[Trrrrrrrrrrrrrrrrrrrue Lies]]" | [[Han Seung-won]] | „[[Vegetarijanka (Han Gang)|Vegetarijanka]]” | „[[Bijelo (Han Gang)|Bijelo]]” | [[Federalni subjekti Rusije]] | [[Zabajkalski kraj]] | [[Mongolska kultura]] | [[Položaj LGBT osoba u Vijetnamu]] | ''[[Tatsumaite Sennou]]'' | [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] | [[Lê Đức Thọ]] | [[Sād al-Šēb]] | [[Mehdi Taremi]] | [[Saleh al-Šehri]] | [[Mohammed Muntari]] | [[Staroturkijski jezik]] | [[Sajanske planine]] | [[Jand (Transoksijana)|Jand]] | [[Geografska sredina Azije]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Gautam Adani]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Seldžuk]] | [[Risa Wataya]] | [[Tōru Kitajima]] | [[Abdus Salam]] | [[Hong Myeong-bo]] | [[U Thant]] | [[Sanjūgo Naoki]] | [[Kogorō Akechi]] | [[Kneževska država]] | [[Dijalog za azijsku saradnju]] | [[Državni univerzitet u Samarkandu]] | [[Nacionalna biblioteka Kine]] | [[Ateizam]] | [[Esterel (masiv)]] | [[Borač na Prači]] | [[Sjeverna Koreja]] | [[Pavle Pavlović]] | [[Bežanija]] | [[Manastir Sveti Jovan Bigorski]] | <u>[[Računarstvo u oblaku]]</u> | [[Mijaci]] | <u>[[Jakutsk]]</u> | [[Rómulo Gallegos]] | [[Neopaganizam u Evropi]] | [[Synthpop]] | [[Novi val]] | [[Popularna muzika u SFR Jugoslaviji]] | [[Album]] | [[Robert Valdgoni]] | [[À l'Écu d'or ou la Bonne Auberge]] | [[David Štrbac]] | [[Šarlatan]] | [[Meki uvez]] | [[Johan Neeskens]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Ep o Davidu od Sasuna]] | [[Juriš lake konjice]] | [[Definicije fašizma]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Trotoar]] | [[Basarab I]] | [[Saveznici i Jugoslavija]] | [[Tasa Stojanović]] | [[Japanski okupacijski dolar]] | [[Danilo Srdić]] | [[Stjepan Dojčić]] | [[Živan Marković Žića]] | [[Arpad Lebl]] | [[Marko Nikezić]] | [[Zamak Svetog Mihaila]] | [[UEFA Europa liga]] | [[UEFA Kup pobjednika kupova]] | [[Kup velesajamskih gradova]] | [[Sarajevska škola pop rocka]] | [[Stevan Borota]] | [[Stevo Karapandža]] | [[Bitka na Jelovoj gori]] | [[Ivan Štraus]] | [[Dave Kunst]] | [[Julius Baranovski]] | [[Marko Vidojković]] | [[Kompleks Banovine u Novom Sadu]] | [[Arpad Lebl]] | [[Rade Jokić]] | [[Edward Peter Mathers]] | [[Zgrada Tuzlanske banke]] | [[Bora Baruh]] | [[Buraiha]] | [[Tomie Yamazaki]] | [[Igo Gruden]] | [[Teslić]] | [[Klis]] | [[Tikva]] | [[Janko Jovanović]] | [[Michal Šanda]] | [[Samoubojstvo Osamua Dazaija]] | [[Irfan Horozović]] | [[Probudite se!]] | [[Niko ne sme da vas bije!]] | [[Milan Ciganović]] | [[Marko Stupar]] | [[Petar Volk]] | [[Branko Gavela]] | [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ==== Kraće od 5000 bajtova ==== [[Carica Meishō]] | [[Han Kang]] | [[Karavan]] | [[Kvisling]] | ==== Liste ==== [[Lista vladara Ugarske]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Lista vladara Crne Gore]] | [[Lista igrača Boston Celticsa]] | [[Lista državnih poglavara Mađarske]] | [[Lista sultanija Osmanskog carstva]] | [[Списак сахрањених у Алеји заслужних грађана на Новом гробљу у Београду]] | [[Lista premijera Mađarske]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Popis mišića ljudskog tijela]] | [[Lista predsjednika Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske]] | ==== NOB ==== [[Bitka na Vukovom klancu]] | [[Koča Popović]] | ==== Iz izabranih ==== [[Sjeverna Koreja]] | [[Falco]] | [[Mathieu Kérékou]] | [[Singapur]] | [[Surinam]] | [[Aldo Manucije]] | [[Lezbejka]] | [[Logor Stara Gradiška]] | [[Islamizacija Albanije]] | [[Hrizip]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Paul Keres]] | [[Marcijan Kapela]] | [[Jezik i nacionalizam]] | [[Srpska okupacija Albanije]] | [[Albanski jezik]] | [[Mulholland Drive (film)]] | [[Ishrana u staroj Grčkoj]] | [[Kupidon]] | [[Raspjevana revolucija]] | [[Filenida]] | [[Renesansa u Škotskoj]] | [[Reformacija]] | [[Vizantijska književnost]] | [[Fedra (Seneka)]] | [[Seneka]] | [[Poljska renesansa]] | [[Dorski dijalekt]] | [[Pečenezi]] | [[Kupidon i Psiha]] | [[Anali franačkog kraljevstva]] | [[Lukijan]] | [[Elizabetansko doba]] | [[O strastima (Hrizip)]] | [[Pulp Fiction]] | [[Vijetnamski rat]] | [[Iran]] | [[No Country for Old Men (film)]] | [[Imamizam]] | [[Samoupravni socijalizam]] | [[Češka]] | [[NOVJ]] | [[Fidži]] | [[Bitka kod Karbale]] | [[Ahemenidska Monarhija]] | [[Wales]] | [[Kineski kalendar]] | [[Portugalska renesansa]] | [[1974]] | [[Bertrand Russell]] | [[Snježni leopard]] | [[Piet Mondrian]] | [[Benin]] | [[Rimska mitologija]] | [[Operacija Weiss]] | [[Kambodžanski genocid]] | [[Fudbalski rat]] | [[Hadis o dvanaest nasljednika]] | [[H. P. Lovecraft]] | [[Synthpop]] | [[Teheran]] | [[Spavanje]] | [[Novi val]] | [[Operacija Crno]] | [[Spavanje]] | [[Nebojša Glogovac]] | [[Ateizam]] | [[Bitka za Srbiju 1944.]] | [[Jean Anouilh]] | [[Talijanska renesansa]] | [[Kontrola rađanja]] | [[Batman]] | [[Demokratska Kampućija]] | [[Održivost]] | [[Termopilska bitka]] | [[Domaslava]] | [[Bitka na Neretvi]] | [[It (miniserija)]] | [[Ali]] | [[Vlajko Begović]] | [[Rimska književnost]] | [[Grčka književnost]] | [[Marlene Dietrich]] | [[Antička filozofija]] | [[Ku Klux Klan]] | [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Francuski revolucionarni kalendar]] | [[Novi Beograd]] | [[God Save the King]] | '''[[Srpskohrvatski jezik]]''' | [[Dimitrije Tucović]] | [[Uzbekistan]] | [[Holivudska crna lista]] | [[Seksualna revolucija]] | [[Civilization]] | [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] | [[Persepolis]] | [[Pier Paolo Pasolini]] | [[Albanska književnost]] | [[Albert Camus]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Ling tosite sigure]] | [[Dikembe Mutombo]] | [[Crni talas]] | [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] | [[Fitna (film)]] | [[Smells Like Teen Spirit]] | [[Stalker (film)]] | [[Jean Cocteau]] | [[The Zone of Interest (film)]] | [[Falco]] | [[Kraftwerk]] | [[Renato Guttuso]] | [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] | [[Edgar Allan Poe]] | [[Smrt Edgara Allana Poea]] | [[Prosvjetiteljstvo]] | [[Romantizam]] | [[Osamu Dazai]] | [[Ludwig Wittgenstein]] | [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] | [[Antun Augustinčić]] | [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] | [[Vilim Horvaj]] | [[Phil Ochs]] | [[Drugi čečenski rat]] | [[Grčki građanski rat]] | [[Fudbalska reprezentacija Estonije]] | [[Mary Wollstonecraft Shelley]] | [[Age of Mythology]] | [[Ningen Shikkaku]] | [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] | [[The Oregon Trail (1985)]] | [[L'Île mystérieuse]] | [[Tradicionalna misa]] | [[Kaze no Tani no Naushika]] | [[Vargtimmen]] | [[Teheran]] | ==== Kandidati ==== [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Ruska književnost]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Borislav Pekić]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Ukrajina]] | [[Pérotin]] | [[David Lynch]] | [[Milan Gorkić]] | [[Jules Verne]] | [[Mesud Mujkić]] | ==== Pod pratnjom ==== [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Albanska književnost]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Lista utakmica fudbalske reprezentacije Turske]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Urađeno}} ===Urađeno=== {| class="wikitable" |+ ! rowspan="3" | Okončano |<small>[[Albanska književnost]] {{tick|13}} {{tick|13}}| {{Precrtano|[[Ivana Knöll]]}} | [[Ekloga]] {{tick|13}} | [[Anne Krabbe]] {{tick|13}} | [[Arnold von Harff]] {{tick|13}} | [[Baku (mitologija)|Baku]] {{tick|13}} | [[Ben Blushi]] {{tick|13}} | [[Cantiga]] {{tick|13}} | [[Capella (krater)]] {{tick|13}} | [[Carević]] {{tick|13}} | [[Cort Aslakssøn]] {{tick|13}} | [[Destinikon]] {{tick|13}} | ''[[Digte (Ibsen)|Digte]]'' {{tick|13}} | [[Dukagjini (porodica)|Porodica Dukagjini]] {{tick|13}} | [[Džand (Transoksijana)|Jand]] {{tick|13}} | [[Edith Øberg]] {{tick|13}} | [[Emil Boyson]] {{tick|13}} | [[Faik Konica]] {{tick|13}} | [[FIVB]] {{tick|13}} | [[Frašer (selo)|Frašer]] {{tick|13}} | [[Frashëri (porodica)|Porodica Frashëri]] {{tick|13}} | [[Gautam Adani]] {{tick|13}} | [[Gegijski jezik]] {{tick|13}} | [[Geografska sredina Azije]] {{tick|13}} | [[Guillaume Adam]] {{tick|13}} | ''[[Hærmændene paa Helgeland]]'' {{tick|13}} | [[Haseki sultanija]] {{tick|13}} | [[Hatun]] {{tick|13}} | [[Helgeland]] {{tick|13}} | [[Hunyadi|Porodica Hunyadi]] {{tick|13}} | [[Ibsenovi citati u Oslu]] {{tick|13}} | [[Ivan Tomko Mrnavić]] {{tick|13}} | [[Ivar Aasen]] {{tick|13}} | [[Janez Cigler]] {{tick|13}} | [[Jonas Lie (pisac)|Jonas Lie]] {{tick|13}} | [[Karin Fossum]] {{tick|13}} | [[Kasëm Trebeshina]] {{tick|13}} | [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]] {{tick|13}} | [[Kende]] {{tick|13}} | [[Konica (Grčka)|Κόνιτσα]] {{tick|13}} | [[Ludvig Daae (svećenik)|Ludvig Daae]] {{tick|13}} | [[Ludvig Holberg]] {{tick|13}} | [[Ludvig Ludvigsen Daae]] {{tick|13}} | [[M'Daourouch]] {{tick|13}} | [[Marca vindica]] {{tick|13}} | [[Musa Ramadani]] {{tick|13}} | [[Mutasarif]] {{tick|13}} | [[Mutasarifat Libanonske planine]] {{tick|13}} | ''[[Nagrada Europske unije za književnost|European Union Prize for Literature]]'' {{tick|13}} | ''[[Narodna skupština (Mađarska)|Orszaggiules]]'' {{tick|13}} | [[Niccolò Leonico Tomeo]] {{tick|13}} | [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] {{tick|13}} | ''[[Pečat (časopis)|Pečat]]'' {{tick|13}} | [[Petraq Zoto]] {{tick|13}} | [[Põgari-Sassi]] {{tick|13}} | [[Primo Shllaku]] {{tick|13}} | [[Risa Wataya]] {{tick|13}} | [[Sajanske planine]] {{tick|13}} | [[Seldžuk]] {{tick|13}} | [[Sergej Tolstov]] {{tick|13}} | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske|Predsjednici Vlade Mađarske]] {{tick|13}} | [[Teke (poluotok)|Teke]] {{tick|13}} | [[Torinski mir (1381)|Torinski mir iz 1381.]] {{tick|13}} | ''[[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]]'' {{tick|13}} | [[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske]] {{tick|13}} | [[Valide sultanija]] {{tick|13}} | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije|Vlade SR Slovenije]] {{tick|13}} | [[Vladimir Memon]] {{tick|13}} | [[Zadrima]] {{tick|13}} | [[Zakon o prezimenu (Turska)|Soyadı Kanunu]] {{tick|13}} | [[Euzebije iz Minda]] {{tick|13}} | [[Branko Mešeg]] {{tick|13}} | [[Eho (mitologija)|Eho]] {{tick|13}} | [[Kazaška Wikipedija]] {{tick|13}} | [[Demokratura]] {{tick|13}} | [[Gerasim III Carigradski|Gerasim III]] {{tick|13}} | [[Robert Elsie]] {{tick|13}} | [[National Diet Library|NDL]] | [[Zef Zorba]] {{tick|13}} | [[Kafja e Madhe]] {{tick|13}} | ''[[Istorija crnogorske književnosti (knjiga)|Istorija crnogorske književnosti]]'' | [[Ranolder]] {{tick|13}} | [[Peter Christen Asbjørnsen]] {{tick|13}} | [[Sayan Sanya]] {{tick|13}} | [[Pumpuang Duangjan]] {{tick|13}} | [[Igigi]] {{tick|13}} | [[Đorđe Puljevski]] {{tick|13}} | [[Spisak narodnih heroja]] {{tick|13}}{{tick|13}} | [[Magas (Kraljevina Alanija)|Magas]]{{tick|13}} | [[Franc Ribnikar]]{{tick|13}} | [[Slučaj Bodø]] {{tick|13}} | [[Spesidaler]] {{tick|13}} | [[Kongsberg]] {{tick|13}} | [[Franko Vidović]] {{tick|13}} | [[Halden]] {{tick|13}} | [[Arapuša]] {{tick|13}} | [[Filozofija prava]] {{tick|13}} | [[Vrhovine]] | [[Rizo Šurla]] | [[Želimir Šiško]]</small> |- |<small>Razvrstavanja: [[Baku (razvrstavanje)|Baku]] {{tick|13}} | [[Divan (razvrstavanje)|Divan]] {{tick|13}} | [[Jonas Lie]] {{tick|13}} | [[Ludvig Daae]] {{tick|13}} | [[NSK (razvrstavanje)|NSK]] {{tick|13}} | [[Opsada Kroje]] {{tick|13}} | [[Pamuk (razvrstavanje)|Pamuk]] {{tick|13}} | [[Papa Pio]] {{tick|13}} | [[Turbe (razvrstavanje)|Turbe]] {{tick|13}} | [[Rugby]] {{tick|13}} | [[SPD (razvrstavanje)|SPD]] {{tick|13}} | [[Kruna (razvrstavanje)|Kruna]] {{tick|13}} | [[Kraljevina Poljska]] {{tick|13}} | </small> |- |<small>Šabloni: [[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob (sidebar)]] | [[Šablon:The Prodigy]] | [[Šablon:VIS Idoli]] {{tick|13}} | [[Šablon:Albanska književnost]] {{tick|13}} | [[Šablon:Prvaci FA Premier lige]] {{tick|13}} | [[Šablon:Mađarski kraljevi]]{{tick|13}} | [[Šablon:Popis gradova u Norveškoj]] {{tick|13}} | [[Šablon:1.Jugoslavenska nogometna liga]] | {{Precrtano|[[Šablon:Gradovi u Surinamu]]}} | </small> |- !Izravni prijevodi |<small>[[Sandnes]]{{tick|13}} | [[Ben Blushi]]{{tick|13}} | [[Ørsta]] | [[Anne Krabbe]]{{tick|13}} | [[Benjamin Hoadly]] | [[Sultanija Safije]] | [[Helgeland]]{{tick|13}} | [[M'Daourouch]] | [[Capella (krater)|Kapela]]{{tick|13}} | [[Janez Cigler]]{{tick|13}} | [[Spisak okruga Teksasa]] | [[Josef Ressel]] | [[Meki povez]] {{tick|13}}{{tick|13}} | [[Felix Salm-Salm]] {{tick|13}} | [[Gradonačelnik Podgorice]] {{tick|13}}</small> |- !<small>[[Wikipedia:Mjesec Azije/2022|Mjesec Azije 2022]]</small> |<small>[[Geografska sredina Azije]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Gautam Adani]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Staroturkijski jezik]] (<small>prerano</small>) | [[Sajanske planine]] (<small>prerano</small>) | [[Jand (Transoksijana)|Jand]] (<small>prerano</small>) | [[Seldžuk]] | [[Risa Wataya]] | [[Ak Kojunlu]] (<small>poslije termina</small>) | </small> |- !<small>[[Wikipedia:1Lib1Ref 2023.]] ([https://meta.wikimedia.org/wiki/The_Wikipedia_Library/1Lib1Ref/Resources/sh Resursi])</small> | <small> [[Robert Elsie]] | [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]] | [[Umberto Eco]] | [[KGB]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Večernje novosti]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | </small> |- ! <small>[[m: Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine CDM 2023]]</small> | <small>[[Ukrajina]] | [[Državna himna Ukrajine]] | [[Ljubomir Lucjuk]] | [[Kamenjari (Ivan Franko)]] | [[Orest Subteljnij]] | [[Emilio Sala (umjetnik)|Emilio Sala]] | </small> |- !<small>[[Wikipedija:Mjesec Azije/2023|Mjesec Azije 2023]]</small> |<small>[[Lavrentija]] | [[Zaljev sv. Lovrijenca, Čukotka]] | [[Carica Meishō]] | [[Salname]] | [[Zhulin yeshi]] | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Sirija (historijska regija)]] | dopune: [[Kan (titula)|Kan]]</small> |- ! <small>[[m: Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2024|Ukraine CDM 2024]]</small> | <small> [[Lina Kostenko]] | [[Lesja Ukrajinka]] | [[Ivan Franko]] | [[Taras Ševčenko]] | [[Slučaj Doboš]] | [[Ivan Svitličnij]] | [[Polovinkine]] | [[Katerina Kalitko]] | [[Osip Špitko]] | [[Ukrajinski jezik]] | [[Rajoni Ukrajine]] | [[Mikolajivka (grad)|Mikolajivka]] | [[Petro Porošenko]] | [[Gromada]] | [[Piroge]] | [[Židačiv]] | [[Bolgrad (Ukrajina)|Bolgrad]]</small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Novi izrađeni članci}} ===Novoizrađeni članci=== {| class="wikitable" |+ |<small> [[Fatos Arapi]] | [[Dijegeza]] | [[Crveni krst (Beograd)]] | [[Konda Bimbaša]] | [[Katastar]] | [[Krivij Rih]] | [[Ignjat Bajloni]] | [[:Kategorija:Biskupi Trsta]] | [[Ahmedi (pjesnik)|Ahmedi]] | [[Türk Dil Kurumu]] | [[Imaret]] | [[Latifi (pjesnik)|Latifi]] | [[Jan Amos Komenski]] | [[Kolhoz]] | [[Četiri Azijska Tigra]] | [[Andrija (humski knez)]] | [[Esch-sur-Alzette]] | [[The Fat of the Land]] | [[Radojko Avramović]] | [[Bodø]] | [[Sirija (historijska regija)]] | [[Tvrđava Diyarbakır]] | [[Zhulin yeshi]] | [[Salname]] | [[Despot (titula)]] | [[Carica Meishō]] | [[Zaljev sv. Lavrentija]] | [[Lavrentija]] | [[Morinci]] | [[Branko Reljić]] | [[Javier Milei]] | [[Guayana Esequiba]] | [[Josip Eugen Tomić]] | [[Ivan Đaja]] | [[Morinci]] | [[Surinamska književnost]] | [[Anton de Kom]] | [[Divna Veković]] | [[Huriye Öniz Baha]] | [[Husein Bašić]] | [[Milojko Ćišić]] | [[Izmael]] | [[The Prodigy]] | [[Fethiye]] | [[Giritli Aziz Efendija]] | [[Bogdan Nestorović]] | [[Saudi Vision 2030]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Filozofija prava]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Laacher See]] | [[Kraljevina Poljska]] | [[Halden]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Cetinjski oktoih]] | [[Franko Vidović]] | [[Cvjetko Popović]] | [[Upravni centar]] | [[Kongsberg]] | [[Spesidaler]] | [[Kruna (razvrstavanje)]] | [[SPD (razvrstavanje)]] | [[Afera Bodø]] | [[Rugby]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Franc Ribnikar]] | [[Magas (Kraljevina Alanija)]] | [[Magas]] | [[Sergij Žadan]] | [[Ljubko Dereš]] | [[Nagrada Yeditepe za poeziju]] | [[Cirka]] | [[Bragi Boddason]] | [[Gradonačelnik Podgorice]] | [[Gravelotte]] | [[Felix Salm-Salm]] | [[Jedinice NOVJ odlikovane ONH]] | [[Gradovi heroji u SFRJ]] | [[Spisak stranih državljana odlikovanih Ordenom narodnog heroja]] | [[Spisak narodnih heroja/Ž]] | [[Spisak narodnih heroja/Z]] | [[Spisak narodnih heroja/V]] | [[Spisak narodnih heroja/U]] | [[Spisak narodnih heroja/T]] | [[Spisak narodnih heroja/Š]] | [[Spisak narodnih heroja/R]] | [[Spisak narodnih heroja/P]] | [[Spisak narodnih heroja/M]] | [[Spisak narodnih heroja/L i Lj]] | [[Spisak narodnih heroja/K]] | [[Spisak narodnih heroja/J]] | [[Spisak narodnih heroja/I]] | [[Spisak narodnih heroja/H]] | [[Spisak narodnih heroja/G]] | [[Spisak narodnih heroja/Dž i Đ]] | [[Spisak narodnih heroja/D]] | [[Spisak narodnih heroja/B]] | [[Statistički ured Republike Slovenije]] | [[Međugorje]] | [[Mijaci]] | [[Đorđe Puljevski]] | [[Emilio Sala (umjetnik)]] | [[Kamenjari (Ivan Franko)]] | [[Ljubomir Lucjuk]] | [[Pumpuang Duangjan]] | [[Sayan Sanya]] | [[Peter Christen Asbjørnsen]] | [[Anakars]] | [[Ranolder]] | [[Istorija crnogorske književnosti (knjiga)]] | [[Kafja e Madhe]] | [[Zef Zorba]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Biblioteka Nacionalnog Dijeta]] | [[Meki uvez]] | [[Gerasim III Carigradski]] | [[Demokratura]] | [[Kazaška Wikipedija]] | [[Anne Hathaway (1556–1623)]] | [[Anne Hathaway]] | [[Eduard Mörike]] | [[Književni časopis]] | [[Spisak gradonačelnika Subotice]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Eufuizam]] | [[Đorđe Ćurčija]] | [[Arne Garborg]] | [[Cantiga]] | [[Ak Kojunlu]] | [[Carević]] | [[Vrhbosna]] | [[Risa Wataya]] | [[Spisak okruga Teksasa]] | [[NSK (razvrstavanje)]] | [[Seldžuk]] | [[Baku (razvrstavanje)]] | [[Baku (mitologija)]] | [[Gautam Adani]] | [[Sergej Tolstov]] | [[Geografska sredina Azije]] | [[Džand (Transoksijana)]] | [[Staroturkijski jezik]] | [[Sajanske planine]] | [[Papa Pio]] (raz) | [[Janez Cigler]] | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] | [[Burhan Sönmez]] | [[Narodna skupština (Mađarska)]] | [[Halid Ziya Uşaklıgil]] | [[Birgül Oğuz]] | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske]] | [[Josef Ressel]] | [[Jonas Lie (pisac)]] | [[Jonas Lie]] | [[Capella (krater)]] | [[M'Daourouch]] | [[Leksik turskog jezika]] | [[Skladnja turskog jezika]] | [[Fonetika turskog jezika]] | [[Pravopis turskog jezika]] | [[Morfologija turskog jezika]] | [[Hærmændene paa Helgeland]] | [[Helgeland]] | [[Ibsenovi citati u Oslu]] | [[Digte (Ibsen)]] | [[Kjæmpehøjen]] | [[Catilina (Ibsen)]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Skien]] | [[Sandnes]] | [[Edith Øberg]] | [[Ludvig Holberg]] | [[Karin Fossum]] | [[Ben Blushi]] | [[Emil Boyson]] | [[Suzannah Ibsen]] | [[Ørsta]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ludvig Ludvigsen Daae]] | [[Stavanger]] | [[FIVB]] | [[Ivar Aasen]] | [[Anne Krabbe]] | [[Cort Aslakssøn]] | [[Srečko Katanec]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Ljubljanska nadbiskupija]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | [[Marca vindica]] | [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]] | [[Möll]] | [[Põgari-Sassi]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Ayşe Hür]] | [[Tarık Buğra]] | [[Valide sultanija]] | [[Haseki sultanija]] | [[Dukagjini (porodica)]] | [[Sultanija Safije]] | [[Sivi vukovi (pokret)]] | [[Sehi Bey]] | [[Torinski mir (1381)]] | [[Gyula (titula)]] | [[Gyula (razvrstavanje)]] | [[Kende]] | [[Ahdi]] | [[Salamon od Mađarske]] | [[Hacı Bektaş Veli]] | [[Seyyid]] | [[Hunyadi]] | [[Gazel]] | [[Lütfi Paşa]] | [[Zeynep Hatun]] | [[İrfan Orga]] | [[Seydi Ali Reis]] | [[Fuzuli]] | [[Beyoğlu]] | [[Fethiye Cetin]] | [[Ali Şir Nevai]] | [[Al-Hariri]] | [[Firdevsî]] | [[Podolija]] | [[Şeyh Galip]] | [[Güvâhî]] | [[Putopis (Evlija Čelebija)]] | [[Abdullah Bosnevi]] | [[Mehmed Raşid]] | [[Yunus Emre]] | [[Velika narodna skupština Turske]] | [[Seyhan Kurt]] | [[Komunistička partija Turske]] | [[Destinikon]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Suzi Çelebi]] | [[Kemalizam]] | [[Bitka kod Galipolja (1416)]] | [[Oguzi]] | [[Kula Galata]] | [[Nefi]] | [[Hikaye]] | [[Ugovor o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske]] | [[Zati]] | [[Keloğlan]] | [[Sultan Valad]] | [[Mađarski šefovi države]] | [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] | [[Kraljevina Ugarska]] (raz) | [[Teodora Kantakuzin]] | [[Sogut]] | [[Domaniç]] | [[Selma Rıza]] | [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu]] | [[Sabahattin Ali]] | [[Füruzan]] | [[Seyyid Vehbi]] | [[Doba lala]] | [[Dede Korkut Kitabı]] | [[Bilge Karasu]] | [[Mehmet Eroğlu]] | [[Darir]] | [[Mihri Hatun]] | [[Opsada Kroje]] | [[Hatun]] | [[The White Man's Burden]] | [[Sine Ergün]] | [[Hayâlî]] | [[Kemalpaşazade]] | [[Sulejman Čelebija (razvrstavanje)]] | [[Süleyman Çelebi (pjesnik)]] | [[Pamuk (razvrstavanje)]] | [[Frašer (selo)]] | [[Frashëri (porodica)]] | [[Osmanov san]] | [[Şeyh Edebali]] | [[Turbe (razvrstavanje)]] | [[Revani]] | [[Priştineli Mesihi]] | [[Teke (poluotok)]] | [[Zakon o prezimenu (Turska)]] | [[Faik Konica]] | [[Mlade Osmanlije]] | [[Konica (Grčka)]] | [[Namık Kemal]] | [[Divan (književnost)]] | [[Divan (razvrstavanje)]] | [[Carlo Carrà]] | [[Sumatra (pjesma)]] | [[Pečat (časopis)]] | [[NK Olimpija Ljubljana]] | [[Niccolò Leonico Tomeo]] | [[Arnold von Harff]] | [[Ivan Tomko Mrnavić]] | [[Primo Shllaku]] | [[Arnavutköy (okrug)]] | [[Köprülü (porodica)]] | [[Zurnazen Mustafa Paşa]] | [[Gegijski jezik]] | [[Nagrada Europske unije za književnost]] | [[Crvena zvezda]] | [[Zadrima]] | [[Guillaume Adam]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[NK Iskra Bugojno]] | [[Petraq Zoto]] | [[Tvrđava (Kadare)]] | [[Mutasarifat Libanonske planine]] | [[Mutasarif]] | [[Nekropola (Pahor)]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Književnost renesanse u Dalmaciji]] | [[Kasëm Trebeshina]] | [[Musa Ramadani]] | [[Boris Pahor]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Brunete]] | [[Vladimir Memon]] | [[Popis slovenskih pisaca]] | [[Popis slovenskih filozofa]] | [[Slovenska književnost]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Mali mađarski leksikon}} === Mali mađarski leksikon === [[Mađarska književnost]] {{·}} [[Ugarska]] {{·}} [[Gyula (titula)]] {{·}} [[Gyula (razvrstavanje)]] {{·}} [[Narodna skupština (Mađarska)]] {{·}} [[Veszprém]] {{·}} [[Trenčín]] {{·}} [[Bratislava]] {{·}} [[Lista vladara Ugarske]] {{·}} [[Lista državnih poglavara Mađarske]] {{·}} [[Lista premijera Mađarske]] {{·}} [[Komunistička partija Mađarske]] {{·}} [[György Lukács]] {{·}} [[Tibor Sekelj]] {{·}} [[Ödön von Horváth]] {{·}} [[Ksaver Šandor Gjalski]] {{·}} [[Sándor Márai]] {{·}} [[Arthur Koestler]] {{·}} [[Dolazak Mađara u Panonsku niziju]]/[[Mađarske invazije na Evropu]] {{·}} [[Bitka na Leškom polju (910)]] {{·}} [[Mohačka bitka]] {{·}} [[Opsada Budima (1541)]] {{·}} [[Opsada Budima (1684)]] {{·}} [[Opsada Budima (1686)]] {{·}} [[Mohačka bitka (1687)]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1848.]] {{·}} [[Austro-ugarska nagodba]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1919|Mađarska revolucija 1919.]] {{·}} [[Trijanonski sporazum]] {{·}} [[Bitka za Budimpeštu]] {{·}} [[Mađarska revolucija 1956.]] {{·}} [[Srednja Evropa]] (''Közép-Európa'') {{·}} [[Ferenc Puskás]] {{·}} [[Honvéd FC]] {{·}} [[Mađarski Zlatnih jedanaest]] {{·}} [[Panonska nizija]] {{·}} [[Dunav]] {{·}} [[István I, kralj Ugarske]] {{·}} [[Matija Korvin]] {{·}} [[Ferenc II Rákóczi]] {{·}} [[Lajos Kossuth]] {{·}} [[John von Neumann]] {{·}} [[Eugene Wigner]] {{·}} [[Leo Szilard]] {{·}} [[Edward Teller]] {{·}} [[Franz Liszt]] {{·}} [[Béla Bartók]] {{·}} [[Zoltán Kodály]] {{·}} [[Sándor Petőfi]] {{·}} [[Endre Ady]] {{·}} [[Imre Kertész]] {{·}} [[George Soros]] {{·}} [[Robert Capa]] {{·}} [[Ilona Štaler]] {{·}} [[Bela Lugosi]] {{·}} [[Zsa Zsa Gabor]] {{·}} [[William Fox]] {{·}} [[Tommy Ramone]] {{·}} [[Harry Houdini]] {{·}} [[Tony Curtis]] {{·}} [[Peter Lorre]] {{·}} [[Fudbalska reprezentacija Mađarske]] {{·}} [[Ferencváros]] {{·}} [[Ferencvárosi TC]] {{·}} [[Novosadski atletski klub|Újvidéki AC]] {{·}} [[Sándor Kocsis]] {{·}} [[Nándor Hidegkuti]] {{·}} [[József Bozsik]] {{·}} [[Illés Spitz]] {{·}} [[Gyula Grosics]] {{·}} [[Flórián Albert]] {{·}} [[László Budai]] {{·}} [[Zoltan Varga (fudbaler)|Zoltan Varga]] {{·}} [[György Sárosi]] {{·}} [[Zoltán Czibor]] {{·}} [[László Kubala]] {{·}} [[Dominik Szoboszlai]] {{·}} [[Kevin Csoboth]] {{·}} [[Balázs Dzsudzsák]] {{·}} [[Attila Fiola]] {{·}} [[Miklós Gaál]] {{·}} [[Zoltán Gera]] {{·}} [[Gábor Király]] {{·}} [[András Schäfer]] {{·}} [[Zoltán Stieber]] {{·}} [[Ádám Szalai]] {{·}} [[Barnabás Varga]] {{·}} [[Halászlé]] {{·}} [[Langos]] {{·}} [[Fokhagymaleves]] {{·}} [[Paprikás csirke]] {{·}} [[Nokedli]] {{·}} [[Pörkölt]] {{·}} [[Kürtöskalács]] {{·}} [[Gulaš]]/[[Gulyás]] {{·}} [[Mađarska]] {{·}} [[Budimpešta]] {{·}} [[Historija Mađarske]] {{·}} [[Lista gradova u Mađarskoj]] {{·}} [[Székesfehérvár]] {{·}} [[Kecskemét]] {{·}} [[Nyíregyháza]] {{·}} [[Győr]] {{·}} [[Pečuh]] {{·}} [[Szeged]] {{·}} [[Miskolc]] {{·}} [[Debrecen]] {{·}} [[Szombathely]] {{·}} [[Szolnok]] {{·}} [[Tatabánya]] {{·}} [[Kaposvár]] {{·}} [[Békéscsaba]] {{·}} [[Sopron]] {{·}} [[Eger]] {{·}} [[Dunaújváros]] {{·}} [[Velika Kaniža]] {{·}} [[Županije Mađarske]] {{·}} [[Mađarizam]] {{·}} [[Elek Benedek]] {{·}} [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] {{·}} [[Međunarodni odnosi Mađarske]] {{·}} [[Bitka kod Bratislave]] (907.) {{·}} [[Bitka kod Eisenacha]] (908.) {{·}} [[Bitka na Leškom polju]] (955.) {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Prijedlozi za Šablon Reklamiranje}} ===Šablon Reklamiranje=== ====Poev prijedlog==== {{ambox | ime = Reklamiranje | vrsta = sitnica | slika = [[File:Commons-emblem-hand-orange.svg|40px]] | tekst = '''Moguće je da sadržaj ovog članka sadrži [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|reklamu ili drugu vrstu promotivnih materijala]]'''.<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji tako što uklonite neprikladni sadržaj, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]]. | datum = {{{date|}}} }} ====Stari prijedlog==== {{ambox | ime = Reklamiranje | vrsta = ozbiljno | slika_desno = | tekst = Sadržaj ovog {{{1|članaka}}} je napisan kao '''[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedia nije improvizirana govornica i sredstvo za promociju|{{#if:{{{2|{{{type|}}}}}}|{{{2|{{{type}}}}}}|reklama}}]]'''. <br/> [{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} Poboljšajte] ga uklanjanjem [[Wikipedija:Spam|promotivnog materijala]] i neprihvatljivih [[Wikipedija:Vanjski linkovi|spoljnih poveznica]] te dodavnjem enciklopedijske sadržine napisane s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]. | datum = {{{date|}}} }} <includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brisanje]]}}</includeonly> <noinclude><br /> {{dokumentacija}} </noinclude> <u>Alternativni tekst</u> (In.Org.): Sumnja se da ova stranica '''ima promotivni sadržaj ili namjeru''' i zbog toga je predložena za opći pregled. Ukoliko se utvrdi da se radi o reklami ili ako nakon sedam dana ne bude bilo sustvanih izmjena na trenutnom članku, stranica će biti obrisana.<br/> <u>Acin prijedlog</u>: {{izdvojeni citat|Ako je članak očita reklama, [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|briše se po kratkom postupku]]. Dakle, šablon „Reklama” nepotreban je u tom slučaju i besmisleno je čekati sedam dana. Ako je tema članka upitnog [[Wikipedija:Značaj|značaja]], članak podleže [[Wikipedija:Članci za brisanje|raspravi o brisanju]]. Ako je tema značajna a članak napisan reklamno, tada se šablon „Reklama” može upotrebiti da bi se naznačilo da mu je potrebno sređivanje. Kao što za članke bez izvora nemamo konkretan rok za referenciranje, tako ni ovde ne treba postojati rok za sređivanje.}} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica izabranih}} == Radionica izabranih == <small>[[Karl XII od Švedske]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Moskva]] | [[Singapur]] | [[Surinam]] | </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Praćeni projekti}} == Praćeni projekti == <small>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Države]] | [[Portal:Crna Gora]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Neke ideje za sh.wiki}} ==Ideje== <small> * <u>Sustavno brisanje pseudohistorije</u> * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje]] * [[Šablon:Reklamiranje]] / [[Wikipedija:Oglašavanje]] * [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] * [[Wikipedija:Autopromocija]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] / [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Godišnje nagrade]] * Maratoni i natječaji * Generalno čišćenje i sređivanje članaka (reklame, oglasi, autobiografije, kršenje autorskih prava) * Izdvojeni citat / Izdvojeni citat komentara * Šablon:Infokutija naselje * wikidogađaj jeseni * wikidogađaj zime * wikidogađaj proljeća * wikidogađaj ljeta * godišnje nagrade * sh.wiki nova godina: 16. 1. ili 23. 12. * obnoviti Glavnu stranicu * obnoviti Portal zajednice * generalni pregled Izabranih članaka (izvori, zadnje izmjene...) * šablon <nowiki>{{turk}}</nowiki> * [[Wikipedija:Značaj]] usp. ** [[:hr:Wikipedija:Kriteriji]] / [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama]] ** [[:sr:Википедија:Значај]] ** [[:sl:Wikipedija:Odmevnost]] ** [[:mk:Википедија:Значајност]] ** [[:en:Wikipedia:Notability]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Laboratoriji}} ==Laboratoriji== <small>[[Korisnik:Inokosni organ/Izraelsko-palestinski sukob (lab)|Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Historija Kine]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]] | </small> {{collapse bottom}} {{ambox | ime = Wikirođendan | vrsta = sitnica | slika = [[File:Wikipedia article icon BLACK.svg|40px]] | tekst = '''Podsjetnik''': prije 25 godina ([[15. januara]] [[2001.]]) pokrenut je projekt [[Wikipedija|Wikipedije]] a prije 24 godina ([[16. januara]] [[2002.]]) pokrenuta je [[Srpskohrvatska Wikipedija]]. {{small|(14. 1. 2026.)}} | datum = {{{date|}}} }} == Izvori == {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Info non-talk.svg|30px|link=]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]]<br/>[[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] }} Među starim člacima: * [[Enigmatika]] (1. oktobra 2005. u 05:37) * [[7. 1.]] (9. novembra 2005. u 22:09) * [[Glavna stranica]] (14. januara 2003. u 00:56) * [[Discharge]] (18. juna 2004. u 21:02) * [[Država]] (25. juna 2004. u 13:47) * [[Mohamed ElBaradei]] (9. oktobra 2005. u 12:36) * [[Goli otok]] (23. juna 2025. u 21:13) * [[Hanibal]] (12. jula 2005. u 02:55) * [[Antičke zemlje i države]] (12. jula 2005. u 22:49) * [[Winston Churchill]] * [[Josip Broz Tito]] * [[Skvotiranje]] * [[Francis Bacon]] * [[Apostrofa]] * [[Rimska književnost]] * [[Edvin Kanka Ćudić]] * [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]] * [[Sam Querrey]] * [[Ahmet Fetahagić]] * [[Planinski zec]] * [[Mahmud Ahmadinežad]] * [[Alienware]] * [[Tootsie]] * [[Groundhog Day]] * [[Boško Buha]] * [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] * [[Glaukom]] * [[Eliptocitoza]] * [[Wikipedija]] * [[Anarhizam]] * [[Garfield]] * [[Wikipedija:Čaraparstvo]] * [[Sorbinil]] * [[Potsdamer Platz]] * [[Julije Cezar]] * [[Ljubljana]] * [[Pjongjanški metro]] * [[Willy Brandt]] * [[Safri Duo]] * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] {{collapse top|title= Evropski glavni grad kulture}} === Čitaonica i ''repozitorijum'' dobrih članaka === {| class="wikitable" |+ |<small> [[Evropski glavni grad kulture]] ; [[Novi Sad]] ; [[Esch-sur-Alzette]] ; [[Rijeka]] ; [[Kaunas]] ; [[Galway]] ; [[Veszprém]] ; [[Temišvar]] ; [[Elefsina]] ; [[Bad Ischl]] ; [[Bodø]] ; [[Tartu]] ; [[Gorizia]] ; [[Nova Gorica]] ; [[Chemnitz]] ; [[Trenčín]] ; [[Oulu]] </small> |} {{collapse bottom}} == Kriteriji značajnosti po temama == Dame i gospodo, na ovoj sjednici preporučujem usvjajanje smjernice koje su uvele kolege na hr.wikiju pod naslovom ''Kriteriji značajnosti po temama'', vidi: [[:hr:Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|smjernica]] i prateća [[:hr:Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|rasprava]]. Meni cijeli uvodni dio je sjajan jer postavlja solidne temelje za raspravu o značajnosti. Neke natuknice na specifične sekcije: * Akademici i znanstvenici: provjeriti gdje ima mogućih prodora. * Arhitekti: nisam siguran o ovome. * Članovi kraljevskih obitelji: ok. * Članovi vojske: ok. * Glazbenici: ne slažem se u potpunosti, neki temeljni kriteriji su mi sumnjivi: „glazbeni servis”, na primjer; ili „završen konzervatorij ili glazbena akademija”, to ti je kao da kažeš da ako si diplomirao na filozofskom fakultetu, onda si filozof... ne, stvari idu malo drugačije. * Kriminalci: ok. Ja bih do neke mjere još sužio krug, da ne bi Wikipedija tabla osmrtnica ili tabloid crne kronike. Ali možda sam ja tu prestrog... * Plemstvo i visoki dužnosnici: dakako! * Poduzetnici: nedovoljno. Na ovoj liniji se lomi cijela priča o autopromociji i oglašavanju vlastitih tvrtki. Mislim da kriteriji za enciklopedičnost članka o jednom poduzetniku mogu biti: 1) historijski značajan poduzetnik tj. netko tko je utjecao na historiju jedne zemlje ili regije kroz svoju ekonomsku djelatnost (Herny Ford, Ingvar Kamprad itd); 2) netko tko je dobio državna ili jako priznata odlikovanja za svoju ekonomsku djelatnost; 3) netko čija firma ima dosta razvijen članak na Wikipediji pa pritom vidjeti kriterije za poduzeća; 4) netko tko je doprinio inovaciji jednog sektora ili jedne tehnologije (a za to postoje vjerodostojne studije...); * Političari i državni službenici: ok. * Pravnici: da. * Pisci i prevoditelji: ne baš! Prvo: jedna knjiga je dovoljna samo ako je izdavač poznat i/ili ako je knjiga uspjela na tržištu. Ne bih se zaustavljao na ekonomskim kriterijima. Jedan autor je valjan ako postoji određeni broj članaka o njegovom radu od strane značajnih kritičara i akademika. Postoji nekoliko autora koji su tijekom života objavili skoro ništa (Rimbaud) no, ipak, o njihovoj valjanosti postoji hrpa značajne kritike. * Sportaši: da, slažem se, Wikipedija nije imenik svih fudbalera do pete lige. * ESport: ja sam totalan ignorant po ovoj temi pa ne znam. Andrew "Biffle" Diaz (prvak u Call of Dutyju) za mene nije za Wikipediju, dok šahovski majstor Veselin Topalov je. Ali opet, ne znam ništa o tome pa... * Umjetnici: ne slažem se u potpunosti. * Vjerski vođe: ispravio bih dvije-tri točke (na pr., dekan). * Zabavni mediji i novinarstvo: ne znam, ovdje je tema ogromna i ne bih znao odakle krenuti. * Glumac: ok. * Redatelj: ok. * Izmišljeni likovi i pojave: ok. {{small|''(...nastavlja se...)''}} ==Švedska == <categorytree>Švedska</categorytree> ==Radionica== {{collapse top|title= CPCI}} == CPCI == {| class="wikitable" |+ !<u>'''CPCI'''</u> |- | <small> [[ABC proteini]] | [[Ahemenidsko Carstvo]] | [[Albert Camus]] | [[Albert Einstein]] | [[Alfred Hitchcock]] | [[Antička filozofija]] | [[Aphex Twin]] | [[Apokalipsa danas]] | [[Aspergerov sindrom]] | [[Aspirin]] | <u>[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]</u> | <u>[[Austrougarska vojska]]</u> | [[Autizam]] | [[Batman]] | <u>[[Borislav Pekić]]</u> | <u>[[Code civil]]</u> | [[Deportacija krimskih Tatara]] | [[Deset malih crnaca]] | [[Divovska vidra]] | [[Dromeosauridi]] | [[Epilepsija]] | [[Estonija]] | [[Europska unija]] | [[Evolucija čovjeka]] | [[Fauna Škotske]] | [[Fiziologija dinosaura]] | <u>[[Global Positioning System]]</u> | [[Gojaznost]] | [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] | <u>[[Historija Crne Gore|Crnogorska povijest]]</u> | <u>[[Hladni rat]]</u> | <u>[[Iran]]</u> | <u>[[Istanbul]]</u> | [[Itrij]] | [[Jerry Cantrell]] | [[Johann Sebastian Bach]] | [[Kobe Bryant]] | [[Koraljni greben]] | <u>[[Košarka]]</u> | [[Ksenon]] | [[Kuća]] | [[Livno]] | <u>[[Ljetopis popa Dukljanina]]</u> | [[Mars]] | [[Merkur]] | [[Merkur]] | [[Mihovil Kombol]] | [[Minojska erupcija]] | <u>[[Miroslav Krleža]]</u> | [[Mulholland Drive]] | [[Multipla skleroza]] | [[Nebojša Glogovac]] | [[Nikola Tesla]] | [[Njemačka]] | [[Novak Đoković]] | [[Odense]] | [[Pad Carigrada (1453)]] | [[Pjongjanški metro]] | <u>[[Potsdamer Platz]]</u> | <u>[[Prosvjetiteljstvo]]</u> | [[Sherlock Holmes]] | [[Spinosaurus]] | [[Srednji vijek]] | [[Super Mario]] | [[Svemirska trka]] | <u>[[Vancouver]]</u> | [[Vatroglavi kraljić]] | [[Venera]] | [[Voda]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Književnost}} == Književnost == {| class="wikitable" |+ ! |<small> (''sh'') [[Književnost]] | (''bs'') [[:bs:Književnost|Književnost]] | (''hr'') [[:hr:Književnost|Književnost]] | (''sr'') [[:sr:Књижевност|Књижевност]] | (''sl'') [[:sl:Književnost|Književnost]] | (''cnr'') [[incubator:Wp/cnr/Književnost|Književnost]] | (''mk'') [[:mk:Книжевност|Книжевност]] | (''bg'') [[:bg:Литература|Литература]] </small> |- !Biografije autora |<small>[[Bruno Schulz]] | [[György Lukács]] | [[Sławomir Mrożek]] | [[Johann Wolfgang von Goethe|Jova Vukohod Gete]] | [[Honoré de Balzac|Honorije Balsakić]] | '''[[Giacomo Leopardi|Jakov Leopardov]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | '''[[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]]''' | [[Ludwig Wittgenstein]] | [[Ferdinand de Saussure]] | [[Karl Kraus]] | [[Mihail Mihailovič Bahtin]] | [[Marko Marulić]] | [[Ivo Ćipiko]] | [[Milan Begović]] | [[Dragutin Tadijanović]] | [[Dinko Šimunović]] | [[Oskar Davičo]] | [[Antun Šoljan]] | [[Ranko Marinković]] | [[Milovan Vidaković]] | [[Atanasije Stojković]] | [[Dositej Obradović]] | [[Milutin Cihlar Nehajev]] | [[August Šenoa]] | [[Vladimir Nazor]] | [[Antun Gustav Matoš]] | [[Antun Branko Šimić]] | [[Tin Ujević]] | [[Julije Benešić]] | [[August Cesarec]] | [[Ivo Ćipiko]] | [[Petar Šegedin]] | [[Milan Rakić]] | [[Vladislav Petković Dis]] | </small> |- !Književnost |<small>[[Francuska književnost]] | [[Slovačka književnost]] | [[Češka književnost]] | [[Češki jezik]] | [[Slovački jezik]] | [[Nordijska književnost]] | [[Holandska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Danska književnost]] | [[Tvrđava (Kadare)|Tvrđava]] | [[Njemačka književnost]] | [[Roman]] | [[Nagrada Akutagawa]] | [[Književnost renesanse u Dalmaciji]] | [[Književni časopis]] </small> |- !<small>'''Projekt Slovenska književnost'''</small> || <small>'''[[Slovenska književnost]]''' | [[Aleš Debeljak]] | [[Vinko Möderndorfer]] | [[Peter Mlakar]] | [[Boris Pahor]] | [[Alojz Rebula]] | [[Edvard Kocbek]] | [[Srečko Kosovel]] | [[Oton Župančič]] | [[France Prešeren]] | [[Niko Grafenauer]] | [[Josip Jurčič]] | [[Anton Aškerc]] | [[Dragotin Kette]] | [[Kosip Murn]] | [[Vladimir Bartol]] | [[Stanko Vraz]] | [[Jernej Kopitar]] | [[Josip Stritar]] | [[Valentin Vodnik]] | [[Alojz Gradnik]] | ''[[Pesmi štirih]]'' | [[Franc Miklošič]] | [[Rudi Šeligo]] | [[Prilozi za slovenski nacionalni program]] | [[Fran Ramovš]] | [[Jože Toporišič]] | [[Jan Niecisław Baudouin de Courtenay]] | [[Alenka Puhar]] | [[Igor Škamperle]] | [[Jakob Lorber]] | [[Rudolf Steiner]] | [[Berta Bojetu]] | [[Dušan Šarotar]] | [[Ludvik Mrzel]] | [[Slavoj Žižek]] | [[Ivo Urbančič]] | [[Taras Kermauner]] | [[Ivo Brnčić]] | [[Snoilsky]] | [[:Kategorija:Slovenska književnost]]</small><br/> <small>[[Popis slovenskih pisaca]] | [[Popis slovenskih pisaca i pjesnika iz Mađarske]] | [[Popis slovenskih filozofa]]</small> |- !O novinarstvu |<small>[[Aleksa Mikić]] | [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandar Stanković]] | [[Aleksandar Tijanić]] | [[Alma Lazarevska]] | [[Boro Kontić]] | [[Dimitrije Davidović]] | [[Eleizer Papo]] | [[Elmedina Muftić]] | [[Enes Čengić]] | [[Esad Hećimović]] | [[Hrvoje Krešić]] | [[Ivo Pukanić]] | [[Jug Grizelj ]] | [[Juraj Biankini]] | [[Karim Zaimović]] | [[Kasim Begić]] | [[Kjašif Smajlović]] | [[Kosta Vojnović (novinar)|Kosta Vojnović]] | [[Krsto Cicvarić]] | [[Marko Vešović]] | [[Miho Klaić]] | [[Mihovil Pavlinović]] | [[Milan Pantić (novinar)|Milan Pantić]] | [[Miljenko Jergović]] | [[Miodrag Zdravković]] | [[Miroslav Lilić]] | [[Muharem Bazdulj]] | [[Mustafa Imamović]] | [[Mustafa Mujagić]] | [[Natko Nodilo]] | [[Niko Franjić]] | [[Nikola Vučić]] | [[Ozren Kebo]] | [[Panta Džambazoski]] | [[Pera Todorović]] | [[Predrag Milojević]] | [[Radislava Vujasinović]] | [[Senad Hadžifejzović]] | [[Senad Pećanin]] | [[Slavko Ćuruvija]] | [[Srđan Dizdarević]] | [[Svetozar Ljuboja]] | [[Veselko Tenžera]] | [[Vildana Selimbegović]] | [[Vladislav Ribnikar]] | [[Želimir Altarac Čičak]] | [[Željko Ružičić]] | [[Zoran Kapetanović]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Fokus kvant.}} == Fokus kvant. == {| class="wikitable" |+ |<small> <u>[[Aleksandra Prijović]]</u> | <u>[[Ar (jedinica)]]</u> | [[Bajram-namaz]] | <u>[[Beograd]]</u> | [[Bitka na Kosovu]] | [[Blizanci (znak)]] | '''[[Carles Puigdemont]]''' | [[Cionizam]] | [[Cristiano Ronaldo]] | '''[[Crna Gora]]''' | [[Dan Arefata]] | [[Dejan Milojević]] | [[Dinastija Nemanjića]] | [[Dinko Gruhonjić]] | [[Djed Mraz]] | [[DNK]] | [[Donbas]] | [[Ed Lauter]] | [[Evropa]] | '''[[Facebook]]''' | [[Fašizam]] | [[Fudbal]] | [[Genocid u Srebrenici]] | [[Gruzija]] | [[HAARP]] | [[Hamas]] | <u>[[Hijerarhija Pravoslavne crkve]]</u> | [[Instagram]] | [[Internet]] | [[Istine i laži (TV serija)]] | [[Ivana Hodak]] | <u>[[Izrael]]</u> | [[Kohabitacija (politika)]] | <u>[[Kosovo]]</u> | [[Kristijan Golubović]] | [[Krstovdan]] | [[Kurir]] | [[Luka Modrić]] | [[Mark Zuckerberg]] | [[Međunarodni dan žena]] | [[Međunarodni praznik rada]] | <u>[[Menstrualni ciklus]]</u> | [[Mimi Mercedez]] | [[Mjerne jedinice]] | [[Monopol (igra)]] | <u>[[Morbili]]</u> | [[Narodna banka Srbije]] | [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije]] | [[Nebinarnost]] | [[Nemanjići]] | '''[[Nikola Tesla]]''' | [[Nova Kaledonija]] | [[Novi Sad]] | [[Nuklearna nesreća u Vinči]] | [[Oslić]] | [[Palestina (država)]] | [[Penetracija]] | [[Pesma za Evroviziju]] | [[Pojas Gaze]] | [[Popis pozivnih brojeva država]] | [[Popis vremenskih zona]] | [[Porodično blago (TV serija)]] | [[Poza 69]] | [[Pravda]] | [[Proljeće]] | [[Rade Bogdanović]] | [[Ramazan]] | '''[[Ramazanski bajram]]''' | [[Registarske oznake motornih vozila u Srbiji]] | [[Republika Srpska]] | [[Rusija]] | [[Saša Zalepugin]] | <u>[[Sjedinjene Američke Države]]</u> | <u>[[Spisak pozivnih brojeva u Hrvatskoj]]</u> | '''[[Spisak praznika Srpske pravoslavne crkve]]''' | '''[[Srbija]]''' | '''[[Strofa]]''' | [[Švajcarska]] | <u>[[Sveti Sava]]</u> | <u>[[Tarzan X]]</u> | [[Teravih-namaz]] | [[Toma Zdravković]] | [[Transrodnost]] | [[Twitter]] | [[Vaga (znak)]] | <u>[[Veliki kašalj]]</u> | [[Vidovdan]] | [[Vještačka inteligencija]] | [[Vuk]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Fokus kval. 1}} == Fokus kval. 1 == {| class="wikitable" |+ |<small> [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Tartu]] | [[Bad Ischl]] | [[Bodø]] | [[Veszprém]] | [[Temišvar]] | [[Elefsina]] | [[Ritam]] | [[Kuća]] | [[Grad]] | [[Hip-hop]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Demografija Bosne i Hercegovine]] | [[Bizantska muzika]] | [[Gluten]] | [[Polka]] | [[CSMA/CD]] | [[Biološki testament]] | [[Dijagram binarnog momenta]] | [[Kvant]] | [[Kvantna teorija polja]] | [[Kvantna mehanika]] | [[Algoritam]] | [[Dinamički sistem]] | [[Pregovaranje]] | [[Državno ime]] | [[Fundus autofluorescencija]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Game Maker]] | [[Herceg Janoš]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hrizelefantinska tehnika]] | [[Impresiona citologija]] | [[Izbeljivanje zuba]] | [[Krav maga]] | [[Capoeira]] | [[Kriminalistička taktika]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Likvidnost]] | [[Lista najčešćih profesionalnih bolesti]] | [[Lista minerala]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Lista ulica u Dubrovniku]] | [[Maksimalno dozvoljena koncentracija, doza i emisija štetnih materija]] | [[Rak (medicina)]] | [[Microsoft Development Center Serbia]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narudžbenica]] | [[Prva normalna forma]] | [[Kabl]] | [[Zdravstveni radnik]] | [[Treća normalna forma]] | [[Veleprodaja]] | [[Sociobiologija]] | [[Psihagogija]] | [[Polifonija]] | [[Skleroplastika]] | [[Službeni pasoš]] | [[Čvor (tvrtka)]] | [[Ulje (slikarstvo)]] | [[Trešnjevka]] | [[Toster]] | [[Ulično vježbanje]] | [[Stari Košutnjak]] | [[Žig]] | [[Rabat (trgovina)]] | [[Protestantski uspon]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Planina Uilica]] | [[Panični poremećaj]] | [[Oscillatoria]] | [[Norovirus]] | [[Al Aksa]] | [[Narativna medicina]] | [[Mršavljenje]] | [[Milovan Minja Prelević]] | [[Milan Marković Matthis]] | [[Mehatronika]] | [[Liverpulski klinički put za skrb o umirućemu]] | [[Kalanchoe beharensis]] | [[JPEG]] | [[Istopolne zajednice u Južnoafričkoj Republici]] | [[Filološki pregled]] | [[Downingov efekt]] | [[Dijalekatski uzorci]] | [[Dijagram binarnog momenta]] | [[Bogoslovija]] | [[Bogdan Denić]] | <u>[[Ani Radošević]]</u> | [[42 (broj)]] | [[73 (broj)]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Aleksandar Hemon]] | [[Nefi]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Projekt [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]]}} == [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]] == <small>{{·}} [[Ebul Hasan Bekri]] {{·}} [[Ašik-paša]] {{·}} [[Imadadin Nasimi]] {{·}} [[Aşıkpaşazade]] {{·}} [[Latifi]] {{·}} [[Afitabi]] {{·}} [[Makami]] {{·}} [[Munirî]] {{·}} [[Isa Necati]] {{·}} [[Taşlıcalı Yahya]] {{·}} [[Ali Çelebi]] {{·}} [[Dukakinoğlu Ahmed]] {{·}} [[Aşık Çelebi]] {{·}} [[Baki (pisac)|Baki]] {{·}} [[Hubbi Hatun]] {{·}} [[Gelibolulu Mustafa Ali]] {{·}} [[Katip Çelebi]] {{·}} [[Mustafa Naima]] {{·}} [[Sari Mehmet Paša]] {{·}} [[Neşati]] {{·}} [[Yirmisekiz Mehmed Çelebi]] {{·}} [[Ahmed Ibrahim Resmi]] {{·}} [[Fıtnat Hanım]] {{·}} [[Vartan–paša]] {{·}} [[Ibrahim Şinasi]] {{·}} [[Ahmet Mithat]] {{·}} [[Ebüzziya Mehmed Tevfik]] {{·}} [[Ömer Seyfettin]] {{·}} [[Ziya Gökalp]] {{·}} [[Halide Edib Adıvar]] {{·}} [[Huriye Öniz Baha]] {{·}} [[Reşat Nuri Güntekin]] {{·}} [[Ruşen Eşref Ünaydın]] {{·}} [[Nazım Hikmet]] {{·}} [[Sait Faik Abasıyanık]] {{·}} [[Ahmet Hamdi Tanpınar]] {{·}} [[Orhan Kemal]] {{·}} [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] {{·}} [[Garip]] {{·}} [[Orhan Veli]] {{·}} [[Oktay Rifat]] {{·}} [[Melih Cevdet]] {{·}} [[Yusuf Atılgan]] {{·}} [[Vüs'at Orhan Bener]] {{·}} [[Yaşar Kemal]] {{·}} [[Attila İlhan]] {{·}} [[Fakir Baykurt]] {{·}} [[Adalet Ağaoğlu]] {{·}} [[Zülfü Livaneli]] {{·}} [[Feride Çiçekoğlu]] {{·}} [[Tarık Günersel]] {{·}} [[Murathan Mungan]] {{·}} [[Latife Tekin]] {{·}} [[Ayşe Sarısayın]] {{·}} [[Junus-paša]] {{·}} [[Dursun Fakih]] {{·}} [[Abdülcelil Levni]] {{·}} [[Joseph von Hammer-Purgstall]] {{·}} [[Çeşme]] {{·}} [[Merzifon]] {{·}} [[Fetihiye]] {{·}} [[Galata (Istanbul)|Galata]] {{·}} [[Anatolska ploča]] {{·}} [[Maslak]] {{·}} [[Levent]] {{·}} [[Bajazitova džamija]] {{·}} [[Edirnekapı]] {{·}} [[Yenikapı]] {{·}} [[Yedikule]] {{·}} [[Diyarbakırska tvrđava]] {{·}} [[Džamija Bajazita I.]] {{·}} [[Dolmabahçe Saraj]] {{·}} [[Zelena grobnica]] {{·}} [[Ataturkove reforme]] {{·}} [[Nahda]] {{·}} [[Anti-heroj]] {{·}} [[Makam]] {{·}} [[Mawize]] {{·}} [[Muraba]] {{·}} [[Nasib (književnost)|Nasib]] {{·}} [[Tuyugh]] {{·}} [[Katren]] {{·}} [[Tezkire]] {{·}}</small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Stariji članci}} == Stariji članci == {| class="wikitable" |+ |<small>[[1. proleterska udarna brigada]] | [[2. proleterska udarna brigada]] | [[ABA liga]] | [[Abasidski zamak]] | [[Adolf Hitler]] | [[Agnosticizam]] | {{Precrtano|[[Akito Arima]]}} | [[Alan Ford]] | [[Aleksandar Blok]] | [[Alkoholijada]] | [[Alsterci]] | [[Amfitrita]] | [[Antička Grčka]] | [[Antičke zemlje i države]] | [[Antički epovi]] | [[Antun Vrančić]] | [[Apostrofa]] | [[Arhijerejski namjesnik]] | [[Autauga County, Alabama]] | [[Bahaistički kalendar]] | [[Bahn It tornjevi]] | [[Baldwin County, Alabama]] | [[Batat]] | [[Biologija]] | [[Bitka na Čegru]] | [[Bogumili]] | [[Boško Buha]] | [[Crni blok]] | [[CSS]] | [[Dietilamid liserginske kiseline]] | [[Dijabetes]] | [[Diplomatski pasoš]] | [[Diploten]] | [[Discharge]] | [[Dobrotvorna akcija Darujmo reč]] | [[Donald Tusk]] | [[Dopredsjednik]] | [[Dragan Jankelić]] | [[Dražen Petrović]] | [[Drugi svjetski rat]] | [[Eduard Limonov]] | [[Ekologija]] | [[Eliptocitoza]] | [[Enciklopedija]] | [[Eneja]] | [[Feral Tribune]] | [[Ferdinandea]] | [[Francis Bacon]] | [[Gaj Sempronije Grakho]] | [[Gajo Petrović]] | [[Garfield]] | [[Geja]] | [[Gejza]] | [[Geologija]] | [[Geomehanika]] | [[Glaukom]] | [[Goli otok]] | [[Grokalizacija]] | [[Hanibal]] | [[Hemolitička anemija]] | [[Himzo Polovina]] | [[Holocenski kalendar]] | [[Hormoni]] | [[Hrvatska muslimanska demokratska stranka]] | [[Hrvatska pučka stranka (1919)]] | [[Hrvatski dalmatinski dom]] | [[Ilirski pravopis]] | [[Imanje Imcheonggak]] | [[Indianapolis Hoosiers (NL)]] | [[Indijski nacionalni kalendar]] | [[Informatika]] | [[Ivan Krilov]] | [[Ivan Krkač]] | [[Ivan Turgenjev]] | [[Javno glasanje]] | [[Jean-Paul Sartre]] | [[Jorgos Seferis]] | [[Jovan Apostolović]] | [[Julije Cezar]] | [[Kalabaluk]] | [[Kapitalizacija]] | [[Kavitacija]] | [[Kijevska Rusija]] | [[Kiril Bosota]] | [[Kozjak (Kumanovo)]] | [[Krešimir I]] | [[Kvintesencija]] | [[Lech Kaczyński]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Light pen]] | [[Ljubljana]] | [[Ljudski rad]] | [[Manioka]] | [[Matematika]] | [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] | [[Mihail Gorbačov]] | [[Milan Spasić]] | [[Mirko Sandić]] | [[Mohamed ElBaradei]] | [[Mudrost gomile]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Nobelova nagrada za mir]] | [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo]] | [[Okružnica]] | [[Operacija Crno]] | [[Operacija Weiss]] | [[Pagoda Jotab-dong]] | [[Parlament]] | [[Pčinja]] | [[Pjongjanški metro]] | [[Pelen]] | [[Peršin]] | [[Pocahontas]] | [[Polinezijska mitologija]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Potsdamer Platz]] | [[Prirodan broj]] | [[Propaganda tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji]] | [[Ptice nebeske (TV serija)]] | [[Rastislav Mstislavić]] | [[Rimska književnost]] | [[Rimska ljubavna elegija]] | [[Rimska Republika]] | [[Rimska vojska]] | [[Safri Duo]] | [[Sarajevo]] | [[Sava Kovačević]] | [[Sekst Propercije]] | [[Sergej Mašera]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Skvotiranje]] | [[Službeni pasoš]] | [[SMS Viribus Unitis]] | [[Sobek]] | [[Sorbinil]] | [[Sveti Stefan Mađarski]] | [[Tiberije Sempronije Grakho]] | [[Tomislav (hrvatski kralj)]] | [[Tora! Tora! Tora!]] | [[Totalitarizam]] | [[Touchpad]] | [[Trackpoint]] | [[Transvestizam]] | [[Trpimir II]] | [[Tuga]] | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | [[Ulysses S. Grant]] | [[Uskršnji ustanak]] | [[Vapnenac]] | [[Vladimir Bebić]] | [[Vladimir Perić Valter]] | [[Vuk Stefanović Karadžić]] | [[Wikipedia]] | [[Willy Brandt]] | [[Zlatibor (planina)]] | [[Рачунарство]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Aerodromi}} <small> == Opće teme == * [[Aerodrom]]i * [[Aerodromi u Sloveniji]] * [[Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] * [[Aerodromi u Hrvatskoj]] * [[Aerodromi u Srbiji]] * [[Aerodromi u Crnoj Gori]] == Zračne luke == * [[Cerklje ob Krki (aerodrom)|Cerklje/Brežice]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Željava|Željava/Bihać]]<sup>vojni</sup> * [[Zračno pristanište Čepin|Čepin/Osijek]] * [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovnik (DBV)]] * [[Zračno pristanište Lučko|Lučko/Zagreb]]<sup>vojni</sup> * [[Zračna luka Osijek|Osijek (OSI)]] * [[Zračna luka Pula|Pula (PUY)]] * [[Zračna luka Rijeka|Rijeka (RJK)]] * [[Zračna luka Split|Split (SPU)]] * [[Zračna luka Zadar|Zadar (ZAD)]] * [[Zračna luka Franjo Tuđman|Zagreb Franjo Tuđman (ZAG)]] * [[Aerodrom Podgorica|Podgorica (TGD)]] * [[Aerodrom Batajnica|Batajnica/Zemun]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Bojnik|Bojnik/Leskovac]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Bor|Bor]] * [[Aerodrom Brege|Brege/Kraljevo]] * [[Aerodrom Čenej|Čenej/Novi Sad (QND)]] * [[Aerodrom Jugovićevo|Jugovićevo/Novi Sad]]<sup>vojni</sup> * [[Aerodrom Konstantin Veliki Niš|Niš Konstantin Veliki (INI)]] * [[Aerodrom Leskovac|Leskovac (LES)]] * [[Aerodrom Morava|Morava/Lađevci/Kraljevo (KVO)]] * [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Beograd Nikola Tesla (BEG)]] * [[Aerodrom Požarevac|Požarevac]]<sup>bivši</sup> * [[Aerodrom Priština|Priština (PRN)]] * [[Aerodrom Progar|Progar/Surčin/Beograd (PGB)]]<sup>poljoprivredni</sup> * [[Aerodrom Rosulje|Rosulje/Kruševac]] * [[Aerodrom Sjenica|Sjenica/Užice (SJC)]]<sup>bivši</sup> * [[Aerodrom Smederevo|Smederevo]] * [[Aerodrom Subotica|Bikovo/Subotica]] * [[Aerodrom Valjevo|Divci/Valjevo (QWV)]] * [[Aerodrom Vršac|Vršac]] * [[Aerodrom Ponikve|Ponikve/Užice (UZC)]] * [[Međunarodni aerodrom Skoplje|Skoplje (SKP)]] == Novi članci == * [[Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana|Ljubljana Jože Pučnik (LJU)]] * [[Aerodrom Maribor|Aerodrom Maribor Edvard Rusjan (MBX)]] * [[Aerodrom Portorož|Portorož (POW)]] * [[Aerodrom Brač|Bol/Brač (BWK)]] * [[Aerodrom Mali Lošinj|Mali Lošinj (LSZ)]] * [[Aerodrom Ajdovščina|Ajdovščina]] * [[Aerodrom Sarajevo|Sarajevo (SJJ)]] * [[Aerodrom Tuzla|Tuzla (TZL)]] * [[Aerodrom Banja Luka|Banja Luka (BNX)]] * [[Aerodrom Mostar|Mostar (OMO)]] * [[Aerodrom Tivat|Tivat (TIV)]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Singapur}} == Singapur == {{flagicon|Singapur}}<small> · '''[[Singapur]]''' · [[Otok Singapur]] · [[Malajski poluotok]] · [[Singapurski tjesnac]] · [[Šrividžaja]] · [[Temasek]] · [[Singapurski dolar]] · [[Pasoš Singapura]] · [[Himna Singapura]] · [[Historija Singapura]] · [[Simboli Singapura]] · [[Kultura Singapura]] · [[Sang Nila Utama]] · [[Johorski Sultanat]] · [[Thomas Stamford Raffles]] · [[William Farquhar]] · [[Johor Bahru]] · [[Husein Šah od Johora]] · [[Bitka za Singapur (1942)]] · [[Bitka kod Sarimbuna]] · [[Rezervoar Sarimbun]] · [[Jusuf ibn Išak]] · [[Azijska finansijska kriza]] · [[Singapurski zapadni vodozahvat]] · [[Spisak singapurskih ostrva]] · [[Johor]] · [[Jurong]] · [[Pulau Tekong]] · [[Pulau Ubin]] · [[Sentosa]] · [[Bukit tima]] · [[Singapurska reka]] · [[Aerodrom Singapur]] · [[Četiri Azijska Tigra]] · [[Marina Saut]] · [[Singapurski festival hrane]] · [[Singapurska kuhinja]] · [[Spisak univerziteta u Singapuru]] · [[Dnevne novine u Singapuru]] · [[Singapurska književnost]] · [[LGBT prava u Singapuru]] · [[Autobuski transport u Singapuru]] · [[Singapurski metro]] · [[Singapurski auto-putevi]] · [[Singapurska luka]] · [[Kontejnerizacija]] · [[Kengurska ruta]] · [[Singapore Airlines]] · [[Marina Barrage]] · [[Edwin Thumboo]] · [[Tan Swie Hian]] · [[Kuo Pao Kun]] · [[Wang Gungwu]] · [[Goh Poh Seng]] · [[Catherine Lim]] · [[Amy Tan]] · [[Singapurska nagrada za književnost]] · [[Boey Kim Cheng]] · [[Chandran Nair]] · [[Singapurski sporazum (1819)]] · [[Fort Canning Hill]] · [[Bak kut teh]] · [[Chwee kueh]] · [[Umak od soje]] · [[Julia Nickson]] · [[Tharman Shanmugaratnam]] · [[Sellapan Ramanathan]] · [[Wee Kim Wee]] · [[Devan Nair]] · [[Benjamin Sheares]] · [[Ong Teng Cheong]] · [[Tony Tan]] · [[Halimah Yacob]] · [[Lee Hsien Loong]] · [[Lee Kuan Yew]] · [[Goh Chok Tong]] · [[Noor Aishah]] · [[Jackson Rathbone]] · [[Chin Han]] · [[Fann Wong]] · [[Ross Butler]] · [[Louis Theroux]] · [[Parameswara]] · [[Ho Ching]] · [[Rajendra Chola I]] · [[Nagarakretagama]] · [[Sang Nila Utama]] · [[Luka Keppel]] · [[Arheologija u Singapuru]] · [[Afonso de Albuquerque]] · [[Osnivanje modernog Singapura]] · [[John Crawfurd]] · [[Thian Hock Keng]] · [[Taufik Batisah]] · [[Stefanie Sun]] · [[JJ Lin]] · [[Mandopop]] · [[Kit Chan]] · [[Dick Lee]] · [[Tanya Chua]] · [[The Sam Willows]] · [[Liang Wern Fook]] · [[Gentle Bones]] · [[Adam Khoo]] · [[Jade Rasif]] · [[Saiful Idris]] · [[Xhin]] · [[Fudbalska reprezentacija Singapura]] · [[Halal Sol]] · [[Kaye]] · [[SWTLKR]] · [[Eddie Niguel]] · [[Joseph Prince]] · [[Vanessa-Mae]] · [[Jackson Rathbone]] · [[Tila Tequila]] · [[Kygo]] · [[Joseph Schooling]] · [[Sim Wong Hoo]] · [[Fandi Ahmad]] · [[Sezairi]] · [[Jeremy Ng]] · [[Man N' Machine]] · [[Chan Soo Khian]] · [[Liu Kang (umjetnik)]] · [[Lim Tze Peng]] · [[Cheong Soo Pieng]] · [[Chen Wen Hsi]] · [[Tang Da Wu]] · [[Lee Wen]] · [[Li Chenyang]] · [[Andrew Loke]] · [[Gardens by the Bay]] · [[Marina Bay Sands]] · [[Sentosa]] · [[Singapurski botanički vrt]] · [[Kishore Mahbubani]] · [[Fauna Singapura]] · [[Javanski makaki]] · [[Javanski jezik]] · [[Malajski jezik]] · [[Jezici Singapura]] · [[Grb Singapura]] · [[Zastava Singapura]] · [[Male arhipelaške države u razvoju]] · [[Velika nagrada Singapura]] · [[Pasoš Singapura]] · [[.sg]] · </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Latvija}} == Latvija == {{flagicon|Letonija}}<small> '''[[Latvija]]'''<br/> [[Ādaži]] | [[Ainaži]] | [[Aizkraukle]] | [[Aizpute]] | [[Aknīste]] | [[Aloja]] | [[Alūksne]] | [[Ape]] | [[Auce]] | [[Baldone]] | [[Baloži]] | [[Balvi]] | [[Bauska]] | [[Brocēni]] | [[Cēsis]] | [[Cesvaine]] | [[Dagda (Latvija)|Dagda]] | [[Daugavpils]] | [[Dobele]] | [[Durbe]] | [[Grobiņa]] | [[Gulbene]] | [[Iecava]] | [[Ikšķile]] | [[Ilūkste]] | [[Jaunjelgava]] | [[Jēkabpils]] | [[Jelgava]] | [[Jūrmala]] | [[Kandava]] | [[Kārsava]] | [[Ķegums]] | [[Ķekava]] | [[Koknese]] | [[Krāslava]] | [[Kuldīga]] | [[Lielvārde]] | '''[[Liepāja]]''' | [[Līgatne]] | [[Limbaži]] | [[Līvāni]] | [[Lubāna]] | [[Ludza]] | [[Madona (Latvija)|Madona]] | [[Mārupe]] | [[Mazsalaca]] | [[Ogre]] | [[Olaine]] | [[Pāvilosta]] | [[Piltene]] | [[Pļaviņas]] | [[Preiļi]] | [[Priekule]] | [[Rēzekne]] | '''[[Riga]]''' | [[Rūjiena]] | [[Sabile]] | [[Salacgrīva]] | [[Salaspils]] | [[Saldus]] | [[Saulkrasti]] | [[Seda]] | [[Sigulda]] | [[Skrunda]] | [[Smiltene]] | [[Staicele]] | [[Stende]] | [[Strenči]] | [[Subate]] | [[Talsi]] | [[Tukums]] | [[Valdemārpils]] | [[Valka]] | [[Valmiera]] | [[Vangaži]] | [[Varakļāni]] | '''[[Ventspils]]''' | [[Viesīte]] | [[Viļaka]] | [[Viļāni]] | [[Zilupe]]<br/> [[Fudbalska reprezentacija Latvije]] | [[Fudbalski savez Latvije]] | [[Skonto FC]] | [[FK Liepājas Metalurgs]] | [[FK Ventspils]] | [[FC Daugava]] | [[FK Liepāja]] | [[FK Spartaks Jūrmala]] | [[Riga FC]] | [[FK Rīgas Futbola skola]] | [[Valmiera FC]] | [[FK Auda]] | [[BFC Daugavpils]] | [[SC Grobiņas]] | [[FK Jelgava]] | [[FK Metta]] | [[FK Tukums 2000]]<br/> [[Gauja]] | [[Zapadna Dvina]] | [[Venta]] | [[Ogre (rijeka)]] | [[Iecava (rijeka)]]<br/> [[Latvijski jezik]] | [[Latvijci]] | [[Baltički narodi]] | [[Baltički jezici]] | [[Baltički put]] | '''[[Historija Latvije]]''' | [[Vidzema]] | [[Zemgalija]] | [[Latgalija]] | [[Selija]]<br/> [[Grb Latvije]] | [[Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] (Narodna Republika Latvija) | [[Grb Latvijske Sovjetske Socijalističke Republike]] | [[Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo]] | [[Vojvodstvo Livonija]] | [[Vojvodstvo Kurlandija i Semigalija (1918)]] | [[Švedska Livonija]] | [[Kurlandija]] | [[Livonci]] | [[Raspjevana revolucija]] | [[Rušenje trgovačkog centra Maxima u Rigi]] | [[Latvijska legija]] | [[Livonsko bratstvo mača]] | [[Latgalci]] | [[Okupacija baltičkih država]]<br/> '''[[Aleksandrs Čaks]]''' | '''[[Aspazija (Elza Pliekšāne)|Aspazija]]''' | '''[[Gidon Kremer]]''' | '''[[Mark Rothko]]''' | '''[[Rainis]]''' | '''[[Vaira Vīķe-Freiberga]]''' | [[Alberts Bels]] | [[Aleksandra Beļcova]] | [[Anatolijs Gorbunovs]] | [[Andris Breže]] | [[Andris Nelsons]] | [[Artis Pabriks]] | [[Baiba Skride]] | [[Egils Levits]] | [[Ēriks Ešenvalds]] | '''[[Gunārs Astra]]''' | [[Ieva Iltnere]] | [[Imants Kalniņš]] | '''[[Imants Ziedonis]]''' | [[Inga Ābele]] | [[Ivars Godmanis]] | [[Jānis Čakste]] | [[Jānis Jaunsudrabiņš]] | [[Jānis Rozentāls]] | [[Johans Valters]] | [[Kārlis Ulmanis]] | [[Kristaps Ģelzis]] | [[Maija Kūle]] | [[Marģeris Zariņš]] | [[Mārtiņš Zīle]] | [[Miervaldis Polis]] | [[Nora Ikstena]] | [[Pauls Jurevičs]] | '''[[Pēteris Vasks]]''' | [[Raimonds Pauls]] | [[Romans Suta]] | [[Rūdolfs Blaumanis]] | [[Tālivaldis Ķeniņš]] | [[Teodors Celms]] | [[Valdis Dombrovskis]] | [[Vizma Belševica]] | [[Voldemārs Irbe]]<br/> * Geografija * Historija * Klima </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Potrebni članci#1}} == potrebni članci == {| class="wikitable" |+ |<small> [[Barbora Krejčíková]] | [[Carlos Alcaraz]] | [[Izraelsko-palestinski sukob (2023)]] | [[Sukobi u Jeninu (2023)]] | [[Sukob u Neve Yaakovu (2023)]] | [[Masakr na muzičkom festivalu u Re'imu]] | [[Masakr u kibucu Kfar Aza]] | [[Masakr u Be'eriju]] | [[Humanizam u Njemačkoj]] | [[Magnusov efekt]] | [[Charles Simić]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Fokus kvant.}} {{collapse top|title= Potrebni članci#2}} <small> * [[Posebno:Tražene stranice]] * [[Wikipedia:Pouzdani izvori|O izvorima]] * [[Izvori]] * [[Europska kolonizacija Amerike]] * [[Plantažna ekonomija]] * [[Indentura]] * [[Pomoć:Kategorija‏‎]] * '''[[Catholic Encyclopedia]]''' * '''[[Dan]]''' * '''[[Djeca u islamu]]''' * '''[[Grad]]''' * '''[[Hljeb]]''' * '''[[Islamski grad‏‎]]''' * '''[[Istanbul]]''' * '''[[Klima]]''' * '''[[Knjiga]]''' * '''[[Kuća]]''' * '''[[Litar]]''' * '''[[Melodrama‏‎]]''' * '''[[Nacionalna koalicija sirijskih revolucionarnih i opozicijskih snaga‏‎]]''' !! * '''[[Navodnjavanje]]''' * '''[[Novine]]''' * '''[[Oblak]]''' * '''[[Odjeća]]''' * '''[[Paperback‏‎]]''' * '''[[Pauk]]''' * '''[[Plivanje]]''' * '''[[Površinska svjetlost‏‎]]''' !! * '''[[Premijer Irana]]‏'''‎ * '''[[Radijalna brzina‏‎‏‎]]''' !! * '''[[Rat]]''' * '''[[Riža]]'''!! * '''{{precrtano|[[Rugby]]}}''' * '''[[Ruska državna biblioteka‏‎‏‎]]''' * '''[[Sky Publishing‏‎]]''' !! * '''[[Spisak opština i popisnih oblasti Aljaske‏‎]]''' !! * '''[[Spisak opština Portorika‏‎]]''' !! * '''[[Staklo]]''' * {{precrtano|'''[[Statistički ured Republike Slovenije‏‎]]'''}} * '''[[Teorija skupova]]''' * [[Abraham]] * [[Adolfo Lopez Mateos, Jesús Carranza‏‎]] * [[Ahemenidska arhitektura]] * [[Aisin Gioro‏‎]] * [[Aleksandar Zograf‏‎]] * [[Alessandro Nesta]] * [[Alfonso López Michelsen‏‎‏‎]] * [[Anastasio Somoza DeBayle‏‎]] * [[Anastasio Somoza García‏‎]] * {{precrtano|[[Anne Hathaway (glumica)‏‎]]}} * {{precrtano|[[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]]}} * {{precrtano|[[Anne Hathaway]] – razvrstavanje}} * [[Annie Ernaux‏‎]] * [[Arthur Chung‏‎]] * [[Arturo Illia‏‎‏‎]] * [[Arvydas Sabonis‏‎]] * [[ASEAN]] * [[Automobilska industrija‏‎]] * [[Bečka moderna‏‎]] * [[Biblioteca Nacional de España]] * [[Billy Cunningham‏‎‏‎]] * [[Bjeloruska Wikipedija‏‎]] * [[Blokada u zglobu‏‎]] * [[Bol u vratu‏‎]] * [[Borislav Stanković‏‎]] * [[Botanika]] * [[Branimir Bošnjak‏‎‏‎]] * [[Budizam i homoseksualnost]] * [[Bujidska arhitektura‏‎]] * [[Canaan Banana‏]] * [[Čanakja]] * [[Car Fushimi‏‎]] * [[Car Go-Daigo]] * [[Car Konoe‏‎]] * [[Car Reigen‏‎]] * [[Car Takakura‏‎]] * [[Carica Meishō‏‎‏‎]] * [[Carl Spitteler]] * [[Carl von Ossietzky]] * [[Charles Messier]] * [[Cheng Pu‏‎]] * {{precrtano|[[Cirka]]}} * [[Clarence Seedorf‏‎]] * [[Commonwealth‏‎]] * [[Courtney B. Vance]] * [[Crveni krst (Beograd)‏‎]] * [[Crvenka (Beograd)‏‎]] * [[Daniel Passarella]] * [[Darmičke religije‏‎]] * [[David Hilbert]] * [[David MacMillan‏‎‏‎]] * [[Dési Bouterse‏‎‏‎]] * [[Deva]] * [[Diaskordium‏‎]] * [[Dino Mustafić]] * [[Dječja književnost‏‎]] * [[Dobrun‏‎]] * [[Domaće govedo]] * [[Društvo]] * [[Edgar Davids‏‎]] * [[Edo Popović]] * [[Edward Emerson Barnard‏‎]] * [[Egipatska arapska Wikipedija]] * [[Eileen Heckart‏‎]] * [[Ekinči‏‎]] ?? * [[Elgin Baylor]] * [[Ellis Clarke]] * [[Élodie Bouchez]] * [[Emilio Butragueño]] * [[Emmanuelle Charpentier‏‎]] * [[Emre Belözoğlu]] * [[Enzo Francescoli]] * [[Estelle Parsons]] * [[Esteticizam‏‎‏‎]] * [[Europa (film)‏‎‏‎]] * [[Evita (film)‏‎]] * [[Fatos Arapi‏‎]] * [[Fatos Kongoli‏‎]] * [[Fatos Lubonja]] * [[Ferdinand IV‏‎]] * [[Ferida Duraković‏‎]] * [[Fernando Belaúnde Terry‏‎]] * [[Filmografija Charlieja Chaplina‏‎]] * {{precrtano|[[Filozofija prava‏‎]]}} * [[Fran Walsh]] * [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Jugoslavije]] / [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija‏‎]] / [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije‏‎]] * [[Fudbalska reprezentacija Italije]] / Talijanska nogometna reprezentacija * [[Fudbalska reprezentacija Srbije‏‎]] * [[Gabriel París Gordillo‏‎]] * [[Ganges]] * [[Gaumont]] * [[Gheorghe Hagi‏‎]] * [[Giampiero Boniperti‏‎]] * [[Gianni Rivera‏‎]] * [[Giulio Natta‏‎]] * [[Glodari]] * [[Gradić Pejton‏‎]] * [[Guillermo Rodríguez (političar)]] * [[Gustavo Rojas Pinilla‏‎]] * [[Harold Russell]] * [[Harry Martinson]] * [[Heinrich Louis d'Arrest]] * [[Hernán Siles Zuazo]]‏‎ * [[Hideki Shirakawa‏‎]] * [[Historija Španije (1975–)‏‎]] * [[Homoseksualnost i hrišćanstvo‏‎]] * [[Homoseksualnost i islam‏‎‏‎]] * [[Hortência Marcari‏‎‏‎]] * [[Hram u Uppsali]] * [[Hronologija Drugog svetskog rata‏‎]] * [[Hu (mitologija)‏‎]] * [[Huang Gai‏‎]] * [[Hugo Sánchez]] * [[Igor Kusin‏‎]] * [[Igor Štiks‏‎]] * [[Igra]] * [[Ilhanidska arhitektura‏‎]] * [[Inception]] * [[Indijska kinematografija‏‎]] * [[Infracrveno zračenje]] * [[Iranski urbanizam‏‎]] * [[Irwin Winkler]] * [[Iso Porović‏‎‏‎]] * [[Istina]] * [[Iván Zamorano‏‎]] * [[Jacobo Arbenz Guzmán‏‎]] * [[James Watt]] * [[Jan Ceulemans‏‎]] * [[Jasna Šamić‏‎]] * [[Jason Kidd‏‎]] * [[Javaneska Wikipedija]] * [[Javier Saviola‏‎]] * [[Javier Zanetti‏‎‏‎]] * [[Jay Chattaway‏‎]] * [[Jean-Luc Picard‏‎]] * [[Jean-Marie Pfaff‏‎]] * [[Joe Mantegna]] * [[Johan Neeskens]] * [[Jonathan Pryce‏‎]] * [[Jorge Pacheco Areco‏‎]] * [[José Echegaray y Eizaguirre]] * [[José María Velasco Ibarra]]‏‎ * [[Josip Baotić‏‎]] * [[Juan de la Luz Enriquez, Jesús Carranza]]‏‎ * [[Juan María Bordaberry‏‎‏‎]] * [[Juan Sebastián Verón‏‎]] * [[Juan Velasco Alvarado‏‎]] * [[Jugoslavenska kinematografija‏‎]] !! * [[Julio María Sanguinetti‏‎‏‎]] * [[Kadžarska arhitektura‏‎]] * [[Kai Siegbahn‏‎]] * [[Kanal (građevina)]] * [[Karakterni glumac]] * [[Karim-han Zand]] * [[Karl Adolph Gjellerup]] * [[Katastar‏‎]] * {{precrtano|[[Kazaška Wikipedija‏‎]]}} * [[Klajnova tabela‏‎‏‎]] * [[Knjiga Tanga‏‎]] * [[Književnost romantizma‏‎‏‎]] * [[Kockanje]] * [[Konfucijanizam i homoseksualnost]] * [[Kraj Drugog svjetskog rata u Evropi]] * [[Kraj Prvog svjetskog rata u Evropi‏‎]] * [[Krstata džamija]] * [[KulturNav]] * [[Kulturni elementi budizma‏‎]] * [[Kup Volpi‏‎]] * [[La nación clandestina‏‎‏‎]] * [[Larry McMurtry‏‎]] * [[Laudanum]] * [[LED display‏‎]] * [[Léon Bourgeois]] * [[Les Misérables (2012 film)‏‎]] * [[Li Dian]] * [[Liberalno kršćanstvo]] * [[Lista Wikipedija‏‎]] * [[Ljepota]] * [[Ma Liang (Tri Kraljevstva)]] * [[Malayalam Wikipedija]] * [[Manhattan]] * [[Manuel Prado y Ugarteche]] * [[Marica Bodrožić‏‎‏‎]] * [[Marriott Edgar‏‎]] * [[Matematički dokaz]] * [[Max von Laue]] * [[Međunarodni institut za nesvrstane studije]] * [[Mentalni automatizam]] * [[Metorizam‏‎]] * [[Michel Legrand]] * [[Miklós Németh‏‎]] * [[Mitologija istopolne ljubavi‏‎]] * [[Mjerenje]] * [[Moderni Japan‏‎‏‎]] * [[Mongolska Wikipedija‏‎]] * [[Moskovski filmski festival‏‎]] * [[Muromachi period‏‎]] * [[Nacionalni olimpijski komitet‏‎]] * [[Nadežda Čačinovič‏‎‏‎]] * [[Nagarđuna]] * [[Nanni Moretti‏‎‏‎]] * [[National Diet Library]] * [[Nedostojnost‏‎]] * [[Nedžad Ibrahimović‏‎‏‎]] * [[Neil Jordan]] * [[Neorealizam‏‎]] * [[Nikolaj Jadrincev]] * [[Nílton Santos‏‎]] * [[Njemački ratni zločini‏‎]] * [[Norman Mailer‏‎]] * [[Norveška operacija‏‎‏‎]] * [[Nosna duplja‏‎‏‎]] * [[Nuklearna fisija]] * [[Numerička analiza]] * [[Olja Savičević‏‎‏‎]] * [[Omar Sívori]] * [[Opsesija‏‎]] * [[Orden za hrabrost‏‎]] * [[Ordeni i medalje SFRJ‏‎]] * [[Order of the British Empire‏‎]] * [[Organizam (biologija)]] * [[Ornela Vorpsi‏‎]] * [[Oton III Vitelsbah]]‏‎ * [[Otto Stern]] * [[Pacifički otoci‏]]‎ * [[Paolo Sorrentino‏‎‏‎]] * [[Partska arhitektura‏‎]] * [[Pasoš El Salvadora‏‎‏‎]] * [[Pasoš Gibraltara‏‎‏‎]] * [[Pasoš Libije‏‎]] * [[Pasoš Maroka‏‎‏‎]] * [[Pasoš Republike Kine‏‎‏‎]] * [[Pathé‏‎‏‎]] * [[Philip D'Antoni‏‎]] * [[Ples]] * [[Plin]] * [[Plin]] * [[Podravina‏‎]] * [[Politička stranka]] * [[Politički mandat‏‎]] * [[Pomoć:IPA‏‎]] !!! * [[Popis filmova temeljenih na stripovima Marvel Comics‏‎‏‎]] * [[Popis nogometnih stadiona prema kapacitetu gledališta]] * [[Povrće]] * [[Pravosuđe‏‎‏‎]] * [[Predestinacija u islamu]] * [[Preliv‏‎]] * [[Premijer Španije]] * [[Psihomotorna usporenost‏‎]] * [[Rada Iveković‏‎‏‎]] * [[Rane budističke škole‏‎]] * [[Rastko Močnik‏‎‏‎]] * [[Reformirana crkva‏‎]] * [[Richard Jenkins]] * [[Riječka operacija‏‎]] * [[Roberto Rivelino‏‎]] * [[Robovlasništvo]] * [[Roger Penrose]] * [[Roman Simić‏‎‏‎]] * [[Rombergov znak‏‎]] * [[Rosemary Harris‏‎]] * [[Roy Keane‏‎‏‎]] * [[Rüştü Reçber]] * [[Safavidska arhitektura‏‎]] * [[Samora Machel‏]]‎ * [[Samuel Doe‏‎]] * [[Sara Mekenzi‏‎]] / Sarah McKenzie * [[Sasanidska arhitektura‏‎]] * [[Saveznički ratni zločini‏‎]] * [[Seldžučka arhitektura]] * [[Senzorni deficit]] * [[Sepp Maier]] * [[Sima Hui]] * [[Sinisa Malesevic‏‎]] ?? * [[Sirak]] * [[Sirijsko hrišćanstvo‏‎]] * [[Slog]] * [[Srećko Horvat‏‎]] * [[Stega‏‎]] * [[Stephen Curry]] * [[Steve Nash]] * [[Studije roda]] * [[Stvarnost]] * [[Svetlana Slapšak‏‎]] !! * [[Svjetski ocean‏‎]] * [[Svjetski program za hranu‏‎]] * [[Svjetsko mirovno vijeće‏‎]] * [[Taoizam i homoseksualnost‏‎]] * [[Taraškevica‏‎]] * [[Tavla]] * [[Televizija]] * [[Temperatura]] * [[Teorija impetusa]] * [[Terorizam]] * [[The Daily Telegraph‏‎]] * [[The Full Monty‏‎]] * [[Tijelo‏‎]] !! * [[Timuridska arhitektura‏]] * [[Toho‏‎‏‎]] / [[Tōhō]] / [[Tōhō (Fukuoka)]] * [[Tomislav Jakić‏‎]] * [[Univerzitet u Linköpingu]] * [[Uwe Seeler]] * [[Uzbečka Wikipedija‏‎]] * [[Vaginizam‏‎‏‎]] * [[Varja Đukić‏‎]] * [[Vedrana Rudan‏‎‏‎]] * [[Vicente Aleixandre]] * [[Víctor Paz Estenssoro]] * [[Vinçens Prennushi‏‎]] * [[Vitalij Ginzburg]] * [[Vlada]] * [[Vladimir Veličković]] * [[Vladislav Bajac‏‎‏‎]] * [[Volker Schlöndorff‏‎‏‎]] * [[Voz]] * [[Vrijeme (fizika)]] * [[Vučji čopor‏‎]] * [[Wählergruppe‏‎]] * [[Wes Unseld]] * [[William R. Tolbert, Jr.‏‎]] * [[Wim Wenders‏‎]] * [[X-Men (filmska serija)‏‎]] * [[Xu Chu‏‎]] * [[Xu Shu‏‎]] * [[Yahya Khan‏‎]] * [[Yao Ming]] * [[Zair]] !! * [[Zakonska promena pola‏‎]] * [[Žena]] * [[Zlatni leopard‏‎]] * [[Zuo Ci‏‎]] * [[Zvonimir Jurić‏‎]] * astronomija [[Mliječni put]] * ekonomija [[Svjetska banka]] * film [[Adult Film Database‏‎]] * film [[Bong Jun-ho‏‎‏‎]] * film [[Claude Lelouch]] * film [[Ettore Scola‏‎‏‎]] * film [[Federico Fellini]] * film [[Federico Fellini]] * film [[Filmska montaža‏‎‏‎]] * film [[Filmski mjuzikl‏‎]] * film [[Giuseppe Tornatore]] * film [[Guillermo del Toro‏‎‏‎]] * film [[Hanna Schygulla]] * film [[Internet Adult Film Database]] * film [[Rivista del Cinematografo]] * film [[Spike Lee]] * film [[The American Film Institute Catalog of Motion Pictures‏‎]] * geografija '''[[Sredozemno more]]''' * geografija [[Adrovići‏‎]] * geografija [[Ande]] * geografija [[Brajkovići (Foča)]] * geografija [[Okrug Ansbah]] * geografija [[Okrug Rendsburg-Ekernferde‏‎]] * geografija [[Opština Višegrad]] * geografija [[Ragusa‏‎‏‎]] * geografija [[Šangaj (Batajnica)‏‎]] * geografija [[Savezne države Brazila‏‎]] * geografija [[Terazije (ulica u Beogradu)‏‎]] * geografija [[Termoelektrana (Kakanj, BiH)]] * historija '''[[Mongolski napadi na Europu]]''' * historija '''[[Edo period‏‎]]''' !! * historija [[Abas II‏]] * historija [[Alfredo Stroessner]] * historija [[Dinastija Ming]] * historija [[Egipatska kronologija‏‎]] * historija [[Elijas Samani‏‎]] * historija [[Historija kršćanstva‏‎‏‎]] * historija [[Kameno doba]] * historija [[Logor Šabac‏‎]] * historija [[Masud Gaznevi‏‎‏‎]] * historija [[Mavdud Gaznevi‏‎]] * historija [[Muhamed Gaznevi‏‎]] * historija [[Muhamed Horasanski‏‎‏‎]] * historija [[Muhamed I Horezmijski‏‎‏‎]] * historija [[Muhamed I Safarid‏‎]] * historija [[Muhamed II Horezmijski‏‎‏‎]] * historija [[Patrijarh Agatangel Carigradski]] * historija [[Patrijarh Antim III Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Antim IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Antim V Carigradski]] * historija [[Patrijarh Antim VI Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Antim VII Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Atanasije V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Dionisije V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Evgenije II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Fotije II Carigradski]] * historija [[Patrijarh Georgije V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Georgije VI Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Georgije VII Carigradski‏‎]] * historija {{precrtano|[[Patrijarh Gerasim III]]}} * historija [[Patrijarh German IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh German V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Jeremija IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Joakim II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Joakim III Carigradski]] * historija [[Patrijarh Kiril VII Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantije I Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantije II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantin V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Konstantin VI Carigradski]] * historija [[Patrijarh Krisant‏‎]] * historija [[Patrijarh Maksim V Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Meletije II Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Meletije III Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Meletije IV Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Neofit VIII Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Prokopije Carigradski]] * historija [[Patrijarh Sofronije III Carigradski‏‎]] * historija [[Patrijarh Vasilije III Carigradski]] * historija [[Patrijarh Venijamin I Carigradski‏‎]] * historija [[Revolucija Meiji]] * historija [[Rosa Luxemburg]] * historija [[Ruska revolucija]] * historija [[Sulejman I Safavidski‏‎]] * historija [[Sun Yat-sen]] * historija [[Tahmasp II‏‎]] * historija [[Ustanak u Sloveniji‏‎]] * islam '''[[Islamska kultura‏‎]]''' * islam '''[[Liberalni pokreti u islamu]]''' * islam '''[[Politički aspekti islama]]''' * islam [[Islamska eshatologija‏‎]] * islam [[Žene u islamu‏‎]] * jezik [[Bengalski jezik]] * jezik [[Deklinacija]] * jezik [[Ethnologue]] * jezik [[Fonem]] * jezik [[Gornjonjemački jezici]] * jezik [[Gramatika]] * jezik [[Grčko pismo]] * jezik [[ISO 639-3]] * jezik [[Istočnoskandinavski jezici]] * jezik [[Japansko ime‏‎]] * jezik [[Jean Gerson]] * jezik [[Jezici SOV]] * jezik [[Jezici SVO]] * jezik [[Južni turkijski jezici]] * jezik [[Kadri iz Pergama]] * jezik [[Kineski jezik]] * jezik [[Orhonske ploče]] * jezik [[Rune (pismo)]] * jezik [[Sintaktička tipologija jezika]] * jezik [[Sjevernogermanski jezici]] * jezik [[Srpsko-hrvatske psovke]] * jezik [[Švedski alfabet]] * jezik [[Tursko jezičko društvo]] * jezik [[Usporedba galicijskog i portugalskog jezika]] * jezik [[William Smith (leksikograf)]] * književnost '''''[[Annals of the Four Masters]]''''' * književnost '''[[Eugenio Montale‏‎]]''' *** * književnost [[Američka književnost]] * književnost [[Barokna književnost]] * književnost '''Bibliografija Williama Shakespearea''' * književnost [[Camilo José Cela]] * književnost [[Daria Finica]] * književnost [[Derek Walcott‏‎]] * književnost [[Erik Axel Karlfeldt‏‎]] * književnost [[Genji Monogatari]] * književnost [[Hafiz (pjesnik)]] * književnost [[Hajim S. Davičo]] * književnost [[Henrik Pontoppidan‏‎]] * književnost [[Ivan Aralica]] * književnost [[Juan Ramón Jiménez]] * književnost [[Jure Franičević-Pločar]] * književnost [[Jurica Pavičić]] * književnost [[Kalidasa]] * književnost [[Kasim Bikkulov]] * književnost [[Književnost]] * književnost [[Louise Glück]] * književnost [[Mahabharata]] * književnost [[Nelly Sachs‏‎]] * književnost [[Odiseas Elitis‏‎]] * književnost [[Olga Tokarczuk‏‎]] * književnost [[Oskar Davičo]] * književnost [[Paul von Heyse‏‎]] * književnost [[Peyami Safa]] * književnost [[Poezija]] * književnost [[Raheel Farooq]] * književnost [[Romansa (žanr)]] * književnost [[Rudolf Eucken]] * književnost [[Seamus Heaney]] * književnost [[Stefano Guarnieri]] (1425-1493) * književnost [[Tatjana Gromača‏‎]] * književnost [[Teorija književnosti]] * književnost [[The Calendar (roman)]] * književnost [[Versifikacija]] * književnost [[Wisława Szymborska‏‎]] * književnost [[Władysław Reymont]] * književnost1 [[Crnogorska književnost]] * književnost1 [[Hrvatska književnost]] * književnost1 [[Mađarska književnost]] * književnost1 [[Makedonska književnost]] * književnost1 [[Slovenska književnost]] * književnost1 [[Srpska književnost]] * košarka [[Tim Duncan‏‎]] * medicina [[Alzheimerova bolest]] * medicina [[Boja kose‏‎]] * medicina [[Debelo crijevo]] * medicina [[Duševna bolest]] * medicina [[Gastroenteritis]] * medicina [[Gojaznost]] * medicina [[Hormon]] * medicina [[Jetra]] * medicina [[Menstruacija]] * medicina [[Nos]] * medicina [[Prehlada]] * medicina [[Reproduktivni sistem]] * medicina [[Respiratorni sistem]] * medicina [[Srce]] * medicina [[Stomatologija]] * medicina [[Tanko crijevo]] * medicina [[Upala pluća]] * medicina [[Upala pluća]] * medicina [[Vakcina]] * medicina [[Zdravlje]] * muzika [[Eurosong 2020.‏‎‏‎]] * muzika [[Gustav Mahler]] * muzika [[Louis Armstrong]] * muzika [[Michael Jackson]] * muzika [[Muzički izdavač]] * nogomet [[Christian Vieri]] * nogomet [[CONCACAF‏‎]] * nogomet [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.]] * nogomet [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]] * nogomet [[Hrvatski nogometni kup‏‎]] * popisi '''[[Popis islamskih tekstova]]''' / [[Islamske svete knjige‏‎]] * popisi [[Dinastija Nguyễn]] * popisi [[Lista španskih vladara]] ** * popisi [[Popis careva Svetog rimskog carstva]] ** * popisi [[Popis japanskih monarha]] ** * popisi [[Popis koptskih pravoslavnih papa Aleksandrije]] * popisi [[Popis kraljeva Kambodže]] ** * popisi {{precrtano|[[Popis kraljeva Portugala]]}} {{tick|13}} ** * popisi [[Popis mletačkih duždeva]] ** * popisi [[Popis monarha Koreje]] ** * popisi [[Popis papa Rimokatoličke crkve]] ** * popisi [[Popis vijetnamskih monarha]] ** * popisi [[Spisak hunskih vladara]] ** * popisi [[Spisak kineskih vladara]] ** * teorija [[Adventizam‏‎]] * teorija [[Antropologija]] * teorija [[Dijalektika]] * teorija [[Duša]] * teorija [[Epistemologija]] * teorija [[Filozofija društvenih nauka‏‎]] * teorija [[Filozofija obrazovanja‏‎]] * teorija [[Komunistička država]] * teorija [[Konfucije]] * teorija [[Ludwig Wittgenstein]] * teorija [[Martin Heidegger]] * teorija [[Menoniti‏‎]] * teorija [[Politeizam]] * umjetnost [[Andy Warhol]] * umjetnost [[Iranska umjetnost‏‎]] * umjetnost [[Peter Paul Rubens]] </small> {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Regionalni projekti}} == Regionalni projekti == {| class="wikitable" |+ !Mađarska |<small>[[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Hungarorum Regnum]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | <u>[[Mađarska]]</u> | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Kraljevina Ugarska]] (razv) [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarski šefovi države]] | [[Országház]] | [[Spisak predsjednika Vlade Mađarske]] | [[Popis gradova u Mađarskoj|Gradovi Mađarske]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarski parlament]] | [[Privreda Mađarske]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarska forinta]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Historija Mađarske]] | [[Debrecen]] | [[Szeged]] | [[Miskolc]] | [[Pečuh]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Budimpešta]] | [[Budim]] | [[Obuda]] | [[Budimska palača]] | [[Győr]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Nyíregyháza]] | [[Kecskemét]] | [[Komárom]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Siófok]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Balaton (jezero)|Balaton]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Székesfehérvár]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Szombathely]] | [[Szolnok]] | [[Sopron]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Eger]] | [[Kaposvár]] | [[Veszprém]] | [[Nagykanizsa]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Ranokršćanska nekropola Sopianae]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Hollókő]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Opatija Pannonhalma]] | [[Visegrád]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Mađarska revolucija 1848.]] [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] | [[Pasoš Mađarske]] </small> |- !Danska |<small> [[Saxo Grammaticus]] | [[Hans Tausen]] | [[Johannes Bugenhagen]] | [[Jørgen Sadolin]] | [[Anne Krabbe]] | [[Tycho Brahe]] | [[Ludvig Holberg]] | [[Henrik Steffens]] | [[Jens Immanuel Baggesen]] | [[Charlotte Baden]] | [[Poul Martin Møller]] | [[Adam Oehleschläger]] | [[Johannes Carsten Hauch]] | [[Jørgen Jørgensen]] | [[Nikolai Frederik Severin Grundtvig]] | [[Harald Høffding]] | [[Søren Kierkegaard]] | [[Franziska Carlsen]] | [[Hans Christian Andersen]] | [[Jens Peter Jacobsen]] | [[Georg Brandes]] | [[Johannes Jørgensen]] | [[Kaj Munk]] | [[Gustav Wied]] | [[Henrik Pontoppidan]] | [[Jeppe Aakjær]] | [[Knud Hjortø]] | [[Herman Bang]] | [[Ivan Malinowski]] | [[Martin Andersen Nexø]] | [[Singrid Undset]] | [[Jens August Schade]] | [[Tom Kristensen (pisac)|Tom Kristensen]] | [[Karen Aabye]] | [[Anne Holm]] | [[Erik Amdrup]] | [[Edith Rode]] | [[Nis Petersen]] | [[Hans Kirk]] | [[Villy Sørensen]] | [[Otto Rung]] | [[Jacob Paludan]] | [[Johannes Wulff]] | [[Johannes Vilhelm Jensen]] | [[Tove Ditlevsen]] | [[Karl Gjellerup]] | [[Karen Blixen]] | [[Jytte Rex]] | [[Suzanne Brøgger]] | [[Elsebeth Egholm]] | [[Astrid Saalbach]] | [[Peer Hultberg]] | [[Peter Høeg]] | [[Lene Kaaberbøl]] | [[Naja Marie Aidt]] | [[Jonas Eika]] | [[Danski jezik]] | [[Bjørn Rasmussen]] | [[Kristian Bang Foss]] | [[Asta Olivia Nordenhof]] | [[Popis općina u Danskoj]] | <u>[[Danska književnost]]</u> | [[:Kategorija:Danski pisci]] </small> |- !Portugal |<small>[[Portugalska renesansa]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Kraljevina Portugal]] | [[Grofovija Portugal]] | [[Estado Novo (Portugal)]] | [[Republika Portugal]] | [[Prva republika (Portugal)]] | [[Predsjednik Portugala]] | [[Portugalski jezik]] | [[Usporedba galicijskog i portugalskog jezika]] | [[Lisabon]] | [[Porto]] | [[Algarve]] | [[Faro]] | [[Aveiro]] | [[Lista gradova u Portugalu]] | [[Estoril]] | [[Lanzarote]] | [[Amadora]] | [[Beja (Portugal)|Beja]] | [[Belém (Lisabon)|Belém]] | [[Braga]] | [[Coimbra]] | [[Crato]] | [[Évora]] | [[Guimarães]] | [[Lagos (Portugal)|Lagos]] | [[Viseu]] | [[Silves, Portugal|Silves]] | [[Setúbal]] | [[Santarém (Portugal)|Santarém]] | [[Costa de Caparica]] | [[Portalegre]] | [[Fernando Pessoa]] | [[José Saramago]] | [[Luís de Camões]] | [[Sophia de Mello Breyner Andresen]] | [[Eça de Queiróz]] | [[Almeida Garrett]] | [[Camilo Castelo Branco]] | [[Vergílio Ferreira]] | [[António Lobo Antunes]] | [[Agustina Bessa-Luís]] | [[José Cardoso Pires]] | [[Miguel Torga]] | [[Herberto Helder]] | [[Gonçalo Manuel Tavares]] | [[Antero de Quental]] | [[Cesário Verde]] | [[Eugénio de Andrade]] | [[Francisco Sanches]] | [[António Vieira]] | [[Teixeira de Pascoaes]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Agostinho da Silva]] | [[Boaventura de Sousa Santos]] | [[José Luandino Vieira]] | [[António Vieira]] | [[Nuno Álvares Pereira]] | [[Luzijade]] | [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] | [[Cancioneiro da Vaticana]] | [[Cantiga]] | [[Pergaminho Sharrer]] | [[Fudbalska reprezentacija Portugala]] | [[FC Porto]] | [[S.L. Benfica]] | [[Sporting Clube de Portugal]] | [[Viagens na Minha Terra (Garrett, 1846)|Viagens na Minha Terra]] | [[Clube de Futebol Os Belenenses]] | [[Atlético Clube de Portugal]] | [[Grupo Desportivo Fabril do Barreiro]] | [[Associação Académica de Coimbra]] | [[Vitória Sport Clube]] | [[Vitória Futebol Clube]] | [[Boavista Futebol Clube]] | [[Futebol Clube Paços de Ferreira]] | [[Portugal – Sjeverna Koreja (FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.)]] | [[Os Magriços]] | [[Rui Costa]] | [[Eusébio]] | [[Bruno Fernandes]] | [[Luís Figo]] | [[Paulo Futre]] | [[Diogo Jota]] | [[José Mourinho]] | [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] | [[Ricardo Quaresma]] | [[Cristiano Ronaldo]] | [[Bernardo Silva]] | [[Fernando Peyroteo]] | [[Fernando Gomes (1956-2022))|Fernando Gomes]] | [[Vasco da Gama]] | [[Pedro Álvares Cabral]] | [[Fernão Mendes Pinto]] | [[Duarte Barbosa]] | [[Tomé Pires]] | [[Fado]] | [[Pimba]] | [[Afonso I od Portugala|Afonso Henriques]] | [[Nuno Álvares Pereira]] | [[Henrik Moreplovac]] | [[Sebastião José de Carvalho e Melo|Markiz de Pombal]] | [[Dinis od Portugala]] | [[Almeida Júnior]] | [[Saudade]] | [[Bairro]] | [[Don (naslov)|Don]] | [[Degredado]] | [[Dum Diversas (1452)]] | [[Uh, vai morrer]] | [[Antônio Carlos Jobim]] | [[Antônio Carlos Jobim]] | [[Amália Rodrigues]] | [[A casa da Mariquinhas]] | [[Mestiço]] | [[Opa (izraz)]] | [[Fajã]] | [[Jurubaça]] | [[Costa da Mina]] | [[Univerzitet u Coimbri]] | [[Nacionalna biblioteka Portugala]] | [[Painéis de São Vicente de Fora]] | [[Mosteiro dos Jerónimos]] | [[Mosteiro da Batalha]] | [[Palácio Nacional da Pena]] | [[Dvorac Guimarães]] | [[Ceuta]] | [[Sagres]] | [[Joaquim Pedro de Oliveira Martins]] | </small> |- !Norveška |<small>[[Norveški jezik]] | [[Spisak norveških kraljeva]] | [[Spisak predsednika vlade Norveške]] | [[Historija Norveške]] | [[Ekonomija Norveške]] | [[Politika Norveške]] | [[Popis gradova u Norveškoj]] | [[Oslo]] | [[Alta]] | [[Bergen]] | [[Narvik]] | [[Oslo]] | [[Røros]] | [[Sarpsborg]] | [[Tønsberg]] | [[Tromsø]] | [[Trondheim]] | [[Vikersund]] | [[Stavanger]] | [[Drammen]] | [[Fredrikstad]] | [[Skien]] | [[Porsgrunn]] | [[Sandnes]] | [[Molde]] | [[Kongsberg]] | [[Halden]] | [[Kristiansand]] | [[Ålesund]] | [[Bodø]] | [[Hammerfest]] | '''[[Norveška književnost]]''' | [[Poetska eda]] | [[Poetska eda]] | [[Snorri Sturluson]] | [[Eyvindr skáldaspillir]] | [[Bragi Boddason]] {{tick|13}} | [[Cort Aslakssøn]] | [[Peder Claussøn Friis]] | [[Peter Christen Asbjørnsen]] {{tick|13}} | '''[[Ludvig Holberg]]''' | [[Knud Knudsen (lingvist)|Knud Knudsen]] | <u>[[Ivar Aasen]]</u> | '''[[Henrik Ibsen]]''' | '''[[Alexander Kielland]]''' | '''[[Jonas Lie (pisac)|Jonas Lie]]''' | <u>[[Henrik Wergeland]]</u> | [[Johan Sebastian Welhaven]] | [[Sigbjørn Obstfelder]] | [[Jørgen Moe]] | [[Peter Andreas Munch]] | [[Nils Kjær]] | [[Emil Boyson]] | [[Gunnar Larsen]] | [[Haakon Bugge Mahrt]] | [[Rolf Stenersen]] | [[Edith Øberg]] | [[Arne Løchen]] | '''[[Bjørnstjerne Bjørnson]]''' | '''[[Knut Hamsun]]''' | [[Nordahl Grieg]] | '''[[Sigrid Undset]]''' | [[Arild Haaland]] | [[Jan Kjærstad]] | [[Jo Nesbø]] | [[Karin Fossum]] | [[Jørn Lier Horst]] | [[Jon Hellesnes]] | [[Karl Ove Knausgård]] | [[Varg Vikernes]] | [[Ludvig Daae]] | [[Ørsta]] | [[Suzannah Ibsen]] | [[Telemark]] | [[Norma ili Ljubav jednog političara]] | [[Ivanjska večer (Ibsen)|Ivanjska večer]] | [[Gospođa Inger iz Estrota]] | [[Gozba u Solhougu]] | [[Olaf Liljekrans]] | [[Junaci na Helgelandu]] | [[Hans Jæger]] | [[Komedija ljubavi (Ibsen)|Komedija ljubavi]] | [[Pretendenti na prijestolje (Ibsen)|Pretendenti na prijestolje]] | [[Brand (Ibsen)|Brand]] | [[Peer Gynt]] | [[Savez mladih (Ibsen)|Savez mladih]] | [[Cezar i Galilejci (Ibsen)|Cezar i Galilejci]] | [[Samfundets Støtter|Stupovi društva]] | [[Et dukkehjem|Kuća lutaka]] | [[Gengangere|Sablasti]] | [[En folkefiende|Neprijatelj naroda]] | [[Divlja patka (drama)|Divlja patka]] | [[Rosmersholm]] | [[Gospođa s mora (Ibsen)|Gospođa s mora]] | [[Hedda Gabler]] | [[Graditelj Solness]] | [[Mali Eyolf]] | [[John Gabriel Borkman]] | [[Ibsenovi citati u Oslu]] | [[The Oxford Ibsen]] | [[Centar za Ibsenove studije]] | [[Ibsenove studije]] | [[Ibsenov muzej (Oslo)|Ibsenov muzej u Oslu]] | [[Park Peer Gynt|Park Peer Gynt u Oslu]] | [[Norveška Ibsenova nagrada]] | [[Međunarodna Ibsenova nagrada]] | [[Ibsenova godina]] | [[The Death of Little Ibsen|Drama ''The Death of Little Ibsen'']] | '''[[Georg Brandes]]''' | [[Kazališni direktor]] | [[Arne Garborg]] | [[Grimstad]] | [[Sigurd Ibsen]] | [[Arnulf Øverland]] | [[Olaf Bull]] | [[Johan Borgen]] | [[Kjartan Fløgstad]] | [[Herbjørg Wassmo]] | [[Dag Solstad]] | [[Øystein Lønn]] | [[Jan Kjærstad]] | [[Lars Saabye Christensen]] | [[Per Petterson]] | [[Jon Fosse]] | [[Merethe Lindstrøm]] | [[Joen Bille]] | [[Jørgen Haave]] | [[Tarjei Vesaas]] | [[Finn Carling]] | [[Tancred Ibsen]] | [[Irene Ibsen Bille]] | [[Carl Frode Tiller]] | [[Gunstein Bakke]] | [[Ida Hegazi Høyer]] | [[Maria Navarro Skaranger]] | [[:Kategorija:Norveška književnost]]</small> |- !ili još o starogermanskim stvarima |<small> [[Edda]] | [[Prozna Edda]] | [[Poetska Edda]] | [[Dvergatal]] | [[Völuspá]] | [[Gesta Danorum]] | [[Hildebrandslied]] | [[Nibelungenlied]] | [[Heliand]] | [[Agnete og Havmanden]] | [[Muspilli]] | [[Draumkvedet]] | [[Zec i jež]] | [[Stari saski krsni zavjet]] | [[Dēor]] | [[Beowulf]] | [[Judita (Nowell Codex)|Judita]] | [[Sæcc Mǣldūnes]] | [[Sæcc Brunnanburh]] | [[Gotička Biblija]] | [[Merseburger Zaubersprüche]] | [[Wessobrunner Gebet]] | [[Negovski šljem]] | [[Islandske sage]]</small> |- ! rowspan="7" |Slovenija |<small>[[Ljubljanska nadbiskupija]] | [[Historija Slovenije]] | [[Kronologija historije Slovenije]] | [[Gospodarstvo Slovenije]] |</small> |- |<small>[[Laibach]] | [[Neue Slowenische Kunst]] |</small> |- |<small>'''[[Slovenija]]''' | [[Triglav (vrh)|Triglav]] | [[Ljubljana]] | [[Maribor]] | [[Koper]] | [[Celje]] | [[Ptuj]] | [[Nova Gorica]] | [[Škofja Loka]] | [[Murska Sobota]] | [[Novo Mesto]] | [[Jesenice]] </small> |- |<small>[[Socijalistička Republika Slovenija]] | [[Komunistička partija Slovenije]] (KPS/ZKS) | [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] | [[Predsjednik Slovenije]] | [[Predsednici Vlade Slovenije]] | [[Ustav Republike Slovenije]]</small> |- |<small>[[Janez Bleiweis]] | [[Lovro Toman]] | [[Etbin Henrik Costa]] | [[Mladoslovenci]] | [[Fran Levstik]] | [[Fran Šuklje]] | [[Janko Kersnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Ivan Tavčar]] | [[Anton Mahnič]] | [[Josip Vošnjak]] | [[Valentin Zarnik]] | [[Ivan Šušteršič]] | [[Evgen Lampe]] | [[Janez Evangelist Krek]] | [[Karel Klun]] | [[Anton Korošec]] | [[Marko Natlačen]] | [[Andrej Gosar]] | [[Izidor Cankar]] | [[Fran Kulovec]] | [[Franc Snoj]] | [[Juro Adlešič]] | [[Ivan Ahčin]] | [[Miloš Stare]] | [[Ciril Žebot]] | [[Engelbert Besednjak]] | [[Janko Kralj]] | [[Virgil Šček]] | [[Albert Rejec]] | [[Danilo Zelen]] | [[Zorko Jelinčič]] | [[Josip Vilfan]] | [[Lavo Čermelj]] | [[Klement Jug]] | [[Leon Rupnik]] | [[Vuk Rupnik]] | [[Ernest Peterlin]] | [[Gregorij Rožman]] | [[Odilo Globočnik]] | <small> |- |<small>[[Josip Petrič]] | [[Angela Vode]] | [[Anton Štebi]] | [[Marcel Žorga (političar)|Marcel Žorga]] | [[Jakob Žorga]] | [[Lovro Klemenčič]] | [[Vladislav Fabjančič]] | [[Ciril Štukelj]] | [[Ivan Makuc]] | [[Aleksander Kobler]] | [[Mirko Košir]] | [[Vencelj Perko]] | [[Oskar Kovačič]] | [[Franc Leskošek]] | [[Edvard Kocbek]] | [[Boris Kidrič]] | [[Mitja Ribičič]] | [[Miha Marinko]] | [[Albert Jakopič]] | [[Boris Kraigher]] | [[Sergej Kraigher]] | [[Ivan Maček]] | [[Prežihov Voranc]] | [[Dragotin Gustinčič]] | [[Stane Kavčič]] | [[Ivan Regent]] | [[Aleš Bebler]] | [[Dušan Kermavner]] | [[Dušan Pirjevec]] | [[Franc Popit]] | [[Stane Dolanc]] | [[Milan Kučan]] | [[Ciril Ribičič]] |</small> |- |<small>[[Demokratska opozicija Slovenije|DEMOS]] | [[Afera JBTZ]] | [[Janez Janša]] | [[France Bučar]] | [[Marjan Podobnik]] | [[Dimitrij Rupel]] | [[Jože Pučnik]] | [[Igor Bavčar]] | [[Alojz Peterle]] | [[Janez Drnovšek]] | [[Andrej Bajuk]] | [[Anton Rop]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Gradovi}} ==Gradovi== {| class="wikitable" |+ ! colspan="2" |'''Gradovi bivše Jugoslavije''' |+ ! <small>[[Slovenija]]</small> | <small>'''[[Ljubljana]]''' {{tick|13}} | '''[[Maribor]]''' | '''[[Koper]]''' | '''[[Celje]]''' | [[Kranj]] | [[Novo Mesto]] | [[Ptuj]] | [[Velenje]] | [[Jesenice (općina)|Jesenice]] | </small> |+ ! <small>[[Hrvatska]]</small> | <small>'''[[Zagreb]]''' | '''[[Split]]''' | '''[[Rijeka (grad)|Rijeka]]''' | '''[[Osijek]]''' | '''[[Zadar]]''' | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Velika Gorica]] | [[Karlovac]] | [[Pula]] | [[Sisak]] | '''[[Šibenik]]''' {{tick|13}} | [[Varaždin]] | '''[[Dubrovnik]]''' | [[Bjelovar]] | [[Ogulin]] | [[Vinkovci]] | [[Kaštela]] | [[Samobor]] | [[Vukovar]] | [[Čakovec]] | [[Đakovo]] | [[Virovitica]] | [[Omiš]] | [[Vis (otok)|Vis]] | [[Pelješac]] | [[Makarska]] | [[Ploče]] | [[Cavtat]] | [[Stari Grad (Hvar)|Stari Grad]] | [[Trogir]] | [[Skradin]] | [[Drniš]] | [[Knin]] | [[Sinj]] | [[Biograd na Moru|Biograd]] | [[Benkovac]] | [[Starigrad (općina)|Starigrad]] | [[Gospić]] | [[Slunj]] | [[Senj]] | [[Novi Vinodolski]] | [[Crikvenica]] | [[Pazin]] | [[Opatija]] | [[Umag]] | [[Rovinj]] | [[Bjelovar]] | [[Čazma]] | [[Kutina]] | [[Glina]] | [[Petrinja]] | [[Gračac]] | [[Daruvar]] | [[Našice]] | [[Beli Manastir]] | </small> |+ ! <small>[[Bosna i Hercegovina]]</small> | <small> '''[[Sarajevo]]''' ([[Vrhbosna]]) | '''[[Banja Luka]]''' | '''[[Tuzla]]''' | '''[[Zenica]]''' | '''[[Bijeljina]]''' | '''[[Mostar]]''' | '''[[Prijedor]]''' | '''[[Brčko]]''' | [[Cazin]] | [[Doboj]] | [[Zvornik]] | [[Živinice]] | '''[[Bihać]]''' | '''[[Travnik]]''' i [[Novi Travnik]] | [[Gradiška|Bosanska Gradiška]] i [[Stara Gradiška]] i [[Jasenovac]] | [[Gračanica]] | [[Sanski Most]] | [[Lukavac]] | [[Tešanj]] | [[Velika Kladuša]] | [[Srebrenik]] | [[Teslić]] | [[Gradačac]] | [[Visoko]] | [[Zavidovići]] | [[Kakanj]] | [[Prnjavor]] | '''[[Livno]]''' | [[Laktaši]] | [[Kalesija]] | '''[[Bugojno]]''' | '''[[Tomislavgrad]]''' | [[Žepče]] | '''[[Trebinje]]''' | '''[[Jajce]]''' | [[Derventa]] | [[Široki Brijeg]] | [[Bosanska Krupa]] | [[Vogošća]] | [[Modriča]] | [[Konjic]] | [[Kozarska Dubica]] | [[Pale]] | [[Goražde]] | [[Foča]] | [[Neum]] | [[Drvar]] | [[Kozarska Dubica]] | [[Gacko]] | '''[[Vitez]]''' | [[Međugorje]] | [[Kotor Varoš]] | '''[[Stolac]]''' | [[Srebrenica]] | [[Ključ]] | [[Maglaj]] | [[Kostajnica (Republika Srpska)|Kostajnica]] i [[Hrvatska Kostajnica]] | [[Glamoč]] | '''[[Novi Grad (Republika Srpska)|Novi Grad]]''' | '''[[Prozor (BiH)|Prozor]]''' | [[Uskoplje]] | '''[[Višegrad]]''' | [[Čitluk (Bosna i Hercegovina)|Čitluk]] | [[Busovača]] | [[Kupres]] | [[Vareš]] | [[Čapljina]] | [[Nevesinje]] | [[Bileća]] | [[Orašje]] | [[Šamac]] | [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] | </small> |+ ! <small>[[Srbija]]</small> | <small> '''[[Beograd]]''' | '''[[Zemun]]''' | '''[[Novi Beograd]]''' {{tick|13}} | [[Opština Voždovac|Voždovac]] | [[Opština Čukarica|Čukarica]] | [[Opština Palilula (Beograd)|Palilula]] | [[Pančevo]] | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | '''[[Niš]]''' | '''[[Kragujevac]]''' | [[Leskovac]] | [[Subotica]] | [[Kruševac]] | [[Kraljevo]] | [[Zrenjanin]] | [[Šabac]] | [[Čačak]] | [[Novi Pazar]] | [[Valjevo]] | '''[[Stari Ras]]''' | [[Sombor]] | [[Vranje]] | [[Loznica]] | '''[[Sremska Mitrovica]]''' | '''[[Smederevo]]''' | '''[[Užice]]''' | '''[[Požarevac]]''' | [[Jagodina]] | [[Stara Pazova]] | [[Zaječar]] | [[Kikinda]] | [[Pirot]] | [[Bačka Palanka]] | [[Đerdapska klisura]], [[Đerdapsko jezero]], [[Nacionalni park Đerdap]] | [[Ruma]] | [[Paraćin]] | [[Vršac]] | [[Smederevska Palanka]] | [[Aleksinac]] | [[Bor]] | [[Inđija]] | [[Aranđelovac]] | [[Prokuplje]] | [[Gornji Milanovac]] | [[Kula]] | [[Trstenik]] | [[Velika Plana]] | [[Bečej]] | [[Negotin]] | [[Preševo]] | [[Šid]] | [[Kladovo]] | [[Davidovac]] | [[Tutin]] | [[Bajina Bašta]] | </small> |+ ! <small>[[Kosovo]]</small> | <small> '''[[Priština|Prishtinë]]''' | '''[[Prizren]]''' | [[Gnjilane|Gjilanë]] | [[Peć|Pejë]] | [[Kosovska Mitrovica|Mitrovicë]] | [[Uroševac|Ferizaj]] | [[Đakovica|Gjakovë]] | [[Vučitrn|Vushtrri]] | [[Podujevo|Besianë]] | [[Kosovo Polje|Fushë Kosovë]] | [[Orahovac|Rahovec]] | [[Suva Reka|Therandë]] | </small> |+ ! <small>[[Crna Gora]]</small> | <small> [[Podgorica]] | [[Nikšić]] | [[Herceg Novi]] | [[Pljevlja]] | [[Bar]] | [[Bijelo Polje]] | [[Cetinje]] | [[Budva]] | [[Kotor]] | [[Berane]] | [[Ulcinj]] | [[Tivat]] | [[Rožaje]] | </small> |+ ! <small>[[Sjeverna Makedonija]]</small> | <small> [[Skopje]] | [[Bitola]] | [[Kumanovo]] | [[Prilep]] | [[Tetovo]] | [[Veles]] | [[Štip]] | [[Ohrid]] | [[Gostivar]] | [[Strumica]] | [[Kavadarci]] | [[Kočani]] | [[Kičevo]] | [[Struga]] | [[Radoviš]] | [[Gevgelija]] | [[Debar]] | [[Kriva Palanka]] | [[Demir Kapija]] | </small> |} {{collapse bottom}} ==Fudbal== {| class="wikitable" |+ ! colspan="2" |Fudbal |+ | <small> [[Adebayo Akinfenwa]] | [[Alexi Lalas]] | [[Al Saadi Gheddafi]] | [[Álvaro Recoba]] | [[Carlo Parola]] | [[Carsten Jancker]] | [[Ciriaco Sforza]] | [[Dario Smoje]] | [[Denílson (fudbaler, 1977)|Denílson]] | [[Dimitri Payet]] | [[Edmundo]] | [[Eneas De Camargo]] | [[Enzo Francescoli]] | [[François Zahoui]] | [[Garrincha]] | [[George Best]] | [[Gheorghe Hagi]] | [[Harvey Delano Esajas]] | [[Hatem Ben Arfa]] | [[Henrikh Mkhitaryan]] | [[Hidetoshi Nakata]] | [[Hristo Stoičkov]] | [[Jay-Jay Okocha]] | [[John Carew]] | [[José Luis Chilavert]] | [[Josè Perdomo]] | [[Josef Bican]] | [[Kazuyoshi Miura]] | [[Kevin-Prince Boateng]] | [[Lajos Detari]] | [[Luther Blissett]] | [[Mágico González]] | [[Mario Corso]] | [[Ming-Yu Ma]] | [[Nicolas Anelka]] | [[Omar Sívori]] | [[Pajtim Kasami]] | [[Papa Bouba Diop]] | [[Patrick Paauwe]] | [[Paul Gascoigne]] | [[Peter Crouch]] | [[Rabah Madjer]] | [[Renato Gaúcho]] | [[René Higuita]] | [[Ricardo Quaresma]] | [[Robert Špehar]] | [[Robin Friday]] | [[Rogério Ceni]] | [[Sócrates]] | [[Søren Skov]] | [[Sunday Oliseh]] | [[Taribo West]] | [[Taribo West]] | [[Ümit Davala]] | [[Valdir Pereira Didi|Didi]] | [[Vampeta]] | [[Vikash Dhorasoo]] | [[Vito Chimenti]] | [[Youri Djorkaeff]] | [[Romário]] | [[Ferenc Puskás]] | [[Jimmy Jones (fudbaler, 1928-2014)|Jimmy Jones]] | [[Gerd Müller]] | [[Joe Bambrick]] | [[Abe Lenstra]] | [[Eusébio]] | [[Johan Cruijff]] | [[Glenn Ferguson]] | [[Fernando Peyroteo]] | [[Uwe Seeler]] | [[Jimmy McGrory]] | [[Alfredo Di Stéfano]] | [[György Sárosi]] | [[Roberto Dinamite]] | [[Hugo Sánchez]] | [[Imre Schlosser]] | [[Franz Binder]] | [[Juninho Pernambucano]] | [[Utakmica smrti]] | [[Makar Gončarenko]] | [[Jean-Marc Bosman]] | [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | [[FK Harkiv]] | [[FK Mariupolj]] | [[FK Metalurg Donjeck]] | [[PFK Metalurg Zaporižžja]] | [[Metalist Harkiv]] | [[FK Sloboda Novi Grad]] | [[HŠK Zrinjski]] | [[HNK Rijeka]] | [[FK Lovćen]] | [[FK Bačka 1901]] | [[ND Ilirija 1911]] | [[FK Ljuboten]] | [[Budapesti TC]] | [[Royal Antwerp F.C.]] | [[Kjøbenhavns Boldklub]] | [[Académica de Coimbra (fudbal)|Académica de Coimbra]] | [[FK Honvéd Budimpešta]] | [[Ferencvárosi TC]] | [[FC St. Pauli]] | [[Corinthian F.C. London]] | [[Sport Club Corinthians Paulista]] | [[Sociedade Esportiva Palmeiras]] | [[Club Esportiu Júpiter]] | [[Genoa CFC|Genoa]] | [[Sheffield Wednesday F.C.]] | [[Recreativo de Huelva]] | [[FC Basel]] | </small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Afrika}} ==Afrika== {| class="wikitable" |+ ! colspan="2" |Afrika |+ | <small> [[Afrika]] | [[Afrički kup nacija]] | [[Afrički kup nacija 1978.]] | [[Fudbalska reprezentacija Benina]] | [[Fudbalska reprezentacija Gane]] | [[Fudbalska reprezentacija Egipta]] | [[Fudbalska reprezentacija Etiopije]] | [[Fudbalska reprezentacija Tunisa]] | [[Fudbalska reprezentacija Sudana]] | [[Fudbalska reprezentacija Gabona]] | [[Fudbalska reprezentacija Kameruna]] | [[Fudbalska reprezentacija Nigerije]] | [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Kongo]] | [[Fudbalska reprezentacija Republike Kongo]] | [[Fudbalska reprezentacija Obale Bjelokosti]] | [[Fudbalska reprezentacija Alžira]] | [[Fudbalska reprezentacija Maroka]] | [[Fudbalska reprezentacija Južne Afrike]] | [[Fudbalska reprezentacija Zambije]] | [[Fudbalska reprezentacija Senegala]] | [[Fudbalska reprezentacija Togoa]] | [[Fudbalska reprezentacija Angole]] | [[CAF Liga prvaka]] | [[Oryx Douala]] | [[Tout Puissant Mazembe]] | [[Stade d'Abidjan]] | [[Asante Kotoko SC]] | [[AS Vita Club]] | [[CA Renaissance Aiglon Brazzaville]] | [[Hafia FC]] | [[Canon Sportif de Yaoundé]] | [[Al-Ahly SC (Egipat)|Al-Ahly]] | [[Zamalek SC]] | [[Espérance Sportive de Tunis]] | [[Wydad AC]] | [[Raja Club Athletic]] | [[JS Kabylie]] | [[ES Sétif]] | [[Enyimba International FC]] | [[Accra Hearts of Oak SC]] | [[Étoile Sportive du Sahel]] | [[Mamelodi Sundowns FC]] | [[Eusébio]] | [[Salif Keïta]] | [[Pierre-Emerick Aubameyang]] | [[Stephen Appiah]] | [[Mario Balotelli]] | [[Jérôme Boateng]] | [[Kevin-Prince Boateng]] | [[Marcel Desailly]] | [[Emmanuel Frimpong]] | [[Samuel Kuffour]] | [[Sulley Muntari]] | [[Iñaki Williams]] | [[Tony Yeboah]] | [[Wilfried Bony]] | [[Didier Drogba]] | [[Gervinho]] | [[Abedi Pele]] | [[Michael Essien]] | [[Demba Ba]] | [[Ibrahim Ba]] | [[George Weah]] | [[Celestine Babayaro]] | [[Samuel Eto'o]] | [[Salomon Kalou]] | [[Jay-Jay Okocha]] | [[Yaya Touré]] | [[Geremi Njitap]] | [[Sadio Mané]] | [[Théophile Abega]] | [[N'Golo Kanté]] | [[Kylian Mbappé]] | [[Paul Pogba]] | [[Donald-Olivier Sié]] | [[Thabang Filix]] | [[Arthur Wharton]] | [[Andrew Watson (1856-1921)|Andrew Watson]] | [[Dimitri Mbuyu]] | [[Raoul Diagne]] | [[Erwin Kostedde]] | [[Chris Hughton]] | [[John Carew]] | [[Emmanuel Olisadebe]] | [[Guilherme Espírito Santo]] | [[Miguel Montuori]] | [[Jeff Whitley]] | [[Vahap Özaltay]] | [[Thomas Sowunmi]] | [[Baruch Dego]] | [[Lilian Thuram]] | [[Ilunga Mwepu]] | [[Thomas N'Kono]] | [[Roger Milla]] | [[Emmanuel Amunike]] | [[Yakubu Aiyegbeni]] | [[Manuel Akanji]] | [[Gilberto (angolski fudbaler)]] | [[Akwá]] | [[Jean Tigana]] | [[Vincent Aboubakar]] | [[Benedict McCarthy]] | [[Hossam Hassan]] | [[Mulamba Ndaye]] | [[Laurent Pokou]] | [[Kalusha Bwalya]] | [[Manucho]] | [[Joël Tiéhi]] | [[Rashidi Yekini]] | [[Jean-Charles Castelletto]] | [[Mathias Chago]] | [[Breel Embolo]] | [[Patrick M'Boma]] | [[Samuel Umtiti]] | [[Lamine Diarra]] | [[Patrice Evra]] | [[Kalidou Koulibaly]] | [[M'Baye Niang]] | [[Patrick Vieira]] | [[Armand Traoré]] | [[Kossi Agassa]] | [[Alaixys Romao]] | [[Nwankwo Kanu]] | [[Victor Ikpeba]] | [[Rabah Madjer]] | [[Patrick Mboma]] | [[Francileudo Santos]] | [[El Hadji Diouf]] | [[Frédéric Kanouté]] | [[Riyad Mahrez]] | [[Mengistu Worku]] | [[Mohamed Salah]] | [[Victor Osimhen]] | [[Ademola Lookman]] | [[Liberija]] | [[Nigerija]] | [[Mauricijus]] | [[Sejšeli]] | [[Alžir]] | [[Botswana]] | [[Sudan]] | [[Kenija]] | [[Niger]] | [[Mauritanija]] | [[Južnoafrička Republika]] | [[Burundi]] | [[Somalija]] | [[Centralnoafrička Republika]] | [[Čad]] | [[Republika Kongo]] | [[Demokratska Republika Kongo]] | [[Kongo (rijeka)]] | [[Zambija]] | [[Angola]] | [[Tanzanija]] | [[Libija]] | [[Benin]] | [[Burkina Faso]] | [[Gabon]] | [[Gambija]] | [[Esvatini]] | [[Džibuti]] | [[Bakongo]] | [[Bamana]] | [[Bambara jezik]] | [[Porto-Novo]] | [[Jezici Afrike]] | [[Fela Kuti]] | [[Femi Kuti]] | [[Afrobeat]] | [[Angélique Kidjo]] | [[Miriam Makeba]] | [[Panafrikanizam]] | [[Négritude]] | [[Aimé Césaire]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Paulette Nardal]] | [[Jane Nardal]] | [[Jacques Rabemananjara]] | [[Léon-Gontran Damas]] | [[Guy Tirolien]] | [[Birago Diop]] | [[René Depestre]] | [[Antikolonijalizam]] | [[Historija kolonijalizma u Africi]] | [[Atlantska trgovina robljem]] | [[Dekolonizacija Afrike]] | [[Moamer Gadafi]] | [[Arapski socijalizam]] | [[Michel Aflak]] | [[Albert Camus]] | [[Karen Blixen]] | [[Jean-Paul Sartre]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Homi Bhabha]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Albert Memmi]] | [[Declan Kiberd]] | [[Gayatri Spivak]] | [[Bill Ashcroft]] | [[Ngugi wa Thiong'o]] | [[Frantz Fanon]] | [[Abdulrazak Gurnah]] | [[Kinshasa]] | [[Lagos]] | [[Haile Selassie]] | [[Kairo]] | [[Giza]] | [[Luanda]] | [[Dar es Salaam]] | [[Khartoum]] | [[Johannesburg]] | [[Abidjan]] | [[Aleksandrija]] | [[Addis Ababa]] | [[Nairobi]] | [[Cape Town]] | [[Madagaskar]] | [[Yaoundé]] | [[Kano]] | [[Gradska općina Ekurhuleni|Ekurhuleni]] | [[Durban]] | [[Douala]] | [[Casablanca]] | [[Ibadan]] | [[Abuja]] | [[Antananarivo]] | [[Kampala]] | [[Kumasi]] | [[Dakar]] | [[Port Harcourt]] | [[Ouagadougou]] | [[Lusaka]] | [[Alžir (grad)]] | [[Bamako]] | [[Omdurman]] | [[Mbuji-Mayi]] | [[Pretoria]] | [[Lubumbashi]] | [[Accra]] | [[Brazzaville]] | [[Tunis (grad)]] | [[Conakry]] | [[Rabat]] | [[Lomé]] | [[Benin City]] | [[Matola]] | [[Monrovia]] | [[Kananga]] | [[Harare]] | [[Onitsha]] | [[N'Djamena]] | [[Nouakchott]] | [[Mombasa]] | [[Mogadishu]]* | [[Mendefera]]* | [[Bengazi]]* | [[Asuan]]* | [[Zeila]]* | [[Tanger]]* | [[Luksor]]* | [[Fajum]]* | [[Berenice (Kirenaika)|Berenice]]* | [[Berenice Pancrisia]]* | [[Kirenaika]] | [[Tripoli]] | [[Historija Afrike]] | [[Alžirski rat za nezavisnost]] | [[Constantine (grad)|Kusantīnah]] | [[Kwasi Wiredu]] | [[Odera Oruka]] | [[Kwame Gyekye]] | [[Mourad Wahba]] | [[Dismas Masolo]] | [[Paulin Hountondji]] | [[Alexis Kagame]] | [[Augustin]] | [[Fabien Eboussi Boulaga]] | [[Xhosa]] | [[Bantu]] | [[Xhosa jezik]] | [[Ubuntu (Linux distribucija)]] | [[Ubuntu (filozofija)]] | [[Casablanca (film)]] | [[Malagaški jezik]] | [[John Maxwell Coetzee]] | [[Nadine Gordimer]] | [[Nagib Mahfuz]] | [[Dum Diversas]] | [[Beninsko Carstvo]] | [[Kraljevstvo Dahomej]] | [[Kraljevstvo Kongo]] | [[Sokotski kalifat]] | [[Adalski sultanat]] | [[Ankole]] | [[Alodia]] | [[Etiopsko Carstvo]] | [[Veliki Zimbabve]] | [[Kitarsko Carstvo]] | [[Aksumsko Kraljevstvo]] | [[Carstvo Gana]] | [[Barghawata]] | [[Republika Dahomej]] | [[Kraljevina Nri]] | [[Kuš]] | [[Kilimandžaro]] | [[Mount Afadjato]] | [[Vulkani Itasi]] | [[Maromokotro]] | [[Atlaske planine]] | [[Toubkal]] | [[Mount Kenya]] | [[Velika rasjedna dolina]] | [[Čovjek iz Kibiša]] | [[Manioka]] | [[Bamija]] | [[Omar al-Muhtar]] | [[Hakeem Olajuwon]] | [[Dikembe Mutombo]] | [[Abebe Bikila]] | [[Wilson Kipketer]] | [[David Rudisha]] | [[Paul Ereng]] | [[Pamela Jelimo]] | [[Michael Saruni]] | [[Maria Mutola]] | [[Emmanuel Wanyonyi]] | [[Lawrence Cherono]] | [[Sisay Lemma]] | [[Amos Kipruto]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Mobutu Sese Seko]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Houphouet Boigny]] | [[Gamal Abdel Nasser]] | [[Anwar al-Sadat]] | [[Hosni Mubarak]] | [[Ahmed Ben Bella]] | [[Robert Mugabe]] | [[Julius Nyerere]] | [[Jomo Kenyatta]] | [[Nelson Mandela]] | [[Thomas Sankara]] | [[Joseph Ki-Zerbo]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Amadou Hampaté Ba]] | [[Andrée Blouin]] | [[Constance Cummings-John]] | [[Agnes Oforiwa Tagoe-Quarcoopome]] | [[Ujedinjena Arapska Republika]]</small> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Šablon:InterProjekti}} == Šablon:InterProjekti == <includeonly><div class="portal" id="interProject" style="display:none; clear: both; border-top: 2px dotted #AAAAAA; margin-top: 2em;"> {{#if: {{{m|}}} |{{InterProjekti/Link|m:{{{m|}}}|Meta}}|}}{{#if: {{{n|}}} |{{InterProjekti/Link|n:{{{n|}}}|Wijesti}}|}}{{#if: {{{q|}}} |{{InterProjekti/Link|q:{{{q|}}}|Wikicitat}}|}}{{#if: {{{b|}}} |{{InterProjekti/Link|b:{{{b|}}}|Wikiknjige}}|}}{{#if: {{{wikispecies|}}} |{{InterProjekti/Link|wikispecies:{{{wikispecies|}}}|Wikivrste}}|}}{{#if: {{{s|}}} |{{InterProjekti/Link|s:{{{s|}}}|Wikizvor}}|}}{{#if: {{{wikt|}}} |{{InterProjekti/Link|wikt:{{{wikt|}}}|Wječnik}}|}}{{#if: {{{commons|}}} |{{InterProjekti/Link|commons:{{{commons|}}}|Zajednički poslužitelj}}|}} </div></includeonly><noinclude></div>__NOEDITSECTION__ <div class="toccolours" style="clear:both; margin-bottom: 0.5em; font-size: 100%;"> <big>'''Samo za potrebe glavne stranice, nije za korištenje u člancima.'''</big> ---- <pre><nowiki> {{InterProjekti |m= <!-- Meta --> |n= <!-- Wijesti --> |q= <!-- Wikicitat --> |b= <!-- Wikiknjige --> |wikispecies= <!-- Wikivrste --> |s= <!-- Wikizvor --> |wikt= <!-- Wječnik --> |commons= <!-- Zajednički poslužitelj --> }} </nowiki></pre> {{Nacrt kategorije| [[Kategorija:Šabloni glavne stranice]] }} </div> {{collapse bottom}} == Poveznice == * [[:meta:List of Wikipedias|Lista wikipedijâ]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] ** [[Wikipedija:Brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Proverljivost]] * [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja]] * [[Wikipedija:Neutralno gledište]] * [[Wikipedija:Slike]] * [[Wikipedija:Značaj]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] * [[Wikipedija:Marginalne teorije]] * [[Wikipedija:Vanjske veze]] * [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija]] * [[Wikipedija:Naslovi članaka]] * [[Wikipedija:Jezične smjernice]] * [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * [https://refill.toolforge.org/ng/ Refill] * [[Wikipedija:Spisak članaka koje sve Wikipedije trebaju imati]] * [https://hrwp.toolforge.org Ivi's wondertools] * [[:en:Wikipedia:WikiProject Resource Exchange/Resource Request|WikiProject Resource Exchange]] * [[Wikipedija:WikiProjekt]] * [[Wikipedija:Popis portala]] * ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' * [[Wikipedija:Pijaca]] * [[Posebno:Posebne stranice]] * [[Posebno:Nove stranice]] * [[Posebno:Nekategorisane stranice]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] * [[:Kategorija:Članci predloženi za spajanje]] * [[Wikipedija:Administratorska tabla]] * [[:Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori]] * [[:Kategorija:Članci za sređivanje]] * [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni]] * [[:Kategorija:Potreban prijevod]] * [[:Kategorija:Potrebno ažuriranje]] * [[Wikipedija:Članci za brisanje]] * [[:Kategorija:Šabloni za jezične ikone]] * [[Wikipedija:Autorska prava]] ** [[:hr:Wikipedija:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Copyright violations]] ** [[:sr:Википедија:Кршење ауторских права]] ** [[:bs:Wikipedia:Kršenje autorskih prava]] ** [[:en:Wikipedia:Spotting possible copyright violations]] * [https://en.wikipedia.org/wiki/Category:All_portals Portali] * [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]] == ''Contests'' == * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] (januar/februar; maj/juni) * [[:meta:Wikipedia African Month|Wikipedia African Month]] (maj) * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] (mart/maj) * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]]/[[:en:Wikipedia:Asian Month|Asian Month]] (novembar) > [[Wikipedija:Mjesec Azije/2025]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] (februar/mart) == Botovi == * [[Wikipedija:Botovi]] * [[:en:Wikipedia:Bots|Wikipedia:Bots]] * [[:en:Wikipedia bots|Wikipedia bots]] * [https://quarry.wmcloud.org/query/85544 Template titles with "-lat" label] (shwiki) * [[:en:Wikipedia:AutoWikiBrowser|AutoWikiBrowser]] * [[:en:Help:Creating a bot|Creating]] ==<big>'''''Reference'''''</big> (pa da!)== * [[Korisnik:Belirac/Izvori|Izvori]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] {{reflist}} == Drugi projekti == * [[Wikipedija:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] / [[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]] * [[:meta:Feminism and Folklore|Feminism and Folklore]] * [[:meta:Wikipedia Asian Month/Archive|Wikipedia Asian Month]] * [[:meta:UNESCO Challenge|UNESCO Challenge]] * [[:meta:The Wikipedia Library/1Lib1Ref|1Lib1Ref]] * [[:meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] + [[:meta:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Hub/Catch up]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wb/sh/Glavna_stranica Wikiknjige] ('''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana bs]''') – ('''[https://hr.wikibooks.org/wiki/Glavna_stranica hr]''') – ('''[https://sr.wikibooks.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0 sr]''') * [https://sh.wiktionary.org/wiki/Glavna_stranica Wikirječnik] <sup>+[https://bs.wiktionary.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana Wikirječnik BS]</sup> >> [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] * [https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Glavna_stranica Wikivodič] * '''[https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik]''' / [[Turski jezik]] ::: {{en}} [https://en.wikibooks.org/wiki/Turkish Turkish] ::: {{de}} [https://de.wikibooks.org/wiki/T%C3%BCrkisch Türkisch] ::: {{hr}} [https://hr.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik Turski jezik] ::: {{es}} [https://es.wikibooks.org/wiki/Turco Turco] ::: {{nl}} [https://nl.wikibooks.org/wiki/Turks Turks] ==Glavno== Moje stranice: [[Korisnik:Inokosni organ/igralište|Igralište]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Slobodno dostupni izvori i knjige|Slobodno dostupni izvori i knjige]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|Arhiv]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Turska književnost]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije|Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|FRKR]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Historija Kine|Historija Kine]] · [[Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Danska književnost|Danska književnost]] · [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] · [[Python (programski jezik)|Python]] * [[Rat u Iranu (2026)]] ** [[Ali Hamenei]], [[Ruholah Homeini]], [[Iranska revolucija]], [[Iransko-irački rat]] ** [[Muhamed Ali-šah Kadžar]], [[Ahmed-šah Kadžar]], [[Reza-šah Pahlavi]], [[Muhamed-Reza Pahlavi]] * [[Izraelsko-palestinski sukob]] ** [[Rat u Gazi]] (2023) ** [[Iransko-izraelski sukob]] ** [[Napad Hamasa na Izrael (oktobar 2023.)]] (1000) ** [[Iz al-Din al-Kasam]] ** [[George Habaš]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]] * [[Rat u Afganistanu (2001–2021)]] * [[Rat u Iraku 2003.]] * [[Pandemija COVID-a 19]] * [[Arapsko proljeće]] * [[Occupy Wall Street]] * [[BRICS]] To do: * '''šablon tko, kada, gdje, zašto..." * [[Petar II Petrović Njegoš]] * [[Evropski glavni grad kulture]] ; [[Novi Sad]] ; [[Esch-sur-Alzette]] ; [[Rijeka (grad)|Rijeka]] ; [[Kaunas]] ; [[Galway]] ; [[Veszprém]] ; [[Temišvar]] ; [[Elefsina]] ; [[Bad Ischl]] ; [[Bodø]] ; [[Tartu]] ; [[Gorizia]] ; [[Nova Gorica]] ; [[Chemnitz]] ; [[Trenčín]] ; [[Oulu]] * [[Spisak okruga Teksasa]] * [[Smederevo]] * [[Surinamska književnost]] == What is EPP ? == U nastavku teksta želim sažeti svoje osobno stajalište o praksi vanjskog oglašavanja na Wikipediji. U osnovi podržavam radikalno stajalište temeljeno na kriterijima postavljenim na Meti i en.wikiju. Dakle, nekoliko uputa od moje strane za jasnije razumijevanje politike reklamiranja na Srpskohrvatskoj Wikipediji i na drugim srodnim projektima. Ukratko, zajednica odbacuje korišćenje platforme kao prostor za promidžbu ekonomskih djelatnosti, interesa i pothvata. Wikipedija nije mjesto za promidžbu vašeg benda, niti vaše tvrtke, niti vaše umjetničke karijere. Wikipedija nije mjesto na kojem ćete se istaknuti kao novinar, pisac, doktor nauka, mudrac, savjetnik ili štogod. Većina Wikipedijâ su kodificirale svoj odnos prema takvim postupcima. To se prvenstveno odnosi na najrazvijenije ogranke Wikipedije a pravila inače prate maticu ustaljenu na Meti i na en.wikiju, mada neke Wikipedije imaju zasebne lokalne specifičnosti po tome pitanju, što se objašnjava lokalnim problematikama i osobinama lokalnih projekata. Neke Wikipedije ne naglašuju tematiku reklamiranja jer su vrlo mlade ili nerazvijene zajednice, ali prateći neki prirodan razvoj, prije ili kasnije se izjašnjavaju prema pojavi problema na njihovome projektu. Priča o reklamiranju vodi se pod poglavlju "Advertising" a po naški se prevodi kao "reklama", "promocija", "promidžba" ili, još ljepše i jasnije, kao "EPP" tj. Ekonomsko propagandni program. To se uglavnom igra na relaciji između: 1) društva i tržišta, 2) razvoja marketinga usred IT tehnološke revolucije, 3) postupne erozije javnog prostora, 4) stvaranja slobodnih javnih prostora, 5) stvaranja profita koristeći sive zone. * (sh.wiki) [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije]] * (sh.wiki) [[Šablon:Reklamiranje]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Autobiografija]] (što se u većini slučajeva prevodi u promidžbi osobnih djelatnosti, osobne karijere ili pukog izbacivanja svog CV-a na internet) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Biografije živih osoba]] (što u nekoliko slučajeva djeluje kao autobiografiranje ali za treću osobu, često u zamjenu za naknadu ili neku uslugu) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Navođenje izvora]] (povezan pojam jer reklamiranje, autobiografiranje ili sponzorsko biografiranje inače ne navode ikakve izvore, ili navode nevažeče izvore ili, u najboljem slučaju, važeće izvore koji su ipak jednostrani, na primjer slikar John Doe navodi u izvorima Galeriju Smith, koja je jedina galerija u kojoj je do sada izlagao svoje radove) * (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori]] (vidi: Navođenje izvora) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Značaj]] (EPP ima kolateralan problem značaja) ** (sh.wiki) [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]] * (sh.wiki) [[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralno gledište (NPOV)]] (dodatan kolateralan problem, jer, naravno, nema neutralnog stajališta u reklamiranju) * [[Wikipedija:Autorska prava]]/[[:en:Wikipedia:Copyright violations]] (dodatan kolateralan problem) * [[Wikipedija:Sukob interesa]] (dodatan kolateralan problem) ----- * (meta) [[:meta:Advertising on Wikipedia]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|Wikipedia is not a soapbox or means of promotion]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Perennial proposals|Advertising]] ** [[:en:Template:Promotional]] ----- ** [[:en:Template:Promotional source]] *** (bs.wiki) [[:bs:Šablon:Reklama]] > [[:bs:Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju|Wikipedia nije improvizirana govornica ili sredstvo za promociju]] *** (hr.wiki) [[:hr:Predložak:Reklama]] > [[:hr:Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje|Wikipedija nije mjesto za oglašavanje ili reklamiranje]] *** (sr.wiki) [[:sr:Шаблон:Реклама|Шаблон:Реклама]] > [[:sr:Википедија:Шта Википедија није#Википедија није говорница нити средство за рекламирање|Википедија није говорница нити средство за рекламирање]] ----- * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:WikiProject Spam|WikiProject Spam]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising]] * (en.wiki) [[:en:Wikipedia:Criteria for speedy deletion#G11]] * (en.wiki) ''[[:meta:Readings to put you in the Wikipedia spirit|Wikipedia spirit]]'' ------ {{Location map+ | Yugoslavia | AlternativeMap=Jugoslavija republike (1946-1990) location map.svg | width=1000 | caption=Gradovi | places= {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=49|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=28|lon_sec=1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Beograd]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=16|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=50|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Novi Sad]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=58|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=36|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Sremska Mitrovica|S. Mitrovica]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=19|lat_sec=12|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=53|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Niš]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=0|lat_sec=50|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=55|lon_sec=50|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kragujevac]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=54|lat_sec=09.7|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=16|lon_sec=09.2|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zaječar]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=6|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=40|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Subotica]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=53|lat_sec=28|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=20|lon_sec=56|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Čačak]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=52|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=38|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pančevo]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=48|lat_sec=54|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=58|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zagreb]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=30|lat_sec=29|lat_dir=N|lon_deg=16|lon_min=26|lon_sec=7|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Split]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=52|lat_sec=10.2|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=50|lon_sec=51.1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pula]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=19|lat_sec=37|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=26|lon_sec=31|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Rijeka (grad)|Rijeka]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=33|lat_sec=14|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=41|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Osijek]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=7|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=14|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zadar]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=9|lat_sec=36|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=0|lon_sec=54|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Slavonski Brod|S. Brod]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=51|lat_sec=36.2|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=25|lon_sec=49.1|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Sarajevo]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=46|lat_sec=19|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=11|lon_sec=10|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Banja Luka]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=32|lat_sec=17|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=40|lon_sec=47|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Tuzla]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=12|lat_sec=11|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=54|lon_sec=25|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Zenica]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=20|lat_sec=24|lat_dir=N|lon_deg=17|lon_min=48|lon_sec=29|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Mostar]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=44|lat_min=45|lat_sec=14|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=12|lon_sec=50|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Bijeljina]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=44 | lat_min=20 | lat_sec=22.4 | lat_dir=N| lon_deg=17| on_min=16| lon_sec=10.2 | lon_dir=E| mark=Blue pog.svg| marksize=6| label=[[Jajce]]| position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=3|lat_sec=22|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=30|lon_sec=17|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ljubljana]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=33|lat_sec=16|lat_dir=N|lon_deg=15|lon_min=38|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Maribor]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=14|lat_sec=17|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=21|lon_sec=18|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kranj]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=32|lat_sec=53|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=43|lon_sec=49|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Koper]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=42|lat_sec=18|lat_dir=N|lon_deg=16|lon_min=9|lon_sec=25|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Murska Sobota|M. Sobota]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=59|lat_sec=53|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=25|lon_sec=21|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Skopje]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=1|lat_sec=52|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=20|lon_sec=13|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Bitolj]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=7|lat_sec=55|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=43|lon_sec=4|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kumanovo]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=7|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=48|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ohrid]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=08|lat_sec=29.9|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=29|lon_sec=42.4|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Gevgelija]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=39|lat_sec=43|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=9|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Priština]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=12|lat_sec=47|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=44|lon_sec=20|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Prizren]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=22|lat_sec=12|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=9|lon_sec=18|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Ferizaj]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=26|lat_sec=27|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=15|lon_sec=54|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Podgorica]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=46|lat_sec=30|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=56|lon_sec=19|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Nikšić]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=42 | lat_min=25 | lat_sec=0 | lat_dir=N| lon_deg=18 | lon_min=46 | lon_sec=0 | lon_dir=E| mark=Red pog.svg| marksize=6| label=[[Kotor]]| position=top}} {{Location map~|Yugoslavia| lat_deg=42 | lat_min=23 | lat_sec=0 | lat_dir=N| lon_deg=18 | lon_min=55 | lon_sec=0 | lon_dir=E| mark=Red pog.svg| marksize=6| label=[[Cetinje]]| position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=39|lat_sec=1|lat_dir=N|lon_deg=13|lon_min=46|lon_sec=13|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Trst]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=37|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=14|lon_min=18|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Klagenfurt|Celovec]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=4|lat_sec=15|lat_dir=N|lon_deg=18|lon_min=13|lon_sec=59|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Pečuh]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=15|lat_sec=18|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=8|lon_sec=42|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Szeged|Segedin]]|position=top}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=46|lat_min=10|lat_sec=30|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=18|lon_sec=45|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Arad]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=45|lat_min=45|lat_sec=35|lat_dir=N|lon_deg=21|lon_min=13|lon_sec=48|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Temišvar]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=43|lat_min=59|lat_sec=35|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=52|lon_sec=20|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Vidin]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=55|lat_sec=18.2|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=55|lon_sec=58.2|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Dragoman (grad)|Dragoman]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=4|lat_sec=5|lat_dir=N|lon_deg=19|lon_min=30|lon_sec=43|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Shkodër|Skadar]]|position=bottom}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=42|lat_min=5|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=20|lon_min=25|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Kukësi|Kukeš]]|position=right}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=41|lat_min=0|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=34|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Polykastro|Rugunovec]]|position=left}} {{Location map~|Yugoslavia|lat_deg=40|lat_min=48|lat_sec=0|lat_dir=N|lon_deg=22|lon_min=3|lon_sec=0|lon_dir=E|mark=Red pog.svg|marksize=6|label=[[Edessa (Grčka)|Voden]]|position=left}} }} qol2l4qpc8ybyttc76z3o9iwfh8jw1v Korisnik:Zavičajac/igralište 2 4676787 42581167 42581159 2026-04-16T12:27:48Z Zavičajac 76707 42581167 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Tradicija kosivske oslikane keramike |slika = Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 14.jpg |regija = Evropa |id = 01456 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/tradition-of-kosiv-painted-ceramics-01456 |država = {{flag|Ukrajina}} }} '''Kosivska keramika''' je dio [[nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] Hucula, etnografske skupine koji su dugo živjeli u [[Karpati]]ma, [[Ukrajina]]. Tradicije kosivske slikarske keramike potiču iz XV-XVI stoljeća, na području Kosiva i okolnih sela: Pistyn, Verbovets, Stary Kosiv i Kutiv. Tradicije, vještine i kreativne tehnike prenosile su se s generacije na generaciju kroz vlastitu keramičku školu i stil. == Istorija == Istorija ukrajinske keramike potječe iz [[Rumunija|rumunsko]] - ukrajinske [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje kulture]], (na Ukrajinski jezik|ukrajinskom - ''Трипі́льська культу́ра''). Prostirala se na području Karpata i srednjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] tokom perioda 5300 - 2950. Nalazi [[Arheologijaarheoloških]] artefakata potvrđuju da je keramika ručno izrađivana u raznim oblicima i veličinama bez lončarskog točka. Tripolje keramika isticala se svojim dizajnom i uzorcima.<ref name="tripoli">{{Cite web |url= https://crees.ku.edu/ukrainian-ceramics |title= Keramika - Ukrajinsko lončarstvo |work= Univerzitet Kanzas - crees.ku.edu |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Ukrajinska keramika dosegla je novi nivo razvoja revolucionarnim izumom i uvođenjem lončarskog točka tokom perioda [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] (862.-1242.). Postala je široko rasprostranjena ručna izrada, a kvaliteta se poboljšala. Vrhunac je dostigla u 17. i 18. stoljeću, obilježena pojavom centara za proizvodnju keramike. Keramički predmeti isticali su se visokim nivoom izrade i novim materijalima, ukrašenim raznim oblicima, bojama, ukrasima i ukrasima poput cvijeća, zvijezda i lišća. Ulogu glavnog središta narodne keramike u 18. stoljeću prvo je odigralo selo Pistyn. Tradicija se razvijala i u podnožnim središtima: Kosivu (sa selima Monastyrske, Moskalivka, Stary Kosiv, Smodne, Verbovets), selima Kugi i Stary Kugi. Imala je vlastitu tradiciju.<ref name="kosiv">{{Cite web |url= https://authenticukraine.com.ua/en/blog/tradicii-kosivskoi-malovanoi-keramiki |title= Tradicija ručno crtane keramike Kosiva – odjek stoljeća |work= Autentična Ukrajina - authenticukraine.com.ua |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Od XIX. stoljeća središte keramike preselilo se u Kosiv, sa prepoznatljivm značajkama: * trobojna paleta (žuta, zelena i smeđa), povezana je s percepcijom prirode (sunce, planine i kopno); * odraz života Hucula, njihovih vjerovanja i tradicionalnog načina života; * Primjena biblijskih scena i prikaza svetaca, crkava i zvonika. Danas se tradicija razvija u dva smjera: mala proizvodnja u trgovinama i privatni kreativni ateljei. == Izrada keramike == Izrada predmeta radi se lokalnie gline tamnosive boje, koja u keramičkoj peći dobiva crvenkasti ton. Većina proizvoda izrađuje se na lončarskom točku. Formirani proizvod se lagano suši, a površina se zalijeva "bijelom glinom" donesenom iz središnjih i istočnih krajeva Ukrajine. Glina nosi ovo ime jer se koristi za bijeljenje kuće ili peći. Predhodno se samelje u bačvama s vodom da bi se dobila željena gustoća i na kraju filtrira. Slijedio je postupak naizmjeničnog zalijevanja i sušenja. Tako je proizvod pripremljen za bojenje. Asortiman proizvoda je posuđa uobičajeno za svakodnevnu upotrebu: lonci za kuhanje, posude za mlijeko, krigle, različite bačve za tekućine, keramika za torte i zalihe za pečenje kolača, posude za mljevenje maka, zdjele, staklenke i šalice. Izrađuju se i rijetki proizvodi: posude za vino, posude ljuskavog oblika, uske posude za ulje, vaze u obliku prstena. Poseban proizvod je svijećnjak za jednu svijeću, svojstven samo podkarpatskom keramičkom obliku, koji se poklanja crkvi poklonili. Ukrasni motivi su: rad u polju, zabave i blagdane, ekonomski objekti uz kuću, jahači, muzičari, plesače, prizori lova i razne životinje (jelen, lav, medvjed, pijetao, riba itd.). == Nematerijalna kulturna baština == Tradicija kosivske oslikane keramike se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|listi]] [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] Ukrajine. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 14. zasjedanju koje je održano od 8. do 12. decembra 2019. u [[Bogota|Bogoti]]u [[Kolumbija|Kolumbiji]]u.<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Ukrajini |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/tradition-of-kosiv-painted-ceramics-01456 |title= Tradicija kosivske oslikane keramike |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Odjel za umjetničku keramiku Kosivskog koledža osigurava kontinuitet generacija majstora i nositelja te ima posebnu odgovornost za očuvanje tradicije, očuvanje tradicionalnog tehnološkog ciklusa (lončarski kotači, glina, alati i keramičke peći). == Galerija == <gallery> File:Cucuteni Trypillian culture boundaries.PNG|Područje rasprostranjenosti [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje kulture]] File:02013 Der "bemalten Keramik" vom Trypillja-Typus am Anfang des 30.Jhs.v. Chr. beim Dorfe Biltsche-Solote, B6.JPG|Keramika </gallery> == Vanjske veze == == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Kosiv painted ceramics}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ukrajini] Tradicija Kosiv oslikane keramike – koja uključuje tanjure, svečane predmete, igračke i pločice – nastala je u 18. stoljeću, dosegnuvši svoje zlatno doba sredinom 19. stoljeća. Proizvodi se izrađuju od lokalne sive gline, zalijevane bijelom glinom kremaste teksture; Kada se osuše, boje se tehnikom grebanja metalnim štapićem kako bi se stvorio grafički konturirani crtež. Nakon toga se peku i boje metalnim oksidima kako bi se dobile tradicionalne zelene i žute boje, što je neizostavna značajka keramike. Ponekad majstori dodaju malo kobalta, ali ne toliko da izgube tradicionalnu boju. Tijekom pečenja, zelena boja se širi i stvara akvarelni efekt, obično nazvan 'suze'. Glavna značajka Kosiv keramike je figurativni dizajn ukrasa. Motiv radnje izražava povijest, život, folklor, vjerovanja i običaje Hucula te okolnu floru i faunu. Keramika se koristi u svakodnevnom životu i ima praktičnu i umjetničku vrijednost. Majstori rade u obiteljskim radionicama i malim radionicama rukotvorina, a ta praksa predstavlja identifikacijski znak i znak pripadnosti zajednici. 1baka12hdg14ul5ylt9jmth5m9tsml8 42581172 42581167 2026-04-16T12:36:46Z Zavičajac 76707 42581172 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Tradicija kosivske oslikane keramike |slika = Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 14.jpg |regija = Evropa |id = 01456 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/tradition-of-kosiv-painted-ceramics-01456 |država = {{flag|Ukrajina}} }} '''Kosivska keramika''' je dio [[nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] Hucula, etnografske skupine koji su dugo živjeli u [[Karpati]]ma, [[Ukrajina]]. Tradicije kosivske slikarske keramike potiču iz XV-XVI stoljeća, na području Kosiva i okolnih sela: Pistyn, Verbovets, Stary Kosiv i Kutiv. Tradicije, vještine i kreativne tehnike prenosile su se s generacije na generaciju kroz vlastitu keramičku školu i stil. == Istorija == Istorija ukrajinske keramike potječe iz [[Rumunija|rumunsko]] - ukrajinske [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje kulture]], (na Ukrajinski jezik|ukrajinskom - ''Трипі́льська культу́ра''). Prostirala se na području Karpata i srednjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] tokom perioda 5300 - 2950. Nalazi [[Arheologijaarheoloških]] artefakata potvrđuju da je keramika ručno izrađivana u raznim oblicima i veličinama bez lončarskog točka. Tripolje keramika isticala se svojim dizajnom i uzorcima.<ref name="tripoli">{{Cite web |url= https://crees.ku.edu/ukrainian-ceramics |title= Keramika - Ukrajinsko lončarstvo |work= Univerzitet Kanzas - crees.ku.edu |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Ukrajinska keramika dosegla je novi nivo razvoja revolucionarnim izumom i uvođenjem lončarskog točka tokom perioda [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] (862.-1242.). Postala je široko rasprostranjena ručna izrada, a kvaliteta se poboljšala. Vrhunac je dostigla u 17. i 18. stoljeću, obilježena pojavom centara za proizvodnju keramike. Keramički predmeti isticali su se visokim nivoom izrade i novim materijalima, ukrašenim raznim oblicima, bojama, ukrasima i ukrasima poput cvijeća, zvijezda i lišća. Ulogu glavnog središta narodne keramike u 18. stoljeću prvo je odigralo selo Pistyn. Tradicija se razvijala i u podnožnim središtima: Kosivu (sa selima Monastyrske, Moskalivka, Stary Kosiv, Smodne, Verbovets), selima Kugi i Stary Kugi. Imala je vlastitu tradiciju.<ref name="kosiv">{{Cite web |url= https://authenticukraine.com.ua/en/blog/tradicii-kosivskoi-malovanoi-keramiki |title= Tradicija ručno crtane keramike Kosiva – odjek stoljeća |work= Autentična Ukrajina - authenticukraine.com.ua |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Od XIX. stoljeća središte keramike preselilo se u Kosiv, sa prepoznatljivm značajkama: * trobojna paleta (žuta, zelena i smeđa), povezana je s percepcijom prirode (sunce, planine i kopno); * odraz života Hucula, njihovih vjerovanja i tradicionalnog načina života; * Primjena biblijskih scena i prikaza svetaca, crkava i zvonika. Danas se tradicija razvija u dva smjera: mala proizvodnja u trgovinama i privatni kreativni ateljei. == Izrada keramike == Izrada predmeta radi se lokalnie gline tamnosive boje, koja u keramičkoj peći dobiva crvenkasti ton. Većina proizvoda izrađuje se na lončarskom točku. Formirani proizvod se lagano suši, a površina se zalijeva "bijelom glinom" donesenom iz središnjih i istočnih krajeva Ukrajine. Glina nosi ovo ime jer se koristi za bijeljenje kuće ili peći. Predhodno se samelje u bačvama s vodom da bi se dobila željena gustoća i na kraju filtrira. Slijedio je postupak naizmjeničnog zalijevanja i sušenja. Tako je proizvod pripremljen za bojenje. Asortiman proizvoda je posuđa uobičajeno za svakodnevnu upotrebu: lonci za kuhanje, posude za mlijeko, krigle, različite bačve za tekućine, keramika za torte i zalihe za pečenje kolača, posude za mljevenje maka, zdjele, staklenke i šalice. Izrađuju se i rijetki proizvodi: posude za vino, posude ljuskavog oblika, uske posude za ulje, vaze u obliku prstena. Poseban proizvod je svijećnjak za jednu svijeću, svojstven samo podkarpatskom keramičkom obliku, koji se poklanja crkvi poklonili. Ukrasni motivi su: rad u polju, zabave i blagdane, ekonomski objekti uz kuću, jahači, muzičari, plesače, prizori lova i razne životinje (jelen, lav, medvjed, pijetao, riba itd.). == Nematerijalna kulturna baština == Tradicija kosivske oslikane keramike se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|listi]] [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] Ukrajine. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 14. zasjedanju koje je održano od 8. do 12. decembra 2019. u [[Bogota|Bogoti]]u [[Kolumbija|Kolumbiji]]u.<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Ukrajini |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/tradition-of-kosiv-painted-ceramics-01456 |title= Tradicija kosivske oslikane keramike |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Odjel za umjetničku keramiku Kosivskog koledža osigurava kontinuitet generacija majstora i nositelja te ima posebnu odgovornost za očuvanje tradicije, očuvanje tradicionalnog tehnološkog ciklusa (lončarski kotači, glina, alati i keramičke peći). == Galerija == <gallery> File:Cucuteni Trypillian culture boundaries.PNG|Područje rasprostranjenosti [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje kulture]] File:02013 Der "bemalten Keramik" vom Trypillja-Typus am Anfang des 30.Jhs.v. Chr. beim Dorfe Biltsche-Solote, B6.JPG|Keramika Kukuteni -Tripolje kulture]] File:Ceramika z Kosowa (Ukraina) 4.png File:Traditional Hutsul stove tiles.jpg File:Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 33.jpg File:0513 Die Sammlung pokutischer Keramik-Geschirr aus dem 19. Jahrhundert im Stadtmuseum in Sanok.JPG File:Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 22.jpg </gallery> == Vanjske veze == == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Kosiv painted ceramics}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ukrajini] Tradicija Kosiv oslikane keramike – koja uključuje tanjure, svečane predmete, igračke i pločice – nastala je u 18. stoljeću, dosegnuvši svoje zlatno doba sredinom 19. stoljeća. Proizvodi se izrađuju od lokalne sive gline, zalijevane bijelom glinom kremaste teksture; Kada se osuše, boje se tehnikom grebanja metalnim štapićem kako bi se stvorio grafički konturirani crtež. Nakon toga se peku i boje metalnim oksidima kako bi se dobile tradicionalne zelene i žute boje, što je neizostavna značajka keramike. Ponekad majstori dodaju malo kobalta, ali ne toliko da izgube tradicionalnu boju. Tijekom pečenja, zelena boja se širi i stvara akvarelni efekt, obično nazvan 'suze'. Glavna značajka Kosiv keramike je figurativni dizajn ukrasa. Motiv radnje izražava povijest, život, folklor, vjerovanja i običaje Hucula te okolnu floru i faunu. Keramika se koristi u svakodnevnom životu i ima praktičnu i umjetničku vrijednost. Majstori rade u obiteljskim radionicama i malim radionicama rukotvorina, a ta praksa predstavlja identifikacijski znak i znak pripadnosti zajednici. sqnvvmfcb3ghroy33dnfpjd07tovda7 42581194 42581172 2026-04-16T14:34:54Z Zavičajac 76707 42581194 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Tradicija kosivske oslikane keramike |slika = Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 14.jpg |regija = Evropa |id = 01456 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/tradition-of-kosiv-painted-ceramics-01456 |država = {{flag|Ukrajina}} }} '''Kosivska keramika''' je dio [[nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] Hucula, etnografske skupine koji su dugo živjeli u [[Karpati]]ma, [[Ukrajina]]. Tradicije kosivske slikarske [[Keramika|keramike]] potiču iz 15. - 16. stoljeća, na području Kosiva i okolnih sela: Pistyn, Verbovets, Stary Kosiv i Kutiv. Tradicije, vještine i kreativne tehnike prenosile su se s generacije na generaciju kroz vlastitu keramičku školu i stil. == Istorija == Istorija ukrajinske keramike potiče iz [[Rumunija|rumunsko]] - ukrajinske [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje]] [[neolit]]sko - [[eneolit]]ske kulture, (na Ukrajinski jezik|ukrajinskom - ''Трипі́льська культу́ра''). Prostirala se na području Karpata i srednjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] tokom perioda 5300 - 2950. Nalazi [[Arheologija|arheoloških]] artefakata potvrđuju da je keramika ručno izrađivana u raznim oblicima i veličinama bez lončarskog točka. Tripolje keramika isticala se svojim dizajnom i uzorcima.<ref name="tripoli">{{Cite web |url= https://crees.ku.edu/ukrainian-ceramics |title= Keramika - Ukrajinsko lončarstvo |work= Univerzitet Kanzas - crees.ku.edu |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Ukrajinska keramika dosegla je novi nivo razvoja uvođenjem lončarskog točka tokom perioda [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] (862.-1242.). Postala je široko rasprostranjena ručna izrada, a kvaliteta se poboljšala. Vrhunac je dostigla u 17. i 18. stoljeću, obilježena pojavom centara za proizvodnju keramike. Keramički predmeti isticali su se visokim nivoom izrade i novim materijalima, ukrašenim raznim oblicima, bojama, ukrasima i ukrasima poput cvijeća, zvijezda i lišća. Ulogu glavnog središta narodne keramike u 18. stoljeću prvo je odigralo selo Pistyn. Tradicija se razvijala i u susjednim sredinama: Kosivu (sa selima Monastyrske, Moskalivka, Stary Kosiv, Smodne, Verbovets), selima Kugi i Stary Kugi. Imala je vlastitu tradiciju.<ref name="kosiv">{{Cite web |url= https://authenticukraine.com.ua/en/blog/tradicii-kosivskoi-malovanoi-keramiki |title= Tradicija ručno crtane keramike Kosiva – odjek stoljeća |work= Autentična Ukrajina - authenticukraine.com.ua |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Od XIX. stoljeća središte keramike preselilo se u Kosiv, sa prepoznatljivm značajkama: * trobojna paleta (žuta, zelena i smeđa), povezana je s percepcijom prirode (sunce, planine i kopno); * odraz života Hucula, njihovih vjerovanja i tradicionalnog načina života; * Primjena biblijskih scena i prikaza svetaca, crkava i zvonika. Danas se tradicija razvija u dva smjera: mala proizvodnja i privatni kreativni ateljei. == Izrada keramike == Izrada predmeta radi se od lokalne gline tamnosive boje, koja u keramičkoj peći dobiva crvenkasti ton. Većina proizvoda izrađuje se na lončarskom točku. Formirani proizvod se lagano suši, a površina se zalijeva "bijelom glinom" donesenom iz središnjih i istočnih krajeva Ukrajine. Glina nosi ovo ime jer se koristi za bijeljenje kuće ili peći. Predhodno se samelje u bačvama s vodom da bi se dobila željena gustoća i na kraju filtrira. Slijedio je postupak naizmjeničnog zalijevanja i sušenja. Tako je proizvod pripremljen za bojenje. Asortiman proizvoda su posuđa uobičajene za svakodnevnu upotrebu: lonci za kuhanje, posude za mlijeko, krigle, različite bačve za tekućine, keramika za torte i zalihe za pečenje kolača, posude za mljevenje maka, zdjele, staklenke i šalice. Izrađuju se i rijetki proizvodi: posude za vino, posude ljuskavog oblika, uske posude za ulje, vaze u obliku prstena. Poseban proizvod je svijećnjak za jednu svijeću, svojstven samo podkarpatskom keramičkom obliku, koji se poklanja crkvi. Ukrasni motivi su: rad u polju, zabave i blagdani, ekonomski objekti uz kuću, jahači, muzičari, plesači, prizori lova i razne životinje (jelen, lav, medvjed, pijetao, riba itd.). == Nematerijalna kulturna baština == Tradicija kosivske oslikane keramike se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|listi]] [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] Ukrajine. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 14. zasjedanju koje je održano od 8. do 12. decembra 2019. u [[Bogota|Bogoti]]u [[Kolumbija|Kolumbiji]]u.<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Ukrajini |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/tradition-of-kosiv-painted-ceramics-01456 |title= Tradicija kosivske oslikane keramike |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Odjel za umjetničku keramiku Kosivskog koledža osigurava kontinuitet generacija majstora i nositelja te ima posebnu odgovornost za očuvanje tradicije, očuvanje tradicionalnog tehnološkog ciklusa (lončarski kotači, glina, alati i keramičke peći). == Galerija == <gallery> File:Cucuteni Trypillian culture boundaries.PNG|Područje rasprostranjenosti [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje kulture]] File:02013 Der "bemalten Keramik" vom Trypillja-Typus am Anfang des 30.Jhs.v. Chr. beim Dorfe Biltsche-Solote, B6.JPG|Keramika Kukuteni -Tripolje kulture]] File:Ceramika z Kosowa (Ukraina) 4.png File:Traditional Hutsul stove tiles.jpg File:Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 33.jpg File:0513 Die Sammlung pokutischer Keramik-Geschirr aus dem 19. Jahrhundert im Stadtmuseum in Sanok.JPG File:Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 22.jpg File:Кераміка у творчій майстерні "Фіра", Косів, 20251211 02.jpg </gallery> == Vanjske veze == == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Kosiv painted ceramics}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ukrajini] bp1ooyspxtqgd08zue3wezsrf55iik5 42581216 42581194 2026-04-16T17:19:48Z Zavičajac 76707 42581216 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Muška grupa Colindat, božićni ritual |slika = Urători Roman.jpg |godina = 2013. |regija = Evropa |id = 00865 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |država = {{flag|Rumunija}}, {{flag|Moldavija}} }} '''Kolindat''' je dio [[nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] Hucula, etnografske skupine koji su dugo živjeli u [[Karpati]]ma, [[Ukrajina]]. == Istorija == Istorija ukrajinske keramike potiče iz [[Rumunija|rumunsko]] - ukrajinske [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje]] [[neolit]]sko - [[eneolit]]ske kulture, (na Ukrajinski jezik|ukrajinskom - ''Трипі́льська культу́ра''). Prostirala se na području Karpata i srednjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] tokom perioda 5300 - 2950. Nalazi [[Arheologija|arheoloških]] artefakata potvrđuju da je keramika ručno izrađivana u raznim oblicima i veličinama bez lončarskog točka. Tripolje keramika isticala se svojim dizajnom i uzorcima.<ref name="tripoli">{{Cite web |url= https://crees.ku.edu/ukrainian-ceramics |title= Keramika - Ukrajinsko lončarstvo |work= Univerzitet Kanzas - crees.ku.edu |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Ukrajinska keramika dosegla je novi nivo razvoja uvođenjem lončarskog točka tokom perioda [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] (862.-1242.). Postala je široko rasprostranjena ručna izrada, a kvaliteta se poboljšala. Vrhunac je dostigla u 17. i 18. stoljeću, obilježena pojavom centara za proizvodnju keramike. Keramički predmeti isticali su se visokim nivoom izrade i novim materijalima, ukrašenim raznim oblicima, bojama, ukrasima i ukrasima poput cvijeća, zvijezda i lišća. Ulogu glavnog središta narodne keramike u 18. stoljeću prvo je odigralo selo Pistyn. Tradicija se razvijala i u susjednim sredinama: Kosivu (sa selima Monastyrske, Moskalivka, Stary Kosiv, Smodne, Verbovets), selima Kugi i Stary Kugi. Imala je vlastitu tradiciju.<ref name="kosiv">{{Cite web |url= https://authenticukraine.com.ua/en/blog/tradicii-kosivskoi-malovanoi-keramiki |title= Tradicija ručno crtane keramike Kosiva – odjek stoljeća |work= Autentična Ukrajina - authenticukraine.com.ua |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Svake godine prije Božića, skupine mladića okupljaju se u selima diljem Rumunjske i Republike Moldavije kako bi se pripremile za obred Colindat. Na Badnjak idu od kuće do kuće izvodeći blagdanske pjesme. Nakon toga, domaćini pjevačima daruju ritualne darove i novac.Pjesme imaju epski sadržaj, prilagođen individualnim okolnostima svakog voditelja. Ritualni izvođači također pjevaju posebne, povoljne pjesme za neudate djevojke i plešu s njima – praksa za koju se kaže da im pomaže pronaći muža unutar sljedeće godine. Colindat se ponekad izvodi u kostimima, uz instrumentalnu pratnju i koreografiju. Skupine mladića (tradicionalno neoženjenih) glavni su nositelji i praktičari elementa; Iskusni muškarci, često bivši vođe grupa, odgovorni su za obuku grupe. Ritualne pjesme uče se na svakodnevnim probama od osnutka grupe pa sve do Badnje večeri. U nekim područjima djeci je dopušteno prisustvovati tim probama kako bi naučila repertoar. Osim što prenosi blagdanske čestitke, ova kulturna baština igra važnu ulogu u očuvanju društvenog identiteta i osiguravanju kohezije. == Nematerijalna kulturna baština == Очување старих обичаја као нематеријално културно наслеђе је изузетно важно за очување социјалног идентитета једне земље. Румунија и Република Молдавија се граниче преко реке Прут и доњег тока реке Дунав. Због близине имају и неке сличне обичаје. Године 2013. је уписан Колиндат Румуније и Републике Молдавије као нематеријално културно наслеђе под Унескоом.[3] На тај начин се чува наслеђе једног народа и преноси са колена на колено ради очувања обичаја тих народа. Tradicija kosivske oslikane keramike se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|listi]] [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] Rumunije i Moldavije. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 14. zasjedanju koje je održano od 8. do 12. decembra 2019. u [[Bogota|Bogoti]]u [[Kolumbija|Kolumbiji]]u.<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Ukrajini |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |title= Tradicija kosivske oslikane keramike |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Odjel za umjetničku keramiku Kosivskog koledža osigurava kontinuitet generacija majstora i nositelja te ima posebnu odgovornost za očuvanje tradicije, očuvanje tradicionalnog tehnološkog ciklusa (lončarski kotači, glina, alati i keramičke peći). == Galerija == <gallery> File:Cucuteni Trypillian culture boundaries.PNG|Područje rasprostranjenosti [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje kulture]] File:02013 Der "bemalten Keramik" vom Trypillja-Typus am Anfang des 30.Jhs.v. Chr. beim Dorfe Biltsche-Solote, B6.JPG|Keramika Kukuteni -Tripolje kulture]] File:Ceramika z Kosowa (Ukraina) 4.png File:Traditional Hutsul stove tiles.jpg File:Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 33.jpg File:0513 Die Sammlung pokutischer Keramik-Geschirr aus dem 19. Jahrhundert im Stadtmuseum in Sanok.JPG File:Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 22.jpg File:Кераміка у творчій майстерні "Фіра", Косів, 20251211 02.jpg </gallery> == Vanjske veze == == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Kosiv painted ceramics}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ukrajini] 5c3hp633adn02mamzkq1jspxq8f8yev 42581226 42581216 2026-04-16T19:18:35Z Zavičajac 76707 42581226 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Muška grupa Colindat, božićni ritual |slika = Urători Roman.jpg |godina = 2013. |regija = Evropa |id = 00865 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |država = {{flag|Rumunija}}, {{flag|Moldavija}} }} '''Kolindat''' je naziv za božićni ritual božićnih pjesama u muškoj skupini, koji s generacije na generaciju svake godine izvode mladi iz sela Rumunije i susjedne Moldavije. Dvije države graniče preko rijeke Prut i donjeg toka Dunava. Zbog blizine imaju i neke slične obilaje. Naziv se odnosi i na mušku skupinu, koja ide od kuće do kuće i izvodi ritualne božićne pjesme, primajući zauzvrat simbolične darove i novac. Ritual ima važnu funkciju očuvanja društvenog identiteta i osiguravanja kohezije zajednica u kojima se prakticira.<ref name="kolindat">{{Cite web |url= https://www.agerpres.ro/documentare/2018/12/19/romania-in-anul-patrimoniului-cultural-colindatul-in-ceata-barbateasca--230360 |title= Rumunija u godini kulturne baptine: Pjevanje božićnih pjesama u muškom bendu |work= Autentična Ukrajina - authenticukraine.com.ua |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Ritual se izvodi uoči ili dan prije Božića, rjeđe na doček Nove godine. Broj sudionika u grupi božićnih pjesama može varirati između 4 i 15 osoba, ali može dosegnuti i do 25-50 mladih, ovisno o demografskoj strukturi naselja. Pjesme imaju epski sadržaj, prilagođen individualnim okolnostima svakog voditelja. Ritualni izvođači također pjevaju posebne, povoljne pjesme za neudate djevojke i plešu s njima – praksa za koju se kaže da im pomaže pronaći muža unutar sljedeće godine. Colindat se ponekad izvodi u kostimima, uz instrumentalnu pratnju i koreografiju. Skupine mladića (tradicionalno neoženjenih) glavni su nositelji i praktičari elementa, ponekad praćeni malim instrumentalnim skupinama. Iskusni muškarci, često bivši vođe grupa, odgovorni su za obuku grupe. Ritualne pjesme uče se na svakodnevnim probama od osnutka grupe pa sve do Badnje večeri. U nekim područjima djeci je dopušteno prisustvovati tim probama kako bi naučila repertoar. Osim što prenosi blagdanske čestitke, ova kulturna baština igra važnu ulogu u očuvanju društvenog identiteta i osiguravanju kohezije. Pjesnički tekstovi božićnih pjesama imaju svečani karakter i razlikuju se ovisno o dobi i društvenom statusu primatelja. Kroz njihov sadržaj, čovjekov rad, njegova privrženost prirodi, ljubav itd. se štuje. Stvarna želja otkriva se tek na kraju božićne pjesme. == Nematerijalna kulturna baština == Muška grupa Colindat, božićni ritual, se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Rumunije i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 2. do 7. decembra 2013. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan].<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Ukrajini |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |title= Muška grupa Colindat, božićni ritual |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}</ref> == Vanjske veze == == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Rumuniji] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Moldaviji] tmkgm1fr7pvpb3cfrbxup6vaerl6cmo 42581264 42581226 2026-04-17T07:19:47Z Zavičajac 76707 42581264 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Muška grupa Colindat, božićni ritual |slika = Urători Roman.jpg |godina = 2013. |regija = Evropa |id = 00865 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |država = {{flag|Rumunija}}, {{flag|Moldavija}} }} '''Colindat''' je naziv za [[božić]]ni ritual pjesama, koji s generacije na generaciju svake godine izvode mladi iz sela [[Rumunija|Rumunije]] i susjedne [[Moldavija||Moldavije]]. Dvije države graniče preko rijeke Prut i donjeg toka [[Dunav]]a. Zbog blizine imaju i neke slične običaje. Naziv se odnosi i na mušku skupinu, koja ide od kuće do kuće i izvodi ritualne božićne pjesme, primajući zauzvrat simbolične darove i novac. Ritual ima važnu funkciju očuvanja društvenog identiteta i osiguravanja kohezije zajednica u kojima se izvodi.<ref name="kolindat">{{Cite web |url= https://www.agerpres.ro/documentare/2018/12/19/romania-in-anul-patrimoniului-cultural-colindatul-in-ceata-barbateasca--230360 |title= Rumunija u godini kulturne baptine: Pjevanje božićnih pjesama u muškom bendu |work= Autentična Ukrajina - authenticukraine.com.ua |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Ritual se izvodi uoči ili dan prije Božića, rjeđe na dočeku Nove godine. Broj učesnika u grupi može varirati između 4 i 15 osoba, ali može dostići i do 25-50 mladih, zavisno o [[Demografija|demografskoj]] strukturi naselja. Pjesme imaju [[ep]]ski sadržaj, prilagođen okolnostima. Ritualni izvođači također pjevaju posebne pjesme za neudate djevojke i plešu s njima – običaj za koji se kaže da im pomaže pronaći muža tokom slijedeće godine. Kolindat se ponekad izvodi u kostimima, uz instrumentalnu pratnju i koreografiju. Iskusni muškarci, često bivši vođe grupa, odgovorni su za obuku. Ritualne pjesme uče se na svakodnevnim probama od osnivanja grupe pa sve do Badnje večeri. U nekim područjima djeci je dopušteno prisustvovati tim probama kako bi naučila repertoar. Osim što prenosi blagdanske čestitke, ova kulturna baština igra važnu ulogu u očuvanju društvenog identiteta i osiguravanju kohezije. Pjesnički tekstovi božićnih pjesama imaju svečani karakter i razlikuju se ovisno o dobi i društvenom statusu primatelja. Kroz njihov sadržaj poštuje se čovjekov rad, njegova privrženost prirodi, ljubav itd. Stvarna želja otkriva se tek na kraju božićne pjesme. == Nematerijalna kulturna baština == Muška grupa Kolindat i božićni ritual se nalaze na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Rumunije i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 2. do 7. decembra 2013. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan].<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Rumuniji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |title= Muška grupa Colindat, božićni ritual |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}</ref> == Vanjske veze == == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Rumuniji] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Moldaviji] muu1uposs0xmqmdqjbmydmn0gtd23f5 42581277 42581264 2026-04-17T11:40:30Z Zavičajac 76707 42581277 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj |slika = |godina = 2016. |regija = Evropa |id = 01202 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202 |država = {{flag|Slovačka}}, {{flag|Češka}} }} '''Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj''' <ref name="kolindat">{{Cite web |url= https://www.agerpres.ro/documentare/2018/12/19/romania-in-anul-patrimoniului-cultural-colindatul-in-ceata-barbateasca--230360 |title= Rumunija u godini kulturne baptine: Pjevanje božićnih pjesama u muškom bendu |work= Autentična Ukrajina - authenticukraine.com.ua |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Nematerijalna kulturna baština == Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj se nalaze na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2016. u [[Adis Abeba|Adis Abebi]], [[Etiopija].<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Rumuniji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202 |title= Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}</ref> == Vanjske veze == == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Slovačkoj] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Češkoj] gvbtxzbdzgodmzbo7v1dr5d9jx5yl73 Wikipedija:Pijaca/Jezička pitanja 4 4681651 42581215 42580747 2026-04-16T17:18:55Z Edgar Allan Poe 29250 /* Otok ili ostrvo */ odgovor 42581215 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Slovo Y == Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET) :Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET) ::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET) :::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''tsch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET) ::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da "po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?", pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET) :::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET) == ''Po prvi puta'' == ''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST) ::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST) == Pisanje kosovskih toponima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus zajednice (dva aktivna admina bila su za prijedlog, dva protiv, uz dva neadmina koji su izrazili podršku prijedlogu) oko promjene ove prakse, sukladno čemu se i dalje primjenjuju osnovna lingvistička pravila i jezične smjernice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:55 (CEST)|Nije usvojeno}} Nakon [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva_31#Nazivi_članaka_o_naseljima_na_Kosovu|prošle rasprave]] koja nije postignula konsenzus, nastavljena je praksa menjanja srpskohrvatskih naziva naselja na Kosovu albanskim. Tako imamo situaciju da se u uvodu članka i infokutiji forsira oblik "Prizreni" ([[Zvonko Petričević|1]]), premda ''nijedan'' izvor na srpskom i hrvatskom području ne zove tako ovaj grad ([https://enciklopedija.hr/clanak/prizren HE], [https://proleksis.lzmk.hr/20935/ Proleksis]). Udomaćeni nazivi povremeno se menjaju bez konsenzusa u albanske. Pozivam zajednicu da se izjasni po ovom pitanju, kako bismo ga konačno rešili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:26 (CEST) :Moj je stav po ovom pitanju isti. Imena gradova i naselja ne serbokroatiziraju se, osim ako se radi o tradicijski usvojenim nazivima kao što su Beč, Rim i slično. "Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom." Također: "No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…)." Dok se ne pojavi neko drugo leksičko rješenje, ne vidim smisla ponovnog pokretanja rasprave jer je ovo zaključeno i tada. Da ne govorim da je pisanje izvornih imena sukladno usvojenoj leksičkoj praksi. Priština jest i ostat će Priština jer se radi o "poznatijem gradu" koji potpada pod iznimku. Ali ako jedan [[München]], koji sam ima stanovnika koliko i cijelo Kosovo, pišemo [[München]], onda ne vidim kako [[Kishnica]] spada pod neku iznimku u tom smislu. :Dakle, da bi se ovdje uopće otvorilo neko "pitanje" koje se treba "konačno riješiti", trebaju se dati jasni jezikoslovni argumenti za to ii uklopiti s jezičnom politikom koju trenutno imamo. Mislim da je ovo jedno sasvim sekundarno pitanje koje se otvara bezveze jer ako to ne radimo ni kod jedne druge države, ne vidim razlog zašto bi Kosovo bilo iznimka. Preusmjeravanja postoje, u tekstu se javljaju obje varijante i to je to. :Uz to, ova je rasprava pokrenuta radi intervencije u samom tekstu, što je bespredmetno '''jer u tekstu se smije pisati kako se želi'''' i to je osnovni postulat ove Wikipedije. Ovdje se jedino može ponovo raspravljati o samim naslovima članaka, ali, ponavljam, za to trebaju neki konkretniji argumenti iz struke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 03:42 (CEST) ::Ako se u tekstu {{xt|smije pisati kako se želi}}, zašto se onda aktivno menja iz Prizren u Prizreni? ('''[[Special:Diff/42483442|diff]]''') Kosovo jeste i mora biti iznimka jer je ono bilo dio '''zajedničke države''', dio gde se govorilo '''srpskohrvatskim jezikom''' i gde je srpski, kao varijanta srpskohrvatskog, i danas '''službeni jezik'''! Potiskivanje srpskohrvatskih naziva može se posmatrati iz tog razloga kao politički motivirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:50 (CEST) :::Ako te zanima konkretno, zamolio si me da uredim šablon, ja sam ga napisao i tekst u uvodu uskladio s onim što piše u šablonu. :D To je ovaj konkretni slučaj. Što se tiče ostaloga: :::# Wikipedija nije politička arena i davno sam rekao da me politika ne zanima kao takva. Sukladno tome, to što će netko to promatrati kao "politički motivirano" je problem te osobe ili skupine. Ja mogu samo još jednom ponoviti da nije. :::# Bila je i Poljska dio Ruskog Carstva u jednom trenutku, barem djelomično, znači li to da se u Poljskoj trebaju koristiti ruska imena za određena mjesta? Možda iz ruske perspektive i trebaju, ali mislim da je jasno koliko je taj argument sam po sebi pogrešan. :::# Kosovo, istina, ima više službenih jezika (dva), ali postoje zemlje s većim brojem službenih jezika od Kosova. Singapur, primjerice. Ako izuzmemo kineski i tamilski, zbog drugog pisma, imamo engleski i malajski. Ako baciš oko na malajsku Wiki, vidjet ćeš da se i tamo koriste imena poput "Little India" i "Queenstown", iako su to engleski izrazi; na malajski se prevode samo opće imenice koje su dio toponima (istok, zapad i sl.), o čemu možemo raspravljati za neka od onih sela koja to imaju ovdje, ali to nije potegnuto kao pitanje na ovom mjestu. :::# Mi bismo kao enciklopedija trebali reflektirati stvarno stanje na terenu, a ono govori da 93% populacije Kosova kao primarni jezik koristi albanski. To je, zanimljivo, veći postotak nego u samoj Albaniji, gdje oko 91% populacije koristi albanski kao materinji jezik. Nije neka značajna razlika, ali je indikativno. Ako albanska naselja u pravilu ne serbokroatiziramo, a i za njih zbog inih povijesnih okolnosti postoje domaći nazivi, onda ne vidim zašto bi se od Kosova radila iznimka. Dapače, čini mi se da je upravo pretvaranje Kosova u iznimku potencijalno politički sporno, iz nečije perspektive, a ne obrnuto. :::O nekim se individualnim iznimkama može govoriti, ali to treba konkretizirati. A što se tiče enciklopedija, HE je s tiskanjem završila 2009., a online izdanje se pojavilo 2013. te se oslanjalo na tiskane podatke. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i trebalo je još godina da se to sve stabilizira. Proleksis se zasniva na tiskanim izdanjima koja su izlazila od 2005. do 2007. Dakle, u oba slučaja, kada govorimo o pitanju Kosova, možemo reći da se radi o zastarjelim podacima koji ne reflektiraju stvarno stanje na terenu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:37 (CEST) ::::Nema potrebe za takvim "usklađivanjem" jer si njime ugrozio spomenuto pravo da urednici mogu pisati kako žele. Druga tačka, da smo ruska Wikipedije, ne vidim problem u tome. Pošto nismo, ne tiče nas se niti je dobra analogija. Nadalje, malajski možda nema razvijenu terminologiju singapurskih toponima, ali srpski itekako ima terminologiju kosovskih. Wikipedija se ne bavi demografijom. Wikipedija se bavi izvorima. Uopće nam nije bitno ima li u Kosovskoj Kamenici 70% Albanaca, Indijaca ili Srba, nego kako srpskohrvatski izvori nazivaju to naselje, pa bilo ono u Austirji, Albaniji ili na Kosovu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:07 (CEST) :::::Prvo uopće ne kužim. Drugo, ovo je toliko pogrešan pristup da ne mogu uopće početi koliko je neenciklopedičan. Malajski nema razvijenu termilogiju? Pa taj se jezik tu govorio prije engleskog i ima status službenog. No. Što se tiče izvora, isti su zastarjeli, a lingvistička pravila jasno diktiraju da se imena gradova ne prevode. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:42 (CEST) ::::::Nebitno je da li je nekome to neenciklopedično ili nije. To je u skladu s izvorima srpskohrvatskog područja, a Wikipedija se ne bavi demografijom, istinom ili bilo čime, već isključivo prenošenjem informacija iz izvora. Ako su izvori zastareli, čekati da se ažuriraju i pričekati da albanski nazivi preuzmu primat – ako/kada preuzmu. Sve ostalo je dotad [[:en:WP:TOSOON|WP:TOSOON]]. Ne prevodimo imena gradova, već koristimo lokalna domaća srpskohrvatska imena koja su znatno etabliranija od novouvedenih. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:48 (CEST) :::::::Nisu to novouvedena imena, ti se nazivi koriste odavno, samo nisu imali status službenih za vrijeme Juge. Danas imaju. Mi smo tu da prenosimo točne i službene nazive, potšujući pritom lingvistička pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:04 (CEST) ::::::::Koriste se odavno, možda, ali – na albanskom jezičkom području. Ne vidim ijedan dokaz da se ti nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom području. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:10 (CEST) {{komentar}} Imamo imena za naselja na Kosovu na Srpsko-hrvatskom. Sve drugo je zaobilaženje prepoznatljivosti. Ko traži Kishnica kad želi podatke o Kišnici — [[Korisnik:ImStevan|<span style="color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">IмSтevan</span>]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|<sup><span style="font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';">razgovor</span></sup>]] 17. jula 2025. u 08:59 (CEST) :Imamo i za naselja u Albaniji, not the point. I dalje čekam dovoljno validan lingvistički argument da se naselja u zemlji u kojoj više ljudi govori albanski nego u Albaniji ne zovu na albanskom jeziku u kontekstu pravila da se imena gradova u zemljama koje se služe latinicom ne mijenjaju osim iznimno. Svi su ovi argumenti političke prirode, ne lingvističke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 09:43 (CEST) ::Argument je da se ide sa [[WP:COMMONNAME]], ustaljenim pravilom Wikipedije, a ne s našim tumačenjima koliko ima Indonežana ili Kineza u određenoj zemlji ili gradu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:42 (CEST) :::COMMONNAME nema prednost pred lingvističkim pravilima. Ukoliko u jeziku postoji pravilo temeljem kojega se od Kosova može napraviti masovna iznimka, rado bih ga čuo. Dotad, ''it's his word against her word'', ili kakoveć. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:03 (CEST) ::::"Lingvistička pravila" uopšte ne postoje kao kriterijum na [[WP:NASLOV]], i to je sasvim logično jer ne postoje unificirana i kodificirana lingivistička i pravopisna pravila za celi policentrični jezik. Slično stanje je i na engleskom. Dok se to ne uvede kao kriterijum, pozivati se na njih nije valjano, normativno gledano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:08 (CEST) :::::Jezične smjernice, dakako, pokrivaju i ovo, a kako smo pokriveni pravilom izvornika, onda je situacija takva kakva jest trenutno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:22 (CEST) ::::::Meni po ovome pitanju je svejedno, pisalo albanski ili srpskohrvatski. Gledajući kako se drugdje postupalo, imamo redom: :::::::::en: Gjakova :::::::::nj: Gjakova :::::::::fr: Gjakovë :::::::::es: Đakovica :::::::::si: Đakovica :::::::::hr: Đakovica :::::::::bs: (''nema'') :::::::::sh: Gjakova :::::::::sr: Ђаковица :::::::::mk: Ѓаковица ::::::Znači, nikome nije jasno do kraja, pa ni meni, jer s jedne strane rekao bih, gdje se nalazi to mjesto danas? U Republici Kosovu. Kako ga zovu tamo: Gjakovë. Okej, onda je Gjakovë. S druge strane, podržavam liniju koja kaže "ako imamo već naziv za jedno mjesto u našem jeziku, onda koristimo ga." Dakle, neće bit ''Wien'' nego ''Beč'', pa čak bih rekao da je bolje ''Požun'' mjesto ''Bratislave''. Pritom, razlikovao bih između imena članka i njegovog sadržaja, jer imamo potrebu da nam na projektu imena budu većinom standardizirana (i to sustavno), dok u tijelu članka, u tekstu, to nije toliko bitno. Ako većina teksta u članku kaže Đakovica, nastavljamo s Đakovicom. ::::::To su uglavnom bile moje teze i u prošloj raspravi po temi. A sad, imamo nešto dodatno: kolega EAP i kolega Drembo su počeli sustavan rad na geografiji Kosova. To je stalo, ali tamo gdje je stiglo, izgleda mi vrlo dobro. Imamo li potrebu za ''build it up, tear it down''? Odnosno, ako smo već na tome, onda idemo do kraja da nađemo zajedničku. Nećemo se svaka dva mjeseca vraćat na isto. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 01:06 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Problematika se svodi na to da mi za sva naselja na Kosovu imamo domaće nazive, koji su [[WP:COMMONNAME|ustaljeni]] u srpskohrvatskoj istorijskoj i geografskoj literaturi. Koristili su se decenijama u Jugoslaviji i imaju široku upotrebnu vrednost i praksu. Čak i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, ovi termini nastavljaju se koristiti u domaćoj literaturi, jer je Kosovo bilo pod onim što se danas naziva [[Jugosfera]]. Kao što sam iznad primetio, druga strana nije navela nijedan dokaz da se albanski nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom i govor(e)nom području. U skladu s time, i u skladu s pravilom [[WP:2:1]] (s obzirom na to da si iznad pokazao da se Đakovica koristi na dvama susednim jezičkim projektima), predlažem sledeće: :::::::# Članke o kosovskim toponimima treba naslovljavati domaćim, srpskohrvatskim nazivima. [za matične srpskohrvatske čitatelje i publiku/javnost] :::::::# Članci premešteni bez konsenzusa trebaju se vratiti na prvobitne nazive. :::::::# U uvodu članka i infokutiji obavezno je navesti albanski naziv. U uvodu će se to činiti u sledećem formatu: "'''Đakovica''' (albanski: ''Gjakova'')". U infokutiji će se koristiti parametar {{para|drugo_ime}}), čime dajemo jednak status. :::::::# Albanske nazive obavezno je upotrebljavati kao preusmerenja. [za stranu i albansku publiku/javnost] :::::::# U tekstovima članaka dopušteno je koristiti i albanske i srpskohrvatske nazive, ali se preporučuje dosledna upotreba. :::::::# Menjanje termina bez konsenzusa nije dopušteno, osim u slučajevima usklađivanja sa ''izvornom praksom članka'' i u slučajevima regulisanim u [[WP:JEZSMER]], odeljak "Promjena varijante". :::::::Mislim da su ove smernice dobra vodilja i da će nam omogućiti standardizaciju ovog pitanja. Osim toga, omogućiće i srpskohrvatskim i stranim čitaocima da bez problema pronađu željeni članak. Na kraju bih istaknuo da sam otvoren da, ako se pokaže da neki albanski naziv ima jaku upotrebu u srpskohrvatskoj literaturi (recimo, neko novoformirano naselje ili gradska četvrt), i on može postati naslov članka, u skladu s pravilom [[WP:COMMONNAME]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:01 (CEST) ::::::::"druga strana nije navela nijedan dokaz"? No, no. Jasno pravopisno pravilo - imena mjesta se ne prevode. S obzirom na činjenicu da je sad na Kosovu albanski predominantan jezik, praksa se mijenja. Kao što je rekao IO gore, i Požun je ustaljen naziv i vjerojatno ima - u domaćoj literaturi - dužu tradiciju od Bratislave. Svejedno ćemo pisati Bratislava. A more je još takvih primjera u domaćoj literaturi (Klagenfurt i sl.), tako da... lingvistika je tu jasna. Ovo je politika. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:31 (CEST) :::::::::Ovo nisu prevodi, nego domaći nazivi u našoj literaturi, kao što je već objašnjeno. Nije naveden dokaz da se koriste albanski nazivi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:35 (CEST) :::::::::Bratislava se koristi itekako, odvajkada i sad. Požun je isto lep naziv, koji je takođe bio zastupljen, ali u novijim izvorima prevladava Bratislava, što smo uzeli za COMMONNAME. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:36 (CEST) ::::::::::Pa nije ni Požun prijevod. Nije ni Celovec prijevod. Ni Beč nije prijevod, u krajnjem slučaju. Samo su - nazivi. Ne znam etimologiju istih, ali nije ni važno. Poanta je, opet, gradovi se prema lingvističkoj praksi pišu kako se pišu u izvornoj zemlji, osim u slučaju pojedino navedenih iznimki. U ovom je slučaju to Priština, a može se raspraviti o još nekim iznimkama. Ali da će se svako selo prekrštavati, nema smisla. IO je u pravu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 15:47 (CEST) :{{komentar}} S obzirom na to da je ovaj vikiprojekat ''zapravo'' srbskorvacka Vikipedija (''a ne'' filijala albanske viki za domaće prostore), onda se valjda podrazumeva da se ''za domaće teme'' koriste domaći nazivi. Dok ''provereni'', lokalni albanski nazivi mogu slobodno da se dodaju tamo negde u tim odgovarajućim člancima. Sa druge strane, ''za radoznale i znatiželjne'', postoje srbskorvacki Vikirečnik, albanska Vikipedija, kao i albanski Vikirečnik. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19. jula 2025. u 23:16 (CEST) {{izvuci}} :Dobro, ali to nije toliko jasno kod nas. Da navedem primjera, u nekim slučajevima koristimo naše nazive: Pariz, Beč, Venecija, Rim, Trst, Atena, Varšava, Drač, Budimpešta, Bukurešt, Napulj; a u nekim koristimo lokalne: New York, Gevgelija, Tōkyō, Graz, München, Stuttgart, Köln, Marseille, Sankt Peterburg. Kako god se opredijelimo, jedna stvar je bitna: da gdje god imamo mogućnost za dva naziva (srpskohrvatskog i autohtonog) moramo imati preusmjerenja s dvijema inačicama, tj. Bukurešt i Bucureşti. Naravno, nakon ove rasprave preporučujem da se konačna odluka stavi crno na bijelo i da se integrira u našu opću jezičnu smjernicu. :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] @[[Korisnik:Akatone|Akatone]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] : vaše mišljenje nam je potrebno, molim vas da se izjasnite po ovoj temi. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) ::Saglasan sam, i hvala na pozivanju još ljudi da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:48 (CEST) :::Dodatno, ova rasprava je zapravo nastavak ove druge: [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Nazivi članaka o naseljima na Kosovu|Nazivi članaka o naseljima na Kosovu]] iz februara 2024., arhivirane na Pijaci. Zato, bacite oko i tamo. :::Mala nužna napomena: ovo nije <u>rasprava o statusu Kosova</u> i argumentacije na <u>političkoj</u> osnovi su offtopic. Pričamo o općem kriteriju po kojem ćemo imenovati geografske članke, tz. između dva toponima (Bukurešt/Bucuresti, Gorizia/Gorica), koji ćemo koristiti za naziv članka. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 20:07 (CEST) ::::Kako ovo uvijek ode na nešto veće nego što jest meni nije jasno! :D Dakle, nema tu neke dileme - lingvistika jasno govori da se imena gradova '''pišu u izvorniku''', osim za dobro poznate i udomaćene '''izuzetke'''. Izuzetak znači da je nečega malo, a ne da je cijela jedna država izuzetak. Kada se promijene lingvistička pravila, onda možemo raspravljati, ali nemamo mi tu što puno izmišljati, a samim time ni integrirati išta od ovoga u jezične smjernice ili nešto slično. Piše jasno da se držimo lingvistike tamo, no? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:54 (CEST) :::::::Pričamo o ovome: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]] :::::::S moje strane, podržavam to pravilo i zapravo njega se i držim. Detaljnije: moj pravac je da naziv članka bude izvorni (Wien) a da u tijelu članka pišemo našom verzijom (Beč). Mislim da un tekstu članka moramo se držati do klasičnog hrvatskog i klasičnog srpskog, ustaljenog između 1848. i 2005. (bubam datume...), izbjegavajući tuđice tamo gdje još imamo ijedan valjan naš sinonim. S druge strane, držati se izvornog toponima (Wien) rješava puno problema i nesuglasica, olakšavajući pitanja kategorizacije, duplikata i poveznica prema drugim projektima. Zato, ako pratimo dosljedno, to bi bilo: naziv članka je "Ferizaj", "Wien", "Trieste"; u tekstu se priča o Uroševcu, Beču, Trstu. Ta opcija nije neprirodna za nas. U svakodnevnici smo navikli na prebacivanje s latinice na ćirilicu, ili s jedne regionalne inačice na drugu, kamoli da nam smeta ta dvojnost u toponimima. Pih, mačiji kašalj. :::::::Stoga, namjerno sam proširio temu jer očigledno se često vraćamo na nju, što znači da nismo 100 % suglasni i bitno je da imamo u vidu mišljenje sviju i da, zatim, konačan zaključak bude jasno naglašen, crno na bijelo. To je postavljanje solidnih temelja. Te istovremeno, rasprava je potrebna jer je mjesto za razmjenu, gdje svatko ima pravo na "neslaganje" s mišljenjem većine. Naravno, u granicama međusobnog poštovanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22. jula 2025. u 17:54 (CEST) ::::::::Again, nećemo lingvističku stvar svoditi na političku. Lingvistički je okej da se zove Beč i da se zove Priština. Lingvistički nije okej da svako mjesto u jednoj državi prekrštavamo, pogotovo ne iz političkih razloga. Nema se tu što širiti i vraćati kad je sve apsolutno jasno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 18:19 (CEST) ::::Da, slažem se, ali ne vidim što je "politički" u mojoj opciji.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 14:37 (CEST) :::::Možda sam ja krivo shvatio, ali ja sam mislio da si ti predložio da mi odlučimo hoćemo li pisati Beč ili Wien. U tom slučaju, to je "politička" odluka koja je suprotna lingvističkoj praksi, za što nisam. Ako je lingvistički okej da je Beč - Beč, onda neka bude Beč. S druge strane, ne postoji lingvistička praksa koja nalaže da se sva naseljena mjesta u jednoj državi pretvore u iznimku; postoje narodni nazivi za puno stranih gradova, to sam i sam rekao, ali samo su neki iznimke. Takva bi odluka isto bila "politička" po svojoj prirodi. Mi smo tu dužni slušati lingvistiku, a ne sami krojiti neka pravila, samo to. Ako sam krivo shvatio, onda sorry, ima puno teksta i moguće da sam nešto zblesao xD Svakako, ni jedan ni drugi komentar nije bio zlonamjeran! :D Samo ''neću politiku u ovu butigu''! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. jula 2025. u 15:02 (CEST) ::::::::Okej, važi. Ne brini, samo razgovaramo. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 15:06 (CEST) ::Kada god postoji domaći naziv za neki geografski pojam, meni je njegova upotreba prirodna i normalna stvar. Tako Beč, Prizren, Nemačka, šta god. Naravno mogu se navesti i svi ostali oblici, ali prednost ima onaj na jeziku kojim govorimo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 27. jula 2025. u 02:29 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima == Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]: * Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski. Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST) :Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet: :# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima? :# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao "film noar". Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? :# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. :# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. :# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo "korehimijento", mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati "samuraj", taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati "kandži" ili "kanđi" umjesto "kanji" mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice. :Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog: ::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu. ::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu: ::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}} ::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST) :::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da "srbizira" jezik, so... :D). :::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST) ::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se "ne uklapaju u glasovni sastav" naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao "tipografska indikacija promene grafičkog koda". Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST) :::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore "Alternativni ''rock''" ili "''Gay'' parada". Isto vrijedi i za pizzu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST) ::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST) :::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer "alternativni rok" može značiti i "alternativni rock" i "zamjenski vremenski rok", a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija "alternativni ''rock''". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST) ::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST) :::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST) ::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST) :::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST) ::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano "dz"... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST) :::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST) == Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha == {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} Poštovane kolege, može li netko od vas bacit oko na ovaj prijedlog: [[Razgovor:Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha]]. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. novembra 2025. u 13:05 (CET) :A što ti ga ja znam... vidio sam ovo već bio, ali... ne znam što je najbolja solucija. Ovo je doslovno Ured (ili Kancelarija, zašto Kancelarija, ''tho''?) za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj i to mi se čini kao najbolji. Ne znam zašto bismo prevodili to kao "poslovi Commonwealtha" kad ni u izvorniku nema izraz ''affairs'' vezan uz to (''Foreign'' je skraćeno od ''foreign affairs'' pa ne treba pisati, ali ne znam da je ovo ''Commonwealth affairs''... mada, možda samo nisam dobro pročitao... :D)... meni se '''Ured za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj''' čini kao najbolja solucija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. novembra 2025. u 23:48 (CET) ::Da, i meni "kancelarija" zvuči nakaradno mada se doduše ne bavim pravnim leksikonom tako da to mi ide na uho. Možda bi nam trebala tu dublja istraga, tipa: kako se ta ustanova već spominje u našim javnim dokumentima? Kako se nazivaju slične ustanove u našim pravnim aktima? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2025. u 09:13 (CET) :::Nazivaju se ministarstvima xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 6. novembra 2025. u 09:57 (CET) == Otok ili ostrvo == Predložio bih da se članci o otocima premjeste na "ostrvo". Argumenti u nastavku: * Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]]. * Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire "ostrvo" jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju. * Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFdkWBU%3D&keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost. Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST) :Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove "Ostrva u Hrvatskoj", a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ "otok" u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST) :::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju "Ade", ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST) ::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST) :::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije "osobno" ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST) ::::::Ne slažem se. "Sveučilište" nije vlastito ime, ali "Sveučilište u Zagrebu" itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost "ostrvo". No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST) :::::::Goli otok je "otok Goli otok", odnosno "ostrvo Goli otok". Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije "sveučilište Sveučilište u Zagrebu", odnosno "univerzitet Sveučilište u Zagrebu". Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je "Gospodin Jean-Paul". Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je "Gospodin Jean-Paul". Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš "Goli otok", a ovo "gospodin" - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti "Mister Jean-Paul", neće ostaviti ovo "Gospodin". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST) ::::::::Pa i "Sveučilište u Zagrebu" (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno "univerzitet koji se nalazi u Zagrebu", već službeno ime institucije, odnosno reč "sveučilište" službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je "sveučilište" reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST) :::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka "Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb" išao bi "Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb" (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio "GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u "University", sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je "Univerziteti u Hrvatskoj", a svi su članci "Sveučilište"? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS. :::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. :::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se "službeno" zove "Grof Monte Cristo" (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. :::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo <u>naziv ade</u>, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST) ::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST) :::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST) :U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ "otok" u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). "Otok" se češće nađe u naslovima članaka od "ostrva", a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost "otoku" zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST) ::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove "otok otok" i "sveučilište sveučilište" :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST) nk434r3b5mgtuylxhz513v1tq9jjijo Moliceiro 0 4719615 42581217 42553215 2026-04-16T17:23:17Z Zavičajac 76707 /* Nematerijalna svjetska baština */ 42581217 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Moliceiro čamac: pomorska stolarska umjetnost regije Aveiro |slika = Moliceiro K27.jpg |godina = 2025. |regija = Evropa |id = 02332 |ugroženost = ne |poveznica = https://ich.unesco.org/en/USL/moliceiro-boat-naval-carpentry-art-of-the-aveiro-region-02332 |država = {{flag|Portugal}} }} '''Moliceiro''' je vrsta [[portugal]]skog čamca ravnog dna. Ime je dobio po portugalskoj riječi ''moliço'', koja označava žetvu (prikupljanje) vodenih biljaka neophodnih za gnojidbu poljoprivrednog zemljišta, što je godinama, uz [[ribolov]], bila jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti u regiji oko [[Porta]] i Aveira. Danas se moliceiro koristi za [[turizam]] i druge aktivnosti koje povećavaju vrijednost čamca, poput regata, natjecanja, publikacija ili izložbi, doprinoseći njegovom očuvanju. Pronalaženje novih profesionalaca koji bi redovno osiguravali kontinuitet ove umjetničke forme bilo je izazovno. Trenutno se samo pet majstora bavi izradom i jedan slikar iz Moliceira, što dovodi u pitanje očuvanj ovog umjetničkog oblika.<ref>[https://riavivarte.aida.pt/en/2023/06/22/naval-carpentry-art/ Moliceiro: Pomorska stolarska umjetnost regije Aveiro je nematerijalna kulturna baštinaps - riavivarte.aida.pt - Pristupljeno, 26. januara 2026.]{{de}}</ref> == Izvedba == Moliceiro su brodovi niskog kvaliteta koji olakšavaju utovar morskih plodova. Imaju vrlo elegantan pramac i krmu koji su obično ukrašeni slikama iz svakodnevice. Ukupna duljina je oko 15 metara, najveća širina oko 2,50 m. Plovi na niskoj dubini vode. Pramac je pokriven. Kao sredstvo pogona koristi jedro, štap i vuču. Vučno uže je kabel koji se koristi pri prolasku najužim kanalima ili blizu obala, kada se plovi protiv struje ili protiv vjetra. Izgrađena je od borovog drva [[File:Aveiro, Portugal (53974051462).jpg|mini|lijevo|200px]] == Nematerijalna kulturna baština == Moliceiro se nalazi na [[UNESCO]]-voj Reprezentativnoj [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi|listi]] [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] Portugala.<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/portugal-PT UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Portugalu - ich.unesco.org, Pristupljeno, 28. januara 2026.]{{en}}</ref> Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet UNESCO-a za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 20-om zasjedanju koje je održano od 8. do 12. decembra 2025. u [[Nju Delhi|Nju Delhiju]] u [[Indija|Indiji]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/USL/moliceiro-boat-naval-carpentry-art-of-the-aveiro-region-02332 UNESCO: Moliceiro čamac: pomorska stolarska umjetnost regije Aveiro - ich.unesco.org - Pristupljeno, 26. januara 2026.]{{en}}</ref> Upis na listu ima za cilj cijeniti i očuvati umjetnost i majstore graditelja brodova i slikara moliceira u regiji Aveiro, koji stvaraju neke od najljepših brodova na svijetu. == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Cobza}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Portugalu]] 9otitk0tev3lz5eft1nutx0jxm5o9iy Wikipedija:CEE Proljeće 2026./Statistika 4 4720573 42581250 42580976 2026-04-17T03:46:03Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike 42581250 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <!-- BOT:UPDATED:START --> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-04-17 05:45 CEST <!-- BOT:UPDATED:END --> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 2. | [[Odnosi Poljske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 3. | [[Suvaja (pećina)]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 4. | [[Ljubiša Ćurgus]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 5. | [[Bolnica u Šobatovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 6. | [[Elek Benedek]] | književnost | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 7. | [[Mađarizam]] | lingvistika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 8. | [[Sevasti Qiriazi]] | žena<br>obrazovanje<br>društvo | {{Zastava|Albanija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 9. | [[Partizanska bolnica Lastve]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 10. | [[Zabel Jesajan]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | {{Zastava|Armenija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 11. | [[Saša Božović]] | žena | {{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 12. | [[Matilda Caragiu Marioțeanu]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | [[Aromunski jezik]]<br>{{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 13. | [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 14. | [[Partizanska bolnica Korčanica]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 15. | [[Mala partizanka]] | historija<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 16. | [[Nekropola stećaka Kopošići]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 17. | [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 18. | [[Valentina Tereškova]] | nauka<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 19. | [[Wisława Szymborska]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 20. | [[Nekropola stećaka Podgradinje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 21. | [[Jama Oko]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 22. | [[Nekropola stećaka Toplice]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 23. | [[Olga Tokarczuk]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 24. | [[Władysław Reymont]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 25. | [[Nekropola stećaka Međugorje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 26. | [[Agnieszka Holland]] | film<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 27. | [[Irma Čremošnik]] | kultura<br>historija<br>žena | {{Zastava|Slovenija}}<br>{{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 28. | [[Ratno stanje u Poljskoj]] | historija<br>politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 29. | [[Otto von Steinbeis]] | historija<br>transport | {{Zastava|Austrija}}<br>{{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 30. | [[Muzej Istočne Bosne Tuzla]] | kultura | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 31. | [[Alex Manninger]] | sport<br>biografija | {{Zastava|Austrija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 32. | [[Kosivska keramika]] | kultura | {{Zastava|Ukrajina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> 1bw9n2fs4jo4vxrhumf05ozv9thvh5h Alex Manninger 0 4721409 42581205 2026-04-16T16:06:46Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Alex Manninger | slika = | punoime = Alexander Manninger | nadimak = | datumrođenja = | rodnigrad = | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = | pozicija... 42581205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Alex Manninger | slika = | punoime = Alexander Manninger | nadimak = | datumrođenja = | rodnigrad = | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = | pozicija = | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = | klubovi1 = | nastupi(golovi)1 = | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1999 – 2009 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|AUT}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 33 (0) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 16.4.2026 }} '''Alexander Manninger''', poznatiji kao '''Alex Manninger''' ([[Salzburg]], [[4. lipnja]] [[1977.]] – [[Nußdorf am Haunsberg]], [[16. travnja]] [[2026.]]), [[Austrija|austrijski]] nogometni golman. Karijeru je počeo u lokalnom [[SV Salzburg]]u, a kasnije je igrao u nizu poznatih europskih klubova kao što su [[Arsenal F.C.|Arsenal]], [[ACF Fiorentina|Fiorentina]], [[RCD Espanyol|Espanyol]], [[Udinese Calcio|Udinese]] i [[Juventus FC|Juventus]]. Igrao je i za [[Fudbalska reprezentacija Austrije|reprezentaciju Austrije]], za koju je nastupio 33 puta, uključujući i na [[UEFA Euro 2008.|UEFA Euru 2008.]] godine. == Karijera == === Klupska karijera === Profesionalnu karijeru započeo je [[1995.]] godine u [[SV Salzburg]]u, gdje je od [[1984.]] godine igrao kao junior. U prvoj je sezoni ostvario samo jedan nastup za prvu momčad te je poslan na posudbu u [[Vorwärts Steyr]], gdje je protiv [[Grazer AK|Grazera]] odigrao svoju prvu utakmicu na najvišoj razini. Upravo će ga [[Grazer AK]] kupiti [[1996.]] godine, a debi je imao protiv [[Inter Milan|Intera]] u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] jer prvi golman nije bio spreman nastupiti u toj utakmici. Nakon samo jedne sezone senzacionalno je potpisao za [[london]]ski [[Arsenal FC|Arsenal]], gdje je doveden kao zamjena iskusnom dugogodišnjem golmanu [[David Seaman|Davidu Seamanu]]. Iako je bio Seamanova zamjena kroz pet sezona, Manninger je imao vrlo uspješan boravak u [[London]]u. Tijekom sezone 1997./1998. mijenjao je Seamana dok je ovaj bio ozlijeđen te je uspio skupiti šest utakmica za redom bez primljenog gola u [[FA Premier liga|Premier ligi]], izjednačivši klupski rekord. U ožujku [[1998.]] godine proglašen je igračem mjeseca Premier lige.<ref name=Arsekeepers>{{cite web|title=A complete history of goalkeeping at Arsene Wenger's Arsenal|url=http://www.sport.co.uk/features/Football/974/A_complete_history_of_goalkeeping_at_Arsene_Wengers_Arsenal.aspx|work=sport.co.uk|access-date=24 February 2012|archive-date=21 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100421113240/http://www.sport.co.uk/features/Football/974/A_complete_history_of_goalkeeping_at_Arsene_Wengers_Arsenal.aspx|url-status=dead}}</ref> No, po Seamanovom povratku opet je vraćen na klupu; iako je do kraja sezone skupio tek sedam nastupa (a 10 ih je potrebno za medalju), dobio je medalju za prvaka kada je Arsenal te sezone osvojio ligu jer je procijenjeno da je njegov doprinos Arsenalovom pohodu na titulu bio dovoljno značajan. Istaknuo se i u [[FA kup|FA kupu]], gdje je u četvrtfinalu protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] obranio penal [[Ejal Berković|Ejalu Berkoviću]], odvevši tako Arsenal u polufinale;<ref>{{cite news|title=West Ham 1 Arsenal 1 (aet, 3-4 on penalties)|url=http://www.sportinglife.com/football/news/article/165/7770613/west-ham-1-arsenal-1-aet-3-4-on-penalties|publisher=Sporting Life|access-date=12 November 2013|archive-date=12 November 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112165355/http://www.sportinglife.com/football/news/article/165/7770613/west-ham-1-arsenal-1-aet-3-4-on-penalties|url-status=dead}}</ref> u finalu, gdje je Arsenal pobijedio, bio je na klupi. Kada je Arsenal [[2001.]] godine kupio [[Richard Wright (fudbaler)|Richarda Wrighta]], Manninger je postao treći golman te je otišao u [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]] na posudbu,<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/a/arsenal/1470409.stm|title=Manninger completes Fiorentina switch|work=BBC Sport|date=7 August 2001|access-date=16 June 2008}}</ref> a [[2002.]] godine prodan je [[RCD Espanyol|Espanyolu]].<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/a/arsenal/2043343.stm|title=Manninger joins Espanyol|work=BBC Sport|date=4 July 2002|access-date=16 June 2008}}</ref> Španjolski je klub napustio nakon samo dva mjeseca bez ijednog nastupa za prvu momčad, tvrdeći da je klub prekršio dogovorene stavke ugovora.<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/a/arsenal/2211811.stm|title=Espanyol release Manninger|work=BBC Sport|date=23 August 2002|access-date=16 June 2008}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11670_2258217,00.html|title=Alex breaks silence on Espanyol fiasco|work=Sky Sports | first = Mark | last = Kendall | access-date = 20 January 2013}}</ref> Ostatak sezone proveo je u [[Torino F.C.|Torinu]]<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/2658759.stm|title=Manninger joins Torino|work=BBC Sport|date=14 January 2003|access-date=16 June 2008}}</ref> te je do [[2012.]] godine, uz izuzetak dva kraća boravka u [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburgu]], igrao u različitim talijanskim klubovima. Najduže se zadržao u [[Juventus FC|Juventusu]],<ref>{{cite web | url = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/01d0-0e6f93cea1bf-61d59846859b-1000--manninger-swaps-udinese-for-juve/ | title = Manninger swaps Udinese for Juve | publisher = [[UEFA]] | date = 5 August 2008 | access-date = 20 January 2013}}</ref> gdje je igrao četiri sezone i skupio 27 nastupa uz jedan naslov [[Serie A|prvaka Italije]].<ref>{{cite web |url=https://it.uefa.com/uefachampionsleague/news/01d3-0e706156db6c-000f69547d79-1000--juve-tranquilla-nelle-mani-di-manninger/?referrer=%2Fuefachampionsleague%2Fnews%2Fnewsid%3D776679 |title=Juve tranquilla nelle mani di Manninger |publisher=[[UEFA]] |language=it |last1=Radaelli |first1=Roberta |date=21 November 2008 |access-date=4 June 2020 }}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_6208010,00.html|title=Buffon return unknown|publisher=[[Sky Sports]]|date=15 June 2010|access-date=24 June 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.repubblica.it/sport/calcio/serie-a/juventus/2010/07/05/news/storari-5405867/|title=''Buffon super, ma io non mi sento un vice''|work=La Repubblica|language=it|last1=Ormezzano|first1=Timothy|date=5 July 2010|access-date=3 October 2017}}</ref><ref name="Manninger making up for lost time">{{cite web |url=https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/0000240212.jsp |title=Manninger making up for lost time |publisher=Bundesliga |access-date=4 June 2020 }}</ref> Od [[2012.]] do [[2016.]] igrao je za [[FC Augsburg]],<ref name="Manninger making up for lost time"/><ref>{{cite web |url=https://www.fourfourtwo.com/us/news/manninger-pens-one-year-augsburg-extension |title=Manninger pens one-year Augsburg extension |publisher=FourFourTwo |date=24 February 2014 |access-date=4 June 2020 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/soccer-transfers/story/2911449/liverpool-considering-signing-ex-arsenal-goalkeeper-alex-manninger-source |title=Liverpool consider signing Manninger, Danny Ward joins Huddersfield on loan |publisher=ESPN FC |last1=Price |first1=Glenn |date=11 July 2016 |access-date=4 June 2020 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.dw.com/en/weinzierl-exit-heralds-new-era-for-augsburg/a-19474291 |title=Weinzierl exit heralds new era for Augsburg |publisher=DW |last1=Chaffer |first1=Alex |date=17 August 2016 |access-date=4 June 2020 }}</ref> a [[2016.]] godine potpisao je kratkoročni ugovor s [[Liverpool F.C.|Liverpoolom]], međutim nije upisao nijedan nastup za engleski klub.<ref>{{cite web|title=Liverpool complete deal for Alex Manninger|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/228619-liverpool-complete-deal-for-alex-manninger|website=liverpoolfc.com|publisher=Liverpool F.C.|access-date=22 July 2016|date=22 July 2016}}</ref> Umirovio se [[2017.]] godine nakon isteka ugovora.<ref>{{cite web|title=Manninger set to retire: 'Keeper on career, LFC experience and future|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/263769-manninger-set-to-retire-keeper-on-career-lfc-experience-and-future|website=liverpoolfc.com|publisher=Liverpool F.C.|access-date=25 May 2017|date=25 May 2017}}</ref> === Reprezentativna karijera === Za [[Fudbalska reprezentacija Austrije|reprezentaciju Austrije]] debitirao je u kolovozu [[1999.]] godine u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedske]]. Bio je dio momčadi na [[UEFA Euro 2008.|UEFA Euru 2008.]] godine, ali nije odigrao nijednu utakmicu. Umirovio se [[5. kolovoza]] [[2009.]] godine nakon deset godina u reprezentaciji i 33 odigrane utakmice. == Privatni život i smrt == Prije nego što je započeo profesionalnu nogometnu karijeru, Manninger je radio kao tesar. Nakon umirovljenja posvetio se izradi namještaja i nekretninama.<ref>{{cite web|url=http://www.squawka.com/news/gianluigi-buffon-wrote-the-book-on-how-to-be-a-top-goalkeeper-manninger/996153#D60ZdxOCkmvbRQWI.99|title=Gianluigi Buffon wrote the book on how to be a top goalkeeper – Manninger|publisher=Squawka|author=Husmukh Kerai|date=3 October 2017|access-date=3 October 2017}}</ref> Poginuo je [[16. travnja]] [[2026.]] godine u prometnoj nesreći, kada je putnički vlak udario u njegov automobil na nezaštićenom pružnom prijelazu u [[Nußdorf am Haunsberg|Nußdorfu am Haunsbergu]] nedaleko od [[Salzburg]]a.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c4g84l14e5eo|work=[[BBC Sport]]|title=Alex Manninger: Ex-Arsenal goalkeeper dies after car hit by train|date=16 April 2026|access-date=16 April 2026|last=Jackson|first=Bobbie}}</ref><ref>{{Cite news |last=Rumsby |first=Ben |date=2026-04-16 |title=Former Arsenal and Liverpool goalkeeper Alex Manninger killed after car hit by train |url=https://www.telegraph.co.uk/football/2026/04/16/alex-manninger-dead-arsenal-liverpool-car-crash-train/ |access-date=2026-04-16 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * {{Soccerbase}} * {{NFT player|id=484}} * {{FIFA player}} {{Sastav Austrija 2008 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1977|2026|Manninger, Alex}} qmft9g2essucsfyi4wlo9ckrkgmog50 42581210 42581205 2026-04-16T16:56:21Z Edgar Allan Poe 29250 42581210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Alex Manninger | slika = Juventus - 2010 - Alexander Manninger (cropped).jpg | punoime = Alexander Manninger | nadimak = | datumrođenja = [[4. lipnja]] [[1977.]] | rodnigrad = {{flagicon|AUT}} [[Salzburg]] | rodnadržava = [[Austrija]] | datumsmrti = {{Datum smrti i dob|2026|4|16|1977|6|4|hr=da}} | gradsmrti = {{nowrap|{{flagicon|AUT}} [[Nußdorf am Haunsberg]], [[Austrija]]}} | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.89 m | pozicija = golman | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1984 – 1995 | omladinskipogoni = {{flagicon|AUT}} [[SV Salzburg]] | godine1 = 1995 – 1996 | klubovi1 = {{flagicon|AUT}} [[SV Salzburg]] | nastupi(golovi)1 = 1 (0) | godine2 = 1995 | klubovi2 = → {{flagicon|AUT}} [[SK Vorwärts Steyr|Vorwärts Steyr]] | nastupi(golovi)2 = 5 (0) | godine3 = 1996 – 1997 | klubovi3 = {{flagicon|AUT}} [[Grazer AK]] | nastupi(golovi)3 = 23 (0) | godine4 = 1997 – 2002 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | nastupi(golovi)4 = 39 (0) | godine5 = 2001 – 2002 | klubovi5 = → {{flagicon|ITA|1946}} [[AFC Fiorentina|Fiorentina]] | nastupi(golovi)5 = 24 (0) | godine6 = 2002 | klubovi6 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Espanyol|Espanyol]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = 2003 | klubovi7 = {{flagicon|ITA|2003}} [[Torino FC|Torino]] | nastupi(golovi)7 = 3 (0) | godine8 = 2003 – 2005 | klubovi8 = {{flagicon|ITA|2003}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | nastupi(golovi)8 = 0 (0) | godine9 = 2004 – 2005 | klubovi9 = → {{flagicon|ITA|2003}} [[Siena FC SSD|Siena]] | nastupi(golovi)9 = 19 (0) | godine10 = 2005 – 2006 | klubovi10 = {{nowrap|{{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]}} | nastupi(golovi)10 = 16 (0) | godine11 = 2006 – 2008 | klubovi11 = {{flagicon|ITA}} [[Siena FC SSD|Siena]] | nastupi(golovi)11 = 64 (0) | godine12 = 2008 | klubovi12 = {{nowrap|{{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]}} | nastupi(golovi)12 = 0 (0) | godine13 = 2008 | klubovi13 = {{flagicon|ITA}} [[Udinese Calcio|Udinese]] | nastupi(golovi)13 = 0 (0) | godine14 = 2008 – 2012 | klubovi14 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | nastupi(golovi)14 = 27 (0) | godine15 = 2012 – 2016 | klubovi15 = {{flagicon|NJE}} [[FC Augsburg]] | nastupi(golovi)15 = 36 (0) | godine16 = 2016 – 2017 | klubovi16 = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi)16 = 0 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1999 – 2009 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|AUT}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 33 (0) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 16.4.2026 }} '''Alexander Manninger''', poznatiji kao '''Alex Manninger''' ([[Salzburg]], [[4. lipnja]] [[1977.]] – [[Nußdorf am Haunsberg]], [[16. travnja]] [[2026.]]), [[Austrija|austrijski]] nogometni golman. Karijeru je počeo u lokalnom [[SV Salzburg]]u, a kasnije je igrao u nizu poznatih europskih klubova kao što su [[Arsenal F.C.|Arsenal]], [[ACF Fiorentina|Fiorentina]], [[RCD Espanyol|Espanyol]], [[Udinese Calcio|Udinese]] i [[Juventus FC|Juventus]]. Igrao je i za [[Fudbalska reprezentacija Austrije|reprezentaciju Austrije]], za koju je nastupio 33 puta, uključujući i na [[UEFA Euro 2008.|UEFA Euru 2008.]] godine. == Karijera == === Klupska karijera === Profesionalnu karijeru započeo je [[1995.]] godine u [[SV Salzburg]]u, gdje je od [[1984.]] godine igrao kao junior. U prvoj je sezoni ostvario samo jedan nastup za prvu momčad te je poslan na posudbu u [[Vorwärts Steyr]], gdje je protiv [[Grazer AK|Grazera]] odigrao svoju prvu utakmicu na najvišoj razini. Upravo će ga [[Grazer AK]] kupiti [[1996.]] godine, a debi je imao protiv [[Inter Milan|Intera]] u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] jer prvi golman nije bio spreman nastupiti u toj utakmici. Nakon samo jedne sezone senzacionalno je potpisao za [[london]]ski [[Arsenal FC|Arsenal]], gdje je doveden kao zamjena iskusnom dugogodišnjem golmanu [[David Seaman|Davidu Seamanu]]. Iako je bio Seamanova zamjena kroz pet sezona, Manninger je imao vrlo uspješan boravak u [[London]]u. Tijekom sezone 1997./1998. mijenjao je Seamana dok je ovaj bio ozlijeđen te je uspio skupiti šest utakmica za redom bez primljenog gola u [[FA Premier liga|Premier ligi]], izjednačivši klupski rekord. U ožujku [[1998.]] godine proglašen je igračem mjeseca Premier lige.<ref name=Arsekeepers>{{cite web|title=A complete history of goalkeeping at Arsene Wenger's Arsenal|url=http://www.sport.co.uk/features/Football/974/A_complete_history_of_goalkeeping_at_Arsene_Wengers_Arsenal.aspx|work=sport.co.uk|access-date=24 February 2012|archive-date=21 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100421113240/http://www.sport.co.uk/features/Football/974/A_complete_history_of_goalkeeping_at_Arsene_Wengers_Arsenal.aspx|url-status=dead}}</ref> No, po Seamanovom povratku opet je vraćen na klupu; iako je do kraja sezone skupio tek sedam nastupa (a 10 ih je potrebno za medalju), dobio je medalju za prvaka kada je Arsenal te sezone osvojio ligu jer je procijenjeno da je njegov doprinos Arsenalovom pohodu na titulu bio dovoljno značajan. Istaknuo se i u [[FA kup|FA kupu]], gdje je u četvrtfinalu protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] obranio penal [[Ejal Berković|Ejalu Berkoviću]], odvevši tako Arsenal u polufinale;<ref>{{cite news|title=West Ham 1 Arsenal 1 (aet, 3-4 on penalties)|url=http://www.sportinglife.com/football/news/article/165/7770613/west-ham-1-arsenal-1-aet-3-4-on-penalties|publisher=Sporting Life|access-date=12 November 2013|archive-date=12 November 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112165355/http://www.sportinglife.com/football/news/article/165/7770613/west-ham-1-arsenal-1-aet-3-4-on-penalties|url-status=dead}}</ref> u finalu, gdje je Arsenal pobijedio, bio je na klupi. Kada je Arsenal [[2001.]] godine kupio [[Richard Wright (fudbaler)|Richarda Wrighta]], Manninger je postao treći golman te je otišao u [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]] na posudbu,<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/a/arsenal/1470409.stm|title=Manninger completes Fiorentina switch|work=BBC Sport|date=7 August 2001|access-date=16 June 2008}}</ref> a [[2002.]] godine prodan je [[RCD Espanyol|Espanyolu]].<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/a/arsenal/2043343.stm|title=Manninger joins Espanyol|work=BBC Sport|date=4 July 2002|access-date=16 June 2008}}</ref> Španjolski je klub napustio nakon samo dva mjeseca bez ijednog nastupa za prvu momčad, tvrdeći da je klub prekršio dogovorene stavke ugovora.<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/a/arsenal/2211811.stm|title=Espanyol release Manninger|work=BBC Sport|date=23 August 2002|access-date=16 June 2008}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11670_2258217,00.html|title=Alex breaks silence on Espanyol fiasco|work=Sky Sports | first = Mark | last = Kendall | access-date = 20 January 2013}}</ref> Ostatak sezone proveo je u [[Torino F.C.|Torinu]]<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/2658759.stm|title=Manninger joins Torino|work=BBC Sport|date=14 January 2003|access-date=16 June 2008}}</ref> te je do [[2012.]] godine, uz izuzetak dva kraća boravka u [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburgu]], igrao u različitim talijanskim klubovima. Najduže se zadržao u [[Juventus FC|Juventusu]],<ref>{{cite web | url = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/01d0-0e6f93cea1bf-61d59846859b-1000--manninger-swaps-udinese-for-juve/ | title = Manninger swaps Udinese for Juve | publisher = [[UEFA]] | date = 5 August 2008 | access-date = 20 January 2013}}</ref> gdje je igrao četiri sezone i skupio 27 nastupa uz jedan naslov [[Serie A|prvaka Italije]].<ref>{{cite web |url=https://it.uefa.com/uefachampionsleague/news/01d3-0e706156db6c-000f69547d79-1000--juve-tranquilla-nelle-mani-di-manninger/?referrer=%2Fuefachampionsleague%2Fnews%2Fnewsid%3D776679 |title=Juve tranquilla nelle mani di Manninger |publisher=[[UEFA]] |language=it |last1=Radaelli |first1=Roberta |date=21 November 2008 |access-date=4 June 2020 }}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_6208010,00.html|title=Buffon return unknown|publisher=[[Sky Sports]]|date=15 June 2010|access-date=24 June 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.repubblica.it/sport/calcio/serie-a/juventus/2010/07/05/news/storari-5405867/|title=''Buffon super, ma io non mi sento un vice''|work=La Repubblica|language=it|last1=Ormezzano|first1=Timothy|date=5 July 2010|access-date=3 October 2017}}</ref><ref name="Manninger making up for lost time">{{cite web |url=https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/0000240212.jsp |title=Manninger making up for lost time |publisher=Bundesliga |access-date=4 June 2020 }}</ref> Od [[2012.]] do [[2016.]] igrao je za [[FC Augsburg]],<ref name="Manninger making up for lost time"/><ref>{{cite web |url=https://www.fourfourtwo.com/us/news/manninger-pens-one-year-augsburg-extension |title=Manninger pens one-year Augsburg extension |publisher=FourFourTwo |date=24 February 2014 |access-date=4 June 2020 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/soccer-transfers/story/2911449/liverpool-considering-signing-ex-arsenal-goalkeeper-alex-manninger-source |title=Liverpool consider signing Manninger, Danny Ward joins Huddersfield on loan |publisher=ESPN FC |last1=Price |first1=Glenn |date=11 July 2016 |access-date=4 June 2020 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.dw.com/en/weinzierl-exit-heralds-new-era-for-augsburg/a-19474291 |title=Weinzierl exit heralds new era for Augsburg |publisher=DW |last1=Chaffer |first1=Alex |date=17 August 2016 |access-date=4 June 2020 }}</ref> a [[2016.]] godine potpisao je kratkoročni ugovor s [[Liverpool F.C.|Liverpoolom]], međutim nije upisao nijedan nastup za engleski klub.<ref>{{cite web|title=Liverpool complete deal for Alex Manninger|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/228619-liverpool-complete-deal-for-alex-manninger|website=liverpoolfc.com|publisher=Liverpool F.C.|access-date=22 July 2016|date=22 July 2016}}</ref> Umirovio se [[2017.]] godine nakon isteka ugovora.<ref>{{cite web|title=Manninger set to retire: 'Keeper on career, LFC experience and future|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/263769-manninger-set-to-retire-keeper-on-career-lfc-experience-and-future|website=liverpoolfc.com|publisher=Liverpool F.C.|access-date=25 May 2017|date=25 May 2017}}</ref> === Reprezentativna karijera === Za [[Fudbalska reprezentacija Austrije|reprezentaciju Austrije]] debitirao je u kolovozu [[1999.]] godine u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedske]]. Bio je dio momčadi na [[UEFA Euro 2008.|UEFA Euru 2008.]] godine, ali nije odigrao nijednu utakmicu. Umirovio se [[5. kolovoza]] [[2009.]] godine nakon deset godina u reprezentaciji i 33 odigrane utakmice. == Privatni život i smrt == Prije nego što je započeo profesionalnu nogometnu karijeru, Manninger je radio kao tesar. Nakon umirovljenja posvetio se izradi namještaja i nekretninama.<ref>{{cite web|url=http://www.squawka.com/news/gianluigi-buffon-wrote-the-book-on-how-to-be-a-top-goalkeeper-manninger/996153#D60ZdxOCkmvbRQWI.99|title=Gianluigi Buffon wrote the book on how to be a top goalkeeper – Manninger|publisher=Squawka|author=Husmukh Kerai|date=3 October 2017|access-date=3 October 2017}}</ref> Poginuo je [[16. travnja]] [[2026.]] godine u prometnoj nesreći, kada je putnički vlak udario u njegov automobil na nezaštićenom pružnom prijelazu u [[Nußdorf am Haunsberg|Nußdorfu am Haunsbergu]] nedaleko od [[Salzburg]]a.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c4g84l14e5eo|work=[[BBC Sport]]|title=Alex Manninger: Ex-Arsenal goalkeeper dies after car hit by train|date=16 April 2026|access-date=16 April 2026|last=Jackson|first=Bobbie}}</ref><ref>{{Cite news |last=Rumsby |first=Ben |date=2026-04-16 |title=Former Arsenal and Liverpool goalkeeper Alex Manninger killed after car hit by train |url=https://www.telegraph.co.uk/football/2026/04/16/alex-manninger-dead-arsenal-liverpool-car-crash-train/ |access-date=2026-04-16 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * {{Soccerbase}} * {{NFT player|id=484}} * {{FIFA player}} {{Sastav Austrija 2008 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1977|2026|Manninger, Alex}} r1x41fhbjsbk49pm8vnca0pntwkrwan 42581211 42581210 2026-04-16T16:57:52Z Edgar Allan Poe 29250 + 12 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42581211 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Alex Manninger | slika = Juventus - 2010 - Alexander Manninger (cropped).jpg | punoime = Alexander Manninger | nadimak = | datumrođenja = [[4. lipnja]] [[1977.]] | rodnigrad = {{flagicon|AUT}} [[Salzburg]] | rodnadržava = [[Austrija]] | datumsmrti = {{Datum smrti i dob|2026|4|16|1977|6|4|hr=da}} | gradsmrti = {{nowrap|{{flagicon|AUT}} [[Nußdorf am Haunsberg]], [[Austrija]]}} | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.89 m | pozicija = golman | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1984 – 1995 | omladinskipogoni = {{flagicon|AUT}} [[SV Salzburg]] | godine1 = 1995 – 1996 | klubovi1 = {{flagicon|AUT}} [[SV Salzburg]] | nastupi(golovi)1 = 1 (0) | godine2 = 1995 | klubovi2 = → {{flagicon|AUT}} [[SK Vorwärts Steyr|Vorwärts Steyr]] | nastupi(golovi)2 = 5 (0) | godine3 = 1996 – 1997 | klubovi3 = {{flagicon|AUT}} [[Grazer AK]] | nastupi(golovi)3 = 23 (0) | godine4 = 1997 – 2002 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | nastupi(golovi)4 = 39 (0) | godine5 = 2001 – 2002 | klubovi5 = → {{flagicon|ITA|1946}} [[AFC Fiorentina|Fiorentina]] | nastupi(golovi)5 = 24 (0) | godine6 = 2002 | klubovi6 = {{flagicon|ŠPA}} [[RCD Espanyol|Espanyol]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = 2003 | klubovi7 = {{flagicon|ITA|2003}} [[Torino FC|Torino]] | nastupi(golovi)7 = 3 (0) | godine8 = 2003 – 2005 | klubovi8 = {{flagicon|ITA|2003}} [[Bologna FC 1909|Bologna]] | nastupi(golovi)8 = 0 (0) | godine9 = 2004 – 2005 | klubovi9 = → {{flagicon|ITA|2003}} [[Siena FC SSD|Siena]] | nastupi(golovi)9 = 19 (0) | godine10 = 2005 – 2006 | klubovi10 = {{nowrap|{{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]}} | nastupi(golovi)10 = 16 (0) | godine11 = 2006 – 2008 | klubovi11 = {{flagicon|ITA}} [[Siena FC SSD|Siena]] | nastupi(golovi)11 = 64 (0) | godine12 = 2008 | klubovi12 = {{nowrap|{{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]}} | nastupi(golovi)12 = 0 (0) | godine13 = 2008 | klubovi13 = {{flagicon|ITA}} [[Udinese Calcio|Udinese]] | nastupi(golovi)13 = 0 (0) | godine14 = 2008 – 2012 | klubovi14 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] | nastupi(golovi)14 = 27 (0) | godine15 = 2012 – 2016 | klubovi15 = {{flagicon|NJE}} [[FC Augsburg]] | nastupi(golovi)15 = 36 (0) | godine16 = 2016 – 2017 | klubovi16 = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | nastupi(golovi)16 = 0 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1999 – 2009 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|AUT}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 33 (0) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 16.4.2026 }} '''Alexander Manninger''', poznatiji kao '''Alex Manninger''' ([[Salzburg]], [[4. lipnja]] [[1977.]] – [[Nußdorf am Haunsberg]], [[16. travnja]] [[2026.]]), [[Austrija|austrijski]] nogometni golman. Karijeru je počeo u lokalnom [[SV Salzburg]]u, a kasnije je igrao u nizu poznatih europskih klubova kao što su [[Arsenal F.C.|Arsenal]], [[ACF Fiorentina|Fiorentina]], [[RCD Espanyol|Espanyol]], [[Udinese Calcio|Udinese]] i [[Juventus FC|Juventus]]. Igrao je i za [[Fudbalska reprezentacija Austrije|reprezentaciju Austrije]], za koju je nastupio 33 puta, uključujući i na [[UEFA Euro 2008.|UEFA Euru 2008.]] godine. == Karijera == === Klupska karijera === Profesionalnu karijeru započeo je [[1995.]] godine u [[SV Salzburg]]u, gdje je od [[1984.]] godine igrao kao junior. U prvoj je sezoni ostvario samo jedan nastup za prvu momčad te je poslan na posudbu u [[Vorwärts Steyr]], gdje je protiv [[Grazer AK|Grazera]] odigrao svoju prvu utakmicu na najvišoj razini. Upravo će ga [[Grazer AK]] kupiti [[1996.]] godine, a debi je imao protiv [[Inter Milan|Intera]] u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] jer prvi golman nije bio spreman nastupiti u toj utakmici. Nakon samo jedne sezone senzacionalno je potpisao za [[london]]ski [[Arsenal FC|Arsenal]], gdje je doveden kao zamjena iskusnom dugogodišnjem golmanu [[David Seaman|Davidu Seamanu]]. Iako je bio Seamanova zamjena kroz pet sezona, Manninger je imao vrlo uspješan boravak u [[London]]u. Tijekom sezone 1997./1998. mijenjao je Seamana dok je ovaj bio ozlijeđen te je uspio skupiti šest utakmica za redom bez primljenog gola u [[FA Premier liga|Premier ligi]], izjednačivši klupski rekord. U ožujku [[1998.]] godine proglašen je igračem mjeseca Premier lige.<ref name=Arsekeepers>{{cite web|title=A complete history of goalkeeping at Arsene Wenger's Arsenal|url=http://www.sport.co.uk/features/Football/974/A_complete_history_of_goalkeeping_at_Arsene_Wengers_Arsenal.aspx|work=sport.co.uk|access-date=24 February 2012|archive-date=21 April 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100421113240/http://www.sport.co.uk/features/Football/974/A_complete_history_of_goalkeeping_at_Arsene_Wengers_Arsenal.aspx|url-status=dead}}</ref> No, po Seamanovom povratku opet je vraćen na klupu; iako je do kraja sezone skupio tek sedam nastupa (a 10 ih je potrebno za medalju), dobio je medalju za prvaka kada je Arsenal te sezone osvojio ligu jer je procijenjeno da je njegov doprinos Arsenalovom pohodu na titulu bio dovoljno značajan. Istaknuo se i u [[FA kup|FA kupu]], gdje je u četvrtfinalu protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] obranio penal [[Ejal Berković|Ejalu Berkoviću]], odvevši tako Arsenal u polufinale;<ref>{{cite news|title=West Ham 1 Arsenal 1 (aet, 3-4 on penalties)|url=http://www.sportinglife.com/football/news/article/165/7770613/west-ham-1-arsenal-1-aet-3-4-on-penalties|publisher=Sporting Life|access-date=12 November 2013|archive-date=12 November 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131112165355/http://www.sportinglife.com/football/news/article/165/7770613/west-ham-1-arsenal-1-aet-3-4-on-penalties|url-status=dead}}</ref> u finalu, gdje je Arsenal pobijedio, bio je na klupi. Kada je Arsenal [[2001.]] godine kupio [[Richard Wright (fudbaler)|Richarda Wrighta]], Manninger je postao treći golman te je otišao u [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]] na posudbu,<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/a/arsenal/1470409.stm|title=Manninger completes Fiorentina switch|work=BBC Sport|date=7 August 2001|access-date=16 June 2008}}</ref> a [[2002.]] godine prodan je [[RCD Espanyol|Espanyolu]].<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/a/arsenal/2043343.stm|title=Manninger joins Espanyol|work=BBC Sport|date=4 July 2002|access-date=16 June 2008}}</ref> Španjolski je klub napustio nakon samo dva mjeseca bez ijednog nastupa za prvu momčad, tvrdeći da je klub prekršio dogovorene stavke ugovora.<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/a/arsenal/2211811.stm|title=Espanyol release Manninger|work=BBC Sport|date=23 August 2002|access-date=16 June 2008}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11670_2258217,00.html|title=Alex breaks silence on Espanyol fiasco|work=Sky Sports | first = Mark | last = Kendall | access-date = 20 January 2013}}</ref> Ostatak sezone proveo je u [[Torino F.C.|Torinu]]<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/2658759.stm|title=Manninger joins Torino|work=BBC Sport|date=14 January 2003|access-date=16 June 2008}}</ref> te je do [[2012.]] godine, uz izuzetak dva kraća boravka u [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburgu]], igrao u različitim talijanskim klubovima. Najduže se zadržao u [[Juventus FC|Juventusu]],<ref>{{cite web | url = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/01d0-0e6f93cea1bf-61d59846859b-1000--manninger-swaps-udinese-for-juve/ | title = Manninger swaps Udinese for Juve | publisher = [[UEFA]] | date = 5 August 2008 | access-date = 20 January 2013}}</ref> gdje je igrao četiri sezone i skupio 27 nastupa uz jedan naslov [[Serie A|prvaka Italije]].<ref>{{cite web |url=https://it.uefa.com/uefachampionsleague/news/01d3-0e706156db6c-000f69547d79-1000--juve-tranquilla-nelle-mani-di-manninger/?referrer=%2Fuefachampionsleague%2Fnews%2Fnewsid%3D776679 |title=Juve tranquilla nelle mani di Manninger |publisher=[[UEFA]] |language=it |last1=Radaelli |first1=Roberta |date=21 November 2008 |access-date=4 June 2020 }}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11095_6208010,00.html|title=Buffon return unknown|publisher=[[Sky Sports]]|date=15 June 2010|access-date=24 June 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.repubblica.it/sport/calcio/serie-a/juventus/2010/07/05/news/storari-5405867/|title=''Buffon super, ma io non mi sento un vice''|work=La Repubblica|language=it|last1=Ormezzano|first1=Timothy|date=5 July 2010|access-date=3 October 2017}}</ref><ref name="Manninger making up for lost time">{{cite web |url=https://www.bundesliga.com/en/news/Bundesliga/0000240212.jsp |title=Manninger making up for lost time |publisher=Bundesliga |access-date=4 June 2020 }}</ref> Od [[2012.]] do [[2016.]] igrao je za [[FC Augsburg]],<ref name="Manninger making up for lost time"/><ref>{{cite web |url=https://www.fourfourtwo.com/us/news/manninger-pens-one-year-augsburg-extension |title=Manninger pens one-year Augsburg extension |publisher=FourFourTwo |date=24 February 2014 |access-date=4 June 2020 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/soccer-transfers/story/2911449/liverpool-considering-signing-ex-arsenal-goalkeeper-alex-manninger-source |title=Liverpool consider signing Manninger, Danny Ward joins Huddersfield on loan |publisher=ESPN FC |last1=Price |first1=Glenn |date=11 July 2016 |access-date=4 June 2020 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.dw.com/en/weinzierl-exit-heralds-new-era-for-augsburg/a-19474291 |title=Weinzierl exit heralds new era for Augsburg |publisher=DW |last1=Chaffer |first1=Alex |date=17 August 2016 |access-date=4 June 2020 }}</ref> a [[2016.]] godine potpisao je kratkoročni ugovor s [[Liverpool F.C.|Liverpoolom]], međutim nije upisao nijedan nastup za engleski klub.<ref>{{cite web|title=Liverpool complete deal for Alex Manninger|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/228619-liverpool-complete-deal-for-alex-manninger|website=liverpoolfc.com|publisher=Liverpool F.C.|access-date=22 July 2016|date=22 July 2016}}</ref> Umirovio se [[2017.]] godine nakon isteka ugovora.<ref>{{cite web|title=Manninger set to retire: 'Keeper on career, LFC experience and future|url=http://www.liverpoolfc.com/news/first-team/263769-manninger-set-to-retire-keeper-on-career-lfc-experience-and-future|website=liverpoolfc.com|publisher=Liverpool F.C.|access-date=25 May 2017|date=25 May 2017}}</ref> === Reprezentativna karijera === Za [[Fudbalska reprezentacija Austrije|reprezentaciju Austrije]] debitirao je u kolovozu [[1999.]] godine u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedske]]. Bio je dio momčadi na [[UEFA Euro 2008.|UEFA Euru 2008.]] godine, ali nije odigrao nijednu utakmicu. Umirovio se [[5. kolovoza]] [[2009.]] godine nakon deset godina u reprezentaciji i 33 odigrane utakmice. == Privatni život i smrt == Prije nego što je započeo profesionalnu nogometnu karijeru, Manninger je radio kao tesar. Nakon umirovljenja posvetio se izradi namještaja i nekretninama.<ref>{{cite web|url=http://www.squawka.com/news/gianluigi-buffon-wrote-the-book-on-how-to-be-a-top-goalkeeper-manninger/996153#D60ZdxOCkmvbRQWI.99|title=Gianluigi Buffon wrote the book on how to be a top goalkeeper – Manninger|publisher=Squawka|author=Husmukh Kerai|date=3 October 2017|access-date=3 October 2017}}</ref> Poginuo je [[16. travnja]] [[2026.]] godine u prometnoj nesreći, kada je putnički vlak udario u njegov automobil na nezaštićenom pružnom prijelazu u [[Nußdorf am Haunsberg|Nußdorfu am Haunsbergu]] nedaleko od [[Salzburg]]a.<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c4g84l14e5eo|work=[[BBC Sport]]|title=Alex Manninger: Ex-Arsenal goalkeeper dies after car hit by train|date=16 April 2026|access-date=16 April 2026|last=Jackson|first=Bobbie}}</ref><ref>{{Cite news |last=Rumsby |first=Ben |date=2026-04-16 |title=Former Arsenal and Liverpool goalkeeper Alex Manninger killed after car hit by train |url=https://www.telegraph.co.uk/football/2026/04/16/alex-manninger-dead-arsenal-liverpool-car-crash-train/ |access-date=2026-04-16 |work=The Telegraph |language=en-GB |issn=0307-1235}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * {{Soccerbase}} * {{NFT player|id=484}} * {{FIFA player}} {{Sastav Austrija 2008 EP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1977|2026|Manninger, Alex}} [[Kategorija:Austrijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Red Bull Salzburga]] [[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]] [[Kategorija:Fudbaleri Fiorentine]] [[Kategorija:Fudbaleri Espanyola]] [[Kategorija:Fudbaleri Torina]] [[Kategorija:Fudbaleri Bologne]] [[Kategorija:Fudbaleri Udinesea]] [[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri Liverpoola]] [[Kategorija:Žrtve saobraćajnih nesreća]] [[Kategorija:Biografije, Salzburg]] 82m5anv5hoo4iqtw3r52ss2qc2ixesb Razgovor:Alex Manninger 1 4721410 42581206 2026-04-16T16:07:18Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=Edgar Allan Poe|tema=sport|tema2=biografija|država=Austrija}} 42581206 wikitext text/x-wiki {{CEE Spring 2026|korisnik=Edgar Allan Poe|tema=sport|tema2=biografija|država=Austrija}} sdp0vyqbve8hhcngn01k06i55crm9ao Kosivska keramika 0 4721411 42581209 2026-04-16T16:53:01Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Tradicija kosivske oslikane keramike |slika = Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 14.jpg |godina = 2019. |regija = Evropa |id = 01456 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/tradition-of-kosiv-painted-ceramics-01456 |država = {{flag|Ukrajina}} }} '''Kosivska keramika''' je di... 42581209 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Tradicija kosivske oslikane keramike |slika = Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 14.jpg |godina = 2019. |regija = Evropa |id = 01456 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/tradition-of-kosiv-painted-ceramics-01456 |država = {{flag|Ukrajina}} }} '''Kosivska keramika''' je dio [[nematerijalna kulturna baština|nematerijalne kulturne baštine]] Hucula, etnografske skupine koji su dugo živjeli u [[Karpati]]ma, [[Ukrajina]]. Tradicije kosivske slikarske [[Keramika|keramike]] potiču iz 15. - 16. stoljeća, na području Kosiva i okolnih sela: Pistyn, Verbovets, Stary Kosiv i Kutiv. Tradicije, vještine i kreativne tehnike prenosile su se s generacije na generaciju kroz vlastitu keramičku školu i stil. == Istorija == Istorija ukrajinske keramike potiče iz [[Rumunija|rumunsko]] - ukrajinske [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje]] [[neolit]]sko - [[eneolit]]ske kulture, (na Ukrajinski jezik|ukrajinskom - ''Трипі́льська культу́ра''). Prostirala se na području Karpata i srednjeg [[Dnjepar|Dnjepra]] tokom perioda 5300 - 2950. Nalazi [[Arheologija|arheoloških]] artefakata potvrđuju da je keramika ručno izrađivana u raznim oblicima i veličinama bez lončarskog točka. Tripolje keramika isticala se svojim dizajnom i uzorcima.<ref name="tripoli">{{Cite web |url= https://crees.ku.edu/ukrainian-ceramics |title= Keramika - Ukrajinsko lončarstvo |work= Univerzitet Kanzas - crees.ku.edu |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Ukrajinska keramika dosegla je novi nivo razvoja uvođenjem lončarskog točka tokom perioda [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] (862.-1242.). Postala je široko rasprostranjena ručna izrada, a kvaliteta se poboljšala. Vrhunac je dostigla u 17. i 18. stoljeću, obilježena pojavom centara za proizvodnju keramike. Keramički predmeti isticali su se visokim nivoom izrade i novim materijalima, ukrašenim raznim oblicima, bojama, ukrasima i ukrasima poput cvijeća, zvijezda i lišća. Ulogu glavnog središta narodne keramike u 18. stoljeću prvo je odigralo selo Pistyn. Tradicija se razvijala i u susjednim sredinama: Kosivu (sa selima Monastyrske, Moskalivka, Stary Kosiv, Smodne, Verbovets), selima Kugi i Stary Kugi. Imala je vlastitu tradiciju.<ref name="kosiv">{{Cite web |url= https://authenticukraine.com.ua/en/blog/tradicii-kosivskoi-malovanoi-keramiki |title= Tradicija ručno crtane keramike Kosiva – odjek stoljeća |work= Autentična Ukrajina - authenticukraine.com.ua |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Od XIX. stoljeća središte keramike preselilo se u Kosiv, sa prepoznatljivm značajkama: * trobojna paleta (žuta, zelena i smeđa), povezana je s percepcijom prirode (sunce, planine i kopno); * odraz života Hucula, njihovih vjerovanja i tradicionalnog načina života; * Primjena biblijskih scena i prikaza svetaca, crkava i zvonika. Danas se tradicija razvija u dva smjera: male zanatske radnje i privatne kreativne radionice. Najstarije kosivske keramičke pločice čuvaju se u [[muzej]]ima u [[Bukurešt]]u i [[Beč]]u. == Izrada keramike == Izrada predmeta radi se od lokalne gline tamnosive boje, koja u keramičkoj peći dobiva crvenkasti ton. Većina proizvoda izrađuje se na lončarskom točku. Formirani proizvod se lagano suši, a površina se zalijeva "bijelom glinom" donesenom iz središnjih i istočnih krajeva Ukrajine. Glina nosi ovo ime jer se koristi za bijeljenje kuće ili peći. Predhodno se samelje u bačvama s vodom da bi se dobila željena gustoća i na kraju filtrira. Slijedio je postupak naizmjeničnog zalijevanja i sušenja. Tako je proizvod pripremljen za bojenje. Kada se glina osuši, na površini se metalnim štapićem (grebanjem) crtaju ukrasi i formiraju grafičke konture crteža. Zatim se proizvodi peku i farbaju bojama na bazi metalnih oksida, kako bi se dobile tradicionalne žute, zelene i braon boje, osnovna karakteristika ove keramike. Ponekad majstori dodaju malo kobalta, ali ne toliko da bi izgubili tradicionalnu boju. Tokom pečenja, zelena boja se širi i stvara efekat akvarela, koji se obično naziva „suze“.<ref name="kosiv"/> Asortiman proizvoda su posuđa uobičajene za svakodnevnu upotrebu: lonci za kuhanje, posude za mlijeko, krigle, različite bačve za tekućine, keramika za torte i zalihe za pečenje kolača, posude za mljevenje maka, zdjele, staklenke i šalice. Izrađuju se i rijetki proizvodi: posude za vino, posude ljuskavog oblika, uske posude za ulje, vaze u obliku prstena. Poseban proizvod je svijećnjak za jednu svijeću, svojstven samo podkarpatskom keramičkom obliku, koji se poklanja crkvi. Ukrasni motivi su: rad u polju, zabave i blagdani, ekonomski objekti uz kuću, jahači, muzičari, plesači, prizori lova i razne životinje (jelen, lav, medvjed, pijetao, riba itd.).<ref name="kosiv"/> == Nematerijalna kulturna baština == Tradicija kosivske oslikane keramike se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|listi]] [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] Ukrajine. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 14. zasjedanju koje je održano od 8. do 12. decembra 2019. u [[Bogota|Bogoti]], [[Kolumbija|Kolumbiji]]u.<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/ukraine-UA |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Ukrajini |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/tradition-of-kosiv-painted-ceramics-01456 |title= Tradicija kosivske oslikane keramike |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Odjel za umjetničku keramiku Kosivskog školskog centra osigurava kontinuitet generacija majstora i nositelja te ima posebnu odgovornost za očuvanje tradicije, očuvanje tradicionalnog tehnološkog ciklusa (lončarski kotači, glina, alati i keramičke peći). == Galerija == <gallery> File:Cucuteni Trypillian culture boundaries.PNG|Područje rasprostranjenosti [[Kultura Cucuteni|Kukuteni -Tripolje kulture]] File:02013 Der "bemalten Keramik" vom Trypillja-Typus am Anfang des 30.Jhs.v. Chr. beim Dorfe Biltsche-Solote, B6.JPG|Keramika Kukuteni -Tripolje kulture]] File:Ceramika z Kosowa (Ukraina) 4.png|Kosivska keramika File:Traditional Hutsul stove tiles.jpg File:Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 33.jpg File:0513 Die Sammlung pokutischer Keramik-Geschirr aus dem 19. Jahrhundert im Stadtmuseum in Sanok.JPG File:Кераміка музею Косівського державного інституту декоративного мистецтва, 12-2025 20251211 121212 22.jpg File:Кераміка у творчій майстерні "Фіра", Косів, 20251211 02.jpg </gallery> == Vanjske veze == * Kosivski grnčari<ref name="DobKOSIV">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20221028195629/https://www.chasipodii.net/pv/20480/ |title= Dinastija kosivskih grnčara Совіздранюків-Цвіликів |work= web.archive.org/ |accessdate= 9. april 2026}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Kosiv painted ceramics}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Ukrajini]] okna6gbsjz4b68o9d2s2eaifu31mwg4 Razgovor:Kosivska keramika 1 4721412 42581212 2026-04-16T17:08:42Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Ukrajina|tema=kultura}} 42581212 wikitext text/x-wiki {{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Ukrajina|tema=kultura}} l4een5boealj2hbtpeu38l57xwrm9jo Alexander Manninger 0 4721413 42581213 2026-04-16T17:13:03Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Alex Manninger]] 42581213 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Alex Manninger]] 2o3hrr8iqi0l31u7q6f1b5abmks83gs Suessov efekat 0 4721414 42581219 2026-04-16T17:50:52Z Duma 16555 Nova stranica: '''Suessov efekat''' je promjena u odnosu [[atmosfera|atmosferskih]] koncentracija teških izotopa ugljika (<sup>13</sup>C i <sup>14</sup>C) primjesom velikih količina CO<sub>2</sub> dobivenog iz fosilnih goriva, koji ne sadrži <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> i osiromašen je sa <sup>13</sup>CO<sub>2</sub> u odnosu na CO<sub>2</sub> u atmosferi i ugljik u gornjem okeanu i kopnenoj biosferi.<ref>{{cite journal |last1=Tans |first1=P.P. |last2=de Jong |first2=A.F.M. |last3=Mook |f... 42581219 wikitext text/x-wiki '''Suessov efekat''' je promjena u odnosu [[atmosfera|atmosferskih]] koncentracija teških izotopa ugljika (<sup>13</sup>C i <sup>14</sup>C) primjesom velikih količina CO<sub>2</sub> dobivenog iz fosilnih goriva, koji ne sadrži <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> i osiromašen je sa <sup>13</sup>CO<sub>2</sub> u odnosu na CO<sub>2</sub> u atmosferi i ugljik u gornjem okeanu i kopnenoj biosferi.<ref>{{cite journal |last1=Tans |first1=P.P. |last2=de Jong |first2=A.F.M. |last3=Mook |first3=W. G. |date=30 August 1979 |title=Natural atmospheric <sup>14</sup>C variation and the Suess effect |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |doi=10.1038/280826a0 |volume=280 |issue=5725 |pages=826–828 |bibcode=1979Natur.280..826T |s2cid=4323299 }}</ref> Otkrio ga je austrijski hemičar [[Hans Suess]], po kojem je i nazvan,<ref>{{cite web |title=CARD: What is the Suess effect? |publisher=Canadian Archaeological Radioactive Database |url=http://www.canadianarchaeology.ca/radiocarbon/card/suess.htm |access-date=2007-10-19 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929103612/http://www.canadianarchaeology.ca/radiocarbon/card/suess.htm |archive-date=2007-09-29}}</ref> nakon što je primijetio utjecaj tog efekta na tačnost [[Radiokarbonsko datiranje|datiranja radiokarbonom]]. U novije vrijeme, Suessov efekat se koristi u istraživanjima [[klimatske promjene|klimatskih promjena]]. Taj termin se prvobitno odnosio samo na razrjeđivanje atmosferskog <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> u odnosu na <sup>12</sup>CO<sub>2</sub>. Koncept je kasnije proširen na razrjeđivanje <sup>13</sup>CO<sub>2</sub> i na druge rezervoare ugljika poput okeana i tla, opet u odnosu na <sup>12</sup>C.<ref>{{cite journal |last=Keeling |first=C. D. |year=1979 |title=The Suess effect: <sup>13</sup>Carbon-<sup>14</sup>Carbon interrelations. |journal=Environment International |doi=10.1016/0160-4120(79)90005-9 |volume=2 |issue=4–6|pages=229–300|bibcode=1979EnInt...2..229K }}</ref> Iako se odnos atmosferskog <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> i <sup>12</sup>CO<sub>2</sub> smanjio tokom industrijskog doba (prije atmosferskog testiranja nuklearnog oružja, koje je počelo oko 1950. godine), zbog povećanja količine atmosferskog CO<sub>2</sub> u tom periodu, otprilike između 1850. i 1950. godine, uzrokovanog sagorijevanjem fosilnih goriva, količina atmosferskog <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> se zapravo povećala.<ref>{{cite journal |last1=Schwartz |first1=S. E. |last2=Hua |first2=Q. |last3=Andrews |first3=D. E. |last4=Keeling |first4=R. F. |last5=Lehman |first5=S. J. |last6=Turnbull |first6=J. C. |last7=Reimer |first7=P, J. |last8=Miller |first8=J. B. |last9=Meijer |first9=H. A. J.|year=2024 |title= Discussion: Presentation of Atmospheric <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> Data. |journal=Radiocarbon |doi=10.1017/RDC.2024.27 |volume=xx |issue=xx|pages=1–14|doi-access=free |hdl=11370/14e028b8-948f-4b08-abf2-9908359d0a52 |hdl-access=free }}</ref> == Izotopi ugljika == Ugljik ima tri prirodna [[izotop]]a. Oko 99% ugljika na Zemlji je [[ugljik]]-12 ([[ugljik-12|<sup>12</sup>C]]), oko 1% je ugljik-13 ([[ugljik-13|<sup>13</sup>C]]), a u tragovima se javlja i ugljik-14 ([[ugljik-14|<sup>14</sup>C]]). Izotopi <sup>12</sup>C i <sup>13</sup>C su stabilni, dok se <sup>14</sup>C radioaktivno raspada na [[azot]]-14 ([[azot-14|<sup>14</sup>N]]) s vremenom [[Vrijeme poluraspada|poluraspada]] od 5730 godina. <sup>14</sup>C na Zemlji se proizvodi gotovo isključivo interakcijom kozmičkog zračenja s gornjim slojevima atmosfere. Atom <sup>14</sup>C nastaje kada [[temperatura detekcije neutrona|termalni neutron]] istisne [[proton]] u <sup>14</sup>N. Minorne količine <sup>14</sup>C proizvode se drugim radioaktivnim procesima; velika količina je proizvedena u atmosferi tokom nuklearnih testiranja prije [[Partial Nuclear Test Ban Treaty|Sporazuma o ograničenoj zabrani nuklearnih testiranja]]. Prirodna proizvodnja <sup>14</sup>C, a time i atmosferska koncentracija, varira samo neznatno tokom vremena. Biljke apsorbiraju <sup>14</sup>C fiksirajući atmosferski ugljik putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. Životinje zatim unose <sup>14</sup>C u svoja tijela kada konzumiraju biljke (ili druge životinje koje konzumiraju biljke). Dakle, žive biljke i životinje imaju gotovo isti omjer <sup>14</sup>C i <sup>12</sup>C kao i atmosferski CO<sub>2</sub>. Nakon što organizmi uginu, prestaju razmjenjivati ​​ugljik s atmosferom i stoga više ne apsorbiraju novi <sup>14</sup>C. Taj efekat je osnova [[Radiokarbonsko datiranje|radiokarbonskog datiranja]], s tim da se uzimaju u obzir frakcioniranje ovisno o masi i smanjenje <sup>14</sup>C zbog radioaktivnog raspada. [[fotosinteza|Fotosintetski]] fiksirani ugljik u kopnenim biljkama je osiromašen u <sup>13</sup>C u poređenju sa atmosferskim CO<sub>2</sub>.<ref>{{cite journal |last1=Farquhar |first1=G. D. |last2=Ehleringer |first2=J. R. |last3=Hubick |first3=K. T. |title=Carbon Isotope Discrimination and Photosynthesis |journal=Annu. Rev. Plant Physiol. Plant Mol. Biol. |doi=10.1146/annurev.pp.40.060189.002443 |volume=40 |pages=503–537|year=1989 }}</ref> To [[Frakcioniranje izotopa ugljika u oksigenskoj fotosintezi|frakcionisanje izotopa ugljika]] uzrokovano je [[Kinetički izotopski efekat|kinetičkim izotopskim efektima]] i ovisnošću mase o difuzivnosti CO<sub>2</sub>. Ukupni efekat je blag kod [[C4 ugljenična fiksacija|C4]] biljaka, ali mnogo veći kod [[C3 ugljenična fiksacija|C3]] biljaka koje čine većinu kopnene biomase širom svijeta. Osiromašenje kod [[CAM fotosinteza|CAM]] biljaka varira između vrijednosti zabilježenih za C3 i C4 biljke. Osim toga, većina [[fosilna goriva|fosilnih goriva]] potiče od C3 biološkog materijala proizvedenog prije desetina do stotina miliona godina. C4 biljke nisu postale uobičajene do prije otprilike 6 do 8 miliona godina i, iako je CAM fotosinteza prisutna kod [[Isoetes|modernih srodnika]] [[Lepidodendron|lepidodendrala]] iz [[Karbon (period)|karbon]]skih nizinskih šuma, čak i ako su te biljke također imale CAM fotosintezu, one nisu bile glavna komponenta ukupne biomase. Fosilna goriva poput [[ugalj|uglja]] i [[nafta|nafte]] stvorena su prvenstveno od biljnog materijala koji je taložen prije stotina miliona godina. Taj vremenski period jednak je hiljadama vremena poluraspada <sup>14</sup>C, tako da se u suštini sav <sup>14</sup>C u fosilnim gorivima raspao.<ref>{{cite journal |last1=Bozhinova |first1=D. |last2=van der Molen |first2=M. K. |last3=van der Velde |first3=I. R. |last4=Krol |first4=M. C. |last5=van der Laan |first5=S. |last6=Meijer |first6=H. A. J. |last7=Peters |first7=W. |date=17 July 2014 |title=Simulating the integrated summertime Δ14CO2 signature from anthropogenic emissions over Western Europe |journal=Atmos. Chem. Phys. |doi=10.5194/acp-14-7273-2014 |volume=14 |issue=14 |pages=7273–7290|url=http://www.atmos-chem-phys.net/14/7273/2014/acp-14-7273-2014.html |doi-access=free }}</ref> Fosilna goriva su također osiromašena sa <sup>13</sup>C u odnosu na atmosferu, jer su prvobitno nastala od živih organizama. Stoga je ugljik iz fosilnih goriva koji se vraća u atmosferu sagorijevanjem osiromašen i sa <sup>13</sup>C i sa <sup>14</sup>C u poređenju sa atmosferskim ugljen dioksidom. == Povezano == * [[Okolišni izotopi]] * [[Puls bombe]] == Reference == {{Reflist}} == Daljnje čitanje == * {{cite journal |last1=Cabaneiro |first1=A. |last2=Fernandez |first2=I. |date=October 2015 |title=Disclosing biome sensitivity to atmospheric changes: Stable C isotope ecophysiological dependences during photosynthetic CO<sub>2</sub> uptake in Maritime pine and Scots pine ecosystems from southwestern Europe. |journal=Environmental Technology & Innovation |doi=10.1016/j.eti.2015.04.007 |volume=4|pages=52–61 |doi-access=free |bibcode=2015EnvTI...4...52C }} (a 25-year-long dendrochronological study (1978–2002) using stable C isotope ratio mass spectrometry in growth rings of perennial trees from the Southern Atlantic Europe that explores the Suess Effect-ecosystem relationships to examine the biome sensitivity to <sup>13</sup>C-CO<sub>2</sub> atmospheric changes) * {{cite journal |last=Suess |first=H. E. |date=September 1955 |title=Radiocarbon Concentration in Modern Wood |journal=Science |doi=10.1126/science.122.3166.415-a |volume=122 |issue=3166 |pages=415–417|bibcode=1955Sci...122..415S |s2cid=177102578 }} (in Northern hemisphere) * {{cite conference |last1=Lerman |first1=J. C. |last2=Mook |first2=Wim |authorlink2=Wim Mook |last3=Vogel |first3=J. C. |editor-last=Olsson |editor-first=Ingrid U. |year=1970 |title=Radiocarbon Variations and Absolute Chronology: Proceedings of the Twelfth Nobel Symposium held at the Institute of Physics at Uppsala University |publisher=Wiley |location=New York |lccn=73115769 |pages=275–301}} (in the Southern Hemisphere) == Vanjske poveznice == * [http://www.nature.com/nature/journal/v298/n5875/abs/298641a0.html Anomalni Suessov efekat iznad Evrope] * [https://core.ac.uk/download/pdf/30925213.pdf Obim i porijeklo antropogenog povećanja CO<sub>2</sub> i Suessovog efekta kod <sup>13</sup>C u nordijskim morima od 1981. godine] * [http://www.cosis.net/abstracts/EGU05/07664/EGU05-J-07664.pdf Jesu li obradiva tla urbanih područja pod utjecajem atmosferskog Suessovog efekta??] * [https://doi.org/10.1007%2Fs10933-006-9056-z Potreba za korekcijom Suessovog efekta pri primjeni δ<sup>13</sup>C u sedimentu autotrofnog jezera Tanganjika, kao pokazatelja produktivnosti u antropocenu] [[Kategorija:Geohemija]] [[Kategorija:Radioaktivnost]] [[Kategorija:Zagađenje vazduha]] 5qav0mjqbu7d0g45rhitrjed2bygl5f Americana (Brazil) 0 4721415 42581249 2026-04-17T02:28:53Z User7778 344232 Nova stranica: {{Grad u Brazilu | naziv = Americana | izvorni_naziv = | slika = Vista_aérea_de_Americana.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = Bandeira_de_Americana_-_SP.svg | grb = Brasão_de_Americana_-_SP.svg | savezna_država = [[Sao Paulo (država)|Sao Paulo]] | osnivanje = | površina = | stanovništvo = 237.240 | godina_stanovništvo = 2022 | gustina = | ag... 42581249 wikitext text/x-wiki {{Grad u Brazilu | naziv = Americana | izvorni_naziv = | slika = Vista_aérea_de_Americana.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = Bandeira_de_Americana_-_SP.svg | grb = Brasão_de_Americana_-_SP.svg | savezna_država = [[Sao Paulo (država)|Sao Paulo]] | osnivanje = | površina = | stanovništvo = 237.240 | godina_stanovništvo = 2022 | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gšir =-22.733333 | gduž =-47.333333 | nadmorska_visina = | vremenska_zona = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | gradonačelnik = | veb-strana = }} '''Americana''' je grad u [[Brazil]]u u saveznoj državi [[Sao Paulo (država)|Sao Paulo]].<ref>{{Cite web |title=Municípios Paulistas |url=https://www.al.sp.gov.br/documentacao/municipios-paulistas |access-date=2026-04-17 |website=www.al.sp.gov.br |language=pt-br}}</ref> == Stanovništvo == Prema proceni iz 2025. u gradu je živelo 247.571 stanovnika.<ref>{{Cite web |title=IBGE {{!}} Cidades@ {{!}} São Paulo {{!}} Americana {{!}} Panorama |url=https://cidades.ibge.gov.br/brasil/sp/americana/panorama |access-date=2026-04-17 |website=cidades.ibge.gov.br}}</ref> {| align="center" border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="border:1px solid #AAAAAA;" |-bgcolor="#AAAAFF" |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Kretanje broja stanovnika |-bgcolor="#eeeeff" ! 2010. !! 2022. |- bgcolor="#f7f9ff" | align=center| 210.701 | align=center| 237.240 |} == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Americana (São Paulo)}} {{klica-grad-Brazil}} [[Kategorija:Gradovi u Brazilu]] 0d8bmkob1n8d14tqokpb6p5cu0kxe0d Colindat 0 4721416 42581265 2026-04-17T07:23:02Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Muška grupa Colindat, božićni ritual |slika = Urători Roman.jpg |godina = 2013. |regija = Evropa |id = 00865 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |država = {{flag|Rumunija}}, {{flag|Moldavija}} }} '''Colindat''' je naziv za [[božić]]ni ritual pjesama, koji s generacije na generaciju svake godine izvode mladi iz sela [[Rumunija|Rumunije]] i su... 42581265 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Muška grupa Colindat, božićni ritual |slika = Urători Roman.jpg |godina = 2013. |regija = Evropa |id = 00865 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |država = {{flag|Rumunija}}, {{flag|Moldavija}} }} '''Colindat''' je naziv za [[božić]]ni ritual pjesama, koji s generacije na generaciju svake godine izvode mladi iz sela [[Rumunija|Rumunije]] i susjedne [[Moldavija|Moldavije]]. Dvije države graniče preko rijeke Prut i donjeg toka [[Dunav]]a. Zbog blizine imaju i neke slične običaje. Naziv se odnosi i na mušku skupinu, koja ide od kuće do kuće i izvodi ritualne božićne pjesme, primajući zauzvrat simbolične darove i novac. Ritual ima važnu funkciju očuvanja društvenog identiteta i osiguravanja kohezije zajednica u kojima se izvodi.<ref name="kolindat">{{Cite web |url= https://www.agerpres.ro/documentare/2018/12/19/romania-in-anul-patrimoniului-cultural-colindatul-in-ceata-barbateasca--230360 |title= Rumunija u godini kulturne baptine: Pjevanje božićnih pjesama u muškom bendu |work= Autentična Ukrajina - authenticukraine.com.ua |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Ritual se izvodi uoči ili dan prije Božića, rjeđe na dočeku Nove godine. Broj učesnika u grupi može varirati između 4 i 15 osoba, ali može dostići i do 25-50 mladih, zavisno o [[Demografija|demografskoj]] strukturi naselja. Pjesme imaju [[ep]]ski sadržaj, prilagođen okolnostima. Ritualni izvođači također pjevaju posebne pjesme za neudate djevojke i plešu s njima – običaj za koji se kaže da im pomaže pronaći muža tokom slijedeće godine. Kolindat se ponekad izvodi u kostimima, uz instrumentalnu pratnju i koreografiju. Iskusni muškarci, često bivši vođe grupa, odgovorni su za obuku. Ritualne pjesme uče se na svakodnevnim probama od osnivanja grupe pa sve do Badnje večeri. U nekim područjima djeci je dopušteno prisustvovati tim probama kako bi naučila repertoar. Osim što prenosi blagdanske čestitke, ova kulturna baština igra važnu ulogu u očuvanju društvenog identiteta i osiguravanju kohezije. Pjesnički tekstovi božićnih pjesama imaju svečani karakter i razlikuju se ovisno o dobi i društvenom statusu primatelja. Kroz njihov sadržaj poštuje se čovjekov rad, njegova privrženost prirodi, ljubav itd. Stvarna želja otkriva se tek na kraju božićne pjesme. == Nematerijalna kulturna baština == Muška grupa Kolindat i božićni ritual se nalaze na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Rumunije i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 2. do 7. decembra 2013. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan].<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Rumuniji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |title= Muška grupa Colindat, božićni ritual |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Rumuniji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Moldaviji]] hfxabl4ph1c6xer19e0f26qednc0d5k 42581266 42581265 2026-04-17T07:41:33Z Zavičajac 76707 42581266 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Muška grupa Colindat, božićni ritual |slika = Urători Roman.jpg |godina = 2013. |regija = Evropa |id = 00865 |ugroženost = |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |država = {{flag|Rumunija}}, {{flag|Moldavija}} }} '''Colindat''' je naziv za [[božić]]ni ritual pjesama o životu i duhovnosti rumunjskih vjernika. Kao sastavni dio religijskog folklora, božićne pjesme imaju neprocjenjivu vrijednost zbog svog porijekla, a posebno zbog starosti. Predstavljaju jedan od najstarijih oblika manifestacije rumunjskog vjerskog folklora. Izvode ga mladići iz sela [[Rumunija|Rumunije]] i susjedne [[Moldavija|Moldavije]]. Dvije države graniče preko rijeke Prut i donjeg toka [[Dunav]]a. Zbog blizine imaju i neke slične običaje. Naziv se odnosi i na mušku skupinu, koja ide od kuće do kuće i izvodi ritualne božićne pjesme, primajući zauzvrat simbolične darove i novac. Ritual ima važnu funkciju očuvanja društvenog identiteta i osiguravanja kohezije zajednica u kojima se izvodi.<ref name="kolindat">{{Cite web |url= https://www.agerpres.ro/documentare/2018/12/19/romania-in-anul-patrimoniului-cultural-colindatul-in-ceata-barbateasca--230360 |title= Rumunija u godini kulturne baštine: Pjevanje božićnih pjesama u muškom bendu |work= www.agerpres.ro |accessdate= 9. april 2026}}</ref> Ritual se izvodi uoči ili dan prije Božića, rjeđe na dočeku Nove godine. Broj učesnika u grupi može varirati između 4 i 15 osoba, ali može dostići i do 25-50 mladih, zavisno o [[Demografija|demografskoj]] strukturi naselja. Određeni elementi narodnih rituala koji se obavljaju oko Božića vjerojatno su [[Hrišćanstvo|predkršćanskog]] porijekla, s korijenima u [[Rimsko Carstvo|rimskim]] Saturnalijama i paganskim ritualima vezanim uz zimski solsticij i plodnost tla.<ref name="kol">{{Cite web |url= https://www.crestinortodox.ro/religie/colindele-viata-spiritualitatea-credinciosilor-romani-69361.html |title= Pjesme o životu i duhovnosti rumunjskih vjernika |work= www.crestinortodox.ro |accessdate= 9. april 2026}}</ref> [[File:Stamps of Moldova, 2013-38.jpg|mini|lijevo|]] Pjesme imaju [[ep]]ski sadržaj, prilagođen okolnostima. Ritualni izvođači također pjevaju posebne pjesme za neudate djevojke i plešu s njima – običaj za koji se kaže da im pomaže pronaći muža tokom slijedeće godine. Kolindat se ponekad izvodi u kostimima, uz instrumentalnu pratnju i koreografiju. Iskusni muškarci, često bivši vođe grupa, odgovorni su za obuku. Ritualne pjesme uče se na svakodnevnim probama od osnivanja grupe pa sve do Badnje večeri. U nekim područjima djeci je dopušteno prisustvovati tim probama kako bi naučila repertoar. Osim što prenosi blagdanske čestitke, ova kulturna baština igra važnu ulogu u očuvanju društvenog identiteta i osiguravanju kohezije. Pjesnički tekstovi božićnih pjesama imaju svečani karakter i razlikuju se ovisno o dobi i društvenom statusu primatelja. Kroz njihov sadržaj poštuje se čovjekov rad, njegova privrženost prirodi, ljubav itd. Stvarna želja otkriva se tek na kraju božićne pjesme. == Nematerijalna kulturna baština == Muška grupa Kolindat i božićni ritual se nalaze na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Rumunije i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 2. do 7. decembra 2013. u [[Baku]]u, [[Azerbejdžan].<ref name="unesco">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Rumuniji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}</ref><ref name="Dobro">{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/men-s-group-colindat-christmas-time-ritual-00865 |title= Muška grupa Colindat, božićni ritual |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Rumuniji]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Moldaviji]] 0021bgs2981wopicsb5lldpehlmcpad Adaptivna vrijednost 0 4721417 42581271 2026-04-17T08:57:35Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Adaptivna vrednost]] 42581271 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Adaptivna vrednost]] ijep6dnsdkmimkq5v68balm9t8jva38